UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIĈKI FAKULTET
ODSJEK ZA HEMIJU - OPĆI SMJER

Izvori naučnih informacija i pretraživanje baza podataka

Seminarski rad iz predmeta: Metodologija nauĉnog i struĉnog rada

Mentor: Prof.dr. Meliha Zejnilagić-Hajrić Studenti: Almira Kevilj-Olovĉić

Emira Mušmulja
Dino Metarapi

Sarajevo, decembar 2016.

 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

Sadržaj

1. Izvori nauĉnih informacija 3

2. Baze podataka 7

2.1. Definicija, struktura i znaĉaj baza podataka 7

2.2. Formiranje baza podataka 8

2.3. Vrste baza podataka 8

2.3.1. Bibliografkse baze podataka 8

2.3.2. Citatne baze podataka 9

2.3.3. Baze podataka sa cjelovitim tekstom 9

2.4. Dostupne baze podataka 9

2.5. Pretraživanje baza podataka 11

2.5.1. Oblikovanje upita za pretraživanje 11

2.5.2. Znakovi za kraćenje ili zamjenski znakovi 12

3. Literatura 14

4. Popis tabela 15

2
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

1. IZVORI NAUČNIH INFORMACIJA

Nauka se ĉesto opisuje kao univerzalna. Njenu univerzalnost obezbeĊuje širenje nauĉnih
informacija do svih koji se naukom bave. Ulogu distributera nauĉnih informacija vršili su
nauĉnici sami, izdavaĉke kuće i biblioteke, a danas tu ulogu sve više preuzima internet.
Prikupljanje, prouĉavanje, sreĊivanje literature je najteža, mukotrpna faza tehnologije
nauĉnog istraživanja. Odvija se u ĉetiri tematske jedinice:

 Prikupljanje literarne graĊe i nauĉnih informacija (iznalaženje i prikupljanje

graĊe, odnosno nauĉnih informacija koje doprinose rješenju postavljenog
nauĉnog problema)
 Prouĉavanje literarne graĊe (to jest sreĊivanje i organiziranje prikupljenih
nauĉnih informacija u jednu cjelinu)
 Selekcija, analiza, sinteza relevantnih ĉinjenica - to jest iznalaženje
najpodesnijeg i najadekvatnijeg oblika i izraza za prikupljene i sreĊene nauĉne
informacije
 Stvaranje generalnog zakljuĉka

Kada je rijeĉ o izradi nekog nauĉnog rada, gotovo uvijek je nužno crpiti nauĉne informacije iz
raznih izvora, za kojima treba tragati, budući da nauĉno istraživanje poĉiva na dokumentaciji,
bez koje nema, niti može biti nauĉnog rada u pravom smislu rijeĉi. Prije nego poĉnemo sa
prikupljanjem literarne graĊe moramo da obavimo niz pripremnih aktivnosti: formiranje i
uoĉavanje problema, postavljanje hipoteze, izbor i analiza teme, izrada orjentacionog plana
nauĉnog istraživanja i sastavljanje radne biogafije.

Na osnovu radne biografije kreće se u istraživanje i pronalaženje podataka koji su potrebni.

Možemo da se odluĉimo za dva izvora informacija:

1. pismeni izvori

2. usmeni izvori

Izvori iz kojih crpimo graĊu dijele se, obiĉno, na tri vrste :

 primarni
 sekundarni
 tercijarini

3
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

U primarne spadaju izvori neposredno iz prve ruke. To su, na primjer, knjige, ĉasopisi,
novine, znanstveni i tehniĉko izvještaju, magistarski radovi, doktorske disertacije i serijske i
druge publikacije. U većoj ili manjoj mjeri sadrže rezultate znanstvenih istraživanja
fundamentalnih i primjenjenih), teorijskih ili eksperimentalnih istraživanja, nauĉne opise
tehniĉkih i drugih ostvarenja, planiranja i razvoja. Ove publikacije sadrže nove, izvorne
znanstvene spoznaje ili prezentiraju na nov naĉin tumaĉenje poznatih spoznaja, stavova,
ĉinjenica ili ideja.

