13x4

Sam naziv ovog kursa je veoma neobi�an. Puno ljudi nije sigurno da li je ovaj x u
nazivu �13x4� predstavlja slovo ili je to znak za mno�enje. Kao neko ko mnogo voli
matematiku ovo x predstavlja mno�enje. Zna�i 13x4 je u stvari 52. Ovo nije
nasumi�no izabran broj. 52 predstavlja 52 tjedna u godini. Za�to bas tjedan?
Smatram da je jedan tjedan dovoljan da se nau�i jedna stvar, ali samo jedna. Zna�i
cijeli tjedan �emo posvetiti samo njoj. Tako �emo da radimo 13 tjedana. Zna�i za 13
tjedana �emo obraditi 13 predmeta ili stvari. Poslije toga �emo krenuti da
ponavljamo ponovo od po�etka i tako 4 puta. Ova ideja poti�e od Benjamina Frenklina
. On je smatrao da se ne mo�e fokusirati na vi�e stvari odjednom. U stvari mo�e,
ali to nije uspje�no. Poslije par nedjelja zaklju�ite da iako ste obradili gomilu
informacija, vi ustvari niste zapamtili puno toga i u glavi vam je konfuzija.
Zaklju�io je da ako se posveti pa�nja samo jednoj stvari da je to puno uspje�nije i
djelotvornije. Na ovaj na�in izaberete 13 tema koje �elite da obradite.
Za vas kao pojedinca
�ta dobivamo li�no mi sa ovim programom? Prvo to su rezultati. Preko 97 % ljudi sa
ovim programom mo�e da uspije da do�e do rezultata. Morate da priznate da je to
uspjeh. Malo je ljudi koji imaju tako jaku volju da �e da uspiju sve �to �ele.
Ve�ina ljudi u �ivotu u jednom trenutku svog �ivota odustaje od ne�ega. Prednost
ovog programa je �to on od vas ne zahtjeva da u�ite par stvari odjednom u isto
vrijeme. Na primjer, �elite da pobolj�ate svoj �ivot i izaberete 13 stvari koje
�elite da usavr�ite, nau�ite ili pobolj�ate. Krenite sa ovim programom i vidjeti
�ete kako �e vam se �ivot promijeniti. Niko od nad ne voli pritisak, ne voli da se
osje�a da je prisiljen ne�to da radi a kad ne�to ponavljamo iz dana u dan u ve�ini
slu�ajeva �emo poslije odre�enog vremena po�eti da osje�amo umor, posta�e nam
monotono. Onaj po�etni entuzijazam �e da splasne i na kraju to �to smo po�eli da
u�imo �e nam vjerojatno postati teret. Problem je �to mi nikad ne po�injemo samo
jednu stvar, nego uvijek je tu vi�e stvari koje ho�emo da radimo usporedo i na
kraju nam to samo stvori konfuziju u glavi. 13x4 nam omogu�ava da se fokusiramo
samo na jednu stvar i samo jedan tjedan. Taj jedan tjedan nam omogu�ava da u ve�ini
slu�ajeva ne�emo osjetiti ili �emo osjetiti zanemariv pritisak. To je klju� uspjeha
ovog programa. Ako nam u me�uvremenu poslije par dana po�ne biti dosadno pomisli
�emo da treba da radimo samo jo� dva ili tri dana i da �emo da prestanemo i na taj
na�in �emo da odradimo taj tjedan i krenu �emo sa drugom aktivno��u.
