2.

NEODREĐENI INTEGRAL

OSNOVNE METODE INTEGRIRANJA

‡ Na prošlom predavanju upoznali smo se s pojmom
neodređenog integrala, tabličnim integralima, svojstvima
neodređenog integrala (homogenost, linearnost)

‡ Rješavali smo neodređene integrale direktnom integracijom te

metodom supstitucije

‡ Danas ćemo se upoznati s još nekim metodama rješavanja

neodređenih integrala
 METODA PARCIJALNE INTEGRACIJE

‡ Kao i kod supstitucije, parcijalnom integracijom dani integral

mijenjamo s odgovarajućim jednostavnijim integralom

‡ KADA PRIMIJENITI PARCIJALNU INTEGRACIJU:

ukoliko se u podintegralnoj funkciji nalazi produkt dvije tzv.
raznorodne funkcije (pr. jedna algebarska, a druga transcedentna),
ili se nalazi jedna ili dvije transcedentne funkcije, tako da nijedna
supstitucija ne daje rezultat, tada obavezno primjenjujemo
parcijalnu integraciju

‡ Sama ideja parcijalne integracije sastoji se u tome da se produkt

dviju funkcija zamijeni s produktom od derivacije prve i integralom
druge, ili obratno
Poznato je da se diferencijal umnoška dviju realnih funkcija
u = u(x) i v = v(x) može izračunati na sljedeći način:

( uv )′ = u′v + uv′.
odnosno
d ( uv ) = vdu + udv

Integriramo li jednakost, dobivamo da je

∫ d ( uv ) = ∫ ( vdu + udv ),
ili uv = ∫ vdu + ∫ udv

odakle dobivamo formulu za parcijalnu integraciju

∫ udv = uv − ∫ vdu
‡ Ova metoda ne rješava integral potpuno (po tome je i dobila
ime) - integral na lijevoj strani svodi na integral na desnoj
strani, a to znači da ona ima smisla jedino onda kada integral
na desnoj strani nije složeniji od integrala na lijevoj strani

‡ Kod parcijalne integracije podintegralnu funkciju treba

prikazati u obliku umnoška dviju funkcija u(x) i v'(x)

‡ funkciju v'(x) odabiremo tako da se lako odredi njena

primitivna funkcija v(x)
 ⎡u = e x ⇒ du = e x dx ⎤ x 2
x 2

∫ ⋅ = ⎢ ⎥ ⋅ − ∫
x x
∫ =
x
xe x
dx = e
{ xdx
{ 2 e e dx
⎢ dv = xdx ⇒ v = xdx = x ⎥ 123 2 14 224
u dv
⎢⎣ ∫ 2 ⎥⎦ u ⋅v v⋅du
3

∫ e dx
2 x
Odavde vidimo da ovaj izbor za u i dv nije dobar jer je integral x
složeniji od polaznog integrala.
Pokušajmo s drugim izborom za u i dv.

⎡u = x ⇒ du = dx ⎤
∫ {u { =
x
x e dx ⎢ ⎥ = ⋅ − ∫ = ⋅ − +C
x x x x
x e e dx x e e
⎢⎣ dv = e dx ⇒ v = ∫ e dx = e ⎦⎥
dv x x x
 ⎡ 1 ⎤
⎢ u = ln x ⇒ d u = dx ⎥ dx
∫ ln{{x dx = ⎢ x
⎥ = ( ln x ) ⋅ x − ∫ x ⋅ =
1424 3 123 x
u dv
⎢⎣ dv = dx ⇒ v = ∫ dx = x ⎥⎦ u ⋅v
v⋅du

= x ⋅ ln x − ∫ dx = x ⋅ ln x − x + C = x(ln x − 1) + C
 ⎡u = x ⇒ du = dx ⎤
x ⎢ ⎥=
∫ sin 2 x dx =
⎢ dv = 1 1
dx ⇒ v = ∫ 2 dx = −ctgx ⎥
⎣ 2
sin x sin x ⎦

= − x ⋅ ctgx − ∫ − ctgxdx =

⎡supstitucija ⎤
cos x ⎢sin x = t ⎥=
= − xctgx + ∫ dx = ⎢ ⎥
sin x ⎢⎣cos xdx = dt ⎥⎦
dt
= − xctgx + ∫ = − xctgx + ln t + C = − xctgx + ln sin x + C
t
Ponekad se metoda parcijalne integracije mora primijeniti više
puta - svaki put treba za funkcije u i dv izabrati isti tip funkcije

⎡ u = x 2
⇒ du = 2 xdx ⎤
∫ x e dx = ⎢dv = e x dx ⇒ v = e x dx = e x ⎥ =
2 x

⎢⎣ ∫ ⎥⎦

⎡u = x ⇒ du = dx ⎤
= x e − 2 ∫ xe dx = ⎢
2 x x
x⎥
=
⎢⎣ dv = e dx ⇒ v = ∫ e dx = e ⎥⎦
x x

