[Acta Geogr. Croatica Volumen 29 Zagreb, 1994, ] upKo113824) Pregledni dlanak Primljeno Received): 20.12.1998 ‘Review PrilvaGeno (Accepted): 253.1995. SREDNJA EUROPA - PRIBLIZAVANJE JEDNOJ KONCEPCIJI KARL RUPPERT Stvaranje Europske Unije, pad komunistitkog sistema, raspad viSenacionalnih dréava te stvaranje novih nezavisnih dréava, doveo je u Europi do novih odnosa medu dréavama i grupama arava. Kao rezultat takvih promjena, obnovijena je i ojatalaveé gotovo zaboravijena diskusija o pojmu Srednja Europa. U ovom dlanku K. Ruppert daje kratak ali ilustrativan pregled razligitih koncepeijai iznosi svoje shva¢anje, osnovano na stvarnim kriteri jima strukturnih i prostornih odnosa, Central Europe - Approaching a Concept The creation of the European Union, the fall of the communist systems, the break-up of multinational states and the appearance of new independent states have brought Europe to a new stage of rela- tions between states and groups of states. As a result of such changes, the discussion on the concept of Central Europe hasbeen resurrected and strengthened after being almost forgotten. In this article K. Rup- pert provides a short but illustrative overview of various conceptions, past and present, and outlines his idea, based on the actual criteria of structural and spatial relations. 1, Uvod teleuropei" Sto se od 1966. svake godine odréava u Gorici ili je Srednja Europa samo sjeéanje, nostalgija? U pojasnjavanju pojma Srednja Europa nailazimo na veliku dilemu. U literaturi se doduie postojanje Srednje Europe rijetko porige, ali gotovo svaki autor ne propusti na- U meduvremenu su se na istoku Srednje slasitikakojeuovomdijeluEuropevrlotesko Europe dogodile radikalne _politicke odrediti tipiéne prostorne odnose, paisame _promjene. Prostor je nakon pada nametnuto; granice, "Fantom kruZi... Srednja Europa’ je "pax Sovietica” izloZen _destabilizaciji”. naslov jedne publikacije"” medunarodnog — shyatijva nesigurnost se time, medutim, nj simpozija odréanog 1986.g. u Regensburgus — smanjila sto je pokazao i simpozij koji su temom: "Granice i horizonti, problematika — jedavno organizirali Institut za Srednju Srednje Europe u proslosti i sadainjosti". Zelimo li danas duh tog izblijedjelog pojma oziviti? Ima li pojam Srednje Europa opravdanje samo u "Incontri culturali Mit- Buropu u Miirzuschlagu i Europski institut u Budimpesti™. Ni na tom simpoziju nije se mo- glo doéi do jedinstvenog stava o pojmu Sred- nja Europa. Naglasene su, _naprotiv, 65‘Acta Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. heterogenost i pluralitet akulturacijom uvje~ tovanog multietniékog i multikulturalnog prostora. To je, oéito, kut istoznocuropskog gledanja. Nije li naslov stajerskog simpozija "Srednja Europa’ pod prasinom? Prosao? Po- tonuo? Adekvatan situaciji? Nomen est omen? Ipak postoje brojne osnove dase okarak- teriziraju razligite, narotito povijesne, spe- cifiénosti i obiljezja ovog prostora. Tako se, primjerice, u "Das neue Osteuropa von A-Z 1992" moglo protitati: "Kao politi¢ka koncep- cija pojam Srednja Europa je proSao slozen razvoj. U prvoj polovici 19. st. trebao je opravdati nastojanje Njematke za njezino jedinstvo i prevlast, U kasnijem razvojupojam Srednja Europa ukljudivao je njematko go- vorno podrugje K.u.K. monarhije. Kod na- cionalsocijalista Srednja Europa je bila sastavni dio propagande isluzio je kao osnova za previast i teritorijalno Sirenje Njemacke prema istoku", Nije li zbog toga pokuSaj stvaranja pros- torno odredene definicije pojma Srednja Europa najbolje napustiti? Srednja Europa, kao dio kontinenta, je bez sumnje i geografski pojam tije se fik- siranje ne moze prepustiti samo kulturno- povijesnoj diskusiji. Jako u daljnjim naporima za rjeSenje ovog problema nastaju sumnje u moguéno: postizanja prihvatljivog cilja, ipak nema ni kakve sumnje da za odredivanje oblika i karaktera prostora Srednje Europe mora pos- tojati i geografski pristup. 