JU SREDNJOŠKOLSKI CENTAR

„JOVAN CVIJIĆ“
MODRIČA

MATURSKI RAD IZ ELEKTROENERGETSKIH

SISTEMA

TEMA: POREMEĆAJI U ELEKTRIČNIM MREŽAMA

Mentor: Učenik:
Mile Mitrović, prof Nikola Lazić
Modriča, školske 2016/2017 godine
 SADRŽAJ

Uvod.............................................................................................................................................3

Poremećaji u električnim mrežama..............................................................................................4

Prekidi provodnika.......................................................................................................................5

Kratki spojevi...............................................................................................................................6

Zemljospoj...................................................................................................................................7

Prenaponi.....................................................................................................................................7

Zaključak....................................................................................................................................12

Literatura....................................................................................................................................13

Mišljenje mentora......................................................................................................................14

2
 Uvod

U električnim mrežama i postrojenjima često nastupaju kvarovi koji su nepoželjni, koje

trebamo otkriti i otkloniti. Zato treba znati kako nastaju poremaćaji, na koji način štete
mrežama i o vrstama poremećaja kao i na koji način se mogu spriječiti. Do kvarova dolazi
usljed nekih prirodnih uticaja kao što su: vjetar, oluja, klizanje zemljista, zemljotres, inje,
snijeg i led, atmosferska pražnjena i slično. Osim prirodnih pojava, uzročnici kvarova mogu
biti i mehaničke prirode, na primjer: nabacivanje raznih predmeta na provodnike, udar
puščanog metka u provodnik ili izolator, pad polomljenih grana drveća na provodnike, požar u
blizini voda, greške u materijalu opreme ili u lošem kvalitetu montažnih radova, građevinski
radovi (buldožerima u blizini kabla i drugo).

3
 Poremećaji u električnim mrežama

U toku eksplatacije u elektroenergetskim vodovima dolazi do kvarova na pojedinim

dijelovima vodova, to izaziva niz poremećaja. Uzroci kvarova mogu biti sledeći, na primjer:
voda, snijeg, led, oluja, klizište zemlje, zemljotresi, atmosferska pražnjenja i drugi. Osim
prirodnih pojava, uzročnici kvarova mogu biti i mehaničke prirode, na primjer: nabacivanje
raznih predmeta na provodnike, udar puščanog metka u provodnik ili izolator, pad polomljenih
grana drveća na provodnike, požar u blizini voda, greške u materijalu opreme ili u lošem
kvalitetu montažnih radova, građevinski radovi (buldožerima u blizini kabla i drugo).

Poremećaji mogu da budu:

 Kratkotrajni
 Prolaznog karaktera
 Trajni

Najčešći poremećaji mogu da budu:

 Kratki spojevi
 Prekidi provodnika
 Zemljospojevi
 Prenaponi

Slika 1. Funkcionalna strujna mreža

4
 Prekidi provodnika

Do prekida provodnika dolazi prilikom velikih sila zatezanja, prevelikog dodatnog

tereta koji mogu biti snijeg i led, kao i od mehaničkih oscilacija.

Mehaničke oscilacije nastaju usljed dejstva vjetra, a mogu se podijeliti prema

karakterističnim veličinama, a to su:

 Eolske
 Podrasponske
 Rasponske oscilacije

Eolske oscilacije nastaji pri malim brzinama vjetra od 1-10 m/s, frekvencije od 5-120
Hz, amplitude od 0,1-1 cm. Ovo su oscilacije u vertikalnoj ravni koje naprežu provodnik i
zaštitnu užad u tačkama pričvršćivanja za stubove. Posledice su prekidi žica usljed zamora
materija i odvrtanja na ovjesnoj opremi i stubovima. Efikasno sredstvo je primjena prigušivača
kao što je Stok prigušivač, on prigušuje velike količine energije, takođe dosta utiče i pravilan
izbor mjesta gdje se postavlja prigušivač.

Podrasponske oscilacije se javljaju kod provodnika u snopu, nastaju u podrasponima,

frekvencija im je 0.5-5 Hz, amplituda do ½ rastojanja između provodnika, nastaju pri brzini
vjetra od 5-10 m/s. Usljed ovih oscilacija provodnici se u jednom podrasponu udaljavaju, a u
sljedećim približavaju. Zaštite od ovih oscilacija mogu da budu prigušnice sa graničnicima, a
postavljaju se na različite dužine duž provodnika.

Rasponske oscijalcije nastaju u specifičnim slučajevima kada su neravnomjerna

opterećenja ledom,a na njihj djeluje vjetar brzinom 3-30 m/s.

Ovo su oscilacije u vertikalnoj ravni.Frekvencija im je od 0.1-1 Hz,amplituda od 0.3-

12 cm, talasna dužina od 10-400 m. Zbog velikih dužina oštećuju izolatorske lance, ovjesnu
opremu i stubove.

5
 Kratki spojevi

Kratak spoj nastaje spajanjem dvije tačke različitog električnog potencijala preko vrlo
malog otpora i pri tome mogu poteći vrlo velike struje. Do kratkih spojeva dolazi usljed
slabljenja izolacije između faznih provodnika ili između provodnika i zemlje. Kratki spojevi
mogu biti:

 Tropolni
 Dvopolni
 Jednopolni

Tropolni nastaje ako se zahvate tri provodnika, dvopolni nastupa između dva
provodnik, a jednopolni nastaje kada jedan od faznih provodnika dođe u dodir sa zemljom.
Kratak spoj je prelazna pojava.

Poremećaji koji nastaju u električnim mrežama usljed kratkog spoja smatraju se

najopasnijim. Pored toga što kratki spoj oštećuje vodove, takođe izaziva i nestabilan rad u
električnim mrežama. Da bi ove posljedice bile što manje treba pokloniti veliku pažnju izboru
primjenjene zaštite u električnim mrežama. Zaštita od kratkog spoja se izvodi ugrađivanjem
odgovarajuće zaštite (osigurač, elektronska zaštita od preopterećenja) te pažljivim rukovanjem
i održavanjem uređaja i spojnih vodova. Odabrana zaštita treba da je vrlo osjetljiva na pojavu
kratkog spoja kako bi ostali dijelovi mreže nastavili neometano snabdijevanje mreže
električnom energijom. U blizini tačke krakog spoja napon se „slama“, odnosno toliko
smanjuje da većinu velikih asinhronih motora isključi podnaponska zaštita. Ukoliko motori
nisu obezbijeđeni podnaponskom zaštitom, onda se oni pri povratku napona naglo uključuju
što dovodi do opasnih udaraca u mrežu i narušavanja stabilnog rada. Struje kratkog spoja
izazivaju velike smetnje na telekomunikacijskim uređajima i u njima se mogu pojaviti i po
život opasni naponi. Ako struja kratkog spoja teče kroz zemlju na mjestu kratkog spoja
pojavljuju se veoma opasne razlike potencijala, koje su opasne ako duže traju.

Za isključivanje vodova koriste se topljivi osigurači. Topljivi osigurači se po pravilu

koriste u mrežama niskog napona, ali ponekad i za vodove do 35kV. U vodovima viših napona
koriste se prekidači sange, oni automatski isključuju vod pomću releja, a ova zaštita se zove

6
relejna zaštita. Prema karakteristikama djelovanja najviše se koriste prekostrujna i distanta
(daljinska) zaštita. Prekostrujna zaštita djeluje kada struja u vodu prevaziđe, svojim
intenzitetom, unaprijed podešenu vrijednost na releju. Distanta (daljinska) djeluje kada
impedansa padne ispod unaprijed podešene vrijednosti.

Zemljospojevi

Do zemljospojeva dolazi kada u sistemu jedan od provodnika dobje spoj sa zemljom.

Oni mogu biti prolaznog i trajnog karaktera.

Najveći broj zemljospojeva nastao je usljed prolaznih uzroka, među kojima su najveći
uzroci preskoci na izolaciji. Takođe nastaju usljed spoja faze i mase od vjetrom nanešenih
grana koje nisu redovno sječeni uz mrežu, ili eventualnog premoštenja koje izazivaju ptice.
Trajni zemljospojevi su rjeđi, a nastaju usljed proboja izolacije ili faznog provodnika. U
podzemnim mrežama većinom nastaju trajni zemljospojevi i to usljed termičkog proboja.
Zaštita od zemljospojeva mreže se može ostavriti postavljanjem Petersenove prigušnice koja
se postavlja u zvjezdište transformatora.

Ova prigušnica se postavlja u mrežema viših napona, zaštita se postiže uzemljenjem

zvjezdišta direktno ili preko niskoomske impedanse.

Prenaponi

Prenaponi su svako kratkotrajno povišenje napona bilo da se javlja između samih

faznih provodnika ili između faznih provodnika i zemlje. Stvaraju vrlo jaka električna polja
koja su opasna po izolaciju cijelog elektroenergetskog sistema.

Slika 2. Prenaponi

7
 Prenaponi se dijele na:

 Unutrašnje
 Spoljašnje

Unutrašnji prenapioni nastaju usljed naglih promjena opterećenja elektroenergetskih

sistema. Za njih je karakteristično da nastaju zbog promjene veličine i lokacije električne
energije. Amplituda sklopnih prenapona nije veća od 2-3 puta od nazivnog napona, pa se
izolacija dimenzioniše prema prenaponima. U slučaju da njihova vrijednost bude 4-5 puta veća
preduzimaju se specijalne mjere.

Spoljašnji prenaponi nastaju kao posljedica atmosferskog pražnjenja i dostižu dosta

veću vrijednost od nazivnog napona mreža. Karakteristično je da se za vrijeme pražnjenja u
elektroenergetski sistem dovodi energija koja ne zavisi od nazivnog napona.

Spoljasnji prenaponi se dijela na:

 Prenaponi koji nastaju usljed direktnog udara groma

 Induktivni prenaponi koji nastaju usljed udara groma u blizini

Prenaponi koji nastaju usljed direktnog udara groma, kao i prenaponi koji nastaju
usljed udara groma u neposrednoj blizini voda su najopasniji, jer se stvaraju prenaponi od više
stotina do nekoliko hiljada kV. Zaštita se postiže postavljanjem jednog ili više zaštitni užadi
iznad faznog provodnika.

Provodnici postavljeni iznad zaštitne užadi u prostoru koji se naziva zaštitna zona
smatraju se zaštićenim od direktnog udara groma. Zaštitna zona je određena eksperimentalnim
putem, za elektroenergetski vod koji ima jedno zaštitno uže. Obuhvata prostor od 30 stepeni
obje strane zaštitnog užeta, mjereno od vertikale koja prolazi kroz zaštitno uže.

8
 Slika 3. Zaštitna zona voda sa dva zaštitna užeta

Zaštitna zona između dva užeta obuhvata prostor ispod luka, koji dodiruje oba zaštitna
užeta, kome je središte iznad užeta, dok mu poluprečnik iznosi 0.58 od međusobne udaljenosti
do zaštitne užadi. Zaštitno uže se povezuje sa uzemljenjem transformatorske stanice.

Zemljovod kod metalnih stubova je konstrukcija stuba, a kod armiranobetonskih

stuboa je bar jedna šipka prečnika najmanje od 10mm. Vezivanje se ostvaruje preko stezaljki
koje se postavljaju najmanje na 0.3m iznad temelja. Drveni stubovi ili stubovi od nekog
drugog izolacionog materijala se ne uzemljuju osim ako nose zaštitnu užad.

U vodovima srednjih i visokih napona pored postavljanja zaštitnih užadi nije moguće
sasvim eliminisati kvarove koji nastaju direktnim udarom groma. U niskonaponskim mrežama
zaštitno uže se ne postavlja. Vodovi na kojima se zaštitno uže postavlja su:

- Vodovi napona 10kV i 20kV ako vod prolazi kroz predjele jake olujne aktivnosti ili
ako napajaju neke važne objekte
- Vodovi napona 35kV zaštitno uže se postavlja samo na dužini od jednog kilometra
ispred postrojenja koje spaja ovaj vod
- Vodovi napona 110kV i više zaštitno uže se postavlja po cijeloj dužini trase
Otpornost uzemljenja stuboa zavisi od specifične otpornosti tla, kao i od dimenzije i
raspona uzemljivača. Dužina uzemljivača treba da bude mnogo veća u odnosu na širinu, visinu
ili prečnik. Prema tome šipke, cijevi, trake ili žica imaju manju otpornost nego naprimjer ploče
iste površine.

9
 Do indukanog prenapona dolazi usljed prisustva oblaka koji je naelektrisan i na njega
se vezuje određena količina elektriciteta koja se oslobađa atmosferskim pražnjenjima prilikom
udara groma u blizini, tom prilikom u vodovima se indukuje prenapon koji dostiže vrijednost
do 400kV. Zbog toga je potrebno zaštiti razne uređaje i transformatore od prodora
prenaponskih tala koji kod njih mogu izazvati najveće štete. Prenaponski talasi se dijele
približno na dva jednaka dijela i rasprostiru se u oba pravca i to brzinom svjetlosti kroz
nadzemni vod, a kroz podzemni vod upola sporije. Za zaštitu se upotrebljavaju zaštitna iskrišta
i odvodnici prenapona. Njihov zadak je da prenapon ograniče na napon koji odgovara mreži.
Odvodnici prenapona su uređaji koji se najviše koriste za zaštitu od prenapona. To su
aparati koji imaju nelinearne otpornike vezane prema zemlji koji pri nailazku prenapona
smanjuju svoju otpornost odvodeći dio energije u zemlju. Kada prođe prenapon ponovo
povećavaju svoju otpornost na svoju prvobitnu vrijednost.
Podjela odvodnika prenapona prema konstrukciji je:
 Cijevni
 Silicijum-karbidni ili klasični
 Metal-oksidni ili cink-oksidni

U toku eksploatacije radovi na održavanju elektroenergetskog voda obavljaju se u

beznaponskom stanju, u blizini napona i pod naponom. Prije početka radova na
elektroenergetskim vodovima potrebno je sprovesti sledeće tehnike mjere bezbijednosti:
isključiti elektroenergetski vod, utvrditi beznaponsko stanje i obezbijediti radno mjesto
međusobnim povezivanjem i uzemljenjem svih faznih provodnika ispred i iza radnog mjesta.
Ovako se štiti od nenamjernog uključenja voda i udara groma. Tek posle ovih mjera pristupa
se radovima u skladu sa propisima.

S obzirom na povećanu opasnost od blizine napona pravilnikom o mjerama sigurnosti

pri radu određene su tri zone u kojima se određuju vrsta poslova i način rada. Prva zona se
nalazi na zemljištu ispod elektroenergetskog voda i na stubu do visine 3m iznad zemlje. Druga
zona se nalazi na stubu visine od 3m iznad zemlje do visine koje je odaljena od dijelova pod
naponom. Treća zona je neposredno u blizini dijelova pod naponom.

Pri izvedbi radova pod naponom primjenjuju se tri metode po kojima se radovi
obavljaju:

10
 Uz direktan kontakt – obavljaju se na niskom naponu
 Na udaljenosti – obavljaju se na srednjem naponu
 Na istom potencijalu – obavljaju se na naponima višim od 100kV

11
 Zaključak

Poremećaji u električnim mrežama su veoma štetni po uređaje i samu okolinu, naročito

uz nedostatak adekvatne zaštite. Poremećaji mogu da budu prirodni i mehanički. Do kvarova
može doći usljed erozije, atmosferskih pražnjenja, zemljotresa, vjetra, oluja i sličnih stvari.
Pošto se na prirodu ne može uticati, samim tim ne možemo ni spriječiti nastanak poremećaja u
električnim mrežama.

Ali ipak, to što se ne može spriječiti nastanak ne znači da se one ne mogu otkloniti u
trenutku pojavljivanja. Tri najčešće vrste poremećaja su: prenaponi, kratki spojevi, prekidi
provodnika i zemljospojevi.

Prenaponi su svako kratkotrajno povišenje napona bilo da se javlja između samih

faznih provodnika ili između faznih provodnika i zemlje. Stvaraju vrlo jaka električna polja
koja su opasna po izolaciju cijelog elektroenergetskog sistema.

Kratak spoj nastaje spajanjem dvije tačke različitog električnog potencijala preko vrlo
malog otpora i pri tome mogu poteći vrlo velike struje. Do kratkih spojeva dolazi usljed
slabljenja izolacije između faznih provodnika ili između provodnika i zemlje

Do prekida provodnika dolazi prilikom velikih sila zatezanja, prevelikog dodatnog

tereta koji mogu biti snijeg i led, kao i od mehaničkih oscilacija.

Do zemljospojeva dolazi kada u sistemu jedan od provodnika dobje spoj sa zemljom.

Oni mogu biti prolaznog i trajnog karaktera.

12
 Literatura

1. Internet

2. Katalozi

3. Električne mreže i dalekovodi za četvrti razred elektrotehničke škole, Senka Branković

4. Elektroenergetske mreže za treći i četvrti razred srednje škole, Rajko Misita

13
Mišljenje mentora:

____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Ocjena rada: ______________________

Pitanja na odbrani:
1.__________________________________________________________________________

2.__________________________________________________________________________

3.__________________________________________________________________________

Ocjena na odbrani rada: _____________

Zaključna ocjena:__________________

Komisija:
1.Predsjednik________________________________
2.Ispitivač__________________________________
3.Član komisije:______________________________

14
15