DRŽAVNA MATURA IZ FILOZOFIJE

Ispitni katalog za nastavnike

Rujan, 2007.

1
Članovi stručne radne skupine za pripremu ispita iz Filozofije:

mr. sc. Luciano Lukšić, XV. gimnazija, Zagreb - voditelj SRS

dr.sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok

Miljenko Šestak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac

mr.sc. Raul Raunić, Filozofski fakultet, Zagreb - konzultant

2
SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................... 4
2. SVRHA PREDMETA ............................................................................................................. 4
3. OPĆI CILJEVI PREDMETA .................................................................................................. 4
4. SPECIFIČNI CILJEVI PREDMETA ...................................................................................... 5
4.1. FILOZOFIJSKA TERMINOLOGIJA............................................................................... 5
4.2. FILOZOFIJSKE DISCIPLINE ......................................................................................... 7
4.3. POVIJEST FILOZOFIJE.................................................................................................. 9
Grčka filozofija ......................................................................................................................... 10
Srednjovjekovna filozofija ........................................................................................................ 10
Suvremena filozofija ................................................................................................................. 14
5. STRUKTURA ISPITA.......................................................................................................... 17
6. NAČIN VREDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA ............................................................... 18
7. TRAJANJE ISPITA .............................................................................................................. 19
8. TEHNIČKI OPIS ISPITA ..................................................................................................... 19
Ogledni primjer testa iz predmeta Filozofija na Državnoj maturi ............................................... 19
9. LITERATURA...................................................................................................................... 26

3
1. UVOD

Ovaj tekst je ispitni katalog Državne mature iz Filozofije za gimnazijski program. Svrha ispitnog
kataloga je pomoći nastavnicima, ali i ostalim sudionicima nastavnoga procesa, da se upoznaju s
pojedinostima prve Državne mature iz Filozofije.

Ispitom iz filozofije provjeravati će se kako su i koliko učenici sposobni koristiti se znanjima i

kompetencijama koje su stjecali i razvijali tijekom jednogodišnjeg obrazovanja iz ovoga nastavnog
predmeta.

U ispitnom katalogu definirana je svrha Filozofije kao nastavnoga predmeta, te opći i specifični
ciljevi iste – opisi mjerljivoga ponašanja učenika koje će se provjeravati pisanim ispitom.
Nadalje, određena je struktura ispita i opisane su vrste zadataka koje će se koristiti, s dodatnim
pojašnjenjem načina bodovanja za svaku vrstu zadatka, te tehničkim opisom ispita.
Na samom kraju ponuđen je i ogledni primjerak testa kako bi se sudionicima nastavnoga procesa
pružio što jasniji uvid u izgled Državne mature iz ovog predmeta. U dodatnim poglavljima kataloga
pojašnjeno je kako se učenik može pripremiti za ispit i koju literaturu može koristiti.

2. SVRHA PREDMETA

Filozofija kao težnja k istini predstavlja oblik apstraktne i kritičke argumentacije o općim
pitanjima, o prvim i posljednjim uzrocima i razlozima ljudskog mišljenja i djelovanja. Ona
razvija sposobnost oblikovanja pitanja i izvođenja zaključaka: pitanja, koje “konačne”
odgovore ponovo stavlja u pitanje, omogućuje ne samo upoznavanje s nastankom filozofijskih
problema, nego i s načinom njihova opovrgavanja ili s viđenjem tih problema s drugog aspekta.
Filozofija uči mišljenju nudeći sustavni pregled njegovih kritičkih, dijalektičkih, spekulativnih i
analitičkih oblika, ne kao skup gotovih doktrina nego kao skup različitih teorija, osposobljava
učenika za autonomno istraživanje svijeta i ostvarivanje smisla i osobnog sustava vrijednosti, za
drugačije razumijevanje sebe i svijeta, predstavlja pomoć učenicima u vrijednosnom
spoznavanju, te stvara naviku da se o svakom stavu, o svakoj raspravi, o svakoj znanstvenoj
istini postavljaju kritička pitanja.

3. OPĆI CILJEVI PREDMETA

Na kraju gimnazijskog obrazovanja iz nastavnog predmeta filozofija učenik:

- razumije osnovni smisao filozofije kao univerzalnog, apstraktnog i kritičkog mišljenja koje
teži istini, ali ne nudi konačne tvrdnje niti odgovore ni na jedno pitanje
- prepoznaje vrijednosti različitih misaonih razdoblja kroz povijest filozofije, najznačajnijih
filozofskih učenja i škola, sintetizira znanje filozofskih disciplina i problema, filozofskih
metoda, te filozofske terminologije
- sposoban je navesti, razjasniti, protumačiti i prikazati u kratkim crtama različite misaone
koncepcije i specifičnu problematiku različitih disciplina filozofije
- sposoban je primijeniti i povezati filozofijske termine u konzistentan sustav prilikom
promišljanja o nekom problemu, analizirati i interpretirati filozofijske tekstove prikladnim

4
 terminima i nazivljem, pokazati stvaralačke sposobnosti i samostalno izražavati filozofske
ideje, te adekvatno primjenjujući termine izvoditi svoje osobne zaključke
- određuje i uspoređuje filozofijske misli s aktualnom stvarnošću
- kritički reflektira o razlozima, uvjetima i pretpostavkama svakodnevnog iskustva u stanju je
prepoznati različite svjetonazore i ideologije, te razvijati vlastitu orijentaciju na putu
formiranja i gradnje osobnog identiteta
- samostalno postavlja sustav vrijednosti, ostvaruje logički i moralni smisao
- samostalno i odgovorno prosuđuje vrijednosti nacionalnoga identiteta utemeljenoga na
pluralističkom diskursu

4. SPECIFIČNI CILJEVI PREDMETA

4.1. FILOZOFIJSKA TERMINOLOGIJA

Učenik treba znati, razumjeti i moći učiniti:

- prepoznati, analizirati i povezivati, interpretirati i objasniti pojmove koji dolaze iz filozofijske
problematike i čine terminološku jezgru
- prepoznati, razlikovati, interpretirati, povezivati, razvrstati prema određenom načelu pojmove koji
svoj pravi smisao stječu u suodnosu drugim pojmovima
- definirati i primijeniti pojmove koji su specifični u svojoj terminološkoj osnovi zato što su
karakteristični za nekog mislioca misaonu koncepciju, opisuje ih, interpretira, tumači, prikazuje
značaj tih pojmova u kratkim crtama, izvodi njihov značaj, povezuje, reorganizira, određuje njihovu
važnost unutar neke misaone koncepcije.

