vnistva uw Bosn: 0 some indigencus and although there /opulation was still into the following n (kasaba) inhabi- achians); the reaya ‘ileged strata (mar- whole population eyalet, butis confi- tof Bosnia, i.., the res inal: from No- er to Konjic, Jajce, are those concer- tated, inthe way of tural reaya, As for eamount of thefl- ve to place and de- nal proportion. Itis y the beginning of n Sancak, By the tly Muslim there. come Muslim, out ages was there any s which contained s themselves were year in question, ‘guardians of stt- g were exclusively ounter a differsint ions (the 2::hives: De'sor, ete}, whe or tne mbabi: Hac, Kobal, es... those inhaisanis al PEHIM D2, SPAHO (Sarajevo) LIVNO U RANIM TURSKIM IZVORIMA Prilog za monografija Livno je stari srednjovjekovni grad, poznat jo3 od kraja IX stoljeca. Do god. 1463. bio je potéinjen Kralju, a zatim su ga zx Wweli Turci, Medutim, Vladislav Hercegovic je odmah po padu Bo- sne uspio da ga oslobodi, pa se jo8 u maju 1466. spominje kac go spodar Livna, Ne zna se kada su ga Turci definitivne zauzeli, Bucu- €ida se 1469. spominje Hum, kao grad Jivanjske dupe, uw tursko} viasti, moglo je Livno pasti pod tursku vlast tada ili Koju godiau kasnije. Prvi put se spominjs pod turskom viageu tek 1485. godine." Bo osvojenju od Turska wi livanjskoj twrdavi, kao i svus ie na krajini, uspostavijena je jaéa posada koju su sa¢injavale uluic- dnije (placenici, dnevnigari), a cijelo ovo podrucje bilo je pripoje- no kadiluku Neretva, Takvo stanje ostalo je do 1528. godine had je Liyno pripojeno skradinskom kadiluku. Sve do prve_polovine XVI stoljeea Livna, 2hi1 orn pear’ og pologa's, nije bile poseb- no razvijeno na: prec xu jye, nagso ve patin:. a Bahn og 8 80 7oeg toga Si je bilo sjedifte sandzakbeyova + Fkog sondiaka foenovan i837. godine), iako ie z 5 samBaka bilo u Kiisit Do sada je w 1: riowe samo iz, putopiss 1 fe spore opis wrada Sa ute Celebiie! bs Sim krajevima seedinom /:¥1I maéi Zovjek, a bio je dotle, Kako se istige, na sluzbi kao > apa u twrdavi Obrovac. Odatle je po sluzbenoj dudnos? ivno. On je, dakle, na svom zem- Ijista koje je zavjestac, podigo mesd2id oko Koga se formirala dru- ga livanjska mahala, znatno veca od Sinan-€auieve mahale. Imala je 15, Sinan-tauseva dtamifa (it Di- manutd) Je prema dettersitin posa. cima najstadje diamila utive ko se prema lneedivoinne Rt At lesinovia smatraly Gate sisi amija Balagisa (up. M. Muiealnre YE" Islamskea epleatiku. TIN kal | oNeselin. Manieiass “Surajcoy 17 str. 068), Nalme Mtujesinowte je, vierovatnn,"pogeieio fanja Kronogtama a atpsa, Baise e Gamnie t njeziny geadniardutceo's 8. sodinu (Isis iB) Ho te nemoee ée, jor su Livna I518¢ oelne tha spidenan ano 2 nufinate acinstva nije mogia bit ruta nikakva deamija fapored! ow. Je bilebku tr. Mujeclnovig fe ae Yeo za Sinan-sauters: dbamild ae Boiomuta 1800. godin, al Je, hake ici po defters ie 15081 atin {to"doba ona. vee bila sagradongy | ake je formirana mshalas te fe, sumo da je bila podignuts, “sdtc Brie 1528 godine, ito kao | meodnny Humze Ljubandica, Sad bi se mosta wert kag tana 1 legenda po hols ve wae da je ova Siamija Goble’ ‘rw Diumanéa, po tome. 800 Je 2)\j alla uspestavijena ‘orva’ dum hd lla uspostaviiena peva fume doba, Mujezinovié tu legend oaba- suie te prostor raaloga ter je gnats ‘ae