710 22, METODE 1Z2RADE GRADEVNE JANE ‘Dva su problema koje valja razmotriti 1. djelovanje strujnog tlaka na aktivni tlak i pasivni otpor ispred stijene i iza nje; 2. opasnost od hidrauli¢kog sloma u podrudju gdje voda tece u jamu vertikaino prema gore uz donji dio zagata. Crpugi vodu iz. gradevne jame snizuje se vodostaj u jami i voda tede kroz. tlo oko Zmurja prema dolje u podrugju aktivnog Klina abd. Tu previadava uspravno vodno strujanje prema dolje i djeluje strujni tlak Koji se zbraja s gravitacijskim silama, Pomocu jednadzbe (8.5), odnosno postupka prikazanoga na slikama 8.30, 8.31. i 8.32. te na slici 8.27, izraéunava se mjerodavna zapreminska tezina materijala w kklinu aktivnog tlaka abd. Ona ée biti veéa od uronjene tezine materijala, pa aktivni dak P, treba ratunati s tezinom Wa Hist to ta) ai 2234, Shema hidrauligkih efekata oko gradevne jame sa zabijenim #murjem iz Koje se erpe podzemna voda: (a) utjeca} na hidrostatski tlak koji djeluje na zagatnu stijenu, (6) pad potencijala 1 hidrauliéki gradijent za procjedau liniju uz samo 2murje, (© dijagram faktora a f za ragun izlaznog gradijenta i faktora sigurnosti od hidra- ulidkog’sloma, (d) podrutle potencijalnoga hidrauliékog sloma tla u stopi Zabijenog ‘zagata, (0) strujna mrega za nehomogeno to298. CRPENJE VODE 1% GRADEVNE JAME mL Suprotno tome bit ée u klinu pasivnog otpora beg, u kojem je strujni tlale usmje~ ren suprotno smjeru gravitacije, pa on smanjuje aktivny tezinu materijala, po~ moéu koje se racuna pasivni otpor P,, na Yea — in Ho Konvencionalan racun u kojem se zanemaruju ove Ginjenice daje zayat s prema- Jom statickom sigurnosti. S druge strane, hidrostatski tlak koji odgovara dijagramu afb na uzvodnoj strani zagata, a dijagramu beg na nizvodnoj, mijenja se zbog i- hnamickog toka vode, pa miesto rezultirajuceg. dijagrama hidrostatskox tlaka whib bit Ge reducirani dijagram ah’b. Jedan i drugt efekt vjerojatno se djelomicno kom- penziraju, ali za dublju gradevaa jamu treba racunski provjeriti znagenje tih utie~ caja 2a dimenzioniranje. mura Drugi efekt koji se mora razmotrti jest opasnost od hidrauli¢kog sloma, sto daje drugi kriterij za izbor dubine zabijanja D,. Na dijagramu 22.34(b) prikazana je na apscisi duljina puta na kojem se voda procjeduje Linjjom abe uz zagat, a na ordinati je visina hidraulickog potencijala #, Crtkana linija ac daje prosiegan pad hiidrostatskog tlaka uz Hiniju procjedivanja, a puna crta izrazava stvarni pad hidro- statskog pretiaka uz liniju procjedivanja kako se on dobiva iz raspodjele potencijala u strujnoj mredi. Iz toga izlazi prosjecan hidraulicki gradijent i, prikazan ertkano- Srotkastom linijom, t swvurni uradijent sak , Koji urataCuje puta vsta. Vidimo da je radijent u podrugju oko donjeg kraja zagatne stijene znatno veti od prosjeénoga, 8 moze biti ili veci ili manji od prosjeénoga na izlazu u gradevnu jamu. Uz oznake na slici 22.34(b) prosjetni gradijent iznosi H “= ATID, (22.4) Kritigni izlazni gradijent i pri kojem nastaje hidraulidki slom bit ée pre nadZbi (8.58) jed= aot we Inlazni gradient i, izradunamo iz strujne mreze i izrazavamo ga pomocu prosiecnog sgradijenta: marie (22.5) Faktor a za razlidite odnose D, : Hu homogenom materijalu daje dijagram na slici 22.34(c), Dubina D, Zmurja mora biti takva da jaméi dovoljnu sigurnost od hidraulickog sloma, stoga izlazni gradijent ne smije biti veti od’ odnosno s izrazima (22.4) i (22.5) F, (22.6)712 Faktor siguenosti od sloma ne smije biti manji od 