metodika

Različiti dokazi Heronove

formule Damjan Jovičić,
Jelena Beban-Brkić,
Zagreb

Jedan od važnih zadataka s kojim se često susrećemo je izračunavanje površine nekog lika.
Ako je lik moguće rastaviti na trokute, tada se površina lika dobiva kao zbroj površina tih trokuta.
Najčešće se površina računa iz poznatih duljina stranica ili se ove prethodno izračunavaju iz
poznatih elemenata koji određuju trokut. U tom se slučaju za površinu koristi Heronova* formula:
_________________
P = √s(s – a)(s – b)(s – c)
________
a+b+c
gdje je s = 2 , a, b, c – duljine stranica.

Napomenimo da je formulu poznavao i grčki 10: REM HERONOVA FORMULA

matematičar Arhimed (287. − 212. prije Krista) koji 20: INPUT “a=”; A, “b=”; B, “c=”; C
je živio oko tri stoljeća prije Herona. 30: IF A+B>C AND B+C>A AND C+A>B THEN
GOTO 50
Da bi se primijenila formula, treba izračunati 40: PRINT “POGREŠNO ZADANO”:GOTO 20
poluopseg s, sastaviti izraz S = s(s – a)(s – b)(s – c) 50: S=(A+B+C)/2
i iz njega izvaditi drugi korijen. Ako pri ruci imamo 60: P=SQR(S*(S-A)*(S-B)*(S-C))
70: PRINT “POVRŠINA=”;P
programabilno džepno računalo, cijeli posao
80: END
je izvediv u relativno kratkom broju koraka. Evo
kako bi to izgledalo ako na primjer raspolažemo s Drugo i važnije pitanje je kako se Heronova for-
računalom SHARP 1403: mula izvodi te je li potrebno da učenici znaju taj

* Heron iz Aleksandrije, grčki matematičar za kojeg se vjeruje da je živio u prvom stoljeću, pisac djela iz optike i mehanike. Neke
zanimljivosti o njemu na kraju teksta.

210 broj 45 / godina 9. / 2008.

izvod, odnosno hoće li se on naći u prijedlogu dr- možemo pisati
žavne mature. Mišljenja smo da bi završeni sred- _________________
2s·2(s–a)·2(s–b)·2(s–c)
sin2 γ = (1.4)
njoškolci trebali znati barem jedan od dokaza He- 4a2b2
ronove formule te da bi to mogao biti zadatak koji Uvrstimo li sin γ iz (1.4) u (1.2) dobivamo
2

bi u obliku projekta učenici rješavali u grupama. P2 = s (s – a)(s – b)(s – c), a odatle korjenovanjem
_________________
U ovom se članku bavimo izvodom Heronove izlazi P = √ s(s – a)(s – b)(s – c) .
formule u okviru različitih postupaka kojima se
realizira osnovna ideja: izračunati površinu kao Dokaz 2. Eliminacija visine
funkciju stranica.
Polazimo od sljedeće formule za površinu troku-
ta:
Dokaz 1. Eliminacija P= 2
____
b · vb
(2.1)
trigonometrijske funkcije
Polazimo od formule za površinu
P = __12 ab sin γ (1.1)
Želimo eliminirati funkciju sin γ. U tu svrhu formulu
(1.1) pišemo u obliku
4P2 = a2b2 sin2 γ. (1.2)
Iz kosinusova poučka za stranicu c možemo pisati Slika 1.
_______
a2+b2–c2 ________
(a2+b2–c2)2
cos γ = 2ab odnosno cos2 γ = (2ab)2 . Iz slike 1 vidimo da je
Nadalje je m2 = c2 – vb2, n2 = a2 – vb2, m + n = b i n = b – m.
________
(a2+b2–c2)2
sin2 γ = 1 – cos2 γ = 1 – (2ab)2 ili Nadalje je m2– n2 = (m+n)(m–n) = b(2m–b) = c2
– a2.
_______________
2 2 2 2 2
(2ab) – (a +b –c )
sin2 γ = (2ab) 2 Želimo eliminirati vb iz formule (2.1).
_________________________
[2ab–(a2+b2–c2)][2ab+(a2+b2–c2)] Uočimo da je iz posljednje formule, tj. b(2m–b) =
= .
(2ab)2 b_________
2
+ c2 – a2
c2 – a2 moguće odrediti m = 2b , a potom
Izraze u gornjim zagradama možemo pisati malo _________
a2 + b2 – c2
in= 2b .
drukčije:
Ako u izraz vb2 = a2 – n2 uvrstimo vrijednost za n
_________________________
2 2 2 2 2 2
[c –(a –2ab+b )][(a +2ab+b )–c ] dobivamo:
sin2 γ = ili
( )
(2ab)2
_________
a2 + b2 – c2 2 ________________
4a2 b2 – (a2 + b2 – c2)2
vb2 = a2 – 2b 2 = 42b2 2 ,
________________
2 2 2 2
[c –(a–b) ][(a+b) –c ]
_________________________________
2 2 2
sin2 γ = odnosno [2ab – (( a + b ) – c )][2ab + (( a + b ) – c )]
(2ab)2 vb2 = 4b2 ,