= x 2 e x − 2 ⎡ xe x − ∫ e x dx ⎤ =
⎣ ⎦

( )
= x 2 e x − 2 xe x + 2e x + C = e x x 2 − 2 x + 2 + C
Može se dogoditi da se uzastopnom primjenom parcijalne integracije
ponovno dobije početni integral - dobivamo linearnu algebarsku jednadžbu
za traženi integral, koji u stvari predstavlja rješenje te jednadžbe

⎡ u = e x
⇒ du = e x
dx ⎤
∫1e4cos xdx = ⎢ ⎥=
x

243 ⎢⎣dv = cos xdx ⇒ v = ∫ cos xdx = sin x ⎥⎦

I

⎡ u = e x
⇒ du = e x
dx ⎤
= e sin x − ∫ e sin xdx = ⎢
x x
⎥=
⎢⎣ dv = sin xdx ⇒ v = ∫ sin xdx = − cos x ⎥⎦

( )
= e x sin x − −e x cos x + ∫ e x cos xdx = e x sin x + e x cos x − ∫ e cosxdx
x

14243
I

⇒ I = e x sin x + e x cos x − I
2 I = e x (sin x + cos x) / : 2
ex
I= (sin x + cos x)
2
INTEGRACIJA RACIONALNIH FUNKCIJA

‡ Prava racionalna funkcija integrira se tako da zadanu funkciju

rastavimo na parcijalne razlomke - polazni integral svedemo na
zbroj integrala parcijalnih razlomaka koji se najčešće lako
računaju

‡ Kod neprave racionalne funkcije prvo treba podijeliti polinom iz

brojnika s polinomom iz nazivnika te na taj način zadanu nepravu
racionalnu funkciju rastaviti na zbroj polinoma i prave racionalne
funkcije – integral neprave funkcije svest ćemo na zbroj integrala
dobivenog polinoma i integrala parcijalnih razlomaka dobivene
prave racionalne funkcije
 x3
Riješimo integral
∫ (x 2
−1 )
2
dx

Zadana podintegralna funkcija je prava racionalna funkcija pa

ćemo je prvo rastaviti na parcijalne razlomke ( Matematika I )

x3 x3 A B C D
= = + + +
(x −1
2 2
)( x − 1)2
( x + 1)2
x − 1 ( x − 1)2
x + 1 ( x + 1)2

Množenjem ove jednakosti sa zajedničkim nazivnikom i zatim

izjednačavanjem koeficijenata uz iste potencije od x, dobiva se
sustav od 4 jednadžbe s 4 nepoznanice, čije je rješenje:
1 1 1 1
A= , B= , C = , D=−
2 4 2 4
Sada zadani integral možemo zapisati na drugačiji način:
⎛ 1 1 1 1 ⎞
⎜ − ⎟
x3 2 + 4 + 2 + 4 ⎟dx =
∫ (x 2 − 1)2 dx = ∫ ⎜ x − 1 (x − 1)2 x + 1 (x + 1)2 ⎟
⎜
⎜ ⎟
⎝ ⎠
1 1 1 1 1 1 1 1
= ∫ dx + ∫ dx + ∫ dx − ∫ dx =
2 x −1 4 ( x − 1)2
2 x +1 4 ( x + 1)2

1 1 1 1
= ln x − 1 − + ln x + 1 + +C =
2 4( x − 1) 2 4( x + 1)

1 1
= ln x − 1 −
2
+C
2 2(x − 1)
2
ZADACI ZA VJEŽBU:

2 5 1 6 1 8
1. ∫ x 4
2(− 3 x + x 3
dx ) rj.
5
x − x + x +C
2 8

( 3x − 2 )
2
12 2
2. ∫ x3
dx rj. 9 ln x + − 2 +C
x x

2 x + 5x 5− x 2 − x
3. ∫ dx rj. − − +C
10 x
ln 5 ln 2

dx 1
4. ∫ ( 2 − 3x ) 9
rj.
24 ( 2 − 3 x )
8
+C

dx 1
5. ∫ cos2 3x rj.
3
tg 3 x + C
 ( ) ( ) ( )
x 2
6. ∫ 2+ x
dx rj. 2 + x − 8 2 + x + 8ln 2 + x + C

2x −1 4x 1 4x
7. ∫ ( 2 x − 1) e 4x
dx rj. e − e +C
4 8

x 4 ln 2 x 1 4
∫x − x +C
3
8. ln 2 xdx rj.
4 16

1 3x ⎛ 2 2 2⎞
∫ e dx e ⎜x − x+ ⎟+C
2 3x
9. x rj.
3 ⎝ 3 9⎠

ex
10. ∫ e x cos xdx rj. ( sin x + cos x ) + C
2
 dx x
11. ∫ x(x + 1) rj. ln
x +1
+C

12.
x +1
∫ − x 2 − x + 2dx
1
[ ]
rj. − ln (x − 1) ( x + 2) + C
3
2

(x 2
)
+ 1 dx 1 1 5
13. ∫ x( x − 1)( x + 3) rj. − ln x + ln x − 1 + ln x + 3 + C
3 2 6

dx 1
14. ∫ x4 + x2 rj. −
x
− arctgx + C

x3 x2 2 2x + 1
15. ∫ 2 dx rj. −x+ arctg +C
x + x +1 2 3 3