Elektrotehnički fakultet

Univerzitet u Banjoj Luci

IZVJEŠTAJ SA LABORATORIJSKIH VJEŽBI IZ PREDMETA

ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI I KOMPONENTE

Ime i prezime: Nikolić Siniša

Broj indeksa: 1318/12

Broj bodova:

Februar, 2014. godine

 Elektrotehnički materijali i komponente

Vježba br.1 : Snimanje statičke karakteristike diode

1. Kratak opis vježbe

Cilj ove vježbe je da vidimo kako izgleda statička karakteristika diode (zavisnost struje diode od napona
na diodi) na različitim temperaturama. Takođe je trebalo odrediti statički i dinamički otpor diode u
funkciji struje dioda i napona diode.

2. Korišteni softver i oprema

Prilikom simulacije smo koristili programski paket OrCAD. U njemu smo nacrtali šemu i uradili gore
navedenu simulaciju. U laboratoriji smo koristili izvor konstantnog DC napona, jedan digitalni voltmetar,
i protobord na kome smo spajali šemu.

Tabela 1. Komponente korištene u laboratoriji

Komponenta Vrijednost
R 570Ω
1N4148 ///
Potenciometar 10k

Tabela 2. Komponente korištene u programu OrCAD

Komponenta Vrijednost Biblioteka
1N4148 /// EDIODE
Vdc 15 SOURCE
V
3. Rezultati i zaključak V
V R1

В 100

V1
В
0Vdc

D2
I
D1N4148

Sl.1. Šema za simulaciju

6.0mA

4.0mA

2.0mA

0A
0V 0.1V 0.2V 0.3V 0.4V 0.5V 0.6V 0.7V 0.8V 0.9V 1.0V
I(D1)
V_V1

Sl.2. Statička karakteristika diode na 25ᵒC i 125ᵒC

Na grafiku je prikazana zavisnost struje diode od napona na diodi. Dioda ne provodi do određene
vrijednosti napona koja se zove napon praga otvaranja diode.Crvena linija je statička karakteristika na
125°C, a zelena na 25°C. Očigledno da je pri povišenim temperaturama potreban manji napon praga
otvaranja da bi dioda provela. Napon praga otvaranja silicijumske diode na sobnoj temperaturu iznosi
otprilike 0,6 V.
 Elektrotehnički materijali i komponente
40K

30K

20K

10K

0
0A 0.5mA 1.0mA 1.5mA 2.0mA 2.5mA 3.0mA 3.5mA
V1(D1)/ I(D1)
I(D1)

Sl.3. Statički otpor u zavisnosti od struje diode

Vidimo da je pri većim vrijednostima struje diode statički otpor manji i teži ka nuli(to je i očigledno jer
ako se struja povećava otpor mora biti manji).

20K

15K

10K

5K

0
0A 50uA 100uA 150uA 200uA 250uA 300uA 350uA 400uA 450uA 497uA
d V1(D1)/d I(D1)
I(D1)

Sl.4. Diferencijalna otpornost diode u zavisnosti od struje diode

Kao i kod statičke tako i kod dinamičke otpornosti pri povećanju struje otpor slabi što je u skladu sa
našim očekivanjima.

Praktični dio:

Za praktičnu realizaciju koristila se šema sa sljedeće slike.

Sl. 5.
Napon na diodi se mjeri voltmetrom, a struja na diodi se računa tako što se mjeri pad napona na
otporniku (pošto znamo vrijednost otpornosti otpornika lako se računa struja kroz otpornik).
 Elektrotehnički materijali i komponente

VD [mV] 340 400 505 556 603 632 664 691 702 716 729
VR[mV] 1,4 5,3 47,2 131,2 343 648 1230 2025 2543 3303 4350
ID [mA] 0,0025 0,0093 0,083 0,23 0,6 1,14 2,158 3,55 4,46 5,8 7,63
Sl.6.

Sl.7.

Sl.8.

Sl.9.
 Vježba br.2: Ispravljači

1. Kratak opis vježbe

Cilj vježbe je da uvidimo kako se dioda može iskoristiti kao jednostrani i dvostrani ispravljač.
Potrebno je snimiti prenosnu karakteristiku (zavisnost izlaznog od ulaznog napona). Nakon
toga paralelno potrošaču priključujemo kondenzator. Cilj priključivanja ovog kondenzatora je
da vidimo da on ne da brzu promjenu napona pa se napon na izlazu dosta stabilizuje u odnosu
na slučaj kada kondenzator nije priključen.