____________________________
[c–(a–b)][c+(a–b)][(a+b)–c][(a+b)+c] ili drukčije pisano
sin2 γ = tj.
(2ab)2 ______________________________
[c2 – (a2 – 2ab + b2)][(a2 + 2ab + b2) – c2]
vb2 = 4b22 2 , tj.
________________________
[c–a+b][c+a–b][a+b–c][a+b+c]
sin2 γ = . ____________________
[ c2
– (a – b) 2
][ (a + b) – c ]
(2ab)2 vb2 = 4b2 ,
________________________________
[c – a + b][c + a – b] [a + b – c] [a + b + c]
Uvedemo li oznake vb =2
4b2 .
_____
a+b+c ______
–a+b+c Uz oznake iz (1.3) možemo pisati da je
s = 2 ; s–a = 2 ;
_____
a–b+c _____
a+b–c 2s ⋅ 2(s – a) ⋅ 2(s – b) ⋅ 2(s – c)]
_______________________
s–b = 2 ; s–c = 2 ; (1.3) vb2 = 4b2 ,

211
 metodika

odnosno _________________ P2 = smnp. (3.5)

2√ s(s – a)(s – b)(s – c)
_________________
vb2 = b . (2.2) Ako eliminiramo pomoćne veličine m, n, p iz (3.5)
pozivajući se na relacije m=s–a, n=s–b i p=s–c,
Ako v_b iz (2.2) uvrstimo u (2.1), dobivamo:
_________________ dobivamo konačno da je P2 = s(s–a)(s–b)(s–c) ili
P = √s(s – a)(s – b)(s – c) . _________________
P = √ s(s – a)(s – b)(s – c) .
Dokaz 3. Uvođenje i eliminaci- Dokaz 4. Upotreba
ja pomoćnih veličina Mollweideovih formula
U torkut ∆ABC upišimo kružnicu. Uvodimo po-
U svakom trokutu vrijede Mollweideove formule
moćne veličine m, n, p na sljedeći način (vidi sli-
ku 2): (Karl Mollweide, njemački matematičar i astronom
(1774.−1825.)):
α–β
___ β–γ
cos ____
a+b cos
___ 2 ; ___
______ b+c ________
= 2 ___
c+a
c = γ
__ a α ; b
__
a=n+p sin 2 sin 2
b=p+m γ–α
____
cos
_______
c=m+n = 2
. (4.1)
α
s = m + n + p. sin __
2
Transformirajmo prvu formulu u (4.1) tako da do-
damo jedinicu na obje strane:
α–β
____
Slika 2. cos
___
a+b _______
2
c +1= γ +1
Nadalje je ∆ABC = ∆AOB ∪ ∆BOC ∪ ∆COA pa sin __2
je površina trokuta ∆ABC jednaka ___ α–β γ
_____ cos + sin __2
____________
___ ____ a+b+b
P = ____
n+p p+m
m+n
r+ 2 r+ 2 r ⇔ c = 2
γ .
2 sin __2
(3.1)
( )
= (m + n + p) r = sr. α+β
γ
__ __ ____ α+β
____
Kako je sin =sin 2 – 2 =cos , uvažavajući
Iz trokuta ∆CEO je 2 2
γ ______ γ ______ _____
a+b+c ___
x+y ___
x+y
p da je s = i cos x+sin y = 2cos 2 sin 2 ,
sin __2 = ______ ,. cos __2 = ______
r
(3.2) 2
√ r 2 + p2 √r2 + p2 α–β γ
___
γ
__ _____
cos + sin __2
____________
Prema (3.2) možemo pisati sin γ = sin 2 2 = 2 možemo formulu
a+b+b
= 2
zapisa-
γ γ ____ γ
sin __2
__ __ 2rp c
sin 2 cos 2 = 2 2 .
r +p ti u obliku
Na osnovu toga je β
__
_s cos __
α
cos 2
_________
__ ____
P = __12 ab sin γ = 2 (p+n)(p+m) r2+p2 (3.3)
1 2rp 2
c= γ . (4.2)
sin __2
____
2rp
Na posve analogan način dolazimo i do sljedeće
Iz (3.1) i (3.3) dobivamo (p+n)(p+m) 2 2 = rs,
r +p
odnosno p (p+n)(p+m) = s(r2+p2). dvije formule: β γ
__
__
s cos __2 cos 2
_________
Transformiramo li lijevu stranu u posljednjoj for- a= , (4. 3)
sin __
α
2
muli možemo pisati mnp+p2(m+n+p) = sp2+sr2 γ __
α
__ cos __2 cos 2
_________
odnosno mnp + sp2 = sp2+sr2 , tj. s
b= β
. (4.4)
sin __2
mnp = sr2. (3.4)
Pomnožimo li (3.4) sa s dobivamo da je smnp = Napomena: Relacije (4.3) i (4.4) možemo dobiti iz
s2r2 i uvažimo li (3.1) možemo pisati formule (4.2) cikličkom zamjenom a → b → c → a,
odnosno α → β → γ → α.