2. Srednja Europa u vremenskom sus- tayu Dakle, napustimo visoka _povijesna razmatranja i prihvatimo se realnih pros- tornih Ginjenica. Uostalom, geografija se i bavi konkretnim strukturama i procesnima sadréajima. 66 Karl Ruppert: Srednja Europa... Kad su tehnitka sredstva novijeg doba pomocu Zeljeznice omoguéila brza kretanja i lake svladavanje~—-ve¢ih__—_prostornih udaljenosti, nastala je potreba, narodito u medunarodnom prometu, normiranja vre- ‘mena. Prvo se u Zeljezni¢koj sluzbi pomagalo Zeljezni¢kim vremenom, naroéito mjesnim yremenom glavnog grada zemlje. Ideja o potrebi zonalnog vremena prihvaéena je tek kasnije”, Polaze¢i od meri utvrdene su vremenske zone od 1 sata, koje pokrivaju prostore od 15 stupnjeva geograf- ske duzine. Na osnovi toga u tadasnjem je Njemaékom carstvu mjesno vrijeme 15. stup- nja geografske duzine, koje priblizno prolazi kroz mjesta Stargard i Gorlitz, 1.4.1893.g. postalo obvezno za éitavu zonu. Mjesno vri- jeme Stargarda i Gérlitza oznaéeno je kao srednjeeuropsko vrijeme. U poéetku je ono pokrivalo uZu zonu smjera sjever-jug, a uk- Ijuéivalo je vise zemalja (npr. Dansku, Njemacku, Austriju, Italiju, itd.). Unutar navedenog vremenskog zoniranja, osim za- padnih iistoénovremenskih zona, uSao je i po- jam (do tada neoptere¢en) - Srednja Europa. Veé na ovom mjestu treba naglasiti da su granice promjenfjive, odnosno da su prvo- bitne vremenske zone u meduvremeno prosirene. Srednjeeuropsko vrijeme se danas vie ne proteze samo od Norveske do Tunisa, veé takoder od Spanjolske do Albanije i Poliske. Normirano zonalno vrijeme na taj nagin premoS¢uje raspon od 2 sata mjesnog vremena”, Astronomski definirano podrudje srednjeeuropskog vremena se, dakle, znatno proiirilo, 3. Socijalnogeografsko shva¢anje pros- tora Daljnja rasprava 0 ovome problemu nuzno nas navodi na potrebu kratkog pogleda © geografskom shvaéanju prostora, prven- stveno 0 relativnosti prostornih pojmova, na‘Acta Geogr. Croatica, vol, 29, 65-76, 1994, sto je upuéivao vei navedeni primjer. Cini se stoga svrhovitim da, s obzirom na daljnj ave, bez daljnjeg objasnjenja, navedemo slijedeée teze: 1. Geografski pojmovi se mogu odrediti sa sta- jalista prirodno igospodarski, tesocijalnoori- jentirane geografije. 2. Uoba se sluéaja ne radi samo 0 nabrajanju postojecih prostomih potencijala, ve¢ vise 0 znanstvenom tretiranju prostomno-funkcion- alnih odnosa. 3. Utvrdivanje grani¢nih linija i graniénih zona vijek ovisi o odredenom subjektivnom cilju, ukljucujuéi i vrednovanje. 4, Ta su vrednovanja vremenski odredena i ovisna su o druitveno-politi¢koj situaciji vre~ ‘mena. 5. Geografske granice su zapravorezultanta sub- jektivno odabranih kriterija. 6. Geografske granice éesto zbog toga nisu identiéne s dréavnim. Pod odredenim uyjetima dréavne granice mogu geografske codnose sjeciiliih prekrivati. No, za drustveno- polititke potrebe one predstavijaju nei- zostavne okvire djelovanja. 7. Uvrijeme rastuée mobilnosti, drzavne granice se u Europi éesto stavijaju pod upitnik, a u politickom djelovanju na pozornosti sve vise dobivaju prekograniéna prozimanja. Prije nego se vratimo uZoj tematici, doz- volite da zbog objasnjenja navedenih opéih napomena, ukazem na slijede¢i primjer. Politi¢ki nemiri na sjeveru bivse Jugoslavije rezultirali su stvaranjem samostalne dréave Slovenije. Slijedimo li misli I. Gamsa 0 geo- grafskim konstantama ove _—_nove srednjeeuropske dréave™ tada je slovenski prostor pripadao: - do kraja Rimskog carstva Sredozemnoj Europi - do u 12. st. Bavarskoj, odnosno Franackom carstvu Karl Ruppert: Srednja Europa ... - do potetka 19, st. srednjeeuropskim po- drugjima vlasti (Austriji, djelomiéno Ugar- iVeneciji) - do 1918g. Austro-Ugarskoj Monarhiji, 4. Srednjoj Europi -od 1918-1945. Jugoslaviji, a time Jugoistoénoj Europi - od 1941-1945. pod djelomiéno talijanskom a djelomiéno njemackom okupacijom - Srednjoj i Juinoj Europi - od 1945-1991. pod