da fe dierniia Balagusi’ stata (Blujecinovigs nav. dist. 0) Navocina predaie iearate da jo dea snl podigto:Gact-Husrey egos hae ‘atar, Sinan-tavl, Noga fe ate ista letanla Kade, posao'Husrewsite 4 Litho da saath vel casks Gzamiiu. Medutien, proms. Geugsl vercili legend 0 nastania. same Sinan fe bio ears Voki pe Je ear posiao u Livno da segradt che Sie dara. { Seta I deaga verse awe legende’ akeauiu na Jodo teks deli th, tondenetj dedave date na fom’ mjerts poclane carsea, dee ‘isa ako Hoje mea’ dase foeniea icasaba, Sasvien Je alguino da fe Zvi bio a intoova dase na tavors Statescom olofajuformisa i tase vile Kesnbe, Qvale slaéajerl nists famtjent bit. je wise pradove, Bosnl Mereegodiat Hoy fu tat zaovlt sea cvakar nadin (as A Handiiéo formirannekin read: shih naselia BIH w XVI stolfoes toca iriave I vakufa, Pier! ss cientalow Rlstogita NEV. Sacaten 0 Tort ae, 138590, Je, Adem: Handié. © tormiranin okt eradstih naselja @ BIC w XV Stotieet ar 156188. "O18 ber 5, fo 65/02, YF. Spano__Livno 41 muslimansku | Tre¢a stam varosi Livna koja da, te od 7 krééan Zitelii dvij vnidtva, t}. nisu p zan 2a zemlju, te visi su se trgovir stva 2a Zivot. Di sku koja je siuzi hale koji su obre riju za prihode, : trece mahale, dé su, obradivali. su druge rajinske pe stanovnika ovog | su slufili w Livan, Mateja, meremet kovaé.#! U Livnu je cemu svjedote po je Ginjenice: prvo, malo je uslove za od kode i drugo, vojske. Najrazvije Zabiljezeno je 8 k u Mahali, me..tid dili su i druge an Gj, 3 sarata, 2 k je, bravar i sabl: tabak (tavljaé kc da jek rajem XVI nekoliko zanata z Tal i 1 batdar (kc i medu krécanski jica meremetéija su sluzili w tvrda sin Radice. Ti po rou”? 18, O18 be. 68. fo 19, O18 br. 65. fo 2, O stanovnielma nom defteru iz. 1826. ovakva zabiljelka: 8 mat mivalimana. varo ‘ont Kofi stanaju favan mijskoj mahali 1 wm Ljubunéiés Hamze ilpeltog za kao odredeni_ po- a Pamiju uw Liv- ruta prife sastay- » jedina dzamija mahala4* Sligan djc je Hadai Mu- imao visoku fon- ome miestu podi- rage objekte i ti- vo} mahali je bi umize Liubundica, k, a hio je dotle, ‘Obrovac. Odatle cle, na svom zem- se formirala dru- mabale. Imala je i$ tu legend odba- azloge $0 je smat. ja Balaguéastarlja vd. ste. 99) ia kame da fe da i-Hsrev-begov hae md Mhega Je kako . poslae Husrey-beg gradi vellkas carsku, im, prema drag} y nastanku amt > ears veil, pa sno da sayradl ear fina | druga vercija aajy ma jen ton sacijy dteave dase adgne carska d¥a- reba dase fommira e sigumo da je d= sy dase na talvom aju formira 1 raz" evi sluéajevi aisuu- je vile gradova u ‘int Kofi su naatali } vo naéin (up. A. iranju nekih. grad sIH w XVI stollegu is XXV, Sarah. i, aH © tormtranin bla Bi Vt fo oso, F. Spaho___Livno w ranim turskim izvorima, pritog 15 41 muslimansku kucu i 35 mudzereda.* ‘Treca stambena Cjelina Livna je bio Déemat muslimana raje ‘varosi Livna koja se sastojala od 24 muslimanske kude i 5 mudzere- da, tc od 7 krécanskih kuca { 6 krééanskih udovica.” Zitelji dviju livanjskih mahala imali su status gradskog stano- vaisiva, tj, nisu placali osnovni rajinskt porez resm- éift, koji je ve- zan za vemlju, te prema tome nisu pripadali ni jednom spahiji. Ba- visi su se trgovinom i zanatstvom i na taj natin osiguravali sred- Mia za Zivot Dio th stanovnika predetavljao je ulufedzijsku voj- sku koja je sluzila u tvrdavi. Oni, pak, sanovnici prve dvije ma- hale koji su obradivali zemlju izvan grada placali su usur 1 sala riju za prihode, ali ne irajinski resmi éift* Medutim, stanovnici treée mahale, déemaca muslimana raje, bili su u rajinskom statu: su, obradivali su zemlju, davali spahiji resm-i éift, te uSrove i sve druge rajinske poreze, muslimani, kao i kr8éani, Trojica krééana, stanovnika ovog diemata, blii su oslobodeni rajinskih poreza, jer su sluZili u livanjskoj tvrdavi, To su Petar, sin Nikole i Ivan, sin Maicja, meremettije (majstori koji veSe razse opravke) i Vukman, covaé.ti U Livnu je 1528. godine veé dobro bilo razvijeno zanatstvo, 0 éemu svjedove podaci iz popisa te godine. Tome su doprinijele dvi je Ginjenice: prvo, Livno kao mjesto sa sto¢arskom proizvodnjom i- malo je uslove za razvoj zanata za preradt: koe i izradu predmeta od kofe i drugo, posadnici tvrdave razvijali su zanate za potrebe vojske. Najrazvijeniji je bio krojatki zanat, otito za potrebe vojske. Zabiljezeno je 8 krojata, i to: 6 u Mahali déamije Sinana-ausa i2 u Mahali, mes.iSida Hamze Ljubuntiéa. Dalje, za potrebe vojske ra- dili su i druge -anatlije, kojih je bilo u Livnu: 4 ¢izmedzija, 3 mitay- Gija, 3 saraéa, 2 kovaéa, 2 obucara, te po jedan cebe daija, par ja, bravar i Sabljer. U Livnu je 1528. bio -evidentiran sar 0 osian tabak (tavljaé koZe), ali se ovaj zanat kasnije znatno razvio tako da jek rajém XVI stoljeca bio osnovan i tabaéki esnaf, Bilo je jo3 nekoliko zanata za opce potrebe stanovnika: 1 bakal, 1 asap, I te- lal i 1 bazdar (koji napladuje trénu taksu), Kako smo vec vidieli, imedu kr8¢anskim stanovaistvom je bilo nekoliko °° ve" jica meremetéija i jedan kovaé koji su bili oslobode. jer su shuili u tvrdavi: Spominje se. medutim, i jedan zlata:, Stipan, sin Radice, Ti podaci dovoljne novore 0 izvjesnom znacaju te ve ro8i. 18, OTS br. 65, fo 95/102. (ulufe) ill se bave trgevinom alt 2: 19, OFS br. 65, fo 68/198. neki dragi natin zaraduju sredstva 20, O stanovnieima Livna u oofir- . za fivet. Onl, medutim, koji obre- nom deftera iz 1888, godine wostoii | @uju zemlju daju ubur f salariju, oti ovakva zabiljedka: Samo Livno, Di ne plaéaju resmt bif!; O18 br. 65, 10 ‘mat muslimana varobl Tivno. To 65/192 ‘ont Kofi stanuju ivan tvrdave u dia~ ‘mljsko} mahali iu mahali mesdzida 21. OIS br. 85, fo 65,198. Ljubuntiéa Hamze iti primaju plata 22, Tsto, fo 68/192-198.152 F.Spaho _Livno wu tanim turskim izvorima, prilog za Iako je ovo mjesto u ovom popisu nazvano varo’ Livno,™ ono je stvamo vet bilo dobilo status kasabe. Naime, popisivaé i zabiljezio zateceno stanje, a samim popisom naselje je promijeni- lo status. Proglasenje jednog naselja kasaboin predstavijalo je va- ian upravnopravni aki. Time se nije mijenjao samo naziv naselja nego i pravni polofaj muslimanskog stanovnistva, Tim aktom ono prestaje plaéati osnovni rajinski porez resnri éift i nije potdinje no. spahiji; vise nije nitija raja. Stanovnistvo je obiéno bilo os- Jobodeno i raznih dréavnih nameta zvanih avarici divaniye ve te- kalif-i drfiye, zavisno od eventualne sluzbe koju je vrsilo ili: zavis- no od drugih uslova i prilika. Poznato je da su morale postojati tri komponente da bi jedno naselje bilo’ proglaSeno kasabom: ur- bana, kulturna i privredna. Ako