212 broj 45 / godina 9. / 2008.

Transformirajmo sada prvu formulu u (4.1) tako da
Dokaz 5. Upotreba trigono-
oduzmemo jedinicu na obje strane. Bit će
α–β
____ γ
__
metrijskog identiteta
α–β
____
___
a+b cos 2
______ _____ cos
a+b–c 2 – sin 2
____________ Dokaz provodimo u dva koraka. U prvom
c –1 = γ –1 ⇔ c = γ .
sin __2 sin __2 dokazujemo jednu lemu, a u drugom koraku, na
γ
__ __
Kako je sin 2 = sin 2 –
2(
α+β
π ____ α+β
____
)
= cos 2 , uvaža-
osnovu leme dokazujemo Heronovu formulu.

Lema. Ako je α + β + γ = π, onda je

_____
a+b+c ___
x+y
vajući da je s = 2 i cos x – cos y = –2 sin 2 α
__ β
__ γ
__ α
__ β
__ γ
__
α–β
____ γ
__
ctg 2 + ctg 2 + ctg 2 = ctg 2 · ctg 2 · ctg 2 .
____
x–y _____ cos 2 – sin 2
____________
sin 2 , možemo formulu a+b–c
c = γ
__
Drugim riječima, lema tvrdi da je suma kotangensa
sin 2 polovica kutova jednaka produktu kotangensa
zapisati u obliku polovica kutova.
α
__ β
__
____
s–c sin 2 sin 2
________ Dokaz leme.
c = γ
__
. (4.5)
sin 2 Iz α + β + γ = π slijedi da je
Na posve analogan način ili cikličkom zamjenom γ π ____ α+β γ
__ α+β
____
γ = π − (α+β), __2 = __
2
− , ctg 2 = tg 2 ,
iz (4.5) dobivamo još dvije formule: 2
γ
pa možemo pisati
β
__ __
___ sin
s–a 2 sin 2
________ α
__ β
__ γ
__
a = α
__ (4.6) ctg 2 + ctg 2 + ctg 2
sin 2
i α
__ β
__ α+β
____
= ctg 2 + ctg 2 + tg 2
γ
__ α
__
α β
___ sin
s–b 2 sin 2
________ __
tg 2 + tg 2
__
b = β
. (4.7) ____
1 ____
1 __________
__ = __α + β
+ β
. (5.1)
sin 2 tg 2 tg __ α __
__
2 1 – tg 2 tg 2
Iz formula (4.2), (4.6),(4.7) i (4.5) množenjem
Preuredimo li desnu stranu u formuli (5.1), slijedi
dobivamo
α
__ β
__ α+β
____
_s · s–a
___ · s–b
___ · s–c
___ ctg 2 + ctg 2 + tg 2
c a b c
α α β β α β α β
= sin 2 · cos 2 · sin 2 · cos __
__ __ __ __ __ __ __
. (4.8) tg 2 + tg 2 __________
_________ tg 2 + tg 2
2 = + . (5.2)
α
__ β
__ α __
__ β
Ako formulu (4.8) pomnožimo s cabc = bcca tg 2 · tg 2 1 – tg 2 tg 2
možemo pisati
Nakon zbrajanja članova na desnoj strani je-
s(s–a)(s–b)(s–c) dnakosti (5.2) dobivamo
α
__ α · ca sin __ cos __. β β β α+β
= bc sin 2 cos __ (4.9) α
__ __ ____
ctg 2 + ctg 2 + tg 2
2 2 2
α
__ β
__
Desna strana u gornjoj formuli (4.9) može se za- tg 2 + tg 2
_____
1 ____1 __________
pisati u obliku = α
__ · β
· β
. (5.3)
tg 2 tg __ α __
__
α
__ α
__ β
__ β
__ 2 1 – tg 2 tg 2
bc sin 2 cos 2 · ca sin 2 cos 2
__
1 __
1 Uočimo li da je desna strana u (5.3) drugi zapis
= 2 bc sin α · 2 ca sin β = P2.
formule, zaključujemo da je ispunjeno
Na taj način dobivamo da je s(s–a)(s–b)(s–c) = P2 α
__ β
__ α+β
____ α
__ β
__ γ
__
______________ ctg 2 + ctg 2 + tg 2 = ctg 2 · ctg 2 · ctg 2 ,
i konačno, P = √ s(s–a)(s–b)(s–c) .
čime je lema dokazana. ■