komunistickom vlaséu Ju- goistoénoj - Istoénoj Europi sko| - od 1991g. nakon stjecanja nezavisnosti Srednjoj Europi. Daljnju sliku ove _problematike objaSnjavaju nastojanja oko ukljudivanja Re- publike Hrvatske. Njezin drzavni teritorij je tijekom povijesti_oblikovan _razliditim etnigkim grupama, osobito, medutim, trima kulturnim sferama, Shvaéanja M. Klemenéiéa © ovom pitanju” potvrduju nase stajaliste da se republika Hrvatska, kad se radi o prostor- nom ukljugivanju na razini dréave, moze uk- Jjuciti u Istoénu Srednju Europu. Iako navedeni primjeri i skrecu pozor- nost na posebne problemske sluéajeve, oni ipak ukazuju na relativnost poloz mena, Razlika izmedu apsolutnog polozaja i odnosa poloZaja je ofita. Kad Kant, s obzirom na pogodnost pozornice povijesti, kaze da je "geografija osnova povijesti™’ ili kad Napo- leon I. ide jo8 dalje pa kaze: "Majka povijesti i politike je geografija"; tada se kod uporabe ovih metafora ne smije izgubiti iz vida opas- nost koja proizlazi iz éinjenice da pojmovi "polozaj’ i "geografija" nisu prikladno uporedeni, a sto je kasnije u geopolitici na- cionalsocijalizma dovelo do prostornog i polozajnog determinizma. Vratimo se sada opet pokuSajima defini- ranja, iako na cilj ni do sada nismo izgubili iz vida. 67Acta Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. Karl Ruppert: Srednja Europa .. 4, Sredina - od éega? Sredina - motiv Odredivanje sredine nekog dijela zem- Ijine povrsine predpostavlja i odreden odnos. Sredina - od éega, tj. koje Europe? Da bi se ovo pitanje detaljnije osvijetlilo trebalobi vise yremena. A duljim iznoSenjem udaljili bismo se iod postavijenog cilja, Brzo bismo spoznali sliénu dilemu 0 kojoj je ve¢ bilo rijeti kod odredivanja granica Srednje Europe. Fran- cuski geograf P. Gourou, sklon historijsko- geografskom promatranju, iznio je u maloj brosuri "Europa, Bausteine seiner Geschichte" (Paris 1987.) slijede¢e svoje sta- jaliste: "Stwarnost europskog prostora ostala éima skrivena svakome koji ju je Zelio definirati, ito kako geografima tako i znanstvenicima humanisti¢kih znanosti, jer Europa toku svoje povijestinikad nije ostala ista", E. Wirth /E, Lichtenberger/ v. Schwar- zenberg s historijsko-geografskog stajaliSta shvaéaju Europu kao proces akulturacije, koji se po fazama pomicao od zapada prema is- toku”. Ni danaSnja_—_transkontinentalna proZimanja ne mogu olakSati definiranje Europe. Drugaéije neée biti ni politigarima Europskog savjeta koji su se 1992.g. slozili s velikodusnom predodzbom ukljugivanja i transkavkaskih dréava. LakSe je prometnom poduzecu koje u svoj prospekt napise: ".... kasno poslijepodne viak kod Perma stize do Urala. Uveéer prolazimo pokraj bijelog obe- liska koji kod kilometarskog stupa od 1777 km oznaéava granicu izmedu Europe i Azije." , Neovisno 0 opetovanoj raspravi o obliku Europe, a iz pragmati¢kih razloga ovog naseg. razmatranja, vrijedi cinjenica da bi Europa bez Rusije bila nepotpuna iako veéi dio ove dréave pripada Aziji. Ne postoji, uostalom, ni- kakav pritisakjednostranog ukljudivanja. Kod opéegeografskih teza navedena dvostruka shvaéanja prekogranitnih proZimanja trebala bi driavama omoguéiti promjenljiva uk- 68 Ijugenost, odnosno poliidentiénost kao Sto je to provedeno na razini kantona Tessin ili w razligitim oblicima "Euroregija". Tema o kojoj je rije’ zahtijeva i kratak prilogo srednjem polozajuNjematke.G.Sad- ner" je na kongresu njematkih geografa u Miinchenu 1987.g. u svojem predavanju "0 kori8tenju mjerila igranica, pitanja iodgovori politi¢ke geografije" ovu diskusiju stavio u okvir politi¢ke geografije. Iz njegova se pre- davanja vidi da je pojam "sredina-motiv’ stariji od pojma "Srednja Europa-motiv" i da je veé u 18. i 19. st. bio sadréan u razligitim funkcionalnim gledistima. Diskusija 0 ovoj problematici u prosiom stoljecu kao i tzv. "svada povjesniara’ o "srednjem polozaju Njemacke", ukazuje na jaku angaziranost povjesnigara, sto