2 za privremene gradevine, a za trajne se racuna sa F, = 6, U odjeljku 8.62. pokazali smo kako se na osnovi polja potencijala moze totnije ustanoviti stabilnost materijala u podrudju uzlaznog gradijenta na slici 22.34). Dubina D, mora zadovoljiti i taj uyjet. Ovi raéuni vrijede samo za homogeni materijal ispred stijene i iza nje. Manji gcoloski poreme¢aji, npr. prisutnost leca manje propusnosti, mogu vrlo nepovoljno promijeniti ovu opéu sliku strujanja. Na slici 22.34(c) skiciran je primjer gdje se lege manje propusna materijala pojavijuju ispod dna iskopa. Tada se geadijent ak Koncentrira u manje propusnom materijalu. Dubina zabijanja D, odabrat ée se pri tome tako da bude zadovoljen uvjet stabilnosti materijala na potez uz laane strujnice od d do c, na dubini Dy. ‘To moze zahtijevati veliko produbljenje zagatne stijene, Sto bi moglo biti vrlo skupo. Nasuprot tome moguce je buseci drenazne cijevi kroz malo propusni sloj znatno sniziti gradijent na granici izmedu njega i jade propusne podioge, i tako smanjiti hidrostatski pretlak i opasnost od proloma dna, Takve detalje valja proutiti i rijesiti u projektu zagatne stijene U nepovoljnim se uvjetima ne crpe voda iz gradevne jame i pri ogradenim se gradevnim jamama poduzima crpenje iz bunara koji su zabijeni u tlo do ispod du- bine iskopa. Neke moguénosti skicirane su na slici 22,35, Kad crneniem treha nic ‘att razinu vige od 7 m, valjana je izvedba na slici (a) ili (b). Cijevni bunari postav= Jjeni iza zagata imaju tu prednost Sto ne ometaju rad u samoj jami. Ako razinu treba sniziti vi8e od 7m, postave se oko gradevne jame cijevni bunari veéeg promjera koje se ugrade dubinske crpke. SI, 22.35, Postupei kojima se snizuje razina podzemne vode u gradevno} jami i (@) ugradnja cijevaih bunara u gradevno} jami, () ugradnja eljevath bunara izvan gra- devne jame, (.) duboki drenazni bunati s dubinskim crpkama lzvan gradevne jeme Oko usjcka manje Sirine u jaée propusnom pijesku yodostaj se oko jame sni- zzyje samo jednim tedom drenaznih bunara, kao ha slick 22.36(a). Nakon relativno kratkog vremena razina podzemne vode spusta se na najveéu dubinu 8 obje strane iskopa, pa se kopa u suhome. ‘Takva izvedba u malo propusnom material (pr Sinast pijesak, prah), u kojemu je potrebno vrlo mnogo vremena da se snizi razina ppodzemne vode, strujanje vode nakon dovrSenja iskopa predogeno je na slici22.36(6).225, CRPENJE VODE 12 GRADEVNE JAME m3 Drenazni bunari uspjeSno ée posluziti na lijevoj strani iskopa, a na desnoj ée stijeni zbog uvinka strujnog tlaka. Posljedica je toga urusavanje desne stijene iskopa. [ako su Koligine vode koje se crpu vrlo male, treba u takvim prilikama ipak postaviti po jedan red drenaznih bunara sa svake strane iskopa. (9) 4a Sl. 22.36. Iepr ‘zemne vode za iskop uske gradevne jame: (¢) u materijalu veée propusnosti (6) dispozicija u materijalu manje propusnosti, (2 ispravna dispozicija s dva reds sijewnin bunara W materijalt manje propusnosti Takav se sluéaj dogodio kad su se kopali usjeci za gradsku kanalizaciju u Ku- vaitu. Kanal se kopao u malo propusnome pjeskovito praSinastom materijalu, male Kohezije, sa samo jednim redom drenaznih bunara. Usprkos djelomi¢nom podgradivanju uruSavala se suprotna stijena iskopa, sto je otezavalo rad. Tek kad se izgradio red drenaiaih bunara na drugo} strani jarka, uklonjene su tof koge, Nasa slika 22.37. pokazuje te radove. SI. 22.37. Raspored cljevath bunara kojima se drenira iskop za kanalizaciju u gradu ‘Kuvaitu,