U sekundarne izvore ubrajaju se bibliografije, bibliografski i referentni ĉasopisi, indeksi,

biblioteĉni katalozi, enciklopedije, biografski rjeĉnici, rjeĉnici pojmova, pregledi, vodiĉi i
druge publikacije. Ove publikacije nastaju obradom primarnih publikacija i drugih primarnih
isprava. One imaju osnovni zadatak da pomažu istraživaĉima u pronalaženju i otkrivanju
sadržaja primarnih dokumenata, da budu prigodni vodiĉi kroz znanstvenu, tehniĉku,
tehnološku i drugu struĉnu literaturu i dokumentaciju.

Postoje i tercijarni izvori u koje se ubrajaju razni priruĉnici, znanstveno-popularne rasprave u

monografijama, ĉasopisi o novinama, te razni adresari ustanova, bibliografije, centralni
katalozi biblioteka, bibliografski indeksi.

Od svih izvora najznaĉajniji su primarni izvori, oni radu daju odreĊenu svježinu i unose u njih
novitete. Ali ni sekundarni izvori nisu zanemarljivi, jer je od davnina poznato da najbolji
nauĉni radovi nastaju kada naš rad kombinujemo sa što je prije raĊeno.

Periodiĉne publikacije nazivaju se još i tekuće publikacije, a upotrebljavaju se u razliĉitim

znaĉenjima. One nisu vremenski ograniĉene, ali izlaze u više ili manje redovitim vremenskim
razmacima. One izlaze u svescima ĉiji broj nije ograniĉen, koji imaju iste naslove i u biti isti
ili sliĉan sadržaj. U periodiĉne publikacije se ubrajaju ĉasopisi, novine, almanasi, zbornici,
godišnjaci, periodiĉne statistiĉke, bibliografije, publikacije znanstvenih i struĉnih tijela i dr.

Časopis je periodiĉna publikacija znanstvenog, struĉnog, književnog, umjetniĉkog, zabavnog,

politiĉkog ili drugog karaktera. U njima se obraĊuje graĊa trajnog karaktera, a izlaze u većim
vremenskim razmacima. Oni su vrlo raznovrsni po tretiranoj problematici, broju ĉitatelja,
periodiĉnosti, specijalizaciji, unutarnjoj strukturi i opsegu rada.

Novine su takoĊer periodiĉne publikacije koje redovito izlaze dnevno ili tjedno, a sadrže
vijesti iz raznih podruĉja društvenih djelatnosti, kao što su politika, privreda, znanost,
obrazovanje, kulturni i književni život, sport, dnevne informacije i dr.

4
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

Knjiga je neodreĊen termin o kojem se može govoriti kao znanstvenom, praktiĉnom

ili literalnom (književnom ili umjetniĉkom) djelu. Prema preporuci UNESCO-a ''Knjiga je
tiskana publikacija, koja izlazi povremeno i koja sadrži najmanje 49 tiskanih stranica ne
brojeći korice''. U sebi nosi bogat intelektualni sadržaj, proizvod je ljudskog duha, znanja i
napora te tehniĉko-tehnološkog instrumentarija. Osnovni zadatak joj je da meĊu ljudima
uspostavi neograniĉene, trajne, nove ''komunikacijske mostove''.

Porast broja pripadnika nauĉne zajednice i sporost prenosa informacija preko knjiga doveli su
do pojave nauĉnih ĉasopisa, koji danas još uvek ĉine dominantni komunikacioni kanal u
nauci. Broj nauĉnih ĉasopisa koji sada izlaze razliĉito se procenjuje. Obiĉno se navodi da se
svake godine objavi oko 150.000 naslova, a broj konstantno raste. U svakom sluĉaju, njihov
broj je toliko veliki da nijedna biblioteka u svetu nije u mogućnosti da ih sve nabavi i stavi na
raspolaganje svojim korisnicima. Da bi se olakšala selekcija, prvo su u ameriĉkim
bibliotekama poĉeli da koriste liste ĉasopisa u kojima su objavljeni najcitiraniji radovi. To je
postalo moguće sa pojavom nauĉnih citatnih indeksa u drugoj polovini dvadesetog veka.