se za geografe ne bi moglo reéi. Dozvolimo sebi malu Setnju. Nije, naime, suvi8no podsjetiti da se pojam "sredina’ veéinom vrednuje pozitivno: "Medio tutis- simus ibis (u sredini ée8 najsigurnije ici), "Juste millicu" (prava sredina), "Doch in der Mitten liegt holdenes Bescheiden" (u sredi- nama ipak leZe draga rjesenja). Sredina je daleko od ekstrema. Tko ne nade mjesta u sredini potisnut je na periferiju, na rub. A tko Zeli ostati po strani? Da li je Velika Njemacka jo$ uvijek u sredini? Averzije su shvatljive. Manje su teSko¢e u odredivanju Sredine Europe u prosiom stoljeéu imali KK. geodete, Na granici izmedu Gornjeg Pfalza i Geske oni su 1865.g.najeksponiraniju trigonometrijsku to¢ku na Tillenbergu (u danaénjoj opéini Neualbenreuth) oznaéili kao "Sredinu Europe". Postavljanjem novog gra- nitnog kamena 1985g. ta je Sredina potvrdena.Karl Ruppert: Srednja Europa... ‘Acta Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. 2 590 km Sl. 1. Europa mediane M. Fouchera. Karta izradena prema podlozi K. Rupperta Picture 1. M.Foucher's Europa Mediana. The map based on K. Ruppert’s background details 5. Srednja Europa - starije geografsko odredivanje pojma Nije nam u tom smjeru namjera idi u opsimna izlaganja, ve¢ Zelimo akcentuirati tek neka shvaéanja, Sa stajalista fizitke geo- grafije, narodito zbog razlicita utjecaja reljefa, stupnja razvedenosti kontinenta te razlidite Klime i biljnogeografskih obiljezja, izdvojenje sredisnjicuropski prostor. Prema geografuE, Neffu!” to je prostor izmedu maritimnog za- pada i Kontinentalnog istoka, toplog mediter- anskog juga i hladnijeg borealnog sjevera. Taj prostor ima povrsinu od preko 1 milijun km a izdvojen je u nizine, sredogorja te predalp- 69Acta Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. Karl Ruppert: Srednja Europa .. ska i alpska podrudja; izmedu njih su Siroke prelazne zone. Na sjeveru je prostor ograniéen dosta izrazitim obalnim granicama (problem je ukljugivanja Danske), prema za- padu se proteze do Rajnskog rasjeda i Svicar- ske Jureanajuguzahvaéai najveci dio alpskog podrugja. Problem je kako odrediti njegove istogne granice gdje pojasevi srednjoeurop- skih nizina "neprimjetno prelaze u istoéno- europsku plotu". Za Neffa Istogna Europa podinje na drZavnoj granici bivseg Sovjetskog Saveza. Trozvuk: Alpe, sredogorje i nizine odreduju "simfoniju" srednjeeuropskih pe- jsazal™, Antropogeografski pristupiu definiranju pojma Srednja Europa bili su vrlo razlititi. Poticaje definiranja nalazimo veé iu literaturi regionalne geografije. A. Hettner!™ u radu "Grundziige der Linderkunde" (Osnov re- gionalne geografije, Leipzig 1922.g.) smatra daje Srednja Europa posve geografski pojam kojemje tek kasnije pripisani politi¢kismisao. Smatrao je da Srednja Europa ne moze trajno biti narodnosna ili dréavna celina, a pretezno jojje odredio fiziékogeografske granice. Upo- zorio je na prelazne znatajke ove prostorne cjeline. Suprotno navedenome, madarski geograf Zoltan Dovény! naglaSava da je "u osnovi Srednja Europa povijesniane geograf- skipojam’. U skladus time, definiranje pojma Srednja Europa omoguéuju tek povijesni procesi i njihovi prostorni modeli. Raspon tih dvaju shvacanja je ofit. Interesantan pregled geografskih kon- cepeija o Srednjoj Europi nalazimo u veé spomenutom predavanju G. Sandersa. Karto- grafski prilozi jasno ukazuju ne samo na povremenu povezanost Francuske veé i znaéajniji polozaj podunavske Monarhije u konceptu Srednje Europe 19, st. Shvaéanja koja su poetkom ovog stoljeéa u ovaj prostor ukljudivala i Baltik kao i éitav prostor jugo- istone Europe bila su vise odraz politi¢kih 70 motiva, "Ona se nisu temeljila na geograf- skom sadrZaju prirodnih i kulturno-geograf- skih pojava i struktura, Konagno treba reci da su se neke koncepcije temeljile na mo¢i, zahtjevima, nacionalnom identitetw.osigu- ranju sirovina i trgovini" (Sandner, str. 45/46). Zivahnost diskusije o Srednjoj