Alati 13x4
Postoje neke stvari koje �emo da po�etku da razjasnimo. Svi mi u �ivotu steknemo
tijekom odrastanja odre�ene navike, odre�ene �ablone pona�anja, neke strahove. To
je ne�to �to nas sprje�ava da u �ivotu uradimo sve �to �elimo. To vam je na
primjer kad tra�ite posao i dok konkuri�ete ve� znate da ga ne�ete dobiti zato �to
�e da dobiti netko preko veze. To su neka uvjerenja koja su ve�ini ljudi usa�ena
tijekom godina. Nije bitno gdje �ivite, va�e materijalno stanje, obrazovanje,.. svi
tijekom godina imamo ne�to �to nam postane usa�en na�in razmi�ljanja koga nismo ni
svjesni. Spomenuli smo primjer posla. Ve�ina nas �e konkurirati i zami�ljati
negativan scenarijo bez da je stvarno svjesna o �emu razmi�lja. Me�utim da nas sad
neko pita da li �elimo da budemo optimisti ili pesimisti �to se ti�e posla, svi �e
re�i da �ele da budu optimisti. U realnosti, malo �e da bude optimista a puno vi�e
pesimista koji �e da se pona�aju kao pesimisti i uop�e ne�e da uo�e to pona�anje.
13x4 nas u�i da prvo budemo svjesni svojih misli u svakom trenutku i da smo mi
ustvari ono �to �elimo da postanemo a ne ono �to radimo. To na neki na�in smanjuje
pritisak na ljude.
�Ma�ina za kobasice�
Koliko god ovaj izraz zvu�ao smije�an, i jeste smije�an, on na neki na�in slikovito
obja�njava su�tinu �ivota. Kao �to ve�ina ljudi zna ma�ina za kobasice ima dva
kraja. U jednom dijelu stavljate ono od �ega ho�ete da napravite kobasicu, dok vam
sa druge strane izlazi kobasica koja sadr�i sve ono �to ste stavili u prvi dio.
Ako �elite da dobijete kobasicu od piletine, �to morate da stavite na u ma�inu???
Naravno piletinu. Ovo vam je na neki na�in metafora koja s odnosi na �ivot. Ako
�elite da na kraju imate uspjeh �ta morate da stavite u ma�inu?? Ako stavite sve
lo�e va�e strahove, frustracije, ljutnju ne mo�ete o�ekivati uspjeh. To je ono �to
ve�ina ljudi radi a uop�e nije svjesna toga. Da detaljnije to objasnimo, ako vi u
svoj �ivot, svoju karijeru, me�uljudske odnose ula�ete sve ono �to je dobro i
uspje�no vi �ete imati na kraju dobar rezultat. Mo�emo da ka�emo da imamo dva tipa
ljudi, jedne koji su kreatori svog �ivota i druge koji �ekaju da drugi kreiraju
njihov �ivot. Dobro razmislite �ta ste vi. Razmislite �ta vi ula�ete, da li su to
dobre i lo�e stvari i da li ste vi uop�e osoba koja se trudi da ne�to napravi ili
koja �eka da se �ivot odvija sam. Postoji jedna izreka: brod u luci je siguran, ali
nije napravljen da bude u luci. Ovo se odnosi na sve dijelove va�eg �ivota bilo
daje karijera, porodica, prijatelji i sve druge oblasti. Poslije ovog obja�njenja
nadam se da vam je sada jasan koncept �ma�ine za kobasice� . Koliko god je naziv
smije�an ali ona najbolje oslikava stvarno stanje.
Grani�ni dobitak- prvo pravilo
Grani�ni dobitak se odnosi na to da je lak�e i bolje dobiti 1% od 100 stvari nego
100% od jedne stvari. Ako imate neki zadatak potrebno je da ga razlo�ite na �to
manje dijelove. Ako svaki od tih dijelova pobolj�ate za 1% to nije puno, ali kad se
sve sabere dobijete veliki napredak. To je primijenio trener britanske
biciklisti�ke ekipe za olimpijske igre. on je razlo�io sve u sitne dijelove, do
toga da je �ak i pranje ruku bio poseban dio i radilo se na poseban na�in, po njemu
ispravan na�in. To se vi�e odnosilo na to da biciklisti �to bolje operu ruke da
smanje mogu�nost bolesti i samim tim ne�e do�i do prekida u treniranju. Jedna od
promjena je da uvijek nose svoj jastuk za spavanje da bi mogli �to bolje da se
odmore. Za kratko vrijeme od potpunih autsajdera do�li su do medalje. Sve je to
dovelo do toga da su oni bili osvaja�i olimpijske medalje koliko god to smije�no
zvu�alo. Drugi primjer je njihova ragbi ekipa koja je isto do�ivjela veliki uspjeh
a isti princip je primijenjen i kod njih. Ovo pravilo mo�e da se primjeni u svakoj
oblasti �ivota sa manjim ili ve�im postignu�ima. Negdje �e napredak da bude kao u
slu�aju biciklisti�ke ekipe a negdje �e da bude manji. U svakom slu�aju uspjeh ne
mo�e izostati.