Vratimo se dokazu formule.

213
 metodika

Prema slici 2 (iz definicije funkcije ctg) možemo Konačno, navedimo i podatak da je formula, o ko-
pisati joj se u ovom tekstu radi, dokazana u prvoj knjizi
α
__ β
__ γ __
__ p __
n __ m _s Metrika koju je napisao Heron iz Aleksandrije oko
ctg 2 + ctg 2 + ctg 2 = r + r + r = r , (5.4)
75. godine i koja je otkrivena u Konstantinopolu
dok je s druge strane, tek 1896. (više o tome u [2]). U citiranim knjigama
α
__ β
__ γ __
__ p __n __m ____
pnm imamo različite podatke o životu Herona. Tako se
ctg 2 · ctg 2 · ctg 2 = r · r · r = r3 . (5.5)
u [1] navodi da je živio između 250. i 150. godine
Iz formula (5.4) i (5.5) a na osnovu gornje leme prije Krista, dok je prema [2] živio u prvom stolje-
vrijedi:
ću poslije Krista.
r2s = pnm ⇔ r2s2 = spnm ⇔ P2 = spnm. (5.6)
Eliminiramo li p, n, m iz (5.6), uzevši u obzir relacije
p = s – a, n = s – b, m = s – c,dobivamo konačno,
Literatura:
opet prema (5.6) da je
______________ [1] Svetozar Kurepa: MATEMATIKA 1 za prvi razred
P = √ s(s–a)(s–b)(s–c) . srednjeg usmjerenog obrazovanja, Školska knji-
ga, Zagreb, 1986.
Umjesto zaključka primijetimo da je za dokaze [2] Michael Sullivan: PRECALCULUS, Collier Mac-
1, 3, 4 i 5 potrebno poznavanje osnovnih millan Publishers, London, 1987.
trigonometrijskih funkcija i relacija, stoga se ne bi [3] Damjan Jovičić: JOŠ JEDAN DOKAZ HERONO-
mogli izvoditi na nivou osnovnoškolske nastave, za VE FORMULE, MFL X, God. XLV, Zagreb, 1994.-
95.
razliku od dokaza 2 koji se zasniva na Pitagorinu
teoremu (vidi o tome u [1]) i može poslužiti kao
ilustracija primjene istog teorema.

Evo, dragi čitatelji, ovih pola stranice iskoristit ćemo za prikaz jednog lijepog zadatka Huge Steinhausa
o čijoj se knjižici “Sto zadataka iz elementarne matematike” govori na stranicama ovog broja MiŠ-a.

Opeka
Kako ravnalom izmjeriti duljinu prostorne dijagonale opeke koja ima oblik kvadra? Rješenje mora biti
praktično, primjenjivo u praksi i ne smije biti primijenjen nikakav račun pa niti Pitagorin poučak.
Evo rješenja: Prislonimo dvije jednake opeke jednu do druge pri jednom kutu pravokutnog stola. Zatim
odmaknemo opeku pri samom kutu te izmjerimo duljinu dužine MN. I ta duljina jednaka je duljini pro-
storne dijagonale opeke.

214 broj 45 / godina 9. / 2008.