Europi pocet- kom ovog stoljeéa kulminirala je u slijedecoj_ formulaciji H. Hassingera 1917." "Srednja Europa je krilatica nasih dana, Dolazi do izraZaja u velikom broju knjiga, letaka i tla naka’. Je li definiranje Srednje Europe akademska igra? 6. Geopoliti¢ki pristupi Politiéka diskusija 0 pojmu Srednje Europe se ne smije preSutjeti. Ona je ojatala pred inakon 1918. i vecinom je bila u sluzbi_ politi¢kih ekspanzionistiékih predodzbi. Ovdje treba spomenuti ideje Fridricha Nau- manna (1915), éijase shvaéanjao pojmu Sred- nje Europe éesto citiraju u geopolitigkim publikacijama, Francus Alphonse Losser je naveéspomenutom kongresu u Regensburgu u vezi shvaéanja F, Naumanna rekao: "Ako Srednja Europa, prema Naumannu, znaéi vezu izmedu Njemaéke i Podunavija, dakle Istogne i Jugoistogne Europe, onda ta kon- cepcija podsje¢a_na Hitlerov pokuSaj stvaranja Velikonjematkog carstva", Putovi i stranputice njematke politike geografije su titi, Razumljivo je da je nakon 1945.g. obrada ove teme, kao i inaée geopoliti¢kih pitanja, u njemackoj geografiji opéenito postala tabu tema. To se uisto vrijeme nije dogodilo us jednim zemljama Njemacke, narotitone uan- glo-ameriékom prostoru. U zemljama pod socijalistiékom vlas¢u pozitivna izrazavanja 0 Srednjoj Europi bila su znak distanciranja od vlastodrzaca. No kod toga se Njematka esto izdvajala iz Srednje Europe. Takvo shvacanje dolazilo je do izrazaja sve donedavno, kaoActa Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994, Karl Ruppert: Srednja Europa .. —— ar q S1.2.Srednja Europa u europskoj prometnoj mrezi- 1. veliki gradovi (>500,000stanovnika),2.srednje velike aglomeracije (> 1,00,000 stanovnika), 3. monocentriéne velike aglomeracije (>2.000.000 stanovnika) 4. policentrigne velike aglomeracije (>2.000,000 stanovnika), 5. vrlo velike aglomeracije (>3.000.000 stanovnika), 6. razvojna sredista europske vaznosti, 7. glavne kopnene veze europskog znatenja, 8. glavne pomorske osovine europskog znatenja, 9. Srednja Europa prema K. Ruppertu. Karta izradena prema podlozi K. Rupperta Picture 2. Central Europe in european traffic network. 1. Large cities (population less than half million) 2 Medium-size anglomerations (population less than million) 3. Monocentric large anglomerations (population less than two millions) 4. Polycentric large anglomerations (population less than two millions) 5. Polycentric very large anglomwerations (population less than three millions) 6. Centers of potential progress and development valuable to Europe 7. Main connectionsin road traffic valuable to Europe 8. Main connectionsin maritime traffic valuable to Europe 9. Central Europe as seen by K.Ruppert. Map based on K. Ruppert’s background detailsActa Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. npr. uaustrijskim publikacijama (uporedi 14). Viastiti polozaj éesto diktira kut gledanja. Na ovom mjestu neka bude ukazano na jednu novu publikaciju u kojoj do izrazaja do- lazifrancuskostajaliste. Na osnovirazumljive, veé povijesno dokazane averzije prema jakoj Njemackoj u sredistu Europe, doslo je do napustanja pojma Srednja Europa ili, uprkos E. de Martonu, centralna Europa. U atlasu, kojije pod vodstvom Michela Fouchera'” ob- javljen pod naslovom "Fragments d'Europe", nalaziseipodnaslov "Atlas del’ Europe médi- ane, Géographie et Géopolitique générale". Za razliku od pojma "median", koji élanovi jedne grupe dijeli na dvije jednake polovice, pojam "srednja vrijednost" reprezentira gelinu. Pojam "Europe médiane” jako podsjeéa na podjelu na dvije Europe, sto je u meduvre- menu trebalo veé biti prevladano. Tako naz- van dio Europe trebao bi obubvatiti prostor najmladih europskih drdava, koje su dijelom jo8 uvijek u tranziciji, a koje karakterizira re- lativno mlada drzavnost, velik znaéaj manjina i slaba orijentacija dréavnih granica u odnosu na prostorni raspore etnickih grupa. "To je Europa vjerskih konkurencija koje trajno djeluju kao granice izmedu imperija i drzave" (str.52). U skladu s time, Foucherovse "Medi- ane Europa" proteze od Poljske do Bugarske i Albanije, od Praga do Bukuresta. Takvo povlaéenje novih geopolitigkih granica moguée je samo na osnovi vrlo uskih subjek- tivnih ciljeva, Ojivjela je i diskusija o Medueuropi (Zwischeneuropa) Pencka i Fis- chera (usporedi L, Riihl: Die Nato, Russland und Zwischeneuropa, N.Z.Z. 48/1994,). Druge zemlje - drugi pravci gledanja? 