Ante Primorac,

67515306,

Kolegij: Modeli financiranja posebnih namjena,

4. TERMIN

Sustavi financiranja visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje u većini zemalja smatra se posebnim područjem u kojem je sadržan javni
interes zbog toga većina zemalja pruža državnu potporu tom području. Javna dobra
karakteriziraju nerivalitet i neisključivost, no visoko obrazovanje nije čisto javno dobro zbog
toga što se jedna od navedenih karakteristika može izuzeti. Kod visokog obrazovanja moguće
je isključiti osobe koje nisu platile ili koje ne mogu platiti uslugu obrazovanja.

Zašto se visoko obrazovanje smatra područjem u kojem je sadržan javni interes?

Visoko obrazovanje prema makroekonomskim modelima stvara u dugom roku rast

gospodarske aktivnosti. Također iz visokog obrazovanja proizlaze se mnoge pozitivne
eksternalije (viši dohodak, kvalitetnija radna mjesta, volontiranje, inovativnost…)

Kako financirati visoko obrazovanje?

Postoje dva temeljna modela financiranja visokog obrazovanja, to su financiranje iz

proračunskih izvora i financiranje iz privatnih izvora. Moguće je reći da i postoji treći model
tj. hibrid između dvoje navedenih, a to je njihova kombinacija. Nemoguće je odgovoriti na
pitanje koji je model financiranja visokog obrazovanja najbolji.

Graf 1. Postotak potrošnje na visoko obrazovanje prema izvoru financiranja u BDP-u u

odabranih zemalja

Izvor: Education at Glance, 2016. OECD,

tamnije – privatni izvori, svjetlije – proračunski izvori

Iz priloženog grafa možemo vidjeti da se najčešće koristi kombinacija modela financiranja iz
proračunskih izvora i privatnih izvora. Sjedinjenje Američke Države imaju najveći relativni
udio potrošnje na visoko obrazovanje iz BDP-a. Vidljivo je da su to uspjeli ostvariti
kombinacijom ograničenih proračunski izvora i privatnih izvora financiranja. Također, SAD
ostvaruje iznadprosječni postotak, a slijede ga države koje također koriste kombinaciju
financiranja. Iz grafa se može zaključiti da zemlje koje su okrenute tzv. hibridnom modelu
financiranja ostvaruju veći postotak na potrošnju visoko obrazovanje u BDP-a nego zemlje
koje su se ograničile na proračunske izvore.

Ocjena održivosti financiranja sustava visokog obrazovanja u RH

Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj smatra se posebnom namjenom u kojoj je sadržan

javni interes, što znači da ono uživa određenu državnu potporu.

U današnjem okruženju upis na fakultet nakon završene srednje škole smatra se uobičajenim.
Broj upisanih u studenata u zimskom semestru akademske godine 2015/2016. na visoka
učilišta Republike Hrvatske u sve godine studija iznosi 157666 studenata, dok je 2006/2007.
taj broj iznosio 141 373 upisanih studenata. Trend širenja visokog obrazovanja stvara pritisak
na javne financije te zahtjeva povećanje proračunskih sredstava za obrazovanje. Na temelju
toga javljaju se zahtjevi za veće sudjelovanje studenata u snošenju troškova studiranja.

Za obrazovanje u proračunu 2017.godine i projekcijama za 2018. i 2019.godinu predviđa se

povećanje rashoda, što znači da će i samo ministarstvo obrazovanja imati veći iznos za
ulaganje u visoko obrazovanje. No većina tog iznosa odlazi na plaće zaposlenima u sektoru
obrazovanja, te je potrebno naći dodatna sredstva za poboljšanje kvalitete fakulteta.

„Dva bitna izazova visokom obrazovanju u Hrvatskoj su niska stopa završavanja studija i
produženo vrijeme studiranja.“. Nažalost ova činjenica prati hrvatsko obrazovanje i dan
danas. Određeni studenti koriste mogućnost besplatnog školovanja te produžavaju studiranje
zbog koristi koje imaju od statusa studenta. Ovakvo ponašanje određenih studenata je prisutno
zbog nepovoljne situacije na tržištu rada. Sustav obrazovanja nije usklađen sa tržištem rada u
RH, te je na usklađivanju potreba tržišta rada s obrazovnim sustavom potrebno raditi. Po
mome mišljenju, ne postoji politička volja za takvim promjenama. Također smatram da bismo
promjenama u obrazovnom sustavu mogli stvoriti konkurentnije gospodarstvo što nam je
prijeko potrebno. „Temeljenim na financijskim izvješćima sveučilišta u periodu od 2003. do
2007.g., omjer proračunskih sredstava u odnosu na vlastita sredstva bio je 70:30.“. 1Potrebno
je određenim modelima financiranja posebnih namjena smanjiti ovisnost o državnom
proračunu te privući privatni kapital. Potrebno je raditi na smanjivanju omjera koji se
financira iz državnog proračuna, a to je moguće uključivanje privatnih izvora financiranja tj.
stvaranjem tzv. hibridnog sustava financiranja što će dovesti do većeg udjela izdataka za
obrazovanje u BDP-u. „Mehanizam „povijesne alokacije“ ne omogućava srednjoročno i
dugoročno planiranje, niti određivanje strateških ciljeva. Nadalje, kontrola izvršavanja
proračuna se vrši iz MZOŠ-a i temelji se isključivo na tzv. „ulaznim kriterijima. Neki od

1
Institut za razvoj obrazovanja, Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, Institut za razvoj
obrazovanja, Zagreb, prosinac 2010.
ulaznih kriterija su na primjer kvota redovnih studenata koji studiraju na teret državnog
proračuna, broj zaposlenih, površina zgrada institucija visokog obrazovanja, troškovi najma, i
drugi materijalni troškovi.“2. Potrebno je osmisliti nove mehanizme alokacije sredstava u
visokom obrazovanju kako bi se omogućilo planiranje i određivanje strateških ciljeva.
Također „ulazne kriterije“ treba mijenjati jer postojeći dovode do upisivanja većeg broja
studenata od mogućnosti što snižava kvalitetu nastave… Potrebno je uvesti pokazatelje koji
će pojednostavniti kontrolu, opravdati postojanje studijskih programa, biti usredotočeni na
unaprjeđenje sustava visokog obrazovanja…

LITERATURA

Stojanović, A. i Leko, V. (ur.), Modeli financiranja namjena koje sadrže javni interes, knjiga,
Grafit Gabrijel d.o.o., Zagreb, 2011

Education at Glance, 2016. OECD,

Institut za razvoj obrazovanja, Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, Institut

za razvoj obrazovanja, Zagreb, prosinac 2010.,

Dostupno na
http://www.iro.hr/userdocs/File/Publikacije/IRO_Model_financiranja_visokog_obrazovanja_
u_Hrvatskoj_2010.pdf

keepeek.com/digital-asset-management/oecd/education/education-at-a-glance-2016_eag-
2016-en#page203

http://www.ijf.hr/pojmovnik/javna_dobra.htm

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2016/08-01-07_01_2016.htm

2
Institut za razvoj obrazovanja, Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, Institut za razvoj
obrazovanja, Zagreb, prosinac 2010.