Jedna po jedna stvar-drugo pravilo
Ponovo se vra�amo na Benjamina Franklina i na njegovo pravilo 13x4 koje smo mi
modifikovali u 9x4. Ovo je jedan od najjednostavnijih i najboljih na�ina da
napravite korak ili dva napred u svom �ivotu, mo�da �ak i promijenite svoj �ivot u
potpunosti. Po�to je on bio svestrana li�nost i radio je vi�e stvari odjednom,
poslije dosta neuspjeha odlu�io je da promijeni pristup. Odlu�io je da se jedno
vrijeme fokusira na samo jednu stvar. Izabrao je 13 osobina za koje je smatrao da
su bitne za poslovni i dru�tveni uspjeh i svakoj od njih je posvetio jedan tjedan.
Jedan cijeli tjedan je radio na samo jednoj osobini. Kad je do�ao do posljednje 13,
vratio se ponovo na po�etak i tako je uradio �etiri puta. Postigao je izniman
uspjeh na svom li�nom razvoju sa ovim postupkom.
Razlozi i razlikovanje-tre�e pravilo
Kako bi poduzeli neke akcije potreban nam je dobar razlog. �ta je razlog a �ta je
razumno? Koji dokaz postoji? Koliko je vrijedan dokaz? Koja su mogu�a obja�njenja
ovih rezultata? Koje su implikacije ovih rezultata? Mo�emo li i�i sa ovim? Ne
postoji takva stvar kao dokaz. Ljudi vole znanost. Oni o�ekuju da im znanost sa
svim dokazima poka�e ne�to i da oni to slijepo prate jer im je to najlak�e, jer ne
moraju razmi�ljati i donositi odluke. U znanosti se pogledaju svi dokazi u prilog
tvrdnje, uzme se u obzir kvaliteta, pouzdanost i vrijednost dokaza te se donosi
odluka na osnovu toga da li �emo ne�to prihvatiti ili ne. U znanosti ni�ta nije
apsolutno, sve je promjenjivo. Ako smo mi sad na osnovu par ogleda donijeli neki
zaklju�ak ne mora da zna�i da se u budu�nosti na� rezultat ne�e promijeniti. Kada
govorimo o istra�ivanjima i rezultatima uvijek postavite sebi neka od ovih pitanja:
koji dokazi postoje da podr�avaju taj rezultat? Koliko puta su dobiveni isti
rezultati? Tko je platio istra�ivanje i ko �e imati koristi od njega? Znanost je
dobra, nemojte pogre�no da me shvatite, ali dobro razmislite prije nego �to
prihvatite rezultate. Prihvatite ne�to samo ako ste dobro prou�ili, istra�ili sve o
tome. Morate shvatiti da je ljudsko pona�anje veoma kompleksno i da na njega uti�e
puno varijabli tako da je te�ko dobiti pouzdane rezultate tijekom istra�ivanja. U
ve�ini slu�ajeva mo�emo potvrditi da li ili ne postoji veza izme�u varijabli ali ne
mo�emo re�i da li je ta veza uzro�na ili posljedi�na. Ako ne mo�emo da potvrdimo da
postoji veza, to ne zna�i da ne postoji nego da mi ne mo�emo da je prona�emo. Kao
�to vidite ovo je veoma kompleksno. Kada se radi neko slo�eno istra�ivanje veoma je
bitna veli�ina uzoraka. �to je vi�e ispitanika uklju�eno u ispitivanje to je bolje.