7. Prostorno-strukturna priblizavanja Sastajalista socijalno-geografskiorijenti- rane geografije postavlja se pitanje: ne pruza Iii sklop aktualnih i obuvatljivih prostornih T2 Karl Ruppert: Srednja Europa ... struktura podlogu za izdvajanje Srednje Europe? U vezi s tim svakako treba naglasiti vainost sadréaja malih kulturno-pejsaznih jedinica koje su za srednjeeuropsko podrugje tako tipiéne, Ako se za Europu kao konstitui- rajuéi element, prihvaéa krilatica "jedinstvo u slozenosti"!”, onda to jo8 vise vrijedi za srednjocuropski prostor. Za razliku od povi- jesno-razvojne slozenosti kulturno-pejsaznih jedinica Srednje Europe, zapad Europe karakterizira jedinstveno podruéje francuske dréave, aistok Europe prostrane ruske nizine. Nije bez razloga u federalnoj Njema¢koj jako zastupljeno stajaliste "Europa regija’. Daljnju osnovu za izdvajanje Srednje Europe nalazimo u suvremenom oblikovanju strukture naselja i prometnih podrulgja. Oni daju elemente za kartografsko fiksiranje gra- nica Srednje Europe, narogito na njenom is- toku. Prihvatimo li navedenu granicu Srednje Europe u odnosu na Francusku i dodijelimo li, ne bez problema, zapadno orijentiranu za- jednicu Beneluxa Zapadnoj Europi; dodi- jelimo li dalje Dansku, radi njezine uske vezanosti u skandinavske zemlje, a isto tako i gospodarski orijentirane balti¢ke zemlje (Koje su u meduvremenu organizirale za- jednicki Ministarski savjet) u Sjevernu Europu, tada preostaju Austrija, Njemaka i Svicarska 0 Gjoj pripadnosti Srednjoj Europi nema nikakve sumnje. Ostaje da se poblize prodiskutira granica Srednje Europe na is toku ijugoistoku. Kao Sto se na brojnim istrazivatkim putovanjimamoglo vidjeti, u odredivanju gra- nice Srednje Europe mogu pomosii razlike w prostornoj strukturi, posebno u strukturi naselja, Linija koja od Zagreba preko Budimpeste ide do Varsave odvaja podrugje izrazenije hijerarhije i vecih dometa central- nih naselja na zapadu, od podrudja sa slabije izrazenim prozimanjem centralnih naselja dometom dnevnih migracija radneActa Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. Karl Ruppert: Srednja Europa ... | SSS ao RON= DIZ, PS REIS LZ DERE IRS oe SI.3. Stupnjevi dostupnosti u Zeljezni¢kom prometu -sa srednjeeuropskog staj + 1. sredisnji polozaj, 2. stedisnji rubni polozaj, 3. periferni polozaj, 4, periferni rubni polodai, 5. vagnije Zeljeznitke veze, Karta izradena prema podlozi K. Rupperta. Picture 3. Levels of access in railway traffic based on Central Europe approach 1. Central location 2. Central ‘marginal location 3. Peripheral location 4. Peripheral marginal location S. Majorrailway connections. Map based on K.Ruppert’s background details snage istoéno ijugoistoéno od navedene linije. Razlikuju se, dakle, podrugje vecih dometa dnevnih migracijazapadno od navedene linije i podrugje izoliranih prostornih cjelina s malim dometom dnevnih migracija radne snage istogno i jugoistogno od nje. Posljednje podrugje karakterizira i slabija prometna in- frastruktura. Ako se nacionalne driave uzmu kao najmanje prostome cjeline, tada se u Sred- nju Europu, kao njezine periferne dréave, mogu ubrojiti Slovenija, Hrvatska, Madarska, ‘Slovacka i Poljska. Cini se da bise za ove dréave B‘Acta Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. mogla dati i dodatna oznaka - Istocna Srednja Europa, Zajedno s Njemaékom, Republikom Geskom, Austrijom i Svicarskom dobiva se tako prostor koji bi omogu¢io i ukljudivanje dréava ViSegrada, O