2. Korišteni softver i oprema

Prilikom simulacije smo koristili programski paket OrCAD.

Tabela 1. Komponente korištene u OrCAD-u
Komponenta Vrijednost Biblioteka
D1N4003 /// DIODE
R 470 ANALOG
VSIN Voff=0 SOURCE
Vampl=10
freq=1к
C 10µF ANALOG
GND 0 SOURCE

3. Rezultati i zaključak
D2

D1N4003

V1
VOFF = R1
VAMPL = 10
FREQ = 1k 470

Sl.10. Šema za simulaciju

10V

5V

0V

-5V

-10V
0s 0.2ms 0.4ms 0.6ms 0.8ms 1.0ms 1.2ms 1.4ms 1.6ms 1.8ms 2.0ms
V(R1:2) V(V1:+)
Time

Sl.11. Ulazni i izlazni napon

Na ulazu smo imali signal sinusnog oblika amplitude 10 V(crvena linija na grafiku). Zelena
linija na grafiku predstavlja izlazni signal koji je ispravljen.
 Elektrotehnički materijali i komponente

10V

5V

0V

-5V
-10V -8V -6V -4V -2V 0V 2V 4V 6V 8V 10V
V(R1:2)
V(V1:+)

Sl.12. Prenosna karakteristika

Prilikom negativne poluperiode i do određene vrijednosti pozitivne poluperiode dioda ne

provodi i napon na izlazu je 0 V. Kada dioda provede i kako se dalje vrijednost amplitude
ulaznog signala povećava napon na izlazu linearno raste.

10V

5V

0V

-5V

-10V
0s 0.2ms 0.4ms 0.6ms 0.8ms 1.0ms 1.2ms 1.4ms 1.6ms 1.8ms 2.0ms
V(V1:+) V(R1:2)
Time

Sl.13. Izlazni napon poslije priključenja kondenzatora

Vidimo da se izlazni napon više ne ponaša isto. Priključenjem kondenzatora smo stabilizovali
napon na izlazu jer kondenzator ne da brzu promjenu napona.

D1 D2
V

V+
D 1N 4003 D 1N 4003
V1 R1
VOF F = 0
VAMPL = 10 1k
F R EQ = 1k
D3 D4

D 1N 4003 D 1N 4003
0

V-

Sl.14. Grecov spoj

 Elektrotehnički materijali i komponente

10V

5V

0V

-5V

-10V
0s 0.2ms 0.4ms 0.6ms 0.8ms 1.0ms 1.2ms 1.4ms 1.6ms 1.8ms 2.0ms
V(D2:2,V1:-) V(R1:2)
Time

Sl.15. Napon prije i posle ispravljanja

Crvena linija predstavlja napon posle ispravljanja. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da se
Grecov spoj koristi za konverziju AC signala u DC signale (klasičan Grecov spoj se nalazi u
punjaču za telefon).

10V

5V

0V

-5V

-10V
0s 0.2ms 0.4ms 0.6ms 0.8ms 1.0ms 1.2ms 1.4ms 1.6ms 1.8ms 2.0ms
V(D2:2,V1:-) V(R1:2)
Time

Sl.16. Napon poslije priključivanja kondenzatora paralelno otporniku

Kao i kod jednostranog ispravljača, tako i kod Grecovog spoja kondenzator ne da brzu
promjenu napona pa se napon na izlazu dosta stabilizuje.

Praktični dio:

U laboratoriji smo izvršili spajanje jednostranog ispravljača. Koristili smo protobord ploču,
izvor napajanja, osciloskop, otpornik otpornosti 1kΩ i diodu D1N4003.

Sl.17. Jednostrani ispravljač

Elektrotehnički materijali i komponente

Sl. 18. Prenosna karakteristika

 Elektrotehnički materijali i komponente

Vježba br. 3: Zener diode

1. Kratak opis vježbe:

Cilj vježbe je određivanje statičke karakteristike diode na dvije različite temperature, te

određivanje statičkog i dinamičkog otpora. Zener dioda radi na principu zenerovog proboja a
koristi se za stabilizaciju i ograničavanje napona. Radna polarizacija zener diode je inverzna i
ona radi u oblasti proboja.