Pojmovi: atribut determinizam-

adekvacija autarkija indeterminizam
agnosticizam autonomija dekonstruktivizam
akcidencija autonomija morala dezalijenacija
aksiologija briga (Heidegger) dijalektika
aksiom Bacon - idola dionizijski
aktualno/potencijalno biće diskurs
alijenacija bit djelo
amoralizam bitak djelovanje
analiza/sinteza bivanje dobro
analogije iskustva blaženstvo dogma
antinomije čistog uma «Bog je mrtav» doksa
anarhija carstvo nužnosti društveni ugovor
apeiron carstvo slobode društveni bitak
apercepcija činjenica država
apolinijski činjenična istina dualizam
aporija čovjek, antički duh
apsolut čovjek, novovjekovni duh, apsolutni
a priori – aposteriori čovjek, srednjovjekovni duh, objektivni
apstrakcija dedukcija duh – priroda
Ataraksija, duševni mir definicija duhovne znanosti
ateizam, suvremen deizam duša
atomizam deontologija dužnost
5
 egoizam istina, Hegel nastajanje
egzistencija-esencija istina, Leibniz nominalizam
egzistencijalan istina, Nietzsche nebitak
egzistencijalizam istina, pragmatizam ništa (Sartre/Heidegger)
eidetska redukcija intencionalnost novokantovstvo
eksistencija izvjesnost nominalizam
ekstaza «jednodimenzionalni nužnost
elementi čovjek» oblik
emanacija jedno odgovornost
empirijsko- kaos ontološki dokaz
transcendentalno kapital opažaj
epohe' katarza opća volja
eristika kategorije (Aristotel, Kant) panlogizam
eshatologija kategorički imperativ panteizam
etički intelektualizam kauzalitet paradoks
etički relativizam konceptualizam percepcija
falsifikacionizam konzistentnost personalizam
fatalizam kriticizam pesimizam
fenomen – noumenon komunikacija pitagorejci
fundamentalna ontologija „kopernikanski obrat“ platonizam
granične situacije korisnost pluralizam
harmonija/ sklad kozmos počelo
hedonizam kozmologija pojam
hermeneutika kozmopolitizam postojanje/opstojanje
heuristika krepost povijesni napredak
hipoteza kretanje povijest
historizam kritička teorija povijesno mišljenje
humanizam kultura, suvremena povijesnost
heteronomija logički pozitivizam praksa
ideja logos prauzrok
ideja države ljepota pravednost
ideje, urođene ljubav pravo-moralno/
ideologija majeutika običajno/prirodno
identitet maksima predmet
imanentno-transcendentno masivni bitak predodžba
imoralizam materija/tvar pretpostavka
individuum materijalizam proizvodnja
intelekt metoda prostor
inteligibilno misticizam predmetnost
intersubjektivnost mišljenje prestabilirana harmonija
intuicija, Bergson mogućnost psihologizam –
intuicionizam monada antipsihologizam
inteligencija – intuicija monizam rad
iracionalizam moral-moralni zakon razum
ironija (Sokrat, moralni identitet realizam
Kierkegaard), mučnina refleksija
iskustvo mudrost relativizam
istraživanje nada (Bloch) roba
istina nadčovjek samosvijest
istina, Augustin napredak, tehnike savjest
istina, Avicena narav/priroda senzualizam

6
 sila supstancija univerzalije
sintetički apriorni sudovi svjetonazor utopija
skepticizam, kartezijanski svijest uzroci (Aristotel)
sloboda svijest, društvena važenje
slobodno djelovanje svojstva, primarna verifikacija
smisao /sekundarna vječno vraćanje jednakog
solipsizam svrhovitost/teleologija voluntarizam
spekulacija tautologija volja k moći
spoznaja tehnika volja, slobodna
spoznaja, Spinoza teza-antiteza-sinteza vrednota
spoznajni relativizam teocentričnost vrijeme
strepnja teleologija zbiljnost
stvar po sebi teologija znanje
stvar za nas teorija znanost
spekulacija (Kant-Hegel) tjeskoba znanost, suvremena
subjekt/objekt relacija transcendencija
subjektivnost um

4.2. FILOZOFIJSKE DISCIPLINE

Učenik treba znati, razumjeti i moći učiniti:

A. Metafizika:
- odrediti što je metafizika
- navesti, objasniti, objediniti i povezati relevantne pojmove (npr. ontološka
diferencija, bitak-bit- biće, supstancija - akcidencija) i koncepcije (npr. metafizički
realizam – antirealizam; materijalizam – idealizam) kojima se objašnjava priroda,
konstitucija i struktura realiteta,
- podjelu na opću metafiziku ili ontologiju, te posebnu metafiziku (racionalnu
kozmologiju, racionalnu psihologiju i racionalnu teologiju).
- objasniti problem identiteta,
- objasniti problem determinizma i slobode volje

2. Spoznajna teorija:
- navesti/prepoznati definiciju spoznajne teorije,
- navesti, prepoznati te detaljno opisati spoznajne koncepcije,
- razlikovati znanje od mnijenja,
- objasniti različite teorije istine
- povezivati, objasniti, vrednovati, usporediti i analizirati odnos svijesti i njezinog
predmeta, način konstituiranja predmeta spoznaje, granica iskustva, imanentnog i
transcendentnog, samosvijesti ili apercepcije
- navesti i objasniti razliku između analitičkih i sintetičkih sudova, aposteriornih i
apriornih sadržaja svijesti, te logičko-analitičke i dijalektičke metode spoznaje.

3. Etika:
- odrediti što je etika i objasniti njezina temeljna pitanja (npr. moralna osoba, dobro,
ispravno, odgovornost, moralna dvojba, savjest, dužnost, prava, poštovanje i
samopoštovanje)
- razlikovati moralno i etičko rasuđivanje

7
- razlikovati razine deskriptivnog, normativnog i metaetičkog diskursa
- objasniti, vrednovati, usporediti, procijeniti i argumentirati problem utemeljenje
etičkih normi u povijesti filozofije (problem heteronomije i autonomije)
- objasniti, vrednovati, usporediti, procijeniti i argumentirati pojam dobrog i
ispravnog djelovanja
- objasniti i argumentirati razlike između etika vrlina, deontoloških etika (etika
dužnosti) i konzekvencionalističkih etika (etika posljedica)
- objasniti te usporediti odnos praktičke i teorijske filozofije,
- objasniti, vrednovati, usporediti, i argumentirati problem utemeljenja moralnih
normi u povijesti filozofije
- objasniti, vrednovati, usporediti i argumentirati problem slobodne volje i
odgovornosti.