Ako imamo mali uzorak ljudi koji na primjer imaju tumor i ako saznamo da oni svi
pu�e mo�emo zaklju�iti da su dobili tumor zbog cigareta, me�utim ako dalje
istra�ujemo zaklju�imo da svi oni piju vodu iz istog izvora, da svi �ive blizu
jedni drugih, jedu istu hranu i gomilu drugih zajedni�kih �imbenika. Ovo je razlog
za�to uvijek istra�ivanja moramo da uzimamo sa rezervom. U ve�ini slu�ajeva nije
bio dovoljan broj uzoraka za istra�ivanje. Istra�ivanje mo�e samo predlo�iti �ta je
najbolje od svih stvari koje su do sada ve� poku�ane.
Kvalitetan plan-�etvrto pravilo
Imate sve ono �to vam treba, tjedan pred sobom i sad samo treba da uradite ne�to sa
tim. Ovdje ve�ina ljudi pogrije�i, uvrsti u plan ne�to �to nije razumno. Ako
objasnite va� plan i svi ga razumiju plan je vjerojatno dobar ali ako ga ne
razumiju ili ga �ak ni ne mo�ete objasniti onda plan nije dobar. Ako �elite nekom
ne�to da objasnite koristite sljede�e izraze da bi objasnili sve �to radite:
koriste veze da objasnite ne�to, rezultate, razlog za�to ne�to radite i plan kako
�elite da ne�to uradite. Primjeri su najva�niji i ljudi najlak�e shvate sve preko
primjera. Ako ljudi osjete sigurnost u va�em obja�njenju oni se ne�e vjerojatno
truditi da kod vas na�u neke zamjerke nego �e vas podr�ati. Morate ljudima dati
vrlo jasan razlog za�to i kako ne�to radite sa dobro napravljenim planom
Vjerovati u sebe
Prvo i najva�nije je imati povjerenje u sebe. Bez toga ste osu�eni na neuspjeh. �ta
to zna�i? Morate vjerovati da mo�ete napraviti to �to �elite. Zvu�i jednostavno!??
Ve�ina ljudi nema povjerenje u sebe. Morate vjerovati da vi to mo�ete da uradite,
da imate sposobnosti potrebne za to. Ljudi smatraju da je potrebno da imaju neki
dokaz koji �e da potvrdi njihove sposobnosti ali to nije potrebno. Morate da imate
dokaz da bi mogli da vjerujete u ne�to. Ako krenete od mnogih uspje�nih ljudi oni
su samo vjerovali u sebe. Iako je protiv njih bila milion i jedna stvar oni su
uspjeli. Kad vidite uspje�ne ljude dosta ljudi se pita za�to su oni uspje�ni a ja
nisam. Ne shva�aju da je razlika u stavu. Netko ne�e da se prijavi na neki posao
zato �to ne zadovoljava potrebne kvalifikacije. Netko drugi �e da se prijavi iako
ne zadovoljava potrebne uslove i njega �e da prime zbog nekog razloga. Da se i ova
prva osoba prijavila na taj posao, mo�da bi njega ili nju primili, ali nije, on se
u startu osudio na neuspjeh a ni�ta nije imao da izgubi ako po�alje molbu za posao.
Mo�da je ovo malo bukvalan primjer, ali to je su�tina. Onako kako se vidite tako �e
da vam se odvija i va� �ivot. Razlika izme�u uspje�nih i neuspje�nih ljudi, ako ih
tako mo�emo zvati, je u tome �to uspje�ni ljudi imaju svoju osobnost i onda
realnost prati tu osobnost, dok neuspje�ni ljudi imaju realnost koju prati njihova
osobnost. U �ivotu je dobro okru�iti se sa prvom grupom ljudi. To su ljudi koji
prvo vjeruju da ne�to mogu pa onda to postignu. Postoje dvije stvari koje vam na
dnevnoj bazi mogu pomo�i da napravite promjenu. Prva je primijetite svoje misli. Mi
nismo ni svjesni o �emu mi razmi�ljamo po cijeli dan. Nema veze o �emu razmi�ljate.