2. Korišteni softver i oprema:

Za simulaciju smo koristili programski paket OrCAD koji nam omogućava simulaciju rada
elektronskih sklopova. Na praktičnom dijelu laboratorije osim potrebnih elemenata korišten je
protobord i jedan voltmetar.

Tabela 1. Korištene komponente

Komponenta Vrijednost Biblioteka
BZX5V1 ///
ZETEX VDC (-6-0) SOURCE
GND 0 SOURCE

3. Rezultati i zaključak:

R1

100

V1
0Vdc

D1
I
BZX84C5V1/ZTX

Sl.19. Šema za simulaciju

5.0mA

0A

-5.0mA
-7.0V -6.0V -5.0V -4.0V -3.0V -2.0V -1.0V 0.0V 1.0V 2.0V 3.0V 4.0V 5.0V
I(D1)
V_V1

Sl.20. Statička karakteristika zener diode na 25ᵒC i 125ᵒC

 Elektrotehnički materijali i komponente

Pri direktnoj polarizaciji zener dioda se ponaša isto kao i obična dioda. Zelena linija na
grafiku predstavlja statičku karakteristiku diode na 25°C, a crvena linija na 125°C što je i
logično jer smo rekli da se pri direktnoj polarizaciji zener dioda ponaša kao obična dioda (kod
obične diode pri većoj temperaturi je napon praga otvaranja diode manji).

1.0T

0.5T

0
-5.2V -4.8V -4.4V -4.0V -3.6V -3.2V -2.8V -2.4V -2.0V -1.6V -1.2V -0.8V -0.4V 0.0V 0.4V 0.8V 1.2V
V1(D1)/ I(D1)
V1(D1)

Sl.21. Statički otpor u funkciji napona na diodi

1.0T

0.5T

0
-1.0nA -0.8nA -0.6nA -0.4nA -0.2nA 0.0nA 0.2nA 0.4nA 0.6nA 0.8nA 1.0nA
V1(D1)/ I(D1)
I(D1)

Sl.22. Statički otpor u funkciji struje diode

Vidimo da je statički otpor veliki pri malim vrijednostima struje. Kako se struja povećava
statički otpor slabi sto je vidljivo i na samom grafiku.
2.0T

1.5T

1.0T

0.5T

0
-5.0V -4.5V -4.0V -3.5V -3.0V -2.5V -2.0V -1.5V -1.0V -0.5V 0.0V 0.5V 0.8V
D(V1(D1))/ D(I(D1))
V1(D1)

Sl.23. Dinamički otpor u funkciji napona na diodi

 Elektrotehnički materijali i komponente
2.0T

1.5T

1.0T

0.5T

0
-1.0nA -0.8nA -0.6nA -0.4nA -0.2nA 0.0nA 0.2nA 0.4nA 0.6nA 0.8nA 1.0nA
D(V1(D1))/ D(I(D1))
I(D1)

Sl.24. Dinamički otpor u funkciji struje diode

Kako i kod statičkog tako i kod dinamičkog otpora povećavanjem struje diode po apsolutnoj
vrijednosti otpor se smanjuje. Pri malim vrijednostima struje diode(npr. između -0.05nA i
+0.05nA) dinamički otpor ima ogromnu vrijednost.

Praktični dio:

Šema koju smo spojili na protobordu prikazana je na sljedećoj slici.

Sl.25.

Prilikom vježbe smo mjerili napon i struju na zener diodi da bi smo mogli odrediti statičku
karakteristiku zener diode. Napon smo mjerili pomoću voltmetra, a struju smo računali tako
što smo mjerili pad napona na otporniku (kako nam je bila poznata vrijednost otpornosti
korištenog otpornika lako smo izračunali stuju kroz otpornik). Struja kroz otpronik je
približno ista kao struja kroz diodu pa smo na taj način određivali struju diode. Kažemo da je
struja kroz otpornik približno ista kao struja diode jer korištenjem voltmetra pri računanju
napona dio struje će otići i kroz priključke voltmetra (voltmetar nije idealan, ima konačnu
unutrašnju otpornost koja je velika ali ipak konačna).
 Elektrotehnički materijali i komponente

Vježba br.4 : Diodna kola

1. Kratak opis vježbe

Cilj vježbe je da vidimo kako se jedna obična dioda i jedna zener dioda u kombinaciji mogu
iskoristiti kao jednostrani ograničavač. Takođe smo koristili dvije zener diode da bi vidjeli
kako možemo napraviti dvostrani ograničavač. Takođe smo za oba slučaja snimali prenosnu
karakteristiku.