4. Estetika:
- navesti/prepoznati definiciju estetike
- objasniti razliku između estetskog suda o prirodno lijepom i umjetnički lijepom
- pojasniti razliku između subjektivnoga suda ukusa od estetskoga suda zasnovanog
na načelnim kriterijima
- objasniti vezu između osjetilnog opažaja i estetskog suda
- procijeniti i argumentirati vrijednost i značaj umjetničkog dijela uopće u odnosu na
filozofsku koncepciju ideje lijepoga
- argumentirati razloge promjene perspektive u suvremenoj umjetnosti
- objasniti koncepciju lijepoga kao proizvod industrije zabave
- objasniti problematiku estetizacije života u suvremenoj filozofiji

5. Filozofijska antropologija
- navesti/prepoznati definiciju filozofijske antropologije
- odrediti posebnost ljudskog bića u svijetu/ nedovršenost čovjeka, povijesnost
čovjeka, odnos duha i tijela
- objasniti odnos filozofijske antropologije spram psihologije, sociologije, kulture,
lingvistike, arheologije, i sl.,
- prikazati sukcesiju različitih shvaćanja čovjeka u povijesti filozofije
- prepoznati, objasniti i zaključivati o tome što je čovjek prema različitim
antropologijskim koncepcijama
- navesti i kategorizirati različite antropologijske koncepcije,

6. Filozofija znanosti i prirode

- navesti definicije filozofije znanosti i filozofije prirode
- prepoznati različite povijesne pristupe prirodi i znanosti - od hilozoizma do
suvremene znanosti
- opisati odnos između čovjeka i prirode, prirode i tehnike, te prirode i duha
- prepoznati bitne elemente odnosa filozofije i znanosti
-opisati, objasniti i povezati bitne elemente znanstveno-istraživačkog odnosa prema
svijetu, te ih usporediti sa pseudo-znanstvenim i filozofijskim odnosom spram svijeta
- opisati, razjasniti i povezati sadržaje i metode filozofije prirode od filozofije
znanosti, kao i unutarnja načela istih (npr. razlika između verifikacije i falsifikacije)
- poznavati osnovne znanstvene pojmove: metode, hipoteze, teorije, sustava, zakona,
objašnjenja
- objasniti problem znanstvene istine.

8
7. Filozofija politike
- odrediti filozofiju politike i njezina temeljna pitanja (načela zajedničkog života,
legitimacije političkog autoriteta, pravednosti, individualnih i skupnih prava, slobode
čovjeka, narodnog suvereniteta, tolerancije.)
- prepoznati bitne odrednice te filozofijske discipline te objasniti bitnu problematiku
iste (odnos države, društva, građanina i čovjeka)
- prikazati u kratkim crtama moguće implikacije političkih sustava i ideja.
- prepoznati i razjasniti osnovne odrednice temeljnih paradigmi klasične i moderne
filozofije politike: antička i srednjovjekovna razumijevanja zajednice,
konzervativizam, liberalizam, fašizam, komunizam, feministička i ekološka
promišljanja

8. Filozofija jezika
- navesti definiciju filozofije jezika
- prepoznati bitne elemente odnosa unutar analitičke i transcendentalne filozofije
jezika - smisleni i nesmisleni iskaz, razlika znanosti i filozofije, filozofija običnog
jezika
- objasniti odnos između semantike i semiotike, tj između značenja i znaka;
-opisati, pojasniti i usporediti osnovna područja problema filozofije jezika - jezik kao
sustav, jezik kao medij, diskurs, interpretacija
- objediniti i povezati bitne elemente jezika kao sustava i logičke strukture jezika;
istinitost, referencija, jezik kao model
- izraditi nacrt, objasniti najznačajnije probleme jezičnih sustava; referencija i smisao
- analizirati različite teorije iz filozofije jezika: razlikovati najvažnije teorije
interpretacije; Gadamerov hermeneutički krug razumijevanja

9. Filozofija matematike
- navesti definiciju filozofije matematike
- prepoznati bitne probleme filozofije matematike; matematički objekti, broj, logički
sustav, vrste znanja, vrste istina
- odrediti elemente aksiomatskog sustava kao logičke cjeline, a zatim objasniti
nužnost konzistentnosti tih elemenata u matematici kao logičkom sustavu; aksiomi,
dokazi, apstraktna logička forma i interpretacija
- razjasniti problematičnost pojma matematičkih objekata, odnosno razlikovati
matematičke objekte od stvarnosti
- analizirati odnos matematike spram zbiljnosti
- definirati apriorne, aposteriorne, analitičke i sintetičke sudove
- prikazati u kratkim crtama posljedice i izvesti zaključke osnovnih problema
filozofije matematike, npr. problem geometrije prostora

4.3. POVIJEST FILOZOFIJE

Učenik treba znati, razumjeti i moći učiniti:

- navesti, opisati, razvrstati i usporediti povijesna razdoblja, filozofijska usmjerenja,

škole i filozofe,
- navesti, objasniti i vrednovati najvažnije teme i probleme pojedinih razdoblja,
filozofijskih usmjerenja, škola i filozofa

9
- navesti, objasniti, prepoznati, svrstati, povezati i vrednovati najznačajnije pojmove,
definicije, misli te učenja pojedinih filozofa, škola i usmjerenja
- navesti, prepoznati i objasniti utjecaj misli pojedinih filozofa/škola/usmjerenja na
druge filozofe/ znanstvenike/umjetnike/ političare/discipline i obratno
- navesti, objasniti, razlikovati i vrednovati primjenu istoga pojma kod različitih
filozofa/znanstvenika/umjetnika
-opisati, objasniti i vrednovati promjene u paradigmi mišljenja pojedinih filozofa/
škola/usmjerenja/razdoblja
- objediniti, razvrstati i logički povezati pojmove/misli/učenja pojedinih filozofa,
disciplina/škola i usmjerenja
- procijeniti utemeljenost kritike nekog mišljenja/teorije/sustava/filozofije od nekog
drugog filozofa/škole/discipline/ usmjerenja
- osmisliti, sastaviti i razviti načine primjene filozofijskih učenja/teorija/ sustava u
novom povijesno-znanstvenom kontekstu

Grčka filozofija
- opisati razliku između mitske fantazije i racionalnog mišljenja
- protumačiti bitnu razliku novuma grčkog mišljenja u odnosu na ranije civilizacije
kao razliku između slučajnih empirijskih znanja i vještina i sustavnog teorijskog
mišljenja odnosno filozofijskog objašnjenja svijeta
- opisati novu koncepciju svijeta i čovjeka u antropologijskom razdoblju grčke
filozofije
- analizirati i objasniti odnos spoznajnog i etičkog relativizma, pojmovno znanje i
etički intelektualizam
- objasniti značaj metode ironije i majeutike kod Sokrata,),
- protumačiti Platonovo razlikovanje dvaju svjetova, učenje o idejama,
- izvesti Platonovu koncepciju zajedništva i pravednosti iz cjelovite teorije ideja
- razjasniti teleološko načelo Aristotelove metafizike
- razjasniti Aristotelovu koncepciju čovjeka
- objasniti razlike između 3 načina života: teorijskog, praktičkog (interpretirati
Aristotelov etički sustav i politički sustav), poietičkog

Helenističko-rimsko razdoblje grčke filozofije

- pojasniti bitnu problematiku skeptičke, stoičke škole (podjela filozofije na logiku,
fiziku i etiku),
- prepoznati i analizirati fatalizam i kozmopolitizam kod stoika, te epikurejske škole
(utjecaj atomizma na epikurejsku filozofiju), ideal mudraca u svakoj školi, kao i
odnos spram prirode u svakoj školi
- diferencirati i kategorizirati Plotinov sustav emanacije, te koncepciju i razvoj
novoplatonizma u Aleksandriji
- pojasniti i tumačiti problematiku eshatologije, dualizma tijela i duha, etike ljubavi)

Srednjovjekovna filozofija
- razlikovati patristiku od skolastike
- objasniti probleme odnosa vjere i uma, problem univerzalija (nominalizma i
realizma),
- diferencirati različite dokaze o postojanju Boga,
- opisati i objasniti kraj skolastike (Occamova britva, Duns Scotus...)

10
Renesansa,
- objasniti sukob između koncepcija novoplatonizma i aristotelizma, objasniti novu (s
obzirom na antičku i srednjovjekovnu) koncepciju filozofije prirode,
Giordano Bruno
- objasniti panpsihizam, panteizam, jedinstvo i beskonačnost svemira, homo faber,
Frane Petrić
- navesti i objasniti njegov odnos spram novoplatonizma i aristotelizma,
Francis Bacon
- objasniti promjenu gledišta kojim znanost dobiva središnje mjesto
- opisati induktivnu metodu,
- objasniti ulogu idola u procesu spoznavanja,

Racionalizam:
Rene Descartes
– objasniti primjenu deduktivne metode,
- objasniti spoznajni subjektivizam,
- objasniti metodičku dvojbu,
- vrednovati pravila spoznavanja,
- objasniti teoriju urođenih ideja,
- objasniti dualizam supstancija,
- opisati odnos matematike i filozofije,
- objasniti razliku između Descartesove koncepcije prirode i Newtonove koncepcije;

Baruch de Spinoza
- navesti podjelu i objasniti bit Etike,
- objasniti odnose supstancije-atributa-modusa, konačnog i beskonačnog, te problem
determinizma,
- objasniti smisao teze o intelektualnoj Božjoj ljubavi.

Gottfried Wilhelm von Leibniz

– objasniti pretpostavke i implikacije teorije o prestabiliranoj harmoniji,
- objasniti princip individuacije unutar teorije monada,
- protumačiti različito utemeljenje umskih i činjeničnih istina,

Empirizam 17. i 18. st.,

John Locke,
- objasniti njegovu spoznajnu teoriju, kritiku urođenih ideja, navesti i objasniti tri
stupnja spoznaje, vrste iskustva,
- objasniti njegovu koncepciju društvenog ugovora i temelje liberalne filozofije
politike (neotuđivost ljudskih prava i sloboda pojedinaca, zastupnički koncept
ograničene vlasti, vladavina prava, moralno opravdanje revolucije)

- George Berkeley:
- objasniti njegovu nominalističku koncepciju,
- objasniti smisao tvrdnje: „esse est percipi“ - protumačiti njegov dokaz o Božjem
opstanku;
David Hume:
- objasniti njegovu kritiku metafizike i spoznajnog apriorizma,

11
- protumačiti njegovu koncepciju uzročnosti,
- objasniti razliku između Humeovog i ranijih oblika skepticizma

Prosvjetiteljstvo:
- objasniti i vrednovati etička - (koncepcija prirodnog prava i ljudskih prava) i
politička pitanja (narodni suverenitet, sekularizacija),
Voltaire:
- objasniti i vrednovati njegov principijelni skepticizam
- protumačiti koncepciju deizma,
- vrednovati njegovu kritiku Leibnizove metafizike
- objasniti i vrednovati njegov stav o toleranciji
Jean Jacques Rousseau:
- objasniti ideju nedjeljivog i neprenosivog pučkog ili narodnog suvereniteta, te ideju
izravne demokracije
- objasniti njegovu koncepciju prirode i prirodnog odgoja, te teoriju društvenog
ugovora,
- objasniti smisao nove koncepcije sveukupnog znanja u enciklopediji (Diderot,
D'Alembert),
- objasniti utjecaj Newtonove teorije mehaničkih zakona na prirodoznanstvena pitanja
i na filozofiju - mehanicistički materijalizam (La Mettrie, Holbach,)
- objasniti Boškovićev „dinamistički atomizam“ i usporediti ga s ranijim atomizmom,
- objasniti anticipatorski značaj njegove koncepcije sila, te je usporediti sa
suvremenom teorijom subatomskih čestica,

Spekulativna filozofija – idealizam (Kant, Fichte, Schelling, Hegel)

Immanuel Kant
- objasniti problem spoznajnog subjekta, odnos spoznajnog subjekta i objekta,
- objasniti Kantovu spoznajnu teoriju kroz pojam kopernikanski obrat,
- objasniti odnos između osjetilnosti (ulogu čistih apriornih zorova prostora i vremena
u oblikovanju empirijskoga zrenja), razuma (objasniti odnos sudova, kategorija, te
načela prirodnih znanosti) i uma (kako primjena transcendentalnih ideja u racionalnoj
psihologiji završava transcendentalnim paralogizmom, u racionalnoj kozmologiji
antinomijama čistoga uma, a u racionalnoj teologiji nemogućnošću dokazivanja
Božjega opstanka)
- objasniti različitu ulogu ideja duše, svijeta i Boga u teorijskome i praktičkom umu
- navesti i objasniti tri oblika kategoričkog imperativa,
-objasniti načelnu razliku između autonomne i heteronomne etike, te stav o primatu
praktičkoga pred teorijskim umom
Gottlieb Fichte
- usporediti Fichteov odnos spram stvari po sebi u odnosu na Kantov
- objasniti Fichteovo utemeljenje dijalektičkog mišljenja (iz odnosa Ja, ne-Ja)
- objasniti Fichteov odnos spram idealizma i dogmatizma
- navesti Fichteov kategorički imperativ, te objasniti razliku između njegovog i
Kantovog kategoričkog imperativa
- pojasniti samopostavljanje mislećeg subjekta kao čina ili djela
- objasniti Fichteov odnos spram društva i države
F.H.W. von Schelling
- protumačiti njegovu filozofiju identiteta: objasniti odnos filozofije prirode i
filozofije duha
- objasniti njegovo shvaćanje apsoluta

12
- objasniti iskonsko jedinstvo subjekta, apsolutno Ja
- objasniti i vrednovati njegov odnos spram umjetnosti
- objasniti odnos nužnosti i slobode u umjetničkom činu,

G.W.F. Hegel:
- objasniti pojam istine kao cjeline, te nužnost ususustavljenoga znanja,
- razlikovati i objasniti tri momenta Hegelovog filozofijskog sustava (logiku,
filozofiju prirode, filozofiju duha),
- protumačiti samorazvoj ideje unutar filozofijskog sustava,
- prosuditi značaj i utjecaj Hegelove filozofije na njezin daljnji razvoj

13
Suvremena filozofija

Soeren Kierkegaard
- izložiti njegovo utemeljenje problema egzistencije, vrednovati pojam egzistencije
kao ključ za novu ontologiju
- objasniti neuhvatljivost egzistencije u okvire sustava,
- navesti i protumačiti smisao stupnjevanja egzistencije na tri vrijednosne razine
- objasniti pojam strepnje/tjeskobe kao stanja zarobljenosti egzistencijom,
- prosuditi o novom suodnosu mišljenja i egzistencije
- vrednovati smisao izvornog podrijetla egzistencije
- opisati i objasniti njegov odnos spram Boga i spram crkve

Karl Marx:
- navesti bitne odrednice Marxove filozofije i njegove kritike filozofije, protumačiti
smisao filozofije prakse, objasniti osnovu Marxove kritike Hegela, objasniti razliku
između Marxove i Hegelove dijalektike, pojasniti Marxovu kritiku Hegelove teorije
države i prava,
- objasniti Marxovo shvaćanje čovjeka, njegovu teoriju otuđenja i razotuđenja
- objasniti međusobnu uvjetovanost društvenih, ekonomskih, pravnih i političkih
odnosa,
- opisati razloge Marxova suprotstavljanja socijalnom egoizmu,
- objasniti razliku između političke zajednice kao sfere apstrakcije i građanskog
društva kao sfere potreba
- vrednovati značaj Marxove utopijske koncepcije komunizma iz antropologijskog i
povijesnog aspekta
- objasniti njegovo shvaćanje carstva slobode kao suprotnost carstvu nužnosti

Arthur Schopenhauer:
- objasniti ulogu tijela u spoznaji
- objasniti mjesto odrediti značaj ideje volje u Schopenhauerovoj filozofiji,
- izložiti Schopenhauerov odnos spram Kanta i Hegela
- navesti načine prevladavanja besciljnosti volje
- opisati način oblikovanja predstave o svijetu
- pojasniti i vrednovati volju kao fenomen svijesti
- razjasniti odnos uma i volje
- protumačiti i vrednovati značaj metafizičkog pesimizma

Friedrich Nietzsche:
- navesti i objasniti osnovne pojmove njegove filozofije: objasniti odnos dionizijskog
i apolonskog, izložiti i objasniti Nietzscheovu kritiku Sokrata,
- opisati i povezati pojmove: smrti Boga, prevrednovanja svih vrijednosti; volja k
moći, vječnog vraćanja jednakog te prekočovjeka,
- navesti i interpretirati učenje o trima pretvorbama duha,
- opisati i objasniti Nietzscheovu kritiku istine, morala, religije i kulture,
- objasniti ulogu pretsokratskog razdoblja u Nietzscheovoj filozofiji,
- usporediti Schopenhauerovu metafiziku volje s Nietzscheovom voljom k moći,
- objasniti ulogu estetskog iskustva,
- objasniti sukob etičkog i estetskog načela,

14
Pozitivizam:
- opisati, pojasniti i vrednovati racionalnu kritiku metafizike,
- navesti i objasniti njegovu teoriju o razvoju znanosti,
- izložiti i objasniti Comteovo učenje o trima stadijima duha kao tri stupnja
povijesnog razvoja.

Pragmatizam: (C. S. Peirce, W. James, J. Dewey)

- objasniti povijesno mjesto i teorijske osnove pragmatizma,
- prikazati način primjene njihove teorije spoznaje u različitim disciplinama, te
prosuditi o njenim mogućim posljedicama
- objasniti podrijetlo teorije određenja istine u pragmatizmu
- usporediti pragmatističku teoriju istine s ostalim teorijama
- objasniti pragmatizam kao logičku metodu znanstvenog istraživanja činjenica,
- objasniti kritiku koncepcije apsolutne istine,

Intuicionizam:
- iznijeti Bergsonovu kritiku apstraktnog mišljenja
- usporediti odnos intuicije i inteligencije spram spoznaje
- objasniti samostvaralački princip vitalizma

Novopozitivizam ili logički pozitivizam: Ludwig Wittgenstein, Rudolf Carnap,

Willard van Orman Quine, Alfred Ayer, Bertrand Russell
- objasniti osnovu Russellovog logičkog atomizma
- pojasniti razloge eliminiranja metafizičkih problema iz filozofije kao pseudo-
problema,
- opisati i objasniti Wittgensteinovu logičku sliku svijeta, pojasniti transformaciju
logičke u lingvističku teoriju 'jezičnih igara',
- pojasniti teoriju jednostavnih iskaza kod Carnapa i Ayera
- prosuditi značaj načela verifikacije

Fenomenologija:
- odrediti pojam svijesti,
- pojasniti kritiku psihologizma svijesti,
- objasniti Husserlovu primjenu logike u procesu spoznavanja,
- analizirati značenje fenomena svijesti,
- objasniti fenomen kao logičku reprezentaciju,
- objasniti pojam intencionalnosti svijesti,
- objasniti teoriju fenomenološke i eidetičke redukcije
- objasniti smisao tvrdnje o krizi znanosti

Filozofijska antropologija:
- izložiti Schelerovo utemeljenje filozofijske antropologije,
- navesti i vrednovati Schelerovu teoriju o pet osnovnih tipova samoshvaćanja
čovjeka,
- objasniti osnovu Schelerove materijalne etike vrijednosti

Filozofija egzistencije: Heidegger, Jaspers, Sartre, Camus

- razlikovati egzistencijalne pozicije navedenih autora,

15
- objasniti te razlike, kategorizirati osnovne probleme egzistencijalne filozofije,
Martin Heidegger
- objasniti razlikovanje bića i bitka,
- pojasniti odnos tubitka i „događanja bitka“,
- analizirati shvaćanje povijesnosti bitka
- objasniti shvaćanje o autentičnoj ljudskoj egzistenciji,
- objasniti egzistencijalije,
- opisati način konstituiranja bitka čovjeka kroz njegovu egzistenciju,
- opisati pojam egzistencijalne fenomenologije,
- objasniti tri aspekta vremena
- razjasniti njegov pojam istine
- pojasniti njegovo prevladavanje tradicionalne metafizike i analitičke epistemologije,
- pojasniti shvaćanje o skrivenosti i otkrivenosti bitka,
- pojasniti Heideggerovo shvaćanje jezika,
- pojasniti kritiku znanosti i tehnologije,
- objasniti odnos tubitka prema smrti

Karl Jaspers
- opisati i objasniti tri tipa slike svijeta,
- povezati pojam šifre sa shvaćanjem svijeta
- pojasniti njegov pojam transcendencije,
- objasniti funkciju pojmova granične situacije, komunikacije, krivnje,
- opisati i objasniti „pitanje krivnje“
- pojasniti pojam ljudskog iskustva, te odnos ezistencije i slobode
- objasniti pojmove egzistencije: subjektivne, objektivne, apsolutne,
- objasniti Jaspersovu kritiku znanosti, te pojasniti odnos filozofije i znanosti

Jean-Paul Sartre
- opisati i objasniti odnos slobode i ništa,
- objasniti Sartreovo određenje egzistencije,
- protumačiti odnos bitka i ništa, bitka i svijesti, egzistencije i esencije,
- objasniti odnos bitka-po-sebi i bitka-za-sebe,
- objasniti značenje humanizma
- izložiti Sartreovu antropologiju
Albert Camus
- objasniti filozofiju apsurda
- objasniti usporedbu Sizifa sa suvremenim čovjekom

Frankfurtska škola ili 'Kritička teorija društva': Herbert Marcuse, Theodor W.

Adorno, Max Horkheimer, Jürgen Habermas
- pojasniti i analizirati teoriju o jednodimenzionalnom čovjeku,
- pojasniti projekt estetizacije kulture,
- pojasniti Adornovo načelo dominacije
- pojasniti Adornovu kritiku kulture
- objasniti Horkheimerovu kritiku prosvjetiteljstva, pozitivizma i pragmatizma
- objasniti razliku između tradicionalne i kritičke teorije
- objasniti način prevladavanja razdvojenosti subjekta i objekta
- objasniti Habermasov pojam komunikativnog djelovanja
- objasniti pokušaj uvođenja etičkog diskursa na razinu političke zajednice,

16
Teorije kulture: Ernst Bloch
- objasniti razloge njegovog smještanja pojma slobode u sferu utopije
- objasniti razliku između utopijskog i utopističkog
- objasniti «princip nade»

Kritički racionalizam: Karl Popper

- protumačiti Popperovu kritiku historijskih znanosti i povijesnog determinizma,
- objasniti kritiku dijalektike,
- objasniti teoriju potvrđivanja odnosno opovrgavanja/falsifikacije,
- objasniti teoriju otvorenog društva

Filozofijska hermeneutika: Hans Georg Gadamer

- pojasniti i analizirati teoriju hermeneutike
- pojasniti ulogu povijesti u hermeneutici
- usporediti pojmove razumijevanja, interpretacije i objašnjavanja,
- pojasniti razliku između znanstvene i povijesne istine kroz različita metodološka
uporišta

5. STRUKTURA ISPITA

Ispit iz predmeta Filozofija obuhvaća sadržaje jednogodišnjeg gimnazijskog

obrazovanja iz ove oblasti i jednak je za sve učenike gimnazijskog programa. Ispit
obuhvaća tri tematske cjeline određene u prethodnom poglavlju (filozofijska
terminologija, filozofijske discipline i povijest filozofije).

Ispitivat će se činjenična, konceptualna, te proceduralna razina znanja na različitim

razinama kognitivnih procesa (pamćenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje,
evaluiranje i kreiranje).

Ispit je podijeljen na dvije ispitne cjeline.

Tablica 1.

I. dio ispita II. dio ispita

esejski zadatak
60 minuta 60 minuta
50% 50%
15 bodova 10 bodova 25 bodova 50 bodova
FILOZOFIJSKA FILOZOFIJSKE POVIJEST
TERMINOLOGIJA DISCIPLINE FILOZOFIJE
30% 20% 50%
Činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno Proceduralno
znanje znanje

17
U drugom dijelu ispita učenici trebaju sastaviti tekst (od 350 do 450 riječi) na temelju
ponuđenog teksta ili tekstova. Tekstovi će biti popraćeni pitanjima koja trebaju biti i
smjernice za pisanje sastavka.

Tablica 2 – II. DIO TESTA

Ispitne cjeline Moguće je ispitivanje svih navedenih
tematskih cjelina.

Vrsta zadataka Zadatak esejskog tipa

Trajanje: 60 minuta

BODOVI 50 bodova 50% od ukupnog

broja bodova

6. NAČIN VREDNOVANJA ISPITNIH DIJELOVA

1. dio ispita

U prvom dijelu ispita bit će do 40 zadataka zatvorenog i otvorenog tipa. Zadaci nose
od 1 do 6 bodova.
Zadaci višestrukih kombinacija mogu imati više točnih odgovora. Stoga nose onoliko
bodova koliko točnih odgovora sadrže. Kod zadataka povezivanja i sređivanja svaka
točno povezana čestica nosi 0.5 boda.
Ukupan broj bodova je 50.

2. dio ispita

Drugi dio ispita je zadatak esejskog tipa koji nosi 50 bodova.

Za ovakav tip zadatka izrađuje se analitički ključ za ocjenjivanje u kojem se svaki

segment zadatka promatra odvojeno, prema unaprijed određenim kriterijima.
Zadovoljavanje svakog kriterija nosi određeni broj bodova.

Ključ za ocjenjivanje sadrži i model odgovor (primjer dobrog odgovora), te što više
primjera koji ne odgovaraju model odgovoru (ove primjere potrebno je prikupiti
probnim testiranjem ovakvoga zadatka).

Svaki esej ispravljati će barem dva ocjenjivača uz moderiranje od strane članova

stručne radne skupine.

18
7. TRAJANJE ISPITA

Ispit traje 120 minuta s prekidom od 15 minuta. Za rješavanje prvog dijela ispita
predviđeno je 60 minuta, a za zadatak esejskog tipa 60 minuta.

8. TEHNIČKI OPIS ISPITA

Ispitanici dobivaju ispitni materijal koji se sastoji od ispitnih knjižica na kojima su

ispitni zadaci, predviđen prostora za koncept sastavka, predviđen prostor za čistopis
sastavka, te posebnih listova za odgovore.

Na stranicama s postavljenim zadacima dopušteno je pisati, ispravljati odgovore,

ponovno pisati, ali na listu za odgovore to se ne smije činiti. List za odgovore za prvi
dio ispita obrazac je u kojemu učenik točne odgovore na zadatke zatvorenoga tipa
označava znakom x u kvadratićima ispod slova ili brojeva, a za zadatke otvorenog
tipa upisuje odgovore na za to predviđeno mjesto.
List za odgovore za drugi dio ispita (sastavak) popunjava ocjenjivač.

Pribor

Na ispitu učenici smiju koristiti samo pribor za pisanje, i to plavu ili crnu kemijsku
olovku ili naliv-pero.

Ogledni primjer testa iz predmeta Filozofija na Državnoj maturi

I. dio ispita 60 minuta – pitanja zatvorenog tipa (50 bodova)

FILOZOFIJSKA TERMINOLOGIJA (15 b.)

1) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Spinoza određuje supstanciju kao ono čija bit:

a) ne sadrži u sebi postojanje
b) se ne može shvatiti
c) sadrži u sebi postojanje*
1b
2) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Hilozoizam jest:
a) filozofsko učenje prema kojem je bitak jedinstven
b) filozofsko učenje prema kojem je svaka stvar prožeta životom*
c) znanost o metodama istraživanja novih činjenica i spoznaja
d) temeljno ontološko shvaćanje koje ističe primat duhovnog nad puko
materijalnim
1b

19
3) Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.
Aporije su:
a) neoborive tvrdnje, ono što ne može ne biti
b) neograničenosti, beskonačne osnove svijeta
c) neovisnosti, slobodne ideje različitih mislioca
d) nedoumice, nemogućnosti rješenja nekog problema*
1b

4) Pojmovi krivnje, slobode i komunikacije bitni su za filozofiju:

a) Davida Huma
b) Alberta Camusa
c) Karla Jaspersa*
d) Serena Kierkegaarda
1b
5) Prema Husserlu transcendentalna fenomenologija zasnovat će se kao znanost o:
a) povijesti
b) mišljenju
c) bitku
d) bitima*
1b

6) Označi točan odgovor.

Kojem određenju ne odgovara Heideggerov pojam istine?
a) propitivanje bitka
b) otkrivanje bitka
c) zapalost bitka*
d) povijesno događanje bitka
1

7) Zaokruži slova ispred dva točna odgovora.

Sartre shvaća svijest kao:

a) bitak
b) bitak-za-sebe*
c) aktivnost*
d) duh
2b

8) Poveži filozofe navedene pod brojevima od 1. do 4. sa njima odgovarajućim

pojmovima navedenima od a do h:

1. Aristotel d a) antinomije čistog uma

2. I. Kant a b) verifikacija
3. M. Heidegger e c) utopija
4. E. Bloch c d) entelehija
e) tubitak
f) pozitivna filozofija
g) fenomenološka redukcija 2b

20
9) Pojedini su filozofijski pojmovi u nužnoj svezi. Odredi pojmovne parove tako da
pojmovima navedenima pod brojevima od 1. do 4. pripišeš slovo koje se nalazi ispred
njihovog para.
1. uzrok - f
2. esencija - h
3. imanentno - c
4. razlog - b

a) transcendentalno
b) posljedica
c) transcendentno
d) empirijsko
e) subjektivno
f) učinak
g) aposteriorno
h) egzistencija
2
10) Navedi Kantove sudove po relaciji?
a) kategorički
b) hipotetički
c) disjunktivni
3b

FILOZOFIJSKE DISCIPLINE (10 bodova)

1) Utemeljiteljem suvremene filozofijske antropologije smatra se:

a) Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
b) Max von Sydow
c) Max Scheler*
d) Max Schmeling
1b
2) Filozofijska disciplina koja istražuje spoznajne probleme je:
a) Kozmologija
b) Antropologija
c) Gnoseologija *
d) Psihologija
1b

3) Odredi je li navedena tvrdnja točna ili netočna.

Estetika je jedna od najstarijih filozofijskih disciplina. T (N)
1b
4) Odredi je li navedena tvrdnja točna ili netočna.
Racionalna teologija spada u metafiziku. (T) N
1b
5) Predstavnik teorije društvenog ugovora je:
a) K. Marx
b) J.J. Rousseau
c) N. Machiavelli
d) T. More 1b
6) Zaokruži brojeve ispred dva točna odgovora.
Prema izvoru odnosno utemeljenosti morala etika može biti:
a) heteronomna*
b) homonomna
c) autonomna*
d) polinomna
2b

7) U povijesti filozofije nalazimo različite sintagme u kojima se pojavljuje ili određuje pojam
čovjeka. Pripiši svakoj sintagmi (pod brojevima od 1. do 6.) slovo (od A do H) koje se nalazi
ispred imena odgovarajućeg filozofa.

1. homo faber-e a) Platon

2. homo homini lupus-g b) Parmenid
3. zoon logon ehon-c
c) Aristotel
4. ecce homo-h
5. zoon politikon-c d) Protagora
6. prekočovjek/nadčovjek-h e) Giordano Bruno
f) Frane Petrić
g) Thomas Hobbes
h) Friedrich Nietzsche
3b

POVIJEST FILOZOFIJE (25b.)

1) F. Baconova istinska indukcija je:

a) jedinstvo eksperimentalnih i racionalnih sposobnosti*
b) prosto nabrajanje
c) pronalaženje općih načela
1b

2) Grad u Africi u kojem se u doba helenizma stoljećima razvijala filozofija je (Aleksandija).