U bibliotekarstvu se najĉešće primjenjuje klasiĉno pretraživanje publikacija i nauĉnih

informacija putem kataloga (grĉ. Katálogos- popis, lista).

Katalog je sistemski popis knjiga, ĉasopisa, ĉlanaka, magistarskih radova, doktorskih

disertacija i druge bibliotekarske graĊe koje posjeduje svaka biblioteka.

Naime, katalog služi kao vodiĉ da bi se korisnici što uspješnije našli adekvatnu publikaciju.

Najĉešće se u bibliotekama koriste sljedeći katalozi:

1. imenski katalog – sastavljen alfabetskim redom prema poĉetnim imenima autora

2. predmeti katalog – sastavljeni abecednim redom prema predmetnim odrednicama.

Mogu da služe za sastavljenje radne bibliografije.

3. naslovni katalog – sastavljen alfabetskim redom prema naslovima knjiga ili ĉasopisa

4. centralni katalog – sadrži knjižne fondove više raznih biblioteka u zemlji.

Temelji dobrog pronalaska literature je dobro opremljena biblioteka.

Postoji više vrsta biblioteke:

5
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

Univerzitetska biblioteka sadrži brojne kolekcije knjiga i ĉasopisa, mikrofilmova,

CD- ova i drugih multimedijalnih materijala. U njih se ne može uĉlaniti svaki graĊanin,
ĉlanovi su najĉešće nauĉnici, profesori i drugi intelektualci.

Visokoškolska biblioteka je biblioteka pri fakultetima. One obezbjeĊuju studentima,

magistrima i doktorima potrebnu literature: udžbenike, priruĉnike, ĉasopise, enciklopedije,
leksikone, rjeĉnike. Specijalizovane biblioteke su biblioteke pri mnogim zavodima,
institutima, arhiva bolnica, preduzeća. Oni imaju relativno male knjižne fondove
specijalizovane za odreĊene nauĉne discipline.

Narodne biblioteke su namjenjene širokom krugu korisnika. Orjentisane su na

beletristiku i mogu imati i struĉnu literature.

Privatne biblioteke su u vlasništvu intelektualaca, nauĉnika, univerzitetskih

profesora.

6
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

2. BAZE PODATAKA

2.1. Definicija, struktura i značaj baza podataka

Zbog svoje organizacije, preglednosti i visoke relevantnosti obraĊenih podataka, baze

podataka predstavljaju nezaobilazni izvor informacija. Prema definiciji, baza podataka je
organizovani skup podataka. Sastoji se od zapisa (records), identiĉno definisanih i opisanih.
Svaki nauĉni rad predstavlja jedan zapis u bazi podataka, a ĉine ga polja koja sadrže
relevantne podatke. Svako polje ima nepromjenjivi naziv i promjenjivi sadržaj, pa tako će
naprimjer, polje „Autor“ uvijek nositi taj naziv, ali će sadržaj tog polja svaki put biti razliĉit.
Sve baze podataka imaju odgovarajuća zajedniĉka polja. Takva polja u svim bazama nose isti
naziv. Primjeri zajedniĉkih polja za sve baze su: autor („Author“), naslov rada („Title“),
ĉasopis u kojem je rad objavljen („Journal“). TakoĊer, postoje polja zajedniĉka za sve baze ali
koja nemaju isti naziv. Primjeri takvih polja su godina objavljivanja (u bazama podataka
navedena kao „Year of publication“, osim u PsycInfo bazi gdje se zove „Year“), zatim polje
za opis stranica (u nekim bazama nazvana „Pages“ u nekim „Pagination“), te polje koje sadrži
adresu dokumenta (u nekim bazama „Electronic Location“ dok je u nekim „URL“). Pored
zajedniĉkih polja za sve baze, postoje i polja karakteristiĉna samo za odreĊene baze podataka.
Neki od primjera takvih polja su kod geografskog podruĉja tj. „Geographic Area Code“ u bazi
AGRICOLA, simbol gena tj. „Gene Symbol“ u bazi Medline itd. Baze podataka organizovane
su tematski po nauĉnim oblastima i sadrže najkvalitetnije struĉne publikacije za ĉiju
pouzdanost i kvalitet garantiraju proizvoĊaĉi baze podataka. Pretraživanjem baze podataka
može se dobiti cjelovit pregled nauĉne oblasti od interesa kroz odreĊeni vremenski period.
Radovi koje sadrži odreĊena baza podataka pisani su na razliĉitim svjetskim jezicima,
meĊutim bibliografski zapisi ukljuĉujući i sažetke radova uvijek su dostupni na engleskom
jeziku, tako da je zvaniĉni ili službeni jezik pretraživanja svih baza podataka engleski jezik.