Ako su vam misli negativne ne mo�ete da o�ekujete ni�ta dobro. Su�tina na�e metode
je da primijetite lo�e misli i kad ih primijetite nemojte ih poku�avati mijenjati
zato �to �ete zbog starih programa koje godinama imate u sebi te�ko to mo�i, nego
samo pomislite u sebi ovo nije dobro za mene. Drugi dio se odnosi na ono o �emu smo
ve� pri�ali. Ako ne razmi�ljate pozitivno ili nemate dobre po�etne misli, mala je
vjerojatno�a da �e rezultat biti na kraju dobar. Morate vjerovati da ste vi kao
takvi najbolji za to �to se tra�i. Morate vjerovati svojoj intuiciji. Tko danas
vjeruje svojoj intuiciji??
Za�to ne�to radite
Kada �elite ne�to da radite, ne primjer da budete profesor u srednjoj �koli,
zapitajte se za�to �elite to da radite?! Da li to radite zato �to volite da radite
sa djecom, zato �to volite da predajete u �koli, zato �to smatrate da ste dobri u
tome. Zapitajte se koju �e korist oni imati i za�to je va�no da predajte djeci taj
predmet. Ako ne znate odgovor, velika je vjerojatno�a da vi ne�ete biti dobar
profesor. Ponovo se vra�amo na istu stvar, morate vi biti uvjereni i znati da ne�to
mo�ete i �elite dobro da radite. Morate znati kako djeci da objasnite stvari.
Ve�ina djece ne voli da u�i i �esto �ete se susretati sa njihovim pitanjima za�to
ne�to moramo da u�imo. Dosta profesora �e re�i morate zato �to tako treba ali vi
kao dobar profesor morate djetetu dati odgovor koji mu ne�e stvoriti jo� ve�u
odbojnost prema predmetu. Ako vas dijete pita za�to moram da u�im matematiku, kad
�e mi ona trebati u �ivotu, lo� odgovor je: mora� da u�i� zato �to tako treba.
Dobar odgovor je: u�enjem matematike ti trenira� svoj mozak da lak�e i bolje
razumije stvari. Sad sami malo razmislite o ova dva odgovora. Koju reakciju u vama
izaziva prvi odgovor a koju drugi? Ve�ina �e poslije prvog odgovora osje�ati jo�
ve�u odbojnost. Ovo se odnosi na sve i jedan predmet u �koli. Svaka osoba mora da
zna dobar odgovor na pitanje za�to ne�to mora da se u�i. mora da zna kako djeci da
predstavi predmet a da im ne stvori odbojnost. Najbolji profesori su oni koji
uspiju da kod u�enika izazovu ljubav prema predmetu kojeg prije toga nisu voljeli.
Dosta njih smatra da je strast prema predavanju i tom pozivu najva�nija ali nije.
Jeste bitna ali ne�e vas ona napraviti dobrim profesorom. Najva�nije je znati
prenijeti djeci na pravi na�in znanje. Zainteresirati ih da se kod njih javi jo�
ve�a �elja za u�enjem.
Imati dosta energije
Tre�a karakteristika je imati dosta energije i to pozitivne energije. I�ao sam na
godi�njicu mature. Tamo sam sreo dosta ljudi. Sa nekima od njih sam ostao u
kontaktu tijekom svih ovih godina dok sam neke sad prvi put video poslije zavr�etka
�kolovanja. Primijetio sam da su svi ljudi sa kojima sam ostao u kontaktu sli�ni na
jedan na�in. Svi zra�e nekom posebnom vrstom energije. Svi su pozitivni. Razmi�ljao
sam malo vi�e o tome i zaklju�io da sam tijekom �ivota susretao mnoge ljude koji su
bili divni, lijepi ali jednostavno nisam sa njima ostvario neki kontakt. Zaklju�io
sam da nam se energije jednostavno nisu poklopile. Ljudi koji vas privla�e ustvari
vas privla�e zbog svoje energije. Ako imate gomilu pozitivne energije vi �ete na
podsvjesnom nivou da privla�ite sve ono dobro, dobre stvari, ljude, posao,
automobile. �eljeti �ete vi�e svega, vi�e znanja, vi�e novca, vi�e putovanja. Vi
samom �eljom gravitirate ka ljudima koji ti imaju. Privu�i �ete sve ono �to �elite
u svoj �ivot. To je samo u slu�aju da posjedujete tu energiju. U slu�aju da je ne
posjedujete i da ne ostavljate takav utisak na ljude, koliko god bila zanimljiva
tema o kojoj vi pri�ate, ne�ete je znati predstaviti na pravi na�in. Ako ste vi
puni pozitivne energije i znate na koji na�in se obratiti djeci, ako ste na primjer
profesor, oni gledaju�i vas mo�da ne�e po�eljeti da budu profesori ali kad vide
koliko ste sretni kad im predajete oni �e povjerovati da i oni mogu da se bave sa
ne�im �to �e ih usre�iti. Sa druge strane ako ne vide to u vama mo�da �e misliti da
i oni u �ivotu moraju da rade ne�to �to im ne pri�injava zadovoljstvo. Svi mi
�elimo da da budemo okru�eni sa ljudima koji su pozitivni. Razmislite malo o sebi.