cazmotrimo polodaj Livna te 1528 godine, vidimo da ispunjava sv tri osnovna uvjeta, ima déamiju oko koje je formirano naselje, te dobro razvijenu zanatsku priv- redu, kao i sedmigni pazarni dan,* a Sto je osnovno, njegovi sta- novnici su u statusu gradskog stanovnistva, tj. oslobodeni su pla- éanja rajinskog resmvi difta. Dakle, moze se pouzdano re¢i da je Livno 1528, godine dobilo status kasabe. Kako se vidi, relativno brao, za 12 godina, Livno mijenja fizionomiju, naselje postaje kasaba. Razlog lefi u tome Sto su u tom periodu (od 1516. do 1528.) izvrSena nova osvajanja prema-za- padu. Turci su osojili podruéja zapadno od Livna: Zrmaju, Ostro- vicu, Sinj, Vrliku, Petrovo polje i Petrovu goru, tako da Livno os- taje koliko toliko u zaledu, nije vide mjesto na samoj granici. S druge strane, Livno je imalo dobar strateski i komunikacioni po- lofaj, pa su se tako stekli uslovi za bréi razvoj. Dalje, pomicanjem ranice prema zapadu situacije u livanjskom kraju se stabilizova- la pa je stanovnistvo bilo sve vise vezano za zemlju i potelo se tu stalno nastanjivati. Siguro je da je novoformirana kasaba po- stala privlaéna za okolno stanovnistvo koje se potelo tu doselja- vati iz blige okoline, ali i iz daljih krajeva*® Izrastanjem u zna- éajnije muslimnsko naselje stanovnici Livna i okoline gube status viaha-stotara i postaju po svojim davanjima zemljoradnitka raja. Jedan dio, pravo gradsko stanovnistvo, biva oslobodeno rajinskog statusa, dok periferija ostaje rajinsko zemljoradnicko stanovnist- yo. Sliéan preobrataj u podrugjima naseljenim viasimo-stogarima imala su i neka varoSka naselja_na granici (Travnik, Mrkon} ‘grad, Kamengrad). Ocito je, medutiny, da je ovo. jo8 uvijek bio prelazni period od stotarskog ka gradskom naselju. Uz varo8 na- nazili su se pasnjaci na kojima su stanovnici varoii i posada iz tvr- daave napasali svoju stoku placajuci prvobitno pausalni iznos (mu- 22. Isto, fo 65/192. pazaru, OIS br. 65, fo 65/102. 24. © odedavanju sedmignog paza- 25. Trojiea stanovnika Livna 1528 mog dana svjedosi podatak da se odine doselila sa se iz Hercegovi- medu ‘stanovniemma Livna navodi i fe: Mehmed, sin Hlzica, Hamza. sia Ball, sin Jusufa, baldar, dakle Gov. Abullgha 1 Siri, sin Abdullah, za jek Koll naplaije tiny ‘taksu na “ole. se Kaze ‘an liva-l Herseg, fo 98 19, ' F.Spaho__Livno kata) od 200 aki j deno je placanje ui Jo8 je jedna ka Livna, Na’tom jana je kupoprods godignji prihod dr zarobljenika uw Liv za bosanski i Ia je 2 akée za k pristojbu od 4 aké godisnje prodavalc su se u to doba v je taj, broj opao n: éemo'da je 1528. jevu iznosila 1.000 bina zarobljenos njem na islam, ske religije prema dovali robove sma de, narotito ako s je vecina zaroblje: lobadana. Udio os dova imao je svoj kvo stanovnistvo | gradovima2* Svi s krSéanskim imenoi arijetko kao sinov te obojica prije pc oslobodene robove do vjerskih i dréa desetih godina XV 26, 0 tome donosin biljeska iz deftara Tevastita Podlaz 1 O18 saja seoiu stoku pos Tivno t stanovnie! va terdave. Ne wrima se Dakin en KOWTh fe ia 200 akti kao zak ‘nth Koll = araxih str rranasata(toko) ¢ of kan peistofba na isna Ylakd 30 ake oder AFI od srednie i 10 ntoke. Sado fe kina ovnike varosi. Oni Uta). kore trava) im plaéaie uur, ali ne ha fspagu; medutim. Sa strane to ne plaéa ‘21 OTS Br. 63, £0