Granična stanja – definicije:

Dokazati da slijedeća granična stanja nisu dostignuta:

- gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla promatranih kao kruto tijelo (EQU)
Equilibrium-Ravnoteža (Primjer: Prevrtanje gravitacijskog betonskog zida na
podlozi od čvrste stijene)

- slom ili neprihvatljivo velike deformacije

konstrukcije(betonske,metalne,drvene ili zidane) ili njenog elementa
uključujući temelje, šipove, sidra,potporne zidove ,kod kojih čvrstoća bitno
doprinosi ostpornosti(STR) Structural-Konstrukcija(Primjeri:slom pri jakom
savijanju AB dijafragme,izvijanje sipova u jako mekom tlu,klizanje blokova
obalnog zida na horizontalnim slojevima među blokovima,popuštanje čelične
šipke geotehničkog sidra pri zatezanju,propadanje podložne ploče sidra kroz
sloj prskanog betona zaštitne potporne konstrukcije,slom šipova od
horizontalnog opterećenja)
- slom ili neprihvatljivo velike deformacije tla pri kojoj čvrstoća tla ili stijene
bitno doprinosi otpornosti (GEO) Geotechnical-Geotehnički (Primjeri: Slom tla
ispod temelja,slom tla oko horizontalno opterećenog šipa,veliko slijeganje
šipova,naginjanje potpornog zida,čupanje sidra iz tla,slom ili propadanej tla
iznad tunelskog iskopa,klizanje i odron tla,značajno popuštanje oslonca luka
mosta i slom dna građevinske jame u mekom tlu)

- gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla usljed djelovanja pornog pritiska

(izdizanje) ili druga vertikalna djelovanja zatežuće sile (UPL) Uplift-Uzgon
(Primjeri: Izdizanje lagane podzemne konstrukcije pod pritiskom uzgona
podzemne vode,izdizanje i probijanje slabo propusnog sloja tla na dnu
građevinske jame od uzgona podzemne vode u nižem vodonosnom
sloju,čupanje temelja dalekovodnog stuba)

- hidraulički slom usljed prevelikog hidrauličkog gradijenta tj interna erozija tla

uzrokovana hidrauličkim gradijentima (HYD) Hydraulic heave-Hidrauličko
izdizanje (Primjeri: Hidraulički slom u pjeskovitom dnu građevinske jame usljed
vertikalnog strujanja vode prema dnu jame,interna erozija pjsekovitog tla od
strujanja vode u nasipu i stvaranje erozijskih kanala)
•EC7 iz dva dijela:
1) EN 1997-1 Geotehničko projektovanje – Dio 1: Opća pravila
2) EN 1997 – 2 Geotehničko projektovanje – Dio 2: Istraživanje i ispitivanje tla
•Sadržaj EN 1997-1 Geotehničko projektovanje – Dio 1: Opća pravila:
-Osnove geotehničkog projektovanja
-Geotehnički podaci
-Nadzor pri izvođenju
-Opažanje i održavanje
-Nasipi, sniženje vode, poboljšanje tla i armiranje
-Plitki temelji
-Temelji na šipovima
-Sidra
-Potporne konstrukcije
-Hidraulički slom
-Opća stabilnost
EN 1997-1 Geotehničko projektovanje – Dio 1: Opća pravila, spadaju i:

prilozi (9 komada) parcijalni i korelacijski faktori

-Dodatne informacije za projektne pristupe 1, 2 i 3
-Proračun graničnih pritisaka na vertikalne stijene
-Analitički postupak proračuna nosivosti tla
-Poluempirijski postupak proračuna nosivosti tla
-Postupak proračuna slijeganja
-Procjena nosivosti stijene
-Granične vrijednosti deformacija konstrukcija i pomicanja temelja
-Popis provjere za nadzor nad izvođenjem i monitoring ponašanja konstr.

•EC7 namijenjen:
-rješavanju svih problema interakcije temeljnih i potpornih konstrukcija sa
tlom ili stijenom,
-odnosi se na sve konstrukcije u građevinarstvu,
-definisanju načina proračuna geotehničkog dejstva na konstrukcije,
-proračunu otpora tla na vanjska dejstva od konstrukcije,
-davanju pravila pri projektovanju za korištenje u standardnoj inženjerskoj
praksi.
Geotehničke kategorije
•Minimalni zahtjevi obima i kvalitete geotehničkih istražnih radova
odrediti “težinu i kompleksnost” geotehničkoh projekta
definisane tri kategorije 1 ; 2 ; 3
Geotehnička kategorija 1:
Male i jednostavne konstrukcije:
-lagani objekti sa centričnom silom po stubu manjom od 250kN ili ispod
zida manjom od 100 kN/m’
-potporni ili razuporni zidovi niži od 2m
-nasipi niži od 3m ispod prometnih površina odnosno 1m ispod temelja
-jednospratne ili dvospratne stambene zgrade na plitkim temeljima ili
šipovima
-mali iskopi za drenaže