7
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

2.2. Formiranje baze podataka

U izradu jedne baze podataka može biti ukljuĉeno i više stotina struĉnjaka iz razliĉitih oblasti.
Kljuĉnu ulogu svakako imaju sljedeći struĉni profili:

 bibliotekari – definišu strukturu baze podataka tako da budu ukljuĉeni svi potrebni
elementi koji opisuju rad
 tehniĉki struĉnjaci – izraĊuju bazu i pružaju tehniĉku podršku
 indekseri – opisuju radove pripisujući im kljuĉne rijeĉi

2.3. Vrste baza podataka

Generalno se sve baze podataka mogu svrstati u jednu od tri navedene kategorije:

 bibliografske baze podataka – za uvid u odreĊeno nauĉno podruĉje

 citatne baze podataka – za praćenje odreĊenog rada ili utjecaja nauĉnika
 baze podataka sa cjelovitim tekstom – za pretraživanje radova taĉno odreĊenog
ĉasopisa ili autora

2.3.1. Bibliografske baze podataka

U bibliografskim bazama podataka sadržane su informacije o radovima koji su objavljeni u

razliĉitim publikacijama. U ovim bazama nalaze se podaci kao što su: autor, naslov rada,
sažetak, godina objavljivanja, matiĉna ustanova autora, vrsta publikacije, izvorni jezik rada i
sl. Pored navedenih, u bazama se mogu naći i dodatni elementi poput informacije o patentu,
broj ugovora, elektronska adresa autora, adresa dokumenta, a što ovisi svakako o bazi
podataka. Razlika izmeĊu pojedinaĉnih bibliografskih baza je nauĉno podruĉje baze, broj
publikacija koje baza obraĊuje, struktura i opseg bibliografskog zapisa. Bibliografske baze
pružaju i uvid u skraćene verzije radova što skraćuje vrijeme potrebno za pretraživanje.

8
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

2.3.2. Citatne baze podataka

Citatne baze u principu pripadaju bibliografskim bazama podataka, s tim da one pored samih
radova obraĊuju i popise korištene literature koje autori navode. Autori na kraju svojih radova
navode literaturu koja im je bila od najvećeg znaĉaja, pa se citatne baze mogu koristiti za
procjenu kvaliteta citiranog rada. Citatne baze pružaju uvid u popularnost radova, te se na
osnovu njih može odrediti koji su radovi najĉitaniji unutar odgovarajućeg nauĉnog podruĉja.
Jedan od nedostataka citatnih baza podataka je taj što ne bilježe razliku izmeĊu pozitivnih i
negativnih citata, a samo neke imaju mogućnost iskljuĉivanja samocitata.

2.3.3. Baze podataka sa cjelovitim tekstom

Baze podataka sa cjelovitim tekstom predstavljaju zbirke elektronskih ĉasopisa razliĉitog

opsega, jednog ili više izdavaĉa. Cjeloviti tekstovi sadrže bibliografski opis rada, kao kod
bibliografskih baza podataka, ali takoĊer i dodatna polja pa stoga nude više mogućnosti
pretraživanja. Bitno je napraviti razliku izmeĊu baza podataka sa cjelovitim tekstom i
bibliografskih baza koje sadrže link za cjeloviti rad.

2.4. Dostupne baze podataka

Kako je navedeno na zvaniĉnoj stranici Univerziteta u Sarajevu: „Univerzitet u Sarajevu je

od 1. septembra 2016. godine svojim članicama obezbijedio pristup citatnim i agregatnim
bazama podataka koje će zajednici nastavnika, istraživača, studenata i saradnika
Univerziteta u Sarajevu omogućiti pristup najnovijoj tekućoj produkciji naučnih časopisa i
knjiga (monografskih publikacija), kao i bibliografsko-citatnim bazama koje omogućuju
praćenje pojave novih istraživanja (servisi tekućih upozorenja), kao i servise selektivne
diseminacije informacija gdje bi svi nastavnici, saradnici i studenti imali svoj istraživački
profil i na dnevnoj i sedmičnoj osnovi dobijali automatizirane obavijesti o njihovom polju
interesiranja. Agregatne baze punog teksta osiguravaju pristup cjelovitim izdanjima časopisa
i knjiga.“.

9
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

ObezbjeĊen je pristup sljedećim nauĉnim bazama podataka: Web of Science, Scopus, SciVal i
EBSCOhost.

Naziv baze Vrsta baze Bazu održava O bazi

Web of Science Citatna / Thomson Baza obuhvata oko 8700
bibliografska Scientific od vodećih svjetskih ĉasopisa iz
1991. do danas svih nauĉnih podruĉja
Scopus Citatna / Elsevier od Scopus ukljuĉuje radove iz
bibliografska 1966. (citatni 15000 ĉasopisa, te je najveća
dio od 1996.) multidisciplinarna baza
do danas podataka. Pokriva sljedeća
nauĉna podruĉja: hemija, fizika,
matematika i inženjerstvo;
biomedicina; društvene nauke,
psihologija i ekonomija;
biologija, agronomija i
ekologija; opća nauka
SciVal Citatna / Osnivaĉ Sadrži dio namijenjen
bibliografska kompanija istraživaĉkim institucijama, dio
Collexis; 2010. namijenjen financijerima, kao i
bazu preuzeo bazu struĉnjaka SciVal Experts
Elsevier
EBSCOhost Multidisciplinarna EBSCO EBSCOhost je platforma preko
baza cjelovitog Publishing koje su dostupne sve EBSCO
teksta baze podataka.
Obuhvataju niz bibliografskih
baza, kao i brojne baze s
cjelovitim tekstom radova iz
prirodnih, tehniĉkih, društvenih,
humanistiĉkih i biotehniĉkih
nauka, biomedicine i zdravstva
Tabela 1: Baze podataka dostupne Univerzitetu u Sarajevu

10
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

2.5. Pretraživanje baza podataka

Kako bi pretraživali baze podatak potrebno je prvo ispunjavati neke preduslove:

• Posjedovati raĉunar povezan na internet ĉija IP adresa je unutar raspona prihvatljivog

za odreĊenu bazu podataka

• Osnove poznavanja rada na raĉunaru

• Web browser (Google Chrome, Mozilla Firefox..)

Neke baze podataka dostupne su bez potrebe povezivanja preko fakultetske IP adrese. Ove
baze podataka ĉesto naplaćuju gledanje svakog nauĉnog rada, mada postoje i besplatne baze
podataka.

2.5.1. Oblikovanje upita za pretraživanje

Pri pretraživanju baza podataka neophodno je što preciznije formulirati reĉenicu koja će
predstavljati upit. Potom, ovu reĉenicu potrebno je rašĉlaniti na samostalne, nezavisne
pojmove od kojih se svaki od pojmova dalje rašĉlani na srodne pojmove, uzimajući u obzir
sinonime, razliĉitu terminologiju i sliĉno.

Nakon što smo rašĉlanili upit na pojmove, poželjno je odrediti sve gramatiĉke oblike svakog
od izraza kako bi dobili radove koji sadrže sve oblike date rijeĉi.

Moguće je i kombinovati rašĉlanjene nezavisne pojmove Boole-ovim operaterima: AND, OR

i NOT ĉime proširujemo i sužavamo upit prema potrebi.

2.5.2. Znakovi za kraćenje ili zamjenski znakovi

Pri oblikovanju upita, moguće je koristiti odreĊe zamjenske znakove od kojih razlikujemo tri:

 lijevo (zamjenski znak(ovi) dolazi na poĉetku rijeĉi)

 desno (zamjenski znak(ovi) dolazi na kraju korijena rijeĉi)
 unutarnje kraćenje (zamjenski znak nalazi se u sredini rijeĉi)

Tako imamo, na primjer, desno kraćene rijeĉi:

11
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

 child$ = child, childs, children, childrens, childhood

 genetic$ = genetic, genetics, genetically
 librar$ = library, libraries, librarian, librarians, librarianship

Kraćenje je isto za sve baze podataka, jedino što se kod razliĉitih baza podataka koriste
razliĉiti znakovi za kraćenje. Najĉešće se koriste znakovi * i $. Pored ovoga, razliĉite baze
nude dodatne opcije za pretraživanje.

U tabelama 1. 2. i 3. su dati zamjenski znakovi specifiĉni za odreĊenu bazu podataka.

Baze podataka EBSCO

Koristite: Da biste:

* zamijenili neograniĉen broj znakova, npr. phone* = phone,

phones, phoneme, phonemes, phonetic, phonetics, phonetically,
phonematics...

? zamijenili 1 znak na kraju ili u sredini rijeĉi, npr. ne?t = neat,

nest, next.... EBSCOhost neće naći net jer ovdje zamjenski
znak zamjenjuje iskljuĉivo jedan znak.

Tabela 2. Zamjenski znakovi za baze podataka EBSCO

12
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

Baze podataka WoS

Koristite: Da biste:

? ili $ zamijenili jedan znak unutar ili na kraju rijeĉi, npr.phone* =

phone, phones

* zamijenili 0, 1 ili više znakova u sredini ili na kraju rijeĉi,

npr. phone* = phone, phones, phonem, phonetics... colo*r =
colour, color

Tabela 3. Zamjenski znakovi za baze podataka WoS

Baze podataka Scopus

Koristite: Da biste:

? zamijenili jedan ili nijedan znak bilo gdje unutar rijeĉi, npr.
wom?n = woman i women analy?e = analyse i analyze.

* zamijenili 0 ili više znakova u sredini ili na kraju rijeĉi, npr.

behav* = behave, behavior, behaviour, behavioural,
behaviourism, i dr. h*emoglobin = hemoglobin i
haemoglobin, hemidemiphosphorylmontotremoglobin i dr

Tabela 4. Zamjenski znakovi za baze podataka Scopus

13
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

3. LITERATURA
1. Zelenika, R. (2000) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i struĉnog
rada, Rijeka: Ekonomsku fakultet u Rijeci

2. Sakan, M. (2004) Metodologija nauke, Banja Luka, Nezavisni univerzitet

Banja Luka

3. Šamić, M. (1984), Kako nastaje nauĉno djelo, Sarajevo, Svjetlost

4. Stojanovski, J., Škvarĉ, G., Online baze podataka – priruĉnik za pretraživanje,

Institut RuĊer Bošković, Zagreb

14
 Izvori nauĉnih informacija i pretraživanje baza podataka

4. POPIS TABELA

Tabela 1: Baze podataka dostupne Univerzitetu u Sarajevu

Tabela 2. Zamjenski znakovi za baze podataka EBSCO

Tabela 3. Zamjenski znakovi za baze podataka WoS

Tabela 4. Zamjenski znakovi za baze podataka Scopus

15