2. Korišteni softver i oprema

Za simulaciju smo koristili programski paket OrCAD.

Tabela 1. Korištene komponente
Komponenta Vrijednost Biblioteka
BZX5V1 /// ZETEX
V1 (-12-12)V SOURCE
1N4148 /// EDIODE
VSIN (0-12)V SOURCE
R 150Ω ANALOG
GND 0 SOURCE

3. Rezultati i zaključak
20V

10V

0V

-10V

-20V
0s 0.2ms 0.4ms 0.6ms 0.8ms 1.0ms 1.2ms 1.4ms 1.6ms 1.8ms 2.0ms
V(D1:1) V(V1:+)
Time

Sl.26. Jednostrani ograničavač

Pomoću jedne obične diode i jedne zener diode možemo da ograničimo napon na izlazu za
vrijeme jedne poluperiode (u našem slučaju smo ograničili napon u pozitivnom dijelu
poluperiode, dok se za negativne vrijednosti napon na izlazu ponaša kao napon na ulazu).
Maksimalna vrijednost izlaznog napona (mislimo na pozitivnu vrijednost napona jer je pri
negativnoj vrijednosti ulaznog napona ispunjeno Vi=Vo) je VDP + VZ.
 Elektrotehnički materijali i komponente
10V

0V

-10V

-20V
-12V -10V -8V -6V -4V -2V 0V 2V 4V 6V 8V 10V 12V
V(D1:1) + V(D2:1)
V(V1:+)

Sl.27. Prenosna karakteristika

Kada dioda ne provodi Vi=Vo . Kada dioda provede napon na izlazu Vo=VDP + VZ i pri daljem
povećavanju ulaznog napona napon na izlazu ostaje isti.
R1

100
V1 V
VOFF = 0 V D3
VAMPL = 12 BZX84C5V1/ZTX
FREQ = 1k

D2
BZX84C5V1/ZTX

Sl.28. Šema za simulaciju

20V

10V

0V

-10V

-20V
0s 0.2ms 0.4ms 0.6ms 0.8ms 1.0ms 1.2ms 1.4ms 1.6ms 1.8ms 2.0ms
V(V1:+) V(D3:1)
Time

Sl.29. Dvostrani ograničavač

Za vrijeme pozitivne poluperiode jedna dioda predstavlja naponski generator od 0.6 V, druga
je inverzno polarisana i radi u oblasti proboja tj. ograničava napon na izlazu. Za vrijeme
negativne poluperiode se sve isto dešava samo zener diode mijenjaju uloge(ona sto je
predstavljala naponski DC generator od 0.6V više ne predstavlja već radi u oblasti proboja, a
ona je sto je radila u oblasti proboja sada predstavlja naponski DC generator).
8.0V

4.0V

0V

-4.0V

-8.0V
-12V -10V -8V -6V -4V -2V 0V 2V 4V 6V 8V 10V 12V
V(D3:1) + V(D2:1)
V(V1:+)

Sl.30. Prenosna karakteristika

Za sve vrijednosti ulaznog napona VZ1< Vi <VZ2 napon na izlazu jednak je naponu na ulazu.
 Elektrotehnički materijali i komponente

Praktični dio:

U laboratoriji smo izvršili spajanje jednostranog i dvostranog ograničavača na protobord

ploči. Koristili smo običnu i zener diodu, signal generator, otpornik i osciloskop.

Sl.31. Jednostrani ograničavač

Prilikom pozitivne poluperiode obična dioda provede, zenerica uđe u proboj i ograniči napon
na izlazu. Za vrijeme negativne poluperiode obična dioda predstavlja otvorenu vezu pa napon
na izlazu prati napon na ulazu.

Sl.32. Prenosna karakteristika jednostranog ograničavača

Sl.33. Dvostrani limiter

Na izlazu imamo dvije zener diode koje i za vrijeme pozitivne i negativne poluperiode signala
na ulazu ograničavaju napon na izlazu.
Elektrotehnički materijali i komponente

Sl. 34 Prenosna karakteristika dvostranog limitera