Geotehnička kategorija 2:
Konstrukcije sa kvantitativnim geotehničkim podacima i analizama
moguće primjeniti uobičajne postupke projektovanja i izvođenja
-pojedinačni plitki temelji (samci)
-roštilji
-šipovi
-potporni zidovi
-iskopi
-upornjaci i stubovi mosta
-nasipi i zemljani radovi
-geotehnička sidra

Geotehnička kategorija 3:
Slučajevi koji ne spadaju u prve dvije kategorije
Uključivanje kvalifikovanog inženjera sa odgovarajućim iskustvom geotehnika
Ubrajamo slijedeće konstrukcije:
-zgrade sa izuzetnim opterećenjem, višespratni podrumi
-brane, veliki mostovi i tuneli u lošem tlu i sa prisustvom vode
-temelji mašina sa velikim dinamičkim opterećenjem
-priobalne konstrukcije
-nuklearne centrale
-industrijski objekti koji koriste opasne hemikalije
-zgrade jače osjetljive na seizmička opterećenja
-iskopi u složenim uslovima (uglavnom u urbanim sredinama)
-konstrukcije na kolapsibilnom tlu

Postupci provjere graničnih stanja:

•Provjera jednim postupkom ili kombinacijom slijedećih postupaka:
- analitičkim i numeričkim proračunima
- usvajanjem “recepata” ili “prepisivanjem”
- eksperimentalnim modeliranjem i in-situ testiranjima
- metodom opažanja
Projektiranje za plitko temeljenje (EC7)
•Opis postupaka projektiranja plitkih temelja često kod PK:
•Granična stanja:
-gubitak globalne stabilnosti
-nosivost temelja
-slom na klizanje
-kombinacija sloma tla i konstrukcije
-slom konstrukcije usljed pomaka temelja
-neprihvatljivo velika slijeganja
-izdizanje temelja usljed bubrenja ili smrzavanja tla
-neprihvatljive vibracije
•Projektiranje – kontrola:
-odgovarajuća Df
-NPV
-mogući pomaci tla usljed toka vode i sl.
-uticaj iskopa na susjedne objekte
-vodonepropusnost
-varijacije NPV kroz duže T razdoblje

•Projektiranje – metode:
a) Direktna metoda
-provedba odvojenih analiza za svako granično stanje
-proračun da je što bliži mehanizmu sloma
-provesti odgovarajuće proračune slijeganja
b) Indirektna metoda:
-korištenje uporedivog iskustva i rezultata terenskih i
laboratorijskih istražnih radova kao i rezultata opažanja
ponašanja tla i konstrukcije
•Preskriptivna metoda (“prepisivanje”):
-uporedba konzervativnih pravila sa naglaskom na kontrolu materijala pri
ugradnji, provedba nadzora . . .

Granična stanja sloma

•Globalna stabilnost:
-blizina prirodnih ili vještačkih kosina
-blizina iskopa ili PK
-blizina kanala, rijeka, jezera . . .
-blizina rudarskih aktivnosti i podzemnih konstrukcija
•Nosivost temelja:
-granično stanje sloma
-granično stanje klizanja

•Slom konstrukcije usljed pomaka temelja:

-vrijednost dop. kontaktnih p da ne dođe do prekoračenja slijeganja
-poduzeti mjere pri anuliranju pomaka usljed bujanja tla
•Granična stanja upotrebljivosti:
-proračun slijeganja u odnosu na zadane kriterije
-proračun slijeganja uzeti u obzir djelovanje susjednih objekata
•Proračun slijeganja:
-trenutno i konsolidaciono slijeganje
-proračunska dubina deformabilnog tla f-ja veličine i oblika temelja,
varijacija krutosti tla po dubini
-po potrebi uključiti interaktivno djelovanje konstrukcije i tla
-slijeganje ekscentrično opterećenog temelja pretpostavka linearna
raspodjela kontaktnih pritisaka proračun za dvije rubne tačke sa
nagibom za kruti temelj

Uporedba EC7 i Pravilnika o tehničkim normativima

za temeljenje građevinskih objekata