Baze Vjezbe

SVEUĈILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET STROJARSTVA I RAĈUNARSTVA
BAZE PODATAKA
Nastavnik: Prof.dr.sc. Draţena Tomić

Asistent: Goran Kraljević, dipl.ing.raĉ.
Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 1
O predmetu
Web
http://www2.fsr.ba/nastava/baze
Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...
 To: goran.kraljevic@hteronet.ba
 Subject: Baze
1
Polaganje ispita kroz kolokvije ...
1. kolokvij (Modeliranje + Teorija) 25 bodova

2. kolokvij (SQL + Teorija) 35 bodova
Laboratorijske vjeţbe 30 bodova
Nazoĉnost na nastavi 5 bodova
Aktivno sudjelovanje u nastavi 5 bodova
1. test (Modeliranje) 10 bodova

2. test (SQL) 10 bodova
3. test (SQL) 10 bodova
Uvod
2
Sustav za upravljanje bazama podataka
• Baza podataka je skup meĎusobno povezanih podataka, pohranjenih

zajedno bez štetne ili nepotrebne (nekontrolirane) zalihosti (redundancije),
s ciljem da ih koriste različite aplikacije. Podaci su pohranjeni u obliku
neovisnom od programa koji ih koriste. Unos, izmjena i dohvat podataka
obavlja se ISKLJUČIVO kroz zajedničko i kontrolirano sučelje.
• Programski sustav koji omogućava
upravljanje bazom podataka je
sustav za upravljanje bazama
podataka, SUBP (DBMS -
Database Management System).
• Korisnik ili korisnički program postavlja
zahtjev za obavljanjem neke operacije
s podacima, a SUBP ga analizira,
provjerava, optimizira, transformira u
niz operacija koje je potrebno obaviti
na fizičkoj razini, obavlja operacije i
vraća rezultat.
Osnovni pojmovi
• Entitet, Atribut, Veza ...

Osnovni tipovi veza:
− Jedan-prema-jedan (1:1)
1..1 : 1..1
− Jedan-prema-više (1:N)
1..1 : 0..*
− Više-prema-više (N:N)
0..* : 0..*
3
Kljuĉevi, ograniĉenja u relacijskom modelu ...
• Primarni kljuĉ (engl. Primary key)
• Vanjski ili strani kljuĉ (engl. Foreign key)
• Entitetski integritet
• Referencijalni integritet
primarni kljuĉ
primarni kljuĉ strani kljuĉ entitetski integritet
entitetski integritet referencijalni
integritet
Razrješavanje N:N relacije
• U slučaju N:N relacije – u relacijskom modelu će nastati nova tablica, koja

će minimalno sadržavati atribute koji će biti strani ključevi na dvije tablice
koje su bile u više-prema-više (N:N) vezi.
4
UML (Unified Modeling Language)
Zašto UML (odnosno korištenje jedne notacije)?

• Korištenje jednog jezika i notacije bitno olakšava komunikaciju izmeĎu
članova različitih timova (projektanti baze podataka, analitičari,
programeri aplikacije) i time doprinosi da se svi sudionici koji
participaraju u projektu osjećaju dijelom jedne cjeline.
Osnivaĉi UML-a
Grady Booch Ivar Jacobson James Rumbaugh
Relacije u UML-u
 ZAVISNOST (dependency)
 ASOCIJACIJA (association) 1 1..*
 AGREGACIJA (aggregation)
 GENERALIZACIJA (generalization)
 REALIZACIJA (realization)
5
UML notacija ...
Modeliranje
primjeri
6
Primjer 1.
• Na slici je dana denormalizirana tablica s nazivima stupaca i

vrijednostima redaka.
Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima,

atributima i vezama izmeĊu njih.
Normalizacija na 1NF
• Tablica se nalazi u 1NF ako su svi nekljuĉni atributi funkcijski

ovisni o kljuĉu.
– Postoji funkcijska zavisnost : Matbr → Prezime, Ime
– Ne postoji funkcijska zavisnost : Matbr → SifPred Matbr → NazPred
Matbr → DatIsp Matbr → Ocjena
Matbr → SifNas Matbr → PrezNas
7
• Tablica je u 2NF ako i samo ako je u 1NF i ako su svi nekljuĉni

atributi potpuno funkcijski ovisni o kljuĉu.
• Tablica je u 3NF ako i samo ako je u 2NF i ako niti jedan

nekljuĉni atribut nije tranzitivno ovisan o kljuĉu.
8
Primjer 1. ( ER model )
Primjer 1. ( Relacijski model )
9
Primjer 2.
• Faktura je dokument koji se šalje kupcu kako bi mogao izvršiti plaćanje

kupljene robe. Da bi se napravila faktura moraju postojati osnovni
podaci o kupcu (naziv, adresa, telefon i sl.), podaci o fakturi (broj
fakture, datum izdavanja, broj narudžbe prema kojoj je raĎena, rok
plaćanja, iznos za plaćanje i sl.), kao i podaci o kupljenim artiklima
(naziv, jedinica mjere, kupljena količina, cijena i sl.).
Faktura se sastoji od 2 osnovna dijela:

- Zaglavlje fakture koje sadrži zajedničke, opće podatke
- Stavke fakture s pojedinačnim artiklima, količinama i cijenama.
Definirati sve entitete, atribute i veze za proces Fakturiranja kupcima.
10
Primjer 3.
• Profesionalni programer Marko Marković odlučio je napraviti program

za evidentiranje svih programa koje je uradio, korisnika kod kojih ti
programi rade, kao i ostvarene zarade po svakom programu.
Za svaki program se evidentira vrijeme utrošeno za njegovu izradu,

kao i vrijeme utrošeno kod korisnika za prilagodbu programa
korisničkim zahtjevima, kad je program pušten u rad kod korisnika,
kao i koliko je od korisnika naplaćeno za taj program. TakoĎer se
evidentira da li je program u uporabi tj. aktivan ili ne.
11
12
Primjer 4.
• Na Fakultetu strojarstva i računarstva u Mostaru evidentirani su podaci o

kandidatima koji su se prijavili na razradbeni ispit i njihovim rezultatima.
Evidentiraju se podaci o:
- kandidatu: JMBG, ime, prezime, mjesto roĎenja, završena srednja
škola (šifra, naziv, adresa, poštanski broj mjesta, mjesto, šifra općine i
naziv općine u kojoj se škola nalazi)
- za svakog kandidata ocjena iz pojedinih predmeta iz srednje škole –
šifra i naziv predmeta, razred i ocjena. Šifra odreĎuje predmet u nekom
razredu (godini), npr. Matematika u 1.razredu i Matematika u 2.razredu
imaju različite šifre. Isti predmeti u različitim školama imaju istu šifru
npr. Matematika iz 1.razreda ima istu šifru za sve škole
- podaci o zadacima na razradbenom ispitu – redni broj zadatka, tekst
zadatka, točan odgovor (A, B, C, D ili E)
- za svakog kandidata odgovori koje je dao na zadatke (odgovor za svaki
pojedini zadatak mogu biti A, B, C, D, E ili ništa)
13
Primjer 5.
• U bazi podataka potrebno je evidentirati podatke o zrakoplovima,

aerodromima i letovima.
Zrakoplov je identificiran svojim jedinstvenim registracijskim brojem (npr.
N6061U). Za zrakoplov se evidentiraju godina proizvodnje i tip zrakoplova.
Za svaki tip zrakoplova evidentira se šifra tipa i naziv tipa zrakoplova (npr.
šifra: 123, naziv tipa: "Airbus-A319") te najveća ukupna dozvoljena težina
pri polijetanju. Za svaki aerodrom se evidentira šifra i naziv aerodroma.
Zrakoplov prema namjeni može biti ili putnički ili teretni (jedno isključuje
drugo). Za svaki pojedini zrakoplov, ovisno o njegovoj namjeni, evidentira
se je li u zrakoplov ugraĎena dodatna oprema: za svaki pojedini putnički
zrakoplov evidentira se ima li ugraĎenu internu televiziju, ima li ureĎaj za
satelitsku komunikaciju, a za svaki pojedini teretni zrakoplov broj dodatno
ugraĎenih klimatiziranih kontejnera za prijevoz životinja i je li ugraĎen
katapult za izbacivanje tereta padobranom.
14
Primjer 5.
(nastavak zadatka ...)
...
Evidentiraju se letovi samo putničkih zrakoplova. Let je identificiran šifrom
i datumom leta (npr. "OU763", 1.6.2001), a za let se evidentira s kojeg
aerodroma zrakoplov polijeće, na koji aerodrom slijeće te vrijeme
polijetanja i vrijeme slijetanja. Evidentira se koji zrakoplov leti na kojem
letu.
Evidentiraju se kategorije cijena karata. Svaka kategorija cijena ima svoju
šifru (jedinstveno identificira kategoriju) i naziv (npr. "poslovna",
"ekonomska", "s popustom za zaposlenika kompanije", "s popustom za
osobe mlaĎe od 27 godina", itd). Putnik kupuje kartu točno odreĎene
kategorije cijene za odreĎeni let. Putnik ne može za jedan let kupiti više
od jedne karte. Za svakog putnika se evidentira jmbg (jedinstveno
odreĎuje putnika), prezime i ime.
15
Modeliranje
primjeri za vjeţbu
16
Primjer 1.
• Profesor programiranja Marko Marković odlučio je napraviti program za

evidentiranje svojih objavljenih radova.
To podrazumijeva evidentiranje svih do sada objavljenih radova,
naslova radova, koautora koji su s njim učestvovali u pisanju radova,
godina objavljivanja kao i časopisa u kojima je objavljivano.
TakoĎer treba uspostaviti klasifikaciju radova po principu: naučni rad,
stručni ili pregledni rad, te da li je rad objavljen u meĎunarodnom ili
domaćem časopisu.
Za svaki rad unose se podaci o naslovu rada, klasifikacijama,
koautorima i časopisu u kojem je rad objavljen.
Primjer 2.
• Na slici je dana denormalizirana tablica UGOVORI s nazivima stupaca i

vrijednostima redaka. Napraviti normalizirani model podataka s
pripadajućim entitetima, atributima i vezama izmeĎu njih.
17
Primjer 3.
• U videoteci su evidentirani filmovi i primjerci filmova. Za svaki film

evidentira se žanr (oznaka i naziv) i distributer (šifra i naziv). Uz svaki
film evidentiraju se različiti izvoĎači (šifra, prezime i ime) i funkcije
koje su obavljali u filmu. Funkcije su predstavljene kraticom i nazivom,
a mogu biti npr. GL-glumac, RED-redatelj, SC-scenarist, SKL-skladatelj,
itd. Primjerci filma su odreĎeni šifrom filma i rednim brojem primjerka.
Uz svaki primjerak evidentira se datum nabavke.
Obratite pozornost na tip veze izmeĎu entiteta funkcija, izvoĎač i film:
Primjer 4. (1.kolokvij – 06.04.2006.)
• Tvrtka koja se bavi prodajom informatičke opreme prilikom prodaje

iste sa svojim kupcima dogovara uvjete servisiranja opreme. U tvrtki
radi više servisera i pri kupnji se ugovara koji je serviser zadužen za
kojeg kupca s tim da na jednog servisera doĎe više kupaca. Jednim
ugovorom se definira točno razdoblje servisiranja (od kojeg do kojeg
datuma), a podrazumijeva više izlazaka servisera na teren unutar
definiranog vremenskog razdoblja. Naravno, intervencija servisera nije
nužna. Prilikom izlaska na teren potrebno je zabilježiti točno vrijeme
odlaska i povratka, vrijeme provedenu na terenu izraženo u satima, te
na kojoj je komponenti, ili više njih, vršena popravka.
Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima,
atributima i vezama izmeĎu entiteta.
18
Primjer 5. (1.kolokvij – 19.04.2007.)
• Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima, atributima i vezama

izmeĎu entiteta koji bi osigurao evidentiranje projekata, rokova i izvršitelja u jednom
tehničkom birou.
Osnovni način poslovanja tehničkog biroa jeste rad na izradi odreĎenih projekata, što
znači da se za svaki projekt trebaju evidentirati osnovni podaci o naručitelju projekta
(šifra, naziv, adresa, telefon, mail). Za svaki projekt postoji samo jedan glavni naručitelj
s kojim se sklapa ugovor o poslu. O projektu se vode slijedeći podaci: naziv projekta,
opis projekta, planirani datum početka rada na projektu, planirani svršetak rada na
projektu, stvarni početak rada na projektu, stvarni svršetak rada na projektu, vrijednost
projekta, ugovoreni penali za kašnjenje, dodatna napomena.
Na svakom projektu se osim djelatnika iz biroa (šifra, ime, prezime, zanimanje, titula,
adresa, telefon, mail) s podacima i o radnom mjestu na kojemu trenutno radi (šifra,
naziv, opis), mogu angažirati i vanjski suradnici (šifra, ime, prezime, zanimanje, titula,
adresa, telefon, mail, cijena angažmana) koji su zaposleni u drugim firmama (šifra,
naziv, adresa, telefon, mail).
Projekt se razlaže na više različitih poslova (zadataka). Svakom članu projektnog tima,
bilo da je riječ o djelatniku ili vanjskom suradniku, dodjeljuje se točno odreĎeni posao
(zadatak) što se posebno i evidentira. Uz svaki posao (zadatak) evidentira se i naziv
zadatka, kratak opis, planirani početak, planirani svršetak, stvarni početak, stvarni
svršetak, vrijednost i napomena.
SQL
19
SQL
• SQL = Structured Query Language

• SQL je upitni jezik temeljen na relacijskoj algebri i predikatnom
računu.
• SQL se koristi kao programski jezik i interaktivni upitni jezik.
Kao programski jezik može se ugraĎivati u jezike treće i četvrte
generacije.
• Zadaća SQL-a je omogućiti definiciju podataka, upravljanje podacima
i provoĎenje kontrole nad podacima u relacijskoj bazi podataka.
• ProizvoĎači komercijalnih sustava takoĎer ugraĎuju i svoje, uglavnom
nestandardne, DDL i DML naredbe.
Ti su nestandardni dijelovi problematični jer programski kod postaje
neprenosiv izmeĎu različitih SQL sustava, a takoĎer se bitno otežava
usaglašavanje oko budućih standarda.
SQL
• Primjer SQL naredbe iz DDL dijela jezika (kreiranje tablice mjesto):

CREATE TABLE mjesto
( pbr_mjesta VARCHAR2(5) NOT NULL ,
naziv_mjesta VARCHAR2(30) NOT NULL ,
sifra_opcine NUMBER(4)
);
• Primjer SQL naredbe iz DML dijela jezika (iz tablice mjesto dohvaća sve
n-torke kojima je vrijednost atributa poštanski broj jednaka 88000):
SELECT *
FROM mjesto
WHERE pbr = 88000;
20
Izvršavanje SQL iskaza (ORACLE server)
DDL naredbe
Kreiranje tablica
21
Kreiranje tablica
SQL – Kreiranje i brisanje tablica
Kreiranje tablice:
CREATE TABLE ime_tablice

(ime_stupca tip (veličina) (ograničenje),
ime_stupca tip (veličina) (ograničenje),
ime_stupca tip (veličina) (ograničenje),
...);
Brisanje tablice:
DROP TABLE ime_tablice;
22
Ograniĉenja nad stupcima tablice i nad tablicama ...
• NULL/NOT NULL
• UNIQUE
• PRIMARY KEY
• FOREIGN KEY
• CHECK
Tipovi podataka (ORACLE)
• VARCHAR2(size)
• CHAR[(size)]
• NUMBER[(p,s)]
• DATE
23
Tipovi podataka
Veliki objekti
PRIMJER – Relacijski model
24
SQL – Kreiranje tablica
CREATE TABLE MJESTO

( PBR NUMBER(10) NOT NULL,
NAZIV VARCHAR2(40) NOT NULL,
CONSTRAINT mjesto_pk PRIMARY KEY(PBR)
);
SQL – Kreiranje tablica
CREATE TABLE OSOBA

( MBR NUMBER(10) NOT NULL,
IME VARCHAR2(25) NOT NULL,
PREZIME VARCHAR2(25) NOT NULL,
EMAIL VARCHAR2(40),
PBR NUMBER(10) NOT NULL,
CONSTRAINT osoba_pk PRIMARY KEY(MBR),
CONSTRAINT osoba_mjesto_fk FOREIGN KEY(PBR)
REFERENCES MJESTO(PBR)
);
25
SQL – Izmjena definicije tablice
ALTER TABLE
 dodavanje novih atributa
 modificiranje postojećih atributa
 definiranje default-ne vrijednosti za novi atribut
 brisanje atributa
SQL – ALTER TABLE
Primjeri:
 ALTER TABLE osoba

DROP COLUMN email;
 ALTER TABLE osoba

ADD (email VARCHAR2(25));
 ALTER TABLE mjesto

MODIFY (naziv VARCHAR2(50));
26
DML naredbe
SELECT, INSERT, UPDATE, DELETE
Najĉešće korišteni DML izrazi
 SELECT - Pretraţivanje podataka
 INSERT - Upisivanje novih podataka
 UPDATE - Promjena vrijednosti podataka
 DELETE - Brisanje postojećih podataka
27
INSERT – Unos podataka u tablicu
• INSERT INTO ime_tablice (stupac, stupac,…)

VALUES (vrijednost, vrijednost, …);
Primjeri:
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, prezime, email)

VALUES (1, 'Ivo', 'Ivic', 'ivo@yahoo.com');
• INSERT INTO osoba

VALUES (1, 'Ivo', 'Ivic', 'ivo@yahoo.com');
INSERT – Unos podataka u tablicu
• INSERT se može koristiti i za kopiranje podataka

iz druge tablice.
Primjer:
• INSERT INTO osoba_2 (mbr, ime, prezime, email)

SELECT mbr, ime, prezime, email
FROM osoba;
28
UPDATE – Aţuriranje podataka u tablici
• UPDATE ime_tablice [alias] SET

stupac [,stupac…] = {iskaz, podupit}
[WHERE uvjet];
Primjer:
• UPDATE osoba SET email='ivo_ivic@net.hr'

WHERE mbr=1;
DELETE – Brisanje podataka u tablici
• DELETE FROM ime_tablice

[WHERE uvjet];
Primjer:
• DELETE FROM osoba

WHERE mbr=2;
29
INSERT – Primjeri
• INSERT INTO mjesto (pbr, naziv)

VALUES (88000, 'Mostar');
• INSERT INTO mjesto (pbr, naziv)

VALUES (88220, 'Široki Brijeg');
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, prezime, email, pbr)

VALUES (1, 'Ivo', 'Ivic', 'ivo@net.hr', 88000);
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, prezime, pbr)

VALUES (2, 'Mate', 'Matic', 88220);
INSERT – Primjeri

VALUES (2, 'Pero', 'Peric', 'pero@yahoo.com', 88000);
→ ORA-00001: unique constraint (PC-1.OSOBA_PK) violated

VALUES (3, 'Pero', 'Peric', 'pero@yahoo.com', 90000);
→ ORA-02291: integrity constraint (PC-1.OSOBA_MJESTO_FK)
violated - parent key not found
• INSERT INTO osoba (mbr, ime, email, pbr)

VALUES (3, 'Pero', 'pero@yahoo.com', 88000);
→ ORA-01400: cannot insert NULL into ("OSOBA"."PREZIME")
30
UPDATE – Primjeri
• UPDATE mjesto SET pbr=10000

WHERE naziv='Mostar';
violated - child record found
• UPDATE mjesto SET naziv='Š.Brijeg'

WHERE pbr=88220;
• UPDATE osoba SET email='mate.matic@tel.net.ba'

WHERE mbr=2;
DELETE – Primjeri
• DELETE FROM mjesto

WHERE pbr=88000;
violated - child record found
• DELETE FROM osoba

WHERE mbr=1;
• DELETE FROM mjesto

WHERE pbr=88000;
31
Test 1.
(10 bodova)
FSR Schema
(napunjena testnim podacima - koristiti ćemo je na vjeţbama za SELECT upite ...)
32
SELECT – Odabir podataka iz tablice
• SELECT stupci [alias]

FROM ime_tablice [alias]
[WHERE uvjeti za redak]
[GROUP BY stupci]
[HAVING uvjeti za grupu redaka]
[ORDER BY stupci];
Primjer – odabir svih podataka iz tablice djelatnik
• SELECT * FROM djelatnik;
Operatori usporedbe, Logiĉki i SQL operatori
=, >, <, >=, <=, <>
BETWEEN … AND… – izmeĎu dvije vrijednosti (uključivo)

IN (lista) – odgovara bilo kojoj vrijednosti iz liste
LIKE – odgovara znakovnom “uzorku”
IS NULL – je NULL vrijednost
AND – vraća TRUE ako su svi uvjeti TRUE

OR – vraća TRUE ako je jedan od uvjeta TRUE
NOT – logičko NE
33
Primjeri
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, placa

FROM djelatnik
WHERE placa > 1000
AND sifra_radmj='IT-PROG';

FROM djelatnik
WHERE placa BETWEEN 1000 AND 2000;
Primjeri

FROM djelatnik
WHERE ime LIKE 'A%';

FROM djelatnik
WHERE ime LIKE '_a%';
34
Primjeri

FROM djelatnik
WHERE placa IN (1000, 2000);

FROM djelatnik
WHERE placa NOT IN (1000, 2000);
Primjeri
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, placa, email

FROM djelatnik
WHERE email IS NULL;
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, placa, dodatak

FROM djelatnik
WHERE dodatak IS NOT NULL
AND dodatak <> 100;
35
Primjeri

FROM djelatnik
WHERE placa < 1000
OR placa > 2000;
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, sifra_radmj

FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj = 'IT-PROG'
OR sifra_radmj = 'IT-ADM';
Primjeri
Obratiti pozornost – razlikovati sljedeća 2 upita !
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, sifra_radmj, placa

FROM djelatnik
WHERE placa > 1300
AND sifra_radmj = 'IT-PROG'
OR sifra_radmj = 'IT-ADM';

FROM djelatnik
WHERE placa > 1300
AND ( sifra_radmj = 'IT-PROG'
OR sifra_radmj = 'IT-ADM' );
36
Agregatne funkcije SQL-a
• ISO standard definira 5 agregatnih funkcija:

- COUNT
- SUM
- AVG
- MIN
- MAX
• Ove funkcije se izvršavaju nad jednim stupcem tablice i
vraćaju jednu vrijednost.
• VAŢNO ! Agregatne funkcije se mogu koristiti samo

u SELECT listi i HAVING iskazu.
Agregatne funkcije SQL-a – Primjeri
• SELECT SUM(placa), AVG(placa), MIN(placa), MAX(placa)

FROM djelatnik;
• SELECT COUNT(*) broj_djelatnika

FROM djelatnik;
• SELECT COUNT (DISTINCT sifra_radmj)

FROM djelatnik;
DISTINCT – eliminira duple vrijednosti

Nema efekta na funkcije MIN i MAX, ali ima na SUM i AVG. Može
se navesti samo jedanput u upitu.
37
Agregatne funkcije SQL-a – Primjeri
• SELECT ime, prezime

FROM djelatnik
WHERE placa > AVG(placa);
→ ORA-00934: group function is not allowed here
• SELECT ime, prezime, SUM(placa)

FROM djelatnik;
→ ORA-00937: not a single-group group function
GROUP BY
• Grupiranje se obavlja tako da se n-torke koje imaju jednake

vrijednosti atributa navedenih u listi za grupiranje,
kombiniraju u zajedničku grupu. Za svaku dobivenu grupu,
u rezultatu se pojavljuje samo jedna n-torka.
• Grupiranje je vrlo korisno u kombinaciji s
agregatnim funkcijama.
Primjer:
• SELECT sifra_radmj, AVG(placa) prosj_placa

FROM djelatnik
GROUP BY sifra_radmj;
38
GROUP BY
• PRAVILO !
Bilo koji atribut ili izraz u SELECT listi koji
nije agregatna funkcija mora biti i u
GROUP BY iskazu.
MeĎutim, dopušteno je u GROUP BY iskazu
koristiti i one atribute koji se ne nalaze u
SELECT listi.
GROUP BY – Primjeri
• SELECT sifra_radmj, AVG(placa)

FROM djelatnik
• SELECT AVG(placa)
FROM djelatnik
• SELECT sifra_radmj, spol, AVG(placa)

FROM djelatnik
→ ORA-00979: not a GROUP BY expression
39
GROUP BY – Primjeri
• SELECT AVG(COUNT(*)) prosjek_djel_rm

FROM djelatnik
• SELECT MAX(COUNT(*)) max_djel_rm

FROM djelatnik
HAVING
• Koristi se ako se ţeli specificirati koje grupe treba

prikazati, odnosno, koristi se za restrikciju grupa koje se
prikazuju, tj. za ispitivanje vrijednosti agregatnih funkcija.
• VAŢNO ! WHERE iskaz se ne moţe koristiti za

restrikciju grupa. WHERE se koristi samo za
restrikciju pojedinaĉnih redaka.
40
WHERE – GROUP BY – HAVING
• WHERE dio naredbe odreĎuje koje n-torke će

formirati grupe.
• GROUP BY lista odreĎuje strukturu grupa tj. po

kojim atributima se obavlja grupiranje n-torki.
• HAVING dio naredbe odreĎuje koje od nastalih

grupa će biti prihvaćene kao rezultat.
HAVING – Primjeri
• SELECT sifra_radmj radno_mjesto, AVG(placa) prosj_placa

FROM djelatnik
GROUP BY sifra_radmj
HAVING AVG(placa)>1500;
• SELECT sifra_opcine, COUNT(*) broj_dj

FROM djelatnik
GROUP BY sifra_opcine
HAVING COUNT(*)>=3;
41
ORDER BY
• ASC – uzlazno sortiranje (po default-u)

• DESC – silazno sortiranje
→ ORDER BY iskaz dolazi na kraju SELECT upita.
Primjer:
• SELECT ime, prezime, placa

FROM djelatnik
ORDER BY placa DESC;
Izvršavanje SQL iskaza ...
• Pregled radnih mjesta na kojima radi više od 2 djelatnika s plaćom

većom od 1000 KM.
• SELECT sifra_radmj, COUNT(*) broj_djelatnika

FROM djelatnik
WHERE placa>1000
HAVING COUNT(*)>2
ORDER BY 2 desc;
42

većom od 1000 KM.
ID_DJELATNIKA SIFRA_RADMJ PLACA
1 DIR 4800
2 TAJNIK 1100 ID_DJELATNIKA SIFRA_RADMJ PLACA
100 IT-VOD 2500
101 IT-PROG 1600 1 DIR 4800
102 IT-ADM 1400 2 TAJNIK 1100
103 IT-PROG 1800
104 IT-PROG 1500 1. 100
101
IT-VOD
IT-PROG
2500
1600 2.
105 IT-PROG 1500 102 IT-ADM 1400
106 IT-ADM 1300 103 IT-PROG 1800
107 IT-PROG 1250 WHERE 104 IT-PROG 1500 GROUP BY
108 IT-PROG 1200
placa > 1000 105 IT-PROG 1500 sifra_radmj
109 IT-PROG 1000 106 IT-ADM 1300
110 IT-PROG 800 107 IT-PROG 1250
111 IT-PROG 900 108 IT-PROG 1200
112 IT-ADM 700 113 IT-PROG 1100
113 IT-PROG 1100 115 IT-PROG 1350
114 IT-PROG 950 200 PROD-VOD 2000
115 IT-PROG 1350 202 PROD-KAM 1400
200 PROD-VOD 2000 203 PROD-KAM 1100
201 PROD-KAM 1000 204 PROD-KAM 1200
202 PROD-KAM 1400 ... ... ...
203 PROD-KAM 1100
204 PROD-KAM 1200
... ... ...

većom od 1000 KM.
2. 3.
SIFRA_RADMJ COUNT(*) SIFRA_RADMJ COUNT(*)
GROUP BY PROD-KAM 3 HAVING PROD-KAM 3

sifra_radmj IT-ADM 2 COUNT(*)>2 IT-PROG 8
IT-PROG 8
...
4.
SIFRA_RADMJ COUNT(*)
ORDER BY IT-PROG 8
2 desc PROD-KAM 3
43
DML naredbe
Funkcije
Funkcije
• CHARACTER funkcije
- LOWER, UPPER, INITCAP, CONCAT, LPAD, RPAD, SUBSTR, INSTR,
LTRIM, RTRIM, LENGTH, TRANSLATE, REPLACE
• NUMBER funkcije
- ROUND, TRUNC, SIGN, SQRT, ABS, MOD
Matematičke (LOG, SIN, TAN, COS, EXP)
• DATE funkcije
- ADD_MONTHS, MONTHS_BETWEEN, NEXT_DAY, LAST_DAY,
ROUND, TRUNC
• Funkcije za konverziju podataka

- TO_CHAR
- TO_NUMBER
- TO_DATE
44
Primjeri – funkcije
• SELECT ime, prezime, spol, placa

FROM djelatnik
WHERE UPPER(prezime)='IVIĆ';
• SELECT ime || ' ' || prezime NAZIV, spol, placa

FROM djelatnik
WHERE LOWER(prezime)='ivić';
• SELECT sifra_radmj, round(avg(placa),2)

FROM djelatnik
HAVING round(avg(placa),2)>1200
ORDER BY 2 desc;
45
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, placa,

TO_CHAR (datum_zaposlenja, 'dd.mm.yyyy') ZAPOSLEN,
MONTHS_BETWEEN(SYSDATE, datum_zaposlenja)/12 STAZ
FROM djelatnik;
NVL funkcija
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, placa, dodatak,

placa+dodatak UKUPNA_PLACA
FROM djelatnik;
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime, placa, dodatak,

placa+nvl(dodatak,0) UKUPNA_PLACA
FROM djelatnik;
46
DECODE funkcija – Primjeri
• SELECT ime, prezime,

DECODE ( spol, 'M', 'Muško',
'Ţ', 'Ţensko', '???')
FROM djelatnik;
• SELECT ime, prezime, placa,

DECODE ( spol, 'M', placa*0.95,
'Ţ', placa*1.1, placa )
nova_plaća
FROM djelatnik;
Osnovne metode spajanja tablica
47
Spajanje tablica (ORACLE)
Osnovne metode spajanja tablica:
 equi-join
 non-equi join
 outer join
 self join
• Obratiti pozornost ! Obavljanje Kartezijevog produkta

relacija ĉesto je posljedica pogreške programera - kad
se zaboravi navesti uvjet spajanja.
Kartezijev produkt
OSOBA MJESTO
ID IME PBR PBR NAZIV_MJESTA
1 Pero 88000 88000 Mostar
2 Mate 88000 88220 Široki Brijeg
3 Ivo 88220
• SELECT id, ime, naziv_mjesta ID IME NAZIV_MJESTA

FROM osoba, mjesto 1 Pero Mostar
2 Mate Mostar
3 Ivo Mostar
1 Pero Široki Brijeg
2 Mate Široki Brijeg
3 Ivo Široki Brijeg
48
Osnovna sintaksa spajanja
• SELECT COLUMN(S)
FROM TABLES
WHERE uvjet spajanja
PRAVILO !
 Broj tablica – 1 = broju uvjeta spajanja
equi join
Primjer:
• SELECT id, ime, naziv_mjesta
FROM osoba, mjesto
WHERE osoba.pbr=mjesto.pbr;
OSOBA MJESTO

3 Ivo 88220
4 Tomo 88000
5 Marija 88220
49
equi join
Primjer:
FROM osoba, mjesto
ID IME NAZIV_MJESTA
1 Pero Mostar
Rezultat
upita 2 Mate Mostar
4 Tomo Mostar
5 Marija Široki Brijeg
equi join
Primjeri:
• SELECT d.ime, d.prezime, o.naziv_opcine

FROM djelatnik d, opcina o
WHERE d.sifra_opcine=o.sifra_opcine;
• SELECT d.ime, d.prezime, d.email, d.placa,

rm.naziv_radmj, o.naziv_odjela
FROM djelatnik d, radno_mjesto rm, odjel o
WHERE d.sifra_radmj=rm.sifra_radmj
AND rm.sifra_odjela=o.sifra_odjela
AND dodatak is not null;
50
outer join
Primjer:
FROM osoba, mjesto
OSOBA MJESTO

3 Ivo 88220
4 Tomo 88000
5 Marija NULL ?
outer join

WHERE osoba.pbr=mjesto.pbr; 2 Mate Mostar
4 Tomo Mostar
WHERE osoba.pbr=mjesto.pbr(+); 2 Mate Mostar

4 Tomo Mostar
5 Marija
51
outer join
Primjer:
• SELECT d.id_djelatnika, d.ime, d.prezime, d.placa,

rm.naziv_radmj
FROM djelatnik d, radno_mjesto rm
AND placa>2000;
• SELECT d.id_djelatnika, d.ime, d.prezime, d.placa,

rm.naziv_radmj, o.naziv_odjela
AND rm.sifra_odjela=o.sifra_odjela (+)
AND placa>2000;
self join
Primjer:
• SELECT a.id, a.ime ime_dj, b.ime ime_sefa
FROM osoba a, osoba b
WHERE a.id_sefa=b.id;
OSOBA
ID IME ID_SEFA ID IME_DJ IME_SEFA

1 Pero NULL 2 Mate Pero
2 Mate 1 3 Ivo Pero
3 Ivo 1 4 Tomo Pero
4 Tomo 1 5 Marija Ivo
5 Marija 3
52
self join
Primjer:
• SELECT d1.ime || ' ' || d1.prezime djelatnik, d1.placa,

d1.ime || ' ' || d2.prezime šef, d2.placa
FROM djelatnik d1, djelatnik d2
WHERE d1.id_sefa=d2.id_djelatnika
AND d1.placa > d2.placa;
SQL: 1999
53
SQL: 1999 sintaksa – spajanje tablica
• SELECT tablica1.stupac, tablica2.stupac

FROM tablica1
[CROSS JOIN tablica2] |
[NATURAL JOIN tablica2] |
[JOIN tablica2 USING (stupac)] |
[JOIN tablica2
ON (tablica1.stupac=tablica2.stupac)]
[LEFT|RIGHT|FULL OUTER JOIN tablica2
ON (tablica1.stupac=tablica2.stupac)];
SQL: 1999 – CROSS JOIN
Primjer:
• SELECT d.prezime, o.naziv_opcine

FROM djelatnik d
CROSS JOIN opcina o;
→ Rezultat ovakvog upita je Kartezijev produkt relacija.
54
SQL: 1999 – NATURAL JOIN
Primjer:
• SELECT o.sifra_opcine, o.naziv_opcine, z.naziv_zupanije

FROM opcina o
NATURAL JOIN zupanija z;
→ NATURAL JOIN se bazira na spajanju onih atributa iz tablica

koji imaju isto ime i tip.
→ U gornjem primjeru to je atribut: SIFRA_ZUPANIJE
SQL: 1999 – JOIN ... USING ...
Primjer:
• SELECT d.id_djelatnika, d.prezime, o.naziv_opcine

FROM djelatnik d
JOIN opcina o USING (sifra_opcine);
→ Korištenjem USING izraza moguće je točno definirati atribute

na osnovu kojih će se vršiti spajanje tablica.
55
SQL: 1999 – JOIN ... ON ...
Primjer:
• SELECT d.id_djelatnika, d.ime, d.prezime, o.sifra_opcine,
o.naziv_opcine
FROM djelatnik d JOIN opcina o
ON (d.sifra_opcine = o.sifra_opcine);
• SELECT d1.prezime djel, d2.prezime sef

FROM djelatnik d1 JOIN djelatnik d2
ON (d1.id_sefa = d2.id_djelatnika);
→ JOIN ON – Sintaksa za spajanje koja se najčešće koristi bilo da

je u pitanju equijoin ili self-join.
SQL: 1999 – JOIN ... ON ...
Primjer (spajanje 3 tablice):
• SELECT ime, prezime, o.naziv_opcine, z.naziv_zupanije

FROM djelatnik d
JOIN opcina o
ON d.sifra_opcine = o.sifra_opcine
JOIN zupanija z
ON o.sifra_zupanije = z.sifra_zupanije;
56
SQL: 1999 – OUTER JOIN
Primjer:
• SELECT rm.sifra_radmj, rm.naziv_radmj, o.naziv_odjela

FROM radno_mjesto rm
LEFT OUTER JOIN odjel o
ON (rm.sifra_odjela=o.sifra_odjela);

RIGHT OUTER JOIN odjel o
SQL: 1999 – OUTER JOIN
Primjer:

FULL OUTER JOIN odjel o
57
Usporedba SQL: 1999 i ORACLE sintakse
ORACLE SQL: 1999

• EQUIJOIN • NATURAL | INNER JOIN
• OUTER JOIN • LEFT OUTER JOIN
• SELF JOIN • JOIN ON
• NONEQUIJOIN • JOIN USING
• Kartezijev produkt • CROSS JOIN
Test 2.
(10 bodova)
58
SQL podupiti
Podupiti
SELECT ...
FROM ...
WHERE ...
( SELECT ...
FROM ... Podupit
WHERE ... )
59
Korištenje podupita
Primjer:
• SELECT ime, prezime, placa

FROM djelatnik
1800
WHERE placa >
( SELECT placa
FROM djelatnik
WHERE ime = 'Ernest' );
• U ovom primjeru «unutarnji» SELECT iskaz (PODUPIT) vraća plaću

djelatnika po imenu Ernest.
• «Vanjski» SELECT iskaz koristi taj rezultat «unutarnjeg» upita da bi
prikazao sve djelatnike koji zaraĎuju više od tog iznosa.
Tipovi podupita
• Podupiti koji vraćaju jedan redak

Operatori: =, >, <, >=, <=, <>
• Podupiti koji vraćaju više od jednog retka

Operatori: IN, ANY, ALL
60
Podupiti – Primjer
Primjer:
• Prikaţi djelatnike ĉije radno mjesto je isto kao i djelatnika 101.
• SELECT ime, prezime, sifra_radmj

FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj = IT-PROG
( SELECT sifra_radmj
FROM djelatnik
WHERE id_djelatnika = 101 );
Podupiti – Primjer korištenja agregatnih funkcija
Primjer:
• Prikaţi sve djelatnike (ime, prezime, datum zaposlenja, plaća)
ĉija plaća je veća od prosjeĉne plaće u poduzeću.
• SELECT ime, prezime, datum_zaposlenja, placa

FROM djelatnik
WHERE placa > 1.450
( SELECT AVG (placa)

FROM djelatnik
);
61
Primjer:
• Prikaţi djelatnike ĉije radno mjesto je isto kao i djelatnika 101
i ĉija plaća je veća od plaće djelatnike 2.
• SELECT ime, prezime, sifra_radmj, placa

FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj = ( SELECT sifra_radmj
FROM djelatnik
WHERE id_djelatnika = 101 )
AND placa > ( SELECT placa
FROM djelatnik
WHERE id_djelatnika = 2 );
Podupiti – Primjer korištenja podupita u HAVING dijelu iskaza
Primjer:
• SELECT sifra_radmj, AVG (placa)
FROM djelatnik
HAVING AVG (placa) >
( SELECT AVG(placa)
FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj='IT-PROG');
• Podupit se moţe koristiti ne samo u WHERE dijelu SELECT

iskaza, nego i u HAVING dijelu iskaza. Prvo se izvršava podupit,
a zatim se rezultat podupita vraća u HAVING dio vanjskog upita.
62
Podupiti – Primjeri najĉešćih pogrešaka
GREŠKA ! Podupit ne vraća niti jedan redak.
Primjer:
• SELECT ime, prezime, sifra_radmj
FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj =
( SELECT sifra_radmj
FROM djelatnik
WHERE prezime='Crnjac' );
Podupiti – Primjeri najĉešćih pogrešaka
GREŠKA ! Podupit vraća više od jednog retka, a koristi se

operator jednakosti (=).
Primjer:
• SELECT id_djelatnika, ime, prezime
FROM djelatnik
WHERE placa =
( SELECT MIN(placa)
FROM djelatnik
GROUP BY sifra_radmj );
→ ORA-01427: single-row subquery returns more than one row

• Da bi ispravili grešku u gornjem upitu operator (=) moţemo
promijeniti u operator (IN).
63
Podupiti koji vraćaju više od jednog retka
IN operator
Primjer:
• SELECT ime, prezime, placa, sifra_radmj
FROM djelatnik
WHERE placa IN
( SELECT MIN(placa)
AND rm.sifra_odjela=o.sifra_odjela
GROUP BY o.sifra_odjela );
• Nakon izvršavanja podupita, SUBP (npr. Oracle) će ovako vidjeti

vanjski upit ...
• SELECT ime, prezime, placa, sifra_radmj FROM djelatnik
WHERE placa IN (700,900,1000,1200);
Podupiti koji vraćaju više od jednog retka

ANY i ALL operator
< ANY = manje od maximuma

> ANY = više od minimuma
< ALL = manje od minimuma

> ALL = više od maximuma
64
Primjer:
• Prikaţi djelatnike koji nisu IT programeri i ĉija plaća je niţa od
plaće nekog od IT programera.

FROM djelatnik
WHERE placa < ANY
( SELECT placa
FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj = 'IT-PROG' )
AND sifra_radmj <> 'IT-PROG' ;
Primjer:
• Prikaţi djelatnike koji nisu na radnom mjestu PROD-KAM i ĉija
plaća je niţa od plaće svih djelatnika na radnom mjestu PROD-KAM.

FROM djelatnik
WHERE placa < ALL
( SELECT placa
FROM djelatnik
WHERE sifra_radmj = 'PROD-KAM' )
AND sifra_radmj <> 'PROD-KAM' ;
65
Korelacijski podupiti
uzima se kandidat red

iz vanjskog upita
izvršava se unutarnji upit

koristeći podatke iz
kandidat reda
vrijednosti iz unutarnjeg upita

se koriste da se kandidat red
kvalificira ili diskvalificira
• Podupit (unutarnji upit) se izvršava jedanput za svaki redak iz

vanjskog upita.
Korelacijski podupiti
Primjer:
• Prikaţi sve djelatnike koji zaraĊuju više od prosjeĉne plaće u
njihovom odjelu.
• SELECT ime, prezime, d.sifra_radmj, placa

FROM djelatnik d, radno_mjesto vanjski_rm
WHERE d.sifra_radmj=vanjski_rm.sifra_radmj
AND placa > ( SELECT AVG(placa)
AND rm.sifra_odjela =
vanjski_rm.sifra_odjela );
66
EXISTS operator
• EXISTS operator testira postojanje redaka u rezultatu

podupita:
– ako podupit vrati bar jedan redak operator EXISTS će
vratiti TRUE.
– ako podupit ne vrati niti jedan redak operator EXISTS će
vratiti FALSE.
Primjer:
• Prikaţi sve djelatnike koji imaju bar jednu osobu koja im je
“podreĊena”.
a) korištenjem EXISTS operatora

FROM djelatnik d
WHERE EXISTS (
SELECT 'X'
FROM djelatnik
WHERE id_sefa=d.id_djelatnika
);
67
Primjer:
• Prikaţi sve djelatnike koji imaju bar jednu osobu koja im je
“podreĊena”.
b) korištenjem IN operatora

FROM djelatnik
WHERE id_djelatnika IN (
SELECT id_sefa
FROM djelatnik
WHERE id_sefa IS NOT NULL
);
Primjer:
• Prikaţi općine u kojima ne ţivi niti jedan djelatnik poduzeća.
a) korištenjem NOT EXISTS operatora
• SELECT sifra_opcine, naziv_opcine

FROM opcina o
WHERE NOT EXISTS (
SELECT 'X'
FROM djelatnik
WHERE sifra_opcine=o.sifra_opcine
);
68
Primjer:
• Prikaţi općine u kojima ne ţivi niti jedan djelatnik poduzeća.
b) korištenjem NOT IN operatora
• SELECT sifra_opcine, naziv_opcine

FROM opcina
WHERE sifra_opcine NOT IN
( SELECT DISTINCT(sifra_opcine)
FROM djelatnik );
Sigurnost baze podataka
69
Korisnici i sigurnost
Korisnici i sigurnost
• CREATE USER pero IDENTIFIED BY pero;
• CONNECT pero/pero;
• ALTER USER pero IDENTIFIED BY pero1;
70
Sistemske privilegije
• više od 100 sistemskih privilegija
• Tipiĉne DBA privilegije:

– CREATE USER
– DROP USER
– DROP ANY TABLE
– BACKUP ANY TABLE
– SELECT ANY TABLE
– CREATE ANY TABLE
• Osnovna sintaksa za dodjeljivanje sistemskih privilegija:
GRANT sistemske_privilegije
TO korisnik|uloga|PUBLIC
[WITH ADMIN OPTION]
• Osnovna sintaksa za ukidanje sistemskih privilegija:
REVOKE sistemske_privilegije
FROM korisnik|uloga|PUBLIC
71
Primjeri:
• GRANT create session, create table,

create sequence, create view
TO pero;
• REVOKE create view

FROM pero;
Uloga (Role)
Korisnici
Uloga
Privilegije
Dodjeljivanje privilegija korisnicima Dodjeljivanje privilegija korisnicima

bez definirane uloge nakon definiranja uloge
72
Uloga (Role)
• CREATE ROLE uloga_1 IDENTIFIED BY uloga_1;
• GRANT create session, create table, create view

TO uloga_1;
• GRANT uloga_1
TO pero;
Objektne privilegije
Najčešće korištene objektne privilegije su:
• SELECT – tablice, pogledi, sekvence

• INSERT, UPDATE, DELETE – tablice, pogledi
• INDEX, REFERENCES – tablice
• ALTER – tablice, sekvence
• EXECUTE – procedure
• ALL, ALL PRIVILEGES
73
• Osnovna sintaksa za dodjeljivanje objektnih privilegija:

GRANT objektne_privilegije
ON ime_objekta
TO korisnik|uloga|PUBLIC
[WITH GRANT OPTION]
• Osnovna sintaksa za ukidanje objektnih privilegija:

REVOKE objektne_privilegije
ON ime_objekta
FROM korisnik|uloga|PUBLIC
Primjer:
• GRANT select, insert

ON djelatnik
TO pero, mate
WITH GRANT OPTION;
• GRANT select
ON opcina
TO PUBLIC;
74
Upravljanje transakcijama
500 KM
Raĉun 1 Raĉun 2
5.000 KM 1.000 KM
1) UPDATE racun SET saldo=saldo-500

WHERE id_racuna=1;
2) UPDATE racun SET saldo=saldo+500
WHERE id_racuna=2;
Transakcija se mora izvršiti u potpunosti (u gornjem sluĉaju obe

UPDATE naredbe) ili nikako – “SVE ili NIŠTA”
75
Upravljanje transakcijama (ORACLE)
• 2 tipa transakcija:
– DML – sadrži jedan ili više DML iskaza
– DDL – sadrži jedan DDL iskaz
• Transakcija zapoĉinje kada je:

– DDL naredba izdana
– Pokrenut prvi DML iskaz nakon COMMIT-a
• Transakcija se moţe završiti na sljedeći naĉin:

– COMMIT iskazom – potvrdi sve izmjene
– ROLLBACK iskazom – poništi sve izmjene
– DDL iskazom → automatski COMMIT
– Padom sustava → automatski ROLLBACK
• Stanje sustava prije izvršavanje COMMIT ili ROLLBACK

naredbe:
– moguće je vratiti sustav u stanje prije izvršavanja naredbi
iz transakcije
– korisnik koji radi izmjene podataka kroz transakciju može
vidjeti efekte tih izmjena (npr. izvršavanjem SELECT iskaza)
– ostali korisnici ne mogu vidjeti efekte navedenih izmjena
– n-torke nad kojima se rade izmjene kroz transakciju
(INSERT, UPDATE, DELETE) automatski se zaključavaju i
ostali korisnici ih ne mogu mijenjati.
Napomena: U Oracle sustavu implicitno zakljuĉavanje će
se desiti za sve SQL iskaze osim SELECT-a
76
• Stanje sustava nakon izvršavanja COMMIT naredbe:

– izmjene podataka u bazi postaju trajne
– sustav se više ne može vratiti u stanje prije izvršavanja
naredbi iz transakcije
– svi korisnici mogu vidjeti efekte izmjena učinjenih kroz
transakciju
– n-torke nad kojima su vršene izmjene kroz transakciju nisu
više zaključane i navedene n-torke postaju dostupne za
izmjenu i drugim korisnicima.
• Stanje sustava nakon izvršavanja ROLLBACK naredbe:

– izmjene podataka u bazi se poništavaju
– sustav se vraća u stanje prije izvršavanja naredbi iz
transakcije
– n-torke koje su bile implicitno zaključane kroz transakciju
nisu više zaključane te postaju dostupne za izmjenu i
drugim korisnicima.
77
Primjer
Vrijeme Sesija 1 Sesija 2
SELECT placa FROM djelatnik

t1 WHERE id_djelatnika=1;
UPDATE djelatnik
2000 SET placa=placa+1000
t3 SELECT placa FROM djelatnik SELECT placa FROM djelatnik

WHERE id_djelatnika=1; WHERE id_djelatnika=1;
2000 3000
t4 COMMIT;

3000 3000
Primjer
SELECT placa FROM djelatnik

UPDATE djelatnik
2000 SET placa=placa+1000

2000 3000
t4 ROLLBACK;

2000 2000
78
Deadlock
Primjer
UPDATE djelatnik
t1 SET placa=placa+1000
WHERE id_djelatnika=1; UPDATE djelatnik
t2 SET placa=placa-500
WHERE id_djelatnika=2;
UPDATE djelatnik
t3 SET placa=placa-500
UPDATE djelatnik
t4 SET placa=placa+1000
t5 → ORA-00060: deadlock detected while waiting for resource
Ostali objekti u bazi podataka

VIEW, SEQUENCE, INDEX, SYNONYM
79
Objekti u bazi podataka
• TABLE – Tablica
• VIEW – Pogled
• SEQUENCE – Sekvenca
• INDEX – Indeks
• SYNONYM – Sinonim
Pogled (VIEW)
Što je pogled?
- “prozor” u podatke
- podaci se izvode, ne posjeduju
- pohranjuje se kao SELECT izraz u rječnik podataka
Uporaba pogleda
- za ograničenje pristupa podacima
- za pojednostavljenje složenih upita
- za omogućavanje neovisnosti podataka
- za prikaz različitih pogleda na iste podatke
80
Pogled (VIEW)
Jednostavni pogled
- podaci su iz jedne tablice
- ne sadrži funkcije ili grupe
- može izvršiti DML
Sloţeni pogled
- podaci su iz više tablica
- sadrži funkcije ili grupe
- ne može izvršiti DML
Kreiranje pogleda (VIEW)
CREATE OR REPLACE VIEW djelatnik_imenik

AS
SELECT id_djelatnika, ime, prezime, email, telefon
FROM djelatnik;
CREATE VIEW radno_mj_stat (radmj,minplac,maxplac,prosjek)

AS
SELECT rm.naziv_radmj, min(placa), max(placa), avg(placa)
GROUP BY rm.naziv_radmj;
81
Pogled (VIEW)
Brisanje pogleda (VIEW)
• Pogled možete izbrisati bez ikakvog gubitka podataka

jer je pogled (view) baziran na tablicama u bazi.
Brisanje pogleda nema nikakvog utjecaja na te tablice.
DROP VIEW ime_pogleda
82
Indeks (INDEX)
– Brzina pristupa podacima u relaciji je važno svojstvo sustava za

upravljanje podacima. Najjednostavniji način pristupa,
sekvencijalna pretraga, u većini slučajeva ne zadovoljava.
– Kreiranjem indeksa formira se struktura B-stabla koja omogućava

nesekvencijalni pristup do n-torke u relaciji. Nesekvencijalni
pristup moguć je prema vrijednostima onih atributa nad kojima je
izgraĎena indeksna struktura.
– Nad jednom relacijom može biti izgraĎeno više indeksa, od kojih

svaki može sadržavati jedan ili više atributa.
– Osim radi poboljšanja performansi sustava, indeksi se kreiraju i

radi osiguranja jedinstvenosti vrijednosti atributa u relaciji.
Kreiranje indeksa (INDEX)
– AUTOMATSKI
• UNIQUE INDEX se automatski kreira kada se definira
PRIMARY KEY ili UNIQUE CONSTRAINT u definiciji
tablice
– RUĈNO
• Korisnik može ručno dodati indeks na neki drugi
atribut (radi ubrzanja pristupa podacima)
Primjer:
• CREATE INDEX djelatnik_prez_idx
ON djelatnik(prezime);
83
Indeks (INDEX)
– Indekse bi u principu trebalo primjenjivati u

sljedećim sluĉajevima:
• za atribute prema kojima se obavlja spajanje relacija

• za atribute koji se često koriste za postavljanje uvjeta
selekcije
• za atribute prema kojima se često obavlja grupiranje
ili sortiranje
Indeks (INDEX)
– Prilikom kreiranja indeksa treba voditi raĉuna i o

nekim njihovim negativnim aspektima, te ih treba
koristiti samo tamo gdje je njihova uporaba
opravdana, jer:
• indeksi zauzimaju značajan prostor

• ažuriranje vrijednosti atributa nad kojima je izgraĎen
indeks traje znatno dulje nego ažuriranje vrijednosti
nad kojima nema indeksa (ovdje treba razlikovati
atribute prema kojima se pronalaze n-torke koje
treba ažurirati, od atributa čije se vrijednosti
ažuriraju)
84
Indeks (INDEX)
– Indekse ne bi trebalo primjenjivati ukoliko:
• vrijednosti atributa za kojeg se gradi indeks imaju

relativno mali broj različitih vrijednosti (npr.
spol_osobe s dopuštenim vrijednostima M, Ţ, u
relaciji s 30 000 n-torki)
• u relaciji predstoji velik broj upisa, izmjena ili brisanja
n-torki. Preporučljivo je u takvim slučajevima
postojeće indekse izbrisati, te ih ponovo izgraditi tek
nakon obavljenih promjena na podacima.
• relacija sadrži vrlo mali broj n-torki (npr. do stotinu).
U takvim slučajevima sustav lakše pristupa
sekvencijalnom pretragom, nego prolaskom kroz
strukturu B-stabla.
Sekvence (SEQUENCES)
Što je sekvenca?
- automatski generira jedinstveni broj

- obično se koristi za dodijeljivanje vrijednosti
PRIMARNOM KLJUČU
- sekvenci može pristupati više korisnika
85
• CREATE SEQUENCE sequence

[INCREMENT BY n]
[START WITH n]
[{MAXVALUE n | NOMAXVALUE}]
[{MINVALUE n | NOMINVALUE}]
[{CYCLE | NOCYCLE}]
[{CACHE n | NOCACHE}];
• CREATE SEQUENCE dept_deptid_seq

INCREMENT BY 10
START WITH 120
MAXVALUE 9999
NOCACHE
NOCYCLE;
86
• INSERT INTO odjel (sifra_odjela, naziv_odjela)

VALUES (odjel_sifra_seq.NEXTVAL, 'Strategija i razvoj');
• SELECT odjel_sifra_seq.CURRVAL
FROM dual;
Sinonimi (SYNONYMS)
Sinonim je drugi naziv za objekt koristan kod

referenciranja na objekte drugih korisnika.
Primjer:
CREATE [PUBLIC] SYNONYM ime_sinonima
FOR [vlasnik.]ime_objekta;
CREATE SYNONYM djelatnik

FOR fsr.djelatnik;
87
Test 3.
(10 bodova)
O predmetu
Web
http://www2.fsr.ba/nastava/baze
Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...
 To: goran.kraljevic@hteronet.ba
 Subject: Baze
88

Baze Vjezbe

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Baze Vjezbe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA I RAĈUNARSTVA

Nastavnik: Prof.dr.sc. Draţena Tomić

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 1

Pitanja, primjedbe, dogovor za konzultacije ...

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 2

1. kolokvij (Modeliranje + Teorija) 25 bodova

1. test (Modeliranje) 10 bodova

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 3

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 4

• Baza podataka je skup meĎusobno povezanih podataka, pohranjenih

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 5

• Entitet, Atribut, Veza ...

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 6

• Primarni kljuĉ (engl. Primary key)

• Vanjski ili strani kljuĉ (engl. Foreign key)

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 7

Razrješavanje N:N relacije

• U slučaju N:N relacije – u relacijskom modelu će nastati nova tablica, koja

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 8

Zašto UML (odnosno korištenje jedne notacije)?

Grady Booch Ivar Jacobson James Rumbaugh

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 9

 ASOCIJACIJA (association) 1 1..*

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 10

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 11

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 12

• Na slici je dana denormalizirana tablica s nazivima stupaca i

Napraviti normalizirani model podataka s pripadajućim entitetima,

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 13

• Tablica se nalazi u 1NF ako su svi nekljuĉni atributi funkcijski

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 14

• Tablica je u 2NF ako i samo ako je u 1NF i ako su svi nekljuĉni

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 15

• Tablica je u 3NF ako i samo ako je u 2NF i ako niti jedan

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 16

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 17

Primjer 1. ( Relacijski model )

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 18

• Faktura je dokument koji se šalje kupcu kako bi mogao izvršiti plaćanje

Faktura se sastoji od 2 osnovna dijela:

Definirati sve entitete, atribute i veze za proces Fakturiranja kupcima.

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 19

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 20

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 21

• Profesionalni programer Marko Marković odlučio je napraviti program

Za svaki program se evidentira vrijeme utrošeno za njegovu izradu,

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 22

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 23

Primjer 3. ( Relacijski model )

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 24

• Na Fakultetu strojarstva i računarstva u Mostaru evidentirani su podaci o

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 25

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 26

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 27

• U bazi podataka potrebno je evidentirati podatke o zrakoplovima,

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 28

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 29

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 30

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 31

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 32

• Profesor programiranja Marko Marković odlučio je napraviti program za

Ak.god. 2009/2010. BAZE PODATAKA – vjeţbe 33

• Na slici je dana denormalizirana tablica UGOVORI s nazivima stupaca i