ovakvom ograniéavanju trebalabivoditiraéunai njematkavlada. Ona, nazalost, u novije vrijeme zemlje bivieg istofnog bloka éesto naziva Srednja i Istoéna Europa, cime,zapravo, iz Srednje Europe izd- vaja Njematku, AustrijuiSvicarsku. Tose isto tako éesto moze naéiiu politiéko-znanstvenoj literaturi!”, Ima jo elemenata iz diferencirane pros- tone strukture koji zasluzuju poblize razma- tranje. Nedavno su, na osnovi modela dostupnosti putnitkog Zeljeznitkog prometa vainijih europskih_ gradova'” kartogralski prikazani aspekti prometno-geografske si- tuacije u Europi””, Na velo jasan naéin dolazi do izrazaja prednost brée dostupnosti gra- dova srednjeeuropskih gradova, od Bur- gundije do s one strane Odre. Podrugje izdvojenog "sredisnjeg polozaja" vecinom se podudara s ranije navedenim granicama Karl Ruppert: Srednja Europa Srednje Europe. Znatno rjeda prometna in- frastruktura na istoku Srednje Europe oznaégava njezin prelaz k podrugjima bivseg Sovjetskog Saveza. Polozaj Njematke u sredistu. Europe kartografski je time dokumentiran. Navedeni pokusaji definiranja Srednje Europe na prostorno-strukturnoj _osnovi sigurno nisu ultima ratio. Oni, medutim, kor- iste realne prostorne strukture kao indikatore u odredivanju granica Srednje Europe; te su granice vremenski odredene i subjektivne a podvrgnute su promjenama. One, naravno, vode raéuna 0 onim zemljama koje su na za- pad gledale iu proslosti. Upravo posljednja osnova odredivanja granica, fj. stupanj dostupnosti_ putni¢kog Zeljezni¢kog prometa vaznijih europskih gra- dova, izdvajanjem "sredisnjeg polozaja" omoguéava da se Srednja Europa fiksira prometno-geografskibez dase kod toga obaz~ ire na dvosmislene geopolitiéke predodzbe i vrednovanja. Ovdje je Srednja Europa dio Europe, jednako kao i Sjeverna, Juzna, Za- padna i Istoéna Europa. ‘Autor dlanka dr. Karlo Ruppert je poznati njematki geograf socijalno-geografske orijentacije. Kao dugo- {godisnjipredstojnik Institutaza ekonomsku geografiju uskoje struéno iznanstveno suradivaos Geografskim odjelom ito w okviru suradnje Sveudiligta Miinchen i SveutiliSta Zagreb. Suradnja se obavijala razmjenom profesora i suradnika te odréavanjem znanstvenih kolokvija. Predavanja s tih kolokvija objavijivana su u Geographical Papersu te Miinchner Studien zur Sozial- und Wirtschaftsgeographie. 74 ‘Clanak je preveo dr. Ivan CrkvenciéGeogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. Karl Ruppert: Srednja Europa ... Citirana literatura 1. HA. Steger, R. Morell (Hrsg.): Ein Gespenst geht _um....Mitteleuropa, Miinchen 1987 dort auch G. Sandner: "Mitteleuropa" als "Kultur- Landschaft", $.127 ff., 2. J. Nétzold, Der dstliche Teil Europas - Randgebict oder Bestandteil der Aussen- politik 4/1993, S. 326 ff. 3, 1. Rakusa: Mitteleuropaische Dispute, NZZNr. 149, 1994 4. Newcomb-Engelmann: Populire As- tronomie, Leipzig 1948 5.K. Stiglbauer: Europa undseine Kultur- regionen, Mitt. st. Geogr. Ges. 134/1992, $.109 J. Messerli, Einfihrung der _mit- teleuropaischen Zeit in der Schweiz, NZZ 117/1994 6. I. Gams: The Republik of Slovenia - Geographical Constants of the New Cen- tral-European States, GeoJournal 24.4,1991, S. 331 ff. 7. M. Klemencic, Croatia-Past and Pre- sent, Acta Geogr. Croatica 28/1993, S.23 ff. 8. E, Weigt: Die Geographie, Das Geogr. Seminar, Braunschweig 1957, S. 25 9.E. Wirth: Der Beitrag Deutschlands zur Europa-Werdung Europas, Ber.z.dt.Landdeskunde 2/1992, S. 281 ff E. Lichtenberger: Die Zukunft von Mit- teleuropa, ISR Forschungsberichte 2, Wien 1991 0.A. Ostmitteleuropas historischer Stan- dort, NZZ 146/1994 10. G. Sandner: Uber den Umgang mit MaSstaben und Grenzen. Fragen und Antworten der politischen Goegraphie, Festvortrag Deutscher Geographentag Minchen 1987, Verh.d.dt.Geographen- tages Miinchen, Stuttgart 1988, S. 35 ff. 11. E, Neef: Das Gesicht der Erde, Band 1, Leipzig 1970, 8. 46 12. J. Partsch: Mitteleuropa, Gotha 1904, S4 13. A. Heffner: Grundziige der Lin- derkunde, 1.Bd. Leipzig 1932, $.136 14.Z.Z. Dovényi: Platz und Chancen Un- garnsin Mitteleuropa, Mitt. 152st. Geogr. Ges., 134/1992, S.223 ff. 15. H. Hassinger: Das geographische We- sen Mitteleuropas, Mitt. d. k. k. Geogr. Ges., Wien, Band 60/1917, 8.437 ff. 16. M. Foucher: Fragments d’Europe; Maxéville 1993 17. A. Leidlmair: Europa - Einheit in der Vielfalts, Oberl47st. Heimatblatter 3/1990, S. 187 ff. 18. K. Ruppert (Hrsg.): Europa, neue Konturen eines Kontinents, Minchen 1993 19. H. Lutter, Th. Piitz, M.Spangenber- ger: Lage und Erreichbarkeit der region in der EG, Forschz. Raumentwicklung 23, Bonn 1993 20. BM Bau (Hrsg.): Raumordnunspoli- tik im europiischen Kontext, Bonn 1994Acta Geogr. Croatica, vol. 29, 65-76, 1994. Karl Ruppert: Srednja Europa ... Summary Central Europe - Approaching a Concept Karl Ruppert The creation of the European Union, the fall of the communist systems, the break-up of multinational state (USSR, Yugoslavia, Czechoslovakia) and the appearance of new independent states have brought Europe toa new age of relations between states and groups of states. As a result of such changes, the discussion on the concept of Central Europe as well as the states which would be- come members of thispartof Europe hasbeen resurrected and strengthened after being al- most completely forgotten. It is apparent that the membreship of in- dividual states in this region can be correctly determined only on the basis of general crite~ ria which applies to all states. There is no doubt that the selection of such criteria can only be carried out if subjective and politically tainted critera are excluded after observation and consideration. Through this article, K. Ruppert, the well-know German geographer with a social geography orientation, has entered this re- newed discussion on the concept of Central Europe. In his article he provides a short but illustrative overview of various conceptions past and present. Aftera concise survey of the social geographic view of the space, he out- lines his idea for the possible borders of Cen- tral Europe as well as the states it would include, Ruppert believes that the actual basis for the correct determination of borders Central Europe is composed of criteria which ensue from structural and spatial relations. He spe- cifically analyzes and proposes the following: Dr. Karl Ruppert, red. prof. u_mirovini Institut za ekonomsku geografiju Miinchen, Njemacka 76 - While Europe’s west is characterized by the unique region of the French state, and the east by the spacious Russian lowlands, for Central Europe the historical and develop- mental heterogeneity of the smaller cultural landscape units ("unity in complexity") is char- acteristic. - The border of Central Europe can fur- therbe determined on the basis of differences in the centrality of its central settlements (the region west of the Zagreb-Budapest-Wasaw line differs from the region east and southeast of this line), as well as the degree of accessibil- ity of passenger railroad trafficto more impor- tant European cities (the most accesible regions become prominent, that is, the re~ gions with "central positions", and this gener- ally corresponds to the spaciousness of Central Europe). If the boders of Central Europe are ac- cepted according to these criteria, and it is assumend that national states represent the smallest spatial units, then Slovenia, Croatia, Hungary, Slovakia and Poland can be in- cluded in Central Europe as its peripheral states. It seems that these states can be given an additional designation: East Central Europe. It does not have to be emphasized that this proposal of K, Ruppert, based on the ac- tual criteria of structural and spatial relations, opposes the subjective politically inspired proposals of some other authors, Such autho- res generally do not sole problems, they just complicate them. (Ivan Crkvenéi¢)