1b
3) Označi točan odgovor.
Što je cilj povijesnoga razvoja čovječanstva prema Karlu Marxu?
a) socijalizam
b) liberalizam
c) diktatura
d) komunizam*
1b
4) Kojoj vrsti filozofije prema Aristotelovoj podjeli pripada prva filozofija:
a) poietičkoj
b) praktičkoj
c) teorijskoj*
1b
5) Značajke koje epohe filozofije su vjera u razum i racionalnu spoznaju prirode, slobodu i
jednakost ljudi, te borba za sekularnu državu? (prosvjetiteljstva)
1b

22
6) Metafizički iskazi su prema Wittgensteinu:
a) pogrešni
b) neistiniti
c) besmisleni*
1b
7) Heraklit tvrdi: „Oči su i uši ljudima zli svjedoci, ako imaju barbarske ________.“
a) majke
b) bogove
c) duše*
d) jezike
1b
8) Prema Platonu za čuvare polisa podobni su oni kojima dominira:
a) vegetativni dio duše
b) umni dio duše
c) voljni dio duše*
d) animalni dio duše

1b
9) Odredi je li navedena tvrdnja točna ili netočna.

Friedrich Nietzsche je bitno utjecao na filozofiju Soerena Kierkegaarda. T (N)

1b

10) Na koja su dva od sljedećih filozofa utjecali Newtonovi zakoni mehanike:

a) Francis Bacon
b) Rene Descartes
c) Immanuel Kant*
d) Frane Petrić
e) Ruđer Bošković*
2b
11) Poredaj navedena djela kronološki tako da im pridružiš brojeve od 1. (najranije nastalo)
do 4. (najkasnije nastalo)
a) Svijet kao volja i predstava-3
b) Bitak i vrijeme-4
c) Nikomahova etika-2
d) Apologija Sokratova-1
2-0
12) Razvrstaj filozofe navedene pod brojevima od 1. do 4. prema filozofijskoj pripadnosti.
Upiši pripadajuće slovo točnog odgovora iza odgovarajućeg rednog broja:

1. Jean-Paul Sartre-f a) Stoička filozofija

2. Anselmo-h b) Pragmatizam
3. Charles Sanders Peirce- b d) Pozitivizam
4. Marko Aurelije-a e) Fenomenologija
f) Egzistencijalizam
g) Skeptička filozofija
h) Skolastika
2b

23
13) Problem univerzalija stoljećima je izazivao žestoke polemike i podjele. Ponuđenim
gledištima od 1 do 4. pridruži sve pripadajuće filozofe od a do h.
1. Ekstremni realizam- c, a) Toma Akvinski
2. umjereni realizam-a, b) Abelard
3. ekstremni nominalizam-e c) Anselmo
4. umjereni nominalizam-b, d) Aurelije Augustin
e) Roscelin
f) Tertulijan
2b

14) Koja dva od navedenih shvaćanja pripadaju pozitivizmu kao filozofijskom usmjerenju?

a) Potrebno je odrediti pravila ili uvjete prema kojima nešto uopće može biti predmet
znanja.*
b) Potrebno je razlikovati bit i pojavu.
c) Materija ili tvar nije isto što i njezini pojavni oblici.
d) Ne postoje nikakve iskustvu skrivene biti, kvalitete, niti uzroci pojavnih stvari.*
2b

15) Navedi Hegelovu podjelu Apsolutnoga duha u pravilnom redoslijedu, te jednoznačno

odredi svaki moment.

a) Umjetnost (ideja kao predodžba)

b) (Objavljena) religija (ideja kao čuvstvo/emocija)
c) Filozofija (ideja kao pojam)
0-6b

II. dio ispita 60 minuta – pitanja otvorenog tipa (50 bodova)

2. Zadaci esejskog tipa.

Vrijeme pisanja eseja je 60 minuta. Usporedi sljedeća dva teksta i sastavi esej (od 350 do 450
riječi) na temu:

Odnos znanja spram mudrosti

Pri pisanju eseja posluži se ponuđenim pitanjima kao sadržajnim smjernicama.

'Istina – ta riječ ima neusporedivu draž. Kao da obećava ono do čega nam je istinski stalo.
Istina može izazvati bol, može dovesti do očajanja, ali ona je u stanju- samo s pomoću onog
što je istinito, neovisno o sadržaju - pružiti duboko zadovoljenje: da istine ipak ima.
Istina ohrabruje, ako sam je ikad shvatio, javlja se neodoljiva pobuda, ići za njom.
Istina daje uporište: u njoj je ono što se ne može razoriti, ono što je povezano s bitkom.'
Karl Jaspers: Filozofija egzistencije

'Govoriti o 'cilju' znanstvene aktivnosti može zvučati pomalo naivno; uistinu, različite
znanosti imaju različite ciljeve , ali znanost sama ( što god to značilo) nema cilja. Ja to

24
priznajem. Ipak, čini se kad govorimo o znanosti osjećamo, manje ili više jasno, kako postoji
nešto karakteristično u znanstvenoj aktivnosti; pošto znanstvena aktivnost izgleda poprilično
kao racionalna aktivnost, i kako racionalna aktivnost mora imati neki cilj možda ipak nije
sasvim jalov pokušaj, opisati cilj znanosti.
Predlažem da cilj znanosti bude, pronaći zadovoljavajuće objašnjenje, što god ocijenili
potrebnim za objasniti. Pod objašnjenjem (kauzalnim objašnjenjem) mislim na set iskaza od
koji jedni opisuju neko stanje stvari koje treba biti objašnjeno (explicandum), dok su drugi
objašnjavajući iskazi, forma objašnjenja u najužem smislu riječi.'
Karl R. Popper: „Objective Knowledge“. (prijevod dr.sc.Dijana Lozić-Leko)

Sastavak sačini prema sljedećim natuknicama:

1. Može li se odnos znanja i mudrosti danas promatrati kao odnos prirodnih znanosti i
filozofije?
2. Koje su značajke znanstvenog modela objašnjenja činjenica?
3. Bavi li se znanost svrhama ili onim što se u filozofiji naziva teleološkim objašnjenjem?
4. Kako nije moguća konačna i apsolutna verifikacija znanstvenih hipoteza Popper je umjesto
verifikacije odnosno konfirmacije ponudio vlastitu metodu. Kako se naziva ta metoda i koje
su njezine značajke?
5. U čemu je - prema filozofiji - znanosti razlika između prirodoznanstvenih i metafizičkih
iskaza?
6. Pita li se znanost o smislu vlastitog istraživanja?
7. Postavlja li znanost uopće pitanje istine kako je shvaća Jaspers?
8. Može li se čovjek odreći pitanja o smislu vlastitog bitka?
9. Što Jaspers misli pojmom transcendencija? Gdje je po njemu izvorište ljudske slobode a
time i smisla?
10. Zauzima li znanost mjesto religije, jer danas gotovo svi 'vjeruju' u znanost?

25
9. LITERATURA

Ispit iz filozofije može se u potpunosti pripremiti uz pomoć udžbenika odobrenih od

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Boris Kalin: Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb

Napomena: Nastavnici mogu učenicima preporučiti i dodatnu literaturu.