10 —_Enklitike, Dioba samoglasnika, Dioba suglasnika, § 44-46, 2. Ako je na enklitici sila govora: at Aye (mislim tebe i nikoga drugoga), ov sol (s tobom § 206. b), ef Eom (ako doista jest, isp. § 315. Bil 3. Tea elizije: andy 8° beety (ali je lijepo) umj. xxnbv Bé tony, 4, Dvoslozne enklitike u prilici spomenutoj u § 40. c. Glava 1V GLASovI A, Dioba samoglasnika $4 Samoglasnici se po kvantitet dijele na kratke i duge, a po kvaliteti na tvrde i meke. Kratki su ¢, 0, dugi 7, 0, a kratki ili dugi 2, 1, ». Tvrdi su a, ¢, 9, 0, @, meki 4, v. $45. Kad se tvrdi spoje s mekima, postaju dvoglasnici (Bip Soyyot): 8) Spajanjem kratkih tvrdih samoglasnika sa + postaju dvo- slasnici: at, 1, :, Ovamo pripada i dvoglasnik v:, u kojem su spojena oba meka samoglasnika. On se nalazi samo pred samoglasnicima: pula Gtaj: muja), muha, ») Spajanjem kratkih tvrdih samoglasnika sa v postaju dvo- slasnici: 2 (au), e (eu), ov (@). ©)Spajanjem du gin tvrdih samoglasnika sat postaju dvoglasni a, m © (Au Hi, 1), Kojima se « subseriptum (adscripion) ne Enje w izgovoru (§ 8). 4) Spajanjem dugih tvrdih samoglasnika sa v postaju dvogla- snici: nv (Gu), ov (Ou). B. Dioba suglasnika 446 Pregled grokih suglasnika neka objasni ova tablica Naziv slasova el Eratrtey Cabiaies) zubni Gentaes)Promjene samoglasnika, § 47. un NAPOMENE 1, U svakom je haknutom suglasniku tvrd suglasnik oftrim hakom (spiritus asper); dakle je = x' ili kh, ® = v'ili th, p= x" ili ph. 2. Cesto se likvide zovu prave likvide i nazali y, v, tj. glasovi Bs Ha ¥ Pe 3. Kao suglasnici upotrebljavali su se nekada u grékom jeziku i glasovi i, u, U toj upotrebi biljeze se ponajvise znakovima j (f), w (1). Glava V NAJZNATNIJL GLASOVNI ZAKONI A, Samoglasnici 1, Stezanje samoglasnika. Za stezanje samoglasnika vrijede ova pravila: 4) Ako su samoglasnici, Koji se stetu, kakvoéom jednaki, stezu se u duljinu iste kakvode: lord: > loraor*, gidente > giNFre, Emo > baa (Od toga se pravila izuzimaju samoglasnici ce i oo: prva dva ste se wet, a druga dva u ov; mpr. nolee > wolet, wads > mods, b) Ako samoglasnici, koji se ste, nisu kakvocom jednaki, nastaje stezanjem dvogias (diftong) ili jedan glas (monoftong). Diftong nastaje ako je prvi samoglasnik koji od glasova a, «, 0, a drugi ili v: ndis > nals, yfvea-t > yével > -yéver; monoftong pak nastaje ako se sastanu o-, a~ ili e~ glasovi. Tu treba pamtiti ovo: 4) da je w atitkom o-glas jati od a-glasa i e-glasa: swdouev > ‘iuduev, ai86x > alB, Kod glasova eo i oe nastaje najprije asimilacija e-glasa s o-glasom: 00, a od toga postaje po prvom pravilu ov: ginéouev > gindouey > gidodiuey. 8) da jepri stezanju a-glasa s e-glasom jati onaj koji je naprijed: muidere > tire, yerex > em. FG > anati: ,prelani u. oa2 Promjene samoglanika, § 48—49. $48. Zanaglativanje vrijedi pri stezanju ovo pravilo: Ako je u nesteg- nutom obliku bio prvi slog naglasen, stegnuti oblik ima zavinut naglasak: Tyskovres > twidvtec; ako je drugi slog bio naglasen, stegnuti oblik ima oStar naglasak: tpadvrey > nwdvtav. 44. 2, Prijevoj. Prijevoj je pravilno izmjenjivanje samoglasnika u korijenima, osnovama i nastavcima (sufiksima). On je dvojak: kvalitativan i kvantitativa Spe — ratigag je kvalitatival prijevoj, a xérep — narhp je kvantitativni prijevoj. Pored toga dogada se kod prijevoja ito da samoglasnik posve i8éeane: &-2y-0-», gene-tr-ix. ‘Teizmjene samoglasnika u istom slogu zovu se prijevojni stupanj. Prijevo} ima ovih sest_stupnjeva: 1. Punina (P): narépres 2, Punina ,,0” (Pt): npo-ndrop- mic, dxpti-ox > Expiva, to-ue > ell, Bibove-g > diBabs. Biljetka 1. Razvitak je tekao upravo ovako: nave prelazi umave, asuglas- nik v sa samoglasnikom « u dug nazaini samoglasnik. Nazalnost se gubi, i ostaje sie, Vidi § 270. iljetka 2. Pri naknadnom produljivaniu gube se pred e, pored glasov- nnoga skupa vs; i glasovni skupovl ¥8 i v8, 4, Metateza kvantitete. Zamjena Kolitine kod samoglasnika § 51. (ametateza kvantitete) nastaje w atigkom kad iza glasa, sijede sami slesnici o i % 8, 10 > ee, ay > ef: npr. Beovinf-oc > Baines hom.) > puaiéacs Paoosyf-% > foray (hom,) > Prone Biljefke, Premjettanja (metateze) bilo je i kod suglasnika; mpr. heeo od sl-mico (rx je Pr od onnove ex), ali neke su metateze samo prividne jer se fsnivaja na glatovnim zakonima ddpaog (smionost) prema Spas (smion)s BE Bhy-ve prema ESadov. Isp. § 50.1 62. B. Suglasnici 1, Izjednativanje (asimilacija) zatvornih glasova. Za- § 52. tvorni se glasovi izjednatuju po ovom pravilu: Zubni suglasnik do- pusta pred sobom samo grleni i usneni iste vrste: Suzd — by800c, Deyo — dexzéc — Dexia, vino — rwpDivar, selGo — serptRTa, tine — ypartc. 2. Razjednagivanje (disimilacijs) zubnih suglasnika, § 53. Medu dva zubna suglasnika razvio se u grékom jeziku glas s, a prvi zubni je razjednativanjem ispao: évut-r0¢ > dvuarés, ol-9a > oloda, red-Bna > melody. 3. Promjene zatvornih glasova pred 4, Pred p prelazi 4°54, grleni uy, usneni u ya zubni ua: remexyat > mémdeyyat, trepara > tapara, Boyer > tape 4. Promjene zatyornih glasova pred 9. Svi grleni pre- § 55. laze 5a u f, svi usneniud, asvi zubni woo, azatim uo: dye ~ know — Hw, spl ~ re@naw — spl, nod-ct — xosal (hom.) — noel.“4 Promjene suglasnika. § 56—58. 456 5. Zakon o disimilaciji haknutih suglasnika. Od dvije aspiracije koje slijede jedna za drugom gubi se prva: Sebnut > clOqut, gepnnn > xEpoxx, Eo > Exo (isp. fut. 0). Jednako se objainjavaju oblici: Delf ~ Oprzte > sprztey Seto — 98890 > rplps, Sérrav — Days > caySs Biljetka Kadito je djelovanje zakona sprijegeno analogiiom: zéa — ry umjesto bin, It perfekt Je bqvuat. Biljetka 2, Kod imperativa slaboga pas. aorista ostalaje prva aspiraci da bi se saduvala karakteristika toga aorsta: yr, umjesto otry0s of our) 45% 6, Vezanje suglasnika 5 glasom j. Kad se glas j sastaje sa suglasnicima, nastaju ove glasovne promjene: 8) is 4j prelaze w zz (jonski ca): guddrrw od pura, Sdaks -w105 (jon. guddcau); Bdrrov od Haz-jov, éhayis (jon. ekoaar). b) yf i BY prelaze uf: dprito od doray-jo, Sorat, dpray-ocs dailo od Bed-jo, Dic, DxiB-oe ©) Wi 9 prelaze u 9: nox od mavt-ix, gépovax od gepove-ja. )j prelazi w iA: didve od dd-jog (lat. allus), Sion: od Bhrjopae (lat, sal-io). ©) U glasovnim skupovima yj 9), ako je pred njima samoglasnik 4@ ili o, tj. u skupovima aj, ov), apf, op) umeKSava j suglasnik koji je pred njim pa prelazi u predainji slog i Gini sa samoglasnikom diftong: av, 0%, ap, ov (epenteza, diozmoza); npr. gaive od geri, ueaiva od ushavjx, xolpavos od xopj-avee. Iza ostalih samoglasnika asimilirao se j predasnjem suglasniku, ‘a onda je jedan od dva jednaka suglasnika ispao uz naknadno pro- duljivanje: pSzpjo > eDéepw > gOelpw, x~tvjw > xptwo > ptr. § 58. 7. Promjene glasa v pred zatvornim, predugnim i tekudim suglasnicima. Kad sey nade pred zubnim suglasnikom, ne mijenja se; pred grlenim prelazi u guturalni nazal (7), apred usnenim u usneni (1); pred o'se gubi, as tekucima se izjednacuje: ow-nzhea > auynzd, ev-neigog > Eunerpoc, Sauov-o > Saluoc, aurreyo > ovnneye. Biljetks 1, Cesto glasv nestaje pred tako da prelazi » predatnjim samo- lasnikom u dug nazalni vokal, Sto dovodi do naknadnoga produljivanja. (@ 30. Bil. 1): Rua-vet > dugat > hbooot (8 59). BiljeSka 2. Uglasovgom skupu vo + suplasnik gubi sev bez taga: eure emu > slowyus, emeeriia > ascend.Promjene suglasnika Slogotv.likvide { nazali, § $9~64, 6 8, Asibilacija. Glas + postaje u jonskoatitkom pred 1 Sesto § 59. @ (asibilacija);.poslije o ostaje mt: molaies od mhovtios (wastes), déyover od Peye-v7 (leguent), ali to-ct, 9. Promjene glasa o. Glas « mijenja se u grékom jeziku ovako: a) Na potetku rijedi pred samoglasnicima ¢ prelazi u o8tar hal reed, lat. seprem, lavr-us od at-ard-pt, lat. sisto, 3s pored ais, lat. sus. b) U sredini rijeti medu samoglasnicima ¢ se gubi (u latinskom postaje r): yeves-os > yéve0s > rEvons, Aeye-omt > Akyext > DEYN. Jebka I. Tovdie prel naprije u fyi hse gubi medu samoglasnicima. jeSka 2, Medu samoglasnicima gube sei glasovi iF koji u nenaglatenim slogovima pred samoglacnicima Gesto postaju od ts: mine-eg 0d sohej-as (== 2axg)s duds 0d Atte. ©) Glas ¢ nestaje i izmedu dva suglasnika: yeypag-oa. > ye~ ‘ypiptea, toxap-ada. > tondpia, C. Slogotvorne likvide i nazali Kao Sto u naem jeziku r, premda nije samoglasnik, moze tvoriti slog kao da je samoglasnik, tako su u davnini mogli tvoriti slog i likvide i nazali: /, 7, m,n, narocito pred suglasnicima i na kraju rije Slogotvorne (sonantske) likvide Ji prelaze u grékom jezikeu § 62. u @ fp ili AZ 3, poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, isp. § 49); pr. natr-ot > axpdot; Eerov > Exparoy. Slogotvorni (sonantski) nazali min prelaze u grékom jeziku § 63. pred suglasnicima ina kraju rijