ILIRI

Arheološki muzeji: Split-1818-1821.; Zadar-1830.; Zagreb-1846.

HAD-1878.
-Alkman (pjesnik iz 7.st.pr.K.)-najstariji podaci o Ilirima
-Hekatej iz Mileta, Periegesis (o.500.pr.K.)-najstariji opis puta po istočnoj jadranskoj
obali (Liburni, Mentori, Histri)
-Pseudo-Skylaks, Periplus (putopis,sr.4.st.pr.K.)-Iliri od Liburna na sjeveru do
Haonaca na jugu
-Skimno iz Hijosa, Orbis descriptio (kraj 2.st.pr.K.)
-Pseudo Skimno, Periegesis (kraj 2.st.pr.K.): narod koji poštuje bogove, pun vrlina,
pravedan i gostoljubiv
-Apolodar: Illyrios-sin Kadma i Harmonije (kći Aresa i Afrodite); Kadmo je postao
kralj ilirskih Enhelejaca
-ilirsko ime se može povezati sa zmijom (isti korijen); likovni prikazi brodova jućnih
ilira-pulene u obliku zmije
-Plinije i Strabon (kraj1.st.pr.K.-poč.1.st.)-Iliri od rijeke Raše na do Akrokeraunskog
gorja
-Strabon: Japodi imali običaj tetoviranja, kao i ostali Iliri i Tračani
-Plinije St. i Pomponije Mela-Ilyri preprie dicti
-Apijan, Rimska pvijest (2.st.)-Iliri žive u krajevima od Haonca i Tespročana do
Dunava, od makedonskih i tračkih brda do panona, Jadrana i početka Alpa
-granice Ilira: Jadransko i Jonsko more, istočne Alpe i Drava, Dunav-Morava-
Vardar-Epir

-Homer, Ilijada-Peonci i Dardanci bore se kod Troje (arheološki materijal s

osobinama protoilirske kulture)
-1286.pr.K. u bitci kod Kadeša s Hetitima se bore protiv Ramzesa II
-Wilamowitz-Mollendorf: HILLEIS, jedna od 3 dorske file, ilirskog je porijekla (kao i
pleme Hylleioi koje je živjelo između Skradina i Trogira)
-mnogi suvremeni autori smatraju da su ilirskog podrijetla: Japigi u Apuliji (sl.
Japodi); Messapi, Salentini, dardi u J Italiji, Pucenti u sr. Italiji
-IGUVINSKE TABLICE (5.-4.st.pr.K.)-među strancima koji ne smiju prisustvovati
vjerskim obredima spominju se i Japuzkum Numen (Japodi)-dokaz o prisustvu u sr.
Italiji
-teorije o etnogenezi: iliri kao nosioci kulture žarnih polja; autohtona teorija; A.
Benac-Prediliri, Protoiliri, Prailiri

Ilirska plemena
-Epir-plemena srodna Ilirima s vremenom helenizirana:
Atintani, Haonci, Molossi
-od juga prema sjeveru:
Taulanti, Enhelejci, Dasareti, Penesti, Pirusti, Albani, Labeati, Scirtoni, Dokleati,
Melkumani, Deremisti, Pleraei, Ardijejci, Daorsi, Delmati, Liburni, Japodi, Histri
-u unutrašnjosti Balkana:
Makedonci (helenizirani), Peonci, Dardanci, Autarijati, Dezijati, Dindari, Deuri,
Deretini, Mezeji
-panonska plemena:
Amantini, Breuci, Oserijati, Kolapijani (Colapis-Kupa), Jasi

1
Liburni
-talasokracija: prisutnost u Picenumu, na Hvaru, Lastovu, Krfu
-Teopomp (Stjepan Bizantinac)-Lastovo i Pharosu su liburnski otoci, a Liburni su
osnovali Adriju
Pseudo-Skimno-otoci na Jadranu su liburnski
-Flor- rasprostranjeni po cijelom Jadranu
-Strabon-korintski bakhijad Hersikrates 734.g.pr.K. istjerao Liburne s Krfa (najstariji
povijesno dokumentirani sukob između Grka i Ilira)-govori o liburnskoj talasokraciji
Apijan-govori o previranjima oko Korkyre (Krfa) između Liburna i Krfčana;
Dyrahion spominje kao njihov grad
-Plinije-spominje Liburne kao stanovnike sr. Italije koje su otamo istjerali Umbrijci
(luka Truentum-posljednje uporište Liburna)
-Liburni su definitivno gospodarili i prodrli u Italiju odakle su ih istjerale provele
Kelta i aktivnosti Dionizija St. (u 1.pol.1.tis.pr.K. Liburni i Japodi imaju kontrolu nad
Jadranskim morem)
-Liburni-prvi povijesni narod koji izvori bilježe na našoj obali
-osnovno područje između Krke i Zrmanje
-Jadasi koji se spominju u farskoj bitci mogli bi biti Liburni iz područja Tadra (Diodor
govori o 10 000 ljudi, a takvu vojsku mogu skupiti samo Liburni)
-liburna-liburnska brza lađa koju preuzimaju Rimljani; prvi je spominje Julije Cezar

-Apijan-129.pr.K.-prvi pohod Rima na liburnsko područje kada Tuditan kreće na

Japode
-51.pr.K.-Delmati Liburnima oduzimaju Promonu
-49.pr.K.-građanski rat između Pompeja i Cezara zahvatio i Liburniju
-35.pr.K.-Oktavijan sam odlazi u Ilirik-uništio i pobio Korčulane i Mljetane, a
Liburnima oduzeo sve lađe (iz liburnske Senie kreće na Japode)

Grčka kolonizacija
-627.g.pr.K.-Korkirani osnivaju Epidamnos (1.grč.kolonija na Jadranu)
-588.g.pr.K.-Korkirani i Korinćani osnivaju Apoloniju
-6.st.-kolonija kniđana na Korčuli
-zaslugom Dionizija Starijeg osnivaju se Issa (397-390.g.pr.K.) i Pharos 385-
384.g.pr.K.)
-385-384.pr.K.-Iliri s otoka Hvara se bune protiv osnivanja grčke kolonije i u pomoć
im stiže 10 000 Ilira s kopna
-Pharani su u pomoć pozvali Isejce koji su poslali odred trijera i pobijedili Ilire-1.
poznata bitke između grč. kolonista i Ilire (5 000 poginulih i 2 000 zarobljenih)
-nakon Dionizija Issa se osamostaljuje i širi utjecaj na susjedne otoke: osniva koloniju
u današnjoj Lumbardi i emporije u Trogiru, Storbreču i Solinu
-Grci osnovali i Olcinium (Ulcinj) i Epidaurum (Cavtat)
-Buthoe (Budva)-grč.trgovačko središe, ali nisu ga ni osnovali ni helenizirali Grci

Država Enhelejaca
-Enhelejci-stvorili najstariju poznatu državu Ilira; moćna do 4.st.pr.K.
-mit: Enhelejci ratovali s Ilirima; u pomoć pozvali feničkog kralja Kadma; nakon što
im je Kadmo pomogao pobijediti Ilire, izabrali ga za kralja (fenički materijalni ostaci)

2
Država Taulanata
-vrhunac u 4.st.pr.K.; jedan od razloga slobljenja Enhelejske države
-vladali S i sr. Albanijom; centar u pozadini Epidamnosa
-1.put se spominje u 7.st. kada je taulantski vladar Gaularos vodio rat protiv
makedonskog kralja Argeiosa
-umiješani i u Peloponeski rat

Ratovi Ilira i Makedonaca

-360.g.pr.K.-Iliri napadaju Makedoniju; poraz mak. kralja Perodike
-Filip II, Perodikin nasljednik, pobijedio Ilire pod vodstvom Bardyladsa i natjerao ih
da napuste Makedoniju (granica na Ohridskom jezeru)
-356.g.pr.K.-sklopljen antimakedonski savez između Atene, Tračana, Peonaca i Ilira
(u čast saveza u Ateni podignuta mramorna stela na kojoj se spominje ilirski vladar
Grabos)
-Filipov vojskovođa Parmenion ponovo porazio Ilire
-Demosten drži filipike, a 342. bezuspješno putuje u Iliriju da bi pronašao saveznike
-Aleksandar pobjeđuje enhelejskog kralja Kleitosa (od tada Enhelejci priznaju vlast
Makedonaca) i taulantskog kralja Glaukiasa protiv kojeg ratuje i njegov nasljednik
Kasandar (314. privremeno osvaja Epidamnos i Apolloniju)

Invazija Kelta
-1.po.4.st.pr.K.-iz S Italije i Alpa na kontinentalne Ilire sručili se Kelti u prodoru
prema Grčkoj
-na putu im stoji moćna makedonska država pa u Iliriji čekaju da ona oslabi
-često ratuju s ilirskim plemenima
-Teopomp: Kelti su znali da su Ardijejci slabi na hranu i piće pa su u logoru ostavili
jelo i piće puno otrovnih trava; napustili su logor; Ardijejci su upali u prazan logor i
kad su vidjeli hranu i piće sve su popili i pojeli nakon čega su ih Kelti s lakoćom
svladali
-335.g.pr.K.-Kelti šalju poslanstvo Aleksandru-ispituju jačinu Makedonaca i ponovo
odustaju od napada
-280.g.pr.K.-Makedonija je slaba i Kelti s 3 vojske kreću prema Grčkoj; makedonski
kralj Ptolomej Keraun odbija pomoć Dardanaca; 1 vojska na čelu s Belgiosom ga
porazila i ubila na bojnom polju
-2 vojske na čelu s Brennos i Akichorios krenule u Grčku; 279.g.pr.K. poraz kod
Termopila

Država Dardanaca
-poznati po ratovima s Makedoncima
-jačaju nakon što Kelti oslabljuju Makedonce i Peonce
-Livije-od srednjodalmatinskih otoka do Epira
-krajem 3. i poč 2.st.pr.K. neprestano napadaju Makedonce
-s ponovnim jačanjem Makedonaca, gube moć

Ilirska država
-u doba političke samostalnosti Iliri su stvorili državu koja se protezala od
srednjodalmatinskih otoka na S do Epira na J i Dardanije i Makedonije na I
-mnogi autori nazivaju je ardijejskom državom jer smatraju da su je oni osnovali i
njome vladali

3
Fanula Papazoglu-Ilirska kraljevina u kontinuitetu od kraja 5. do 2.st.pr.K.
(15 vladara)
-nije dokazano da su ti kraljevi vladali jednom držvom niti da se «Iliri» odnose na
nekoliko ujedinjenih plemena-možda samo jedno pleme kojem Grci nisu znali naziv
-kraljevska dinastija možda postojala samo od Pleurata

I dinastija
Sirrhas (5.-4.stpr.K.)
Bardylis (pravi osnivač dinastije; umro 369/8.pr.K.)
Grabos
Pleurat
Kleit
Glaukias (335.pr.K. spominje se kao kralj Taulanata; od 317-302.pr.K. kao kralj Ilira)
Bardylis II
Monounios (300.-280.?)
Mytilios (o.270.pr.K.)

II dinastija
Pleurat (o.260.pr.K.)
Agron
Pinnes (vođa pod tutorstvom maćehe Teute)
Skerdilaidas
Pleurat
Gencije (180-160.pr.K.)

-makedonski kralj Demetrije III zamolio Agrona da pomogne Akarnancima u ratu

protiv Etolaca-pobjeda Ilira nad Grcima
-Agron-najznačajniji ilirski vladar: uspio ograničiti vlast plemenskih poglavica i
uključiti ilirsku državu u međunarodnu politiku
-Agronov i Triteutin sin Pinnes bio je maloljetan kad ga je naslijedio pa je vladao pod
patronatom svoje maćehe Teute

-230.pr.K.-Teuta pljačka Elidu i Mesaniju; uspješno ratuje u Epiru; pomaže joj

Skerdilaida, Pinnesov stric; Akarnanija priznaje njezinu vlast; vlada od Neretve do
Ambrahijskog zaljeva;
-na udaru se našle grč kolonije Dyrahion, Apolonija i Issa koja je zatražila pomoć od
Rima
-rimsko poslanstvo Teuti-Gaj i Lucije Korunkanije i isejski Grk Kleemporos (Grk i
jedan od braće ubijeni)
-pobjeda ilirske flote nad Ahejcima i Akarnancima kod Paxosa (blizu Korkyre);
demetrije farski ostao na Korkyri
-229. iz Brundisiuma (Apulija) kreće rimska vojska na Ilire koji u to vrijeme
opsjedaju Dirahij
I. rimsko-ilirski rat
-flotom zapovijeda Gnej Fulvije Centunal
-Demetrije predaje Korkyru i bez borbe prelazi na stranu Rima
-Teuta se povlači u Rizon tražeći mir
-Demetrije vlada na Pharosu, ali i na ilirskom dvoru jer je oženio Triteutu, Pinnesovu
majku, i tako postao najutjecajnija osoba u ilirskoj državi

4
-rimski senat Grcima poslao poslanstvo s porukom da je na Jadranu slobodna
plovidba za grčke i italske lađe; u znak zahvalnosti Grci su im dopustili da sudjeluju
na Istmijskim igrama i na taj način ih priznali kao civiliziran narod

-Demetrije sklopio savez s Antigonom Dosonom i Filipom V nastojeći oslabiti utjecaj

Rima na Balkanu
-napada rimske saveznike u Iliriji i grč. gradove u Egejskom moru
-senat poziva Demetrija u Rim što on odbija
-219.pr.K. Rim šalje konzule: Emilija Paula i M. Lizija Salinatora s vojskom na
Demetrija
II. rimsko-ilirski rat
-Demetrije se sklanja u Dimallum koji smatra neosvojivim
-Dimallum je osvojen za 7 dana i Demetrije bježi na Hvar, ali i tamo doživljava poraz
te se sklanja u Makedoniju, na dvor Filipa V
-Skerdilaida se odvojio od Demetrija i tako uspio sačuvati kraljevstvo, ali mora
priznati Rimljane za saveznike
-217. Skerdilaida dolazi na vlast jer petnaestogodišnji Pinnes umire
-postaje rimski vazal i brani rimske interese na Balkanu, posebno protiv Makedonije
-Filip V s Kartagom i Sirakuzom sklapa proturimski savez, napada Skerdilaidu,
rimskog vjernog vazala
-napada Skerdilaidu i zauzima dio obale, a Rimljani se iskrcavaju kod Dyrrahiona
-205.pr.K. sklapaju kompromisan mir, ali nakon 2.punskog rata ponovo napadaju
Filipa V
-197.pr.K. Rim pobjeđuje Filipa V kod Kinoskefala u Tesaliji
-Ilirska država povratila dio teritorija; Skerdilaida naslijeđuje Pleurat koji služi Rimu

-180.pr.K. na prijestolje dolazi Gencije povezuje se s Makedoncima

-jedan od rijetkih ilirskih dinasta koji izdaju vlastiti novac (golobradi mladić/ilirska
lađa + leg. BASILEOS GENTICU
-168.pr.K. Lucije Ancije Galo s legijama opsjeda Skodru
III. rimsko-ilirski rat
-nakon 30 dana Rim osvaja Skodru, a Gencije je s obitelji odveden u zatočeništvo
-167.pr.K. ilirsko kraljevstvo podijeljeno je na tri dijela pod izravnom rimskom vlašću
-plemena i gradovi koji su prešli Rimu prije pada Gencija ostaju slobodni i ne moraju
plaćati danak (Taulanti, Pirusti, Daorsi; Rhizon, Olcinium, Lissos)
-na čelu pojedinih dijelova bili su ilirski vladari (Balej?)
-Daorsi-jedini među Ilirima kovali novac; središte kod Ošanića blizu Stoca

Rat protiv Delmata

-Delmati-između Krke i Cetine; isejski emporiji na njihovo posručju
-Delmati ispunjavaju vojni valum između Krke i Neretve i učestalim napadima
ugrožavaju Tragurij, Epetij, Daorse
-Isejci i Daorsi se žale na napade svojih susjeda Delmata (Polibijev zapis-1.spomen
Delmata)
- Polibije-1.spominjanje Delmata: 159.pr.K. Delmati napali rimsko poslanstvo koje je
stiglo u Delminium zbog ugrožavanja Daorsa
-3 godine kasnije ih napada Gaj Marcije Figul; stjerao ih u Delminij koji nije mogao
osvojiti
-nasljeđuje ga Kornelije Scipion Nazika koji 155.pr.K. uspijeva osvojiti Delminium i
u Rimu slavi trijumf «de Delmatis»

5
-135.pr.K. konzul Servije Fulvije Flak svaladava otpor Ardijejaca koji se sele na
sjever gdje polako izumiru (Strabon);
-vjerojatno ih seli u blizinu Narone jer Vatinije iz Narone o.45.pr.K. piše Ciceronu da
je njegov odbjegli rob Dionizije kod Ardijejaca

Ratovi protiv Histra

-1.spomen Histra u djelima grč. putopisaca-6.st.pr.K. (legenda o zlatnom runu i
Argonautima-Kolhiđani se nakon smrti svog vođe Apsirta naselili u Istri i
Kvarnerskim otocima i utemeljili grad Polai)
-1.susreti s Histrima i Liburnima-4.st pr.K. (Livije)
-Histri vjerojatno tek od 4. ili3.st.pr.K. žive u plemenskom savezu s vladarom najjače
gradine (Nezakcij) na čelu
-Rim s histrima ratovao 4 puta, a prvi put uoči 2.punskog i 2.ilirskog rata
-Tit Livije, Ab urbe condita-izgubljena 20. (1.histarski rat) i 59.knjiga (4. pohod)
-Dion Kasije-zabilježio 1.histarski rat 221.pr.K. i epizode iz građanskog rata između
Cezarovih i Pompejevih pristaša koje su se odigravale pred istarskom obalom
-Enije, Hostije i Livije-3.histarski rat
I. histarski rat
-221.pr.K.-1.sukob Rima i Histra koji su pljačkali lađe sa žitom (dio političkog
antirimskog programa koji su provodili u savezu s Demetrijem Farskim)
-220.pr.K.-rat je završio teško izvojevanom pobjedom Rima
II. histarski rat
-181.pr.K.-Histri pokušavaju spriječiti osnivanje Akvileje; porazio ih G. Fabije
Buteon
-178.pr.K. rimske snage na čelu s A. Manlijem Vulzonom kreću protiv Epulona
-177.pt.K. Nezakcij je osvojen unatoč herojskom Epulonovom otporu (Rimljani
pomaknuli tok rječice da bi im oduzeli pitku vodu)
-uskoro su osvojeni i drugi gradovi (Mutila i Faverija čiji se položaj ne zna)
IV. histarski rat
-129.pr.K.-Konzul Gaj Sempronije Tuditan pokorava Histre i u rimskoj vlasti
objedinjuje cijelo jadransko priobalje od Akvileje do Krke

Ratovi protiv Japoda i Delmata

-129.pr.K. na Japode kreće Caius Sempronius Tuditanus; dolazi do Krke; pokorio
Japode i Liburne
-10-tak godina kasnije Metel osvojio Segestiku te stigao u Salonu kod Delmata; L.
Cornelius Cotta i L. Caecilius Metel pljačkaju zemlju Japoda i Delmata;
-mnoga plemena priznaju rimsku vlast; Delamti ne
-Delmati zauzimaju Salonu pa 78.pr.K. kozul G. Koskonije kreće na Delmate i nakon
2 godine vraća Salonu Rimu
-50.pr.K. Delmati napadaju Liburne zbog Promone; Cezar Liburnima šalje vojsku
koju su Delmati porazili
-48-47.pr.K. Cezarova vojska pod vodstvom Aula Gabinija ponovo doživljava težak
poraz kod Synodiuma (oko Drniša); uništili mu 5 kohorti i uzeli signia
-45.pr.K. napade na Delmate vodi prokonzul Publije Vatinije (iz Narone se dopisuje s
Ciceronom) koji uspijeva osvojiti samo neke delmatske utvrde
-44.pr.K. senator Balbije napada Delmate; doživljava poraz; Delmati zauzimaju
Salonu (vrijeme građanskog rata u Rimu)
-40.pr.K.Oktavijan dobiva upravu nad Ilirikom

6
-39.pr.K.-Oktavijan i Antonije šalju vojsku na čelu s Azinijem Polionom koja iz
Aquileje kreće do Salone koju uspijeva osvojiti
-u Rimu slavi pobjedu i od sakupljenog plijena gradi prvu javnu knjižnicu

Oktavijanovi ratovi protiv Ilira

-35.pr.K. Oktavijan uspješno ratuje protiv Japoda i osvaja Metulum
-osvaja Sisciju
-34.pr.K.-kreće na Delmate
-delmatski vojskovođa Verzo se utvrdio u Promoni koju je oduzeo Liburnima
-Oktavijan zauzima okolna brda, a zatim i grad
-33.pr.K.-odlučujuća bitka pod Setovijom gdje se utaborila glavnina delmatske vojske
-rimska vojska pod vodstvom Statilija Taura porazila Delmate (vratili signa koje su
oduzeli Aulu Gabiniju)
-kraj delmatske i ilirske neovisnosti
-29.g. oktavijan proslavio trijum «de Dalmatis»
-od plijena podignuta velika javna knjižnica «Octaviana»
-natpis iz Tasovića-Crkvine-najstariji latinski natpis u BiH; govori o pobjedi
Oktavijana na Siciliji
-Oktavijanov pohod 35-33.pr.K. rezultirao je stvaranjem sustava utvrda na liniji
Burnum-Bigeste (zaštita Narone i ušća Neretve)
-12.g.pr.K.-još jedna pobuna Delmata; zauzeli Salonu, ali ubrzo poraženi
-Diodor-pod Augustom Dalmacija postaje zasebna provincija (naziv Dalmatia-1.put
na jednom spomeniku iz Tiberijeva vremena)

Batonov ustanak
-6.-9.pr.K.
-povod ustanka bilo je Tiberijevo novačenje Destijata za rat protiv Markomana
-vođe: destijatski Baton te breučki kralj Pinnes i njegov vojskovođa Baton
-breučki Baton krenuo na Sirmium, a dezijatski na Salonu
-Tiberije je u Sisciji čekao da glad izmori ustanike
-ofenzivne akcije poduzeo je Germanik na Augustov zahtjev
-bitka na rijeci Bathinus (Bednja, Bosna?)-poraz breučkog Batona koji se sa svojim
ljudima predao Rimu; predali i kralja Pinesa pa su Rimljani Batona postavili za vođu
-destijatski Baton ga osudio na smrt i sam nastavio borbu protiv Rima
-ogorčene borbe vodile su se pod zidinama Andeterija koji je Tiberije zauzeo nakon
velikih gubitaka
-posljednji otpor pružan je u Ardubi (Vranduk)
-Baton se predao i poslan je u zarobljeništvo u Ravennu (Dion Kasije)
-12.g. Tiberije slavi trijumf «ex Panonia et Dalmatia»

Iliri u rimsko doba

-širenju romanizacije među Ilirima najviše su pridonijeli Italici u gradovima i vojska
-glavni magistralni putovi: Salona-Sirmium, Narona-Sirmium, Iader-Siscia
-Via Egnatia: Dirrachium-Apolonija-Solin
-212. Karakala daje građansko pravo svim slobodnim stanovnicima carstva
-ilirski carevi: Decije (248-251), Klaudije II (262-264), Aurelijan (270-275), Probus
(278-282), Dioklecijan (284-305), Maksiminian, Konstantin I. Veliki (306-337,
Naissus)
-Sv. Jeronim-Vulgata (prijevod Biblije na grčki i latinski); rođen u Stridonu na granici
Dalmacije i Panonije

7
-udio Ilira u rimskoj kulturi: liburna (ratni brod; u rim. mornaricu uključen nakon
bitke kod Akcija), gentiana (lijek, žuta šinštara), Iris Illyrica (perunika, ljekovita
biljka), dalmatica (tunika, liturgijska odjeća)

-Iliri pili pivo od ječma (sabaium) i medovinu (medos)

-dolaskom Kelta prelaze s motike na plug
-serilia-histarska ili liburnska plovila duga 8 do 9m s dva jarbola; otkriveni blizu
Zatona, Nin i datirani u 3. ili 2.st.pr.K.
-razvijeno rudarstvo i metalurgija (Slovenija, Bosna i Albanija)-rimska eksploatacija
-društveno uređenje Delmata (Strabon i Plinije)-342 dekurije (rodovi); civitas-fratrija,
bratstvo
-2 međašna natpisa iz Poljica-podaci o teritoriju pojedinih bratstava
-Liburni (Plinije)-organizirani u dodekapoliju; Pseudo-Skilaks: o položaju žena
-kult: na S-kult sunca; na J-kult zmije
-božanstva:
Histri-Eia, Melesocus, Boria, Ina
Liburni-Anzotika (Venera), Ica, Iutossica, Latra, Sentona
Japodi-Bindus (are nađene kod Bihaća), Vidasus i Thani (Silvan i Dijana; 4 zavjetne
are iz Topuskog), Armatus (žrtvenik iz Tomislavgrada), Fadenus, Medanus (možda
bog lječništva; 2 pjesme vojnika Ilira nađene u Eskulapovu hramu)
Delmati-Vidasus i Thani (osobito česti)
-totemizam zadržan u toponimiji, etnonimiji i antroponimiji:
Enhelejci-jegulja
Taulanti-lastavica
Delmati-ovca
Dardanci-kruška
Ulcinim-luk (ulcas)