Da li vi odajete utisak pozitivne osobe? Da li ja posjedujem ne�to �to netko drugi
�eli? Ako je odgovor negativan malo ljudi �e vam posvetiti pa�nju i ne�ete privu�i
prave ljude u svoj �ivot.
Razmi�ljate o velikim stvarima
Potrebno je razmi�ljati o nekim velikim stvarima koje mo�ete posti�i. Ako ne
razmi�ljate na taj na�in koja vam je druga opcija?! Druga opcija je da razmi�ljate
kako ne�ete uspjeti uticati na djecu, kako ne�ete uspjeti da ih nau�ite bitnim
stvarima koje �e ima kasnije pomo�i u �ivotu. Sami vidite da razmi�ljaju�i na ovaj
na�in ne�ete posti�i ni�ta. Koja je onda druga alternativa? Druga mogu�nost je da
razmi�ljate o tome kako vi mo�ete uticati na �ivote svojih u�enika. Ne postoji
razlog za�to vi ne bi mogli da im pomognete da naprave sjajne stvari u svom �ivotu.
Morate da vjerujte da svaki va� u�enik mo�e da ispolji svoj puni potencijal i da mu
vi mo�ete pomo�i u tome. Ako vi u to vjerujete, vjerovati �e i on. Ne mo�ete
u�enicima govoriti da mogu ostvariti sve svoje snove ako vi ne vjerujete da im
mo�ete pomo�i. Morate i vi vjerovati u sebe ako �elite da i va�i u�enici vjeruju u
sebe. �esto se de�ava da poti�emo druge da mogu da ostvare sve a ne vjerujemo da
smo mi sposobni da uradimo isto. Ovdje se ponovo vra�amo na to �ta i o �emu
razmi�ljamo a �ta o�ekujemo kao rezultat.
Ispri�ajte va�u pri�u
Prilikom podu�avanja svi ste svjesni kolika je va�nost pri�e. Ako �elite da neko
ne�to zapamti ispri�ajte mu dobru pri�u i na taj na�in �e lak�e zapamtiti. Obi�no
se misli da u�enicima ne treba da pri�ate pri�e iz svog �ivota ali ja mislim da je
to pogre�no. Treba da im ispri�ate ne�to o sebi. Netko �e mo�da re�i kako �e ti
u�enici mene da po�tuju ako im pri�am o svom �ivotu ali to nema veze sa
po�tivanjem. Ja smatram da ne mo�ete da po�tujete i uva�avate nekog o kome ni�ta ne
znate. To je jednostavno logi�no. Razmislite o ljudima koje po�tujete u privatnom
�ivotu. Po�tujete ih zato �to znate ne�to o njima. Da ne znate, ne bi ih po�tivali.
Stavite se onda u polo�aj va�ih u�enika. Kako mogu da vas po�tuju kad ne znaju
ni�ta o vama. Niste im ispri�ali nijednu pri�u koja je povezana sa vama, nema veze
da li je to neko va�e postignu�e, doga�aj iz �kole, va�e �elje, lo�e stvari sa koji
ste se susretali. Morate znati �to im mo�ete ispri�ati. Vjerojatno �ete mo�da i
ispri�ati pri�u koju niste trebali ali i to se de�ava. Bitno je da uspostavite vezu
sa u�enicima tako �to �ete ispri�ati neku svoju pri�u
Rizikujte
Fascinantno je kako u �ivotu uvijek nastojimo da ohrabrimo djecu da preuzmu rizik i
urade ne�to izvan zone komfora a mi kao njihovi profesori rijetko to uradimo. Kad
je netko od vas uradio ne�to �to je sa sobom povla�ilo veliku dozu rizika? Ako i
jeste, to se nije desilo puno puta. Ve�inu vremena igramo na sigurno. �elim da vas
potaknem da ovaj tjedan probate nove stvari. Nema veze ako o�ekujete da �e ne�to da
krene lo�e, ipak uradite ne�to novo, rizikujte. Ako se desi ne�to pogre�no, to nije
toliko lo�e. Ne�to ste nau�ili iz toga. Probajte da uradite iste stvari na
druga�iji na�in. Iza�ite iz va�e zone komfora. Na po�etku �e biti te�ko ali sa
vremenom �e biti sve lak�e i lak�e.
Uradite dobro osnove
Va�no je da ne zaboravite osnove. Uvijek se vra�ajte na po�etak i na osnove.
Poslije 9 tjedana razmatramo da li je plan dobar, da li su osnove dobre. Ponekad
mo�e da se desi da zaboravio �ta je to dobro i od �ega smo krenuli. Ovo promatrajte
kao rutinski posao koji morate da obavite.
Nagradite trud
Ovo je veoma zanimljiva tema. Cijelo vrijeme mi nagra�ujemo studente u odnosu na
rezultate umjesto da nagradimo trud koji su ulo�ili u ostvarivanje tih rezultata.
Potrebno je nagraditi i trud koji su ulo�ili u ostvarivanje rezultata. Kada neki
u�enik osvoji 90 poena na testu umjesto da ka�emo: Bravo, uradio si sjajno test,
treba da ka�emo: bravo, sigurno si ulo�io puno truda da ostvari� ovaj rezultat i
dobro si se pripremio. Ovo �e da djeluje i na druge u�enike zato �to svi �ele
pohvalu ali ako ka�ete ovu drugu re�enicu umjesto prve, u�enici �e shvatiti da sve
zavisi od njihovog truda i ulaganja. Postoje dva tipa ljudi, jedni koji �e re�i ja
ne mogu da uradim ne�to i drugi koji �e re�i ja ne mogu da uradim ne�to jo�. Ovo
�jo�� pravi razliku. Ono �to mo�ete da uradite je da uvijek nagradite trud i ako
netko ne�to ne zna uvijek koristite rije� �jo��. Ako netko od u�enika ka�e nisam
dobar iz povijesti, vi dodajte jo�. Na taj na�in �ete mu dati do znanja da je sve
do njega.
Maknite se sa puta
Ovo se odnosi na to da pustite u�enike da razmi�ljaju. Trudite se da ih �to vi�e
podsti�ete da razmi�ljaju. Ako vam postave neko pitanje pitajte vi njih �ta misle.
Nemojte da dopustite da stvar izmakne kontroli ali dajte im neku slobodu da sami
shvate neke stvari. Dajte im teme da ih obrade kod ku�e umjesto da im vi objasnite
sve. Postavite im neka pitanja u vezi teme koja oni moraju da obrade kod ku�e i
koja �e im biti na neki na�in smjernica. Zajedno sa njima planirajte neku
aktivnost. Pitajte ih �to �e��e za mi�ljenje. U�ite djecu da razmi�ljaju.
Osnove tjedan 1 - planiranje
Nemojte pisati planove o predavanju. Mislite o �emu �ete pri�ati i �ta �ete u�enike
u�iti. Naravno ako va�a �kola zahtjeva od vas da to imate, to je druga stvar, onda
pi�ite. Razmislite da li je to o �emu �ete pri�ati jasno i prikladno za u�enike. Da
li �e oni uop�e razumjeti �ta vi pri�ate?! Da li je to prilago�eno njima i njihovom
dosada�njem znanju. Da li �ete i na koji na�in koristiti druge izvore kao �to su
neke dodatne knjige, tekstovi ili video materijali. �to �elite da postignete sa
predavanjem? Da li je ono stvarno zna�ajno za u�enike. Razmislite o svemu ovome i
dobro �ete se pripremiti. Naravno mo�ete napraviti par kratkih podsjetnika ali
dovoljno je i ovo.
Osnove tjedan 2 � Jasno�a strukture
Jasno�a se odnosi na to da postoji dosta u�enika koji imaju problema u u�enju, na
primjer djeca koja imaju autizam. Da bi se sa njima radilo a i sa svim drugim
u�enicima najbolji na�in je da oni to�no znaju �ta slijedi i na koji na�in �e to
obraditi, �ta su nau�ili i �ta im je cilj. Potrebno je da oni imaju ne�to kao kartu
koja �e im u svakom trenutku pokazati gdje se oni nalaze tad. Koliko puta ste bili
na sastanku i pitali se koliko �e to da traje jer vam nitko ni�ta nije rekao i
niste imali nikakav plan. Taj sastanak vam sigurno nije ostao u lijepom sje�anju.
Poku�ajte jedan tjedan da radite na ovaj na�in sa u�enicima. Da oni imaju plan i da
to�no znaju �ta slijedi u kom trenutku.
Osnove tjedan 3 - Sadr�aj mora biti jednako dostupan
Sadr�aj mora da bude jednako dostupan svim u�enicima. U�enici imaju razli�ite
sposobnosti, razli�ito znanje. Postoji toliko stvari na koje treba da obratimo
pa�nju tako da naj�e��e mi napravimo grupe u�enika gdje �e svaka grupa imati iste
aktivnosti ali u skladu sa svojim sposobnostima. Neki br�e shvate stvari a nekima
treba vi�e vremena. Ako �elite da tretirate u�enike fer morate da budete svjesni da
nisu svi u�enici jednaki. Zbog toga morate da imate druga�iji pristup svakom
u�eniku. Neko �e da po�ne da u�i matematiku i po�etak �e da bude te�ak i spor, ali
na kraju godine on mo�e da bude izvrstan iz matematike. Da bi slikovito ovo
objasnili svaki u�enik kad po�ne da u�i ne�to smatra �emo da je sjeo u automobil i
krenuo. Ako u�i i napreduje brzo on �e da vozi na primjer ferari i brzo �e da
stigne do odre�ene ta�ke. Kako po�inje te�e da shva�a gradivo vi�e ne�e da vozi
ferari nego �e da vozi neko sporije auto. Tako �emo da promatramo svakog u�enika.
Moramo da uzmemo u obzir da li je napredak u�enika u skladu sa vozilom koje voze.
Neki u�enik �e na matematici brzo da u�i u bude super i to zna�i da vozi ferari ali
na povijesti ne�e ni�ta da zna i to zna�i da vozi fi�u. Ideja je da svaki u�enik na
kraju vozi ferari.
Osnove tjedan 4 � Upravljajte dobro studentima
Jo� jedna od osnova je kako se snalazite sa u�enicima. Svaki put kad po�aljete
u�enika van u�ionice ili ga po�aljete direktoru vi ustvari gubite mo�. Sve probleme
koje imate morate da rije�ite u u�ionici pred drugima. Na taj na�in �ete o�uvati
mo� i ugled ne samo sa u�enikom sa kojim imate problem nego sa cijelim razredom.
Pokaza �ete im da ste vi osoba sa kojom ne mogu da se zezaju. Najbolji na�in za to
je da imate brojeve telefona od roditelja svih u�enika, ako je to dozvoljeno, i kad
se pojavi problem samo ih nazovete. Ovo djeluje iako su mnogi skepti�ni. Me�utim
najmanje �to �elite je da svaki dan zovete po par roditelja tako da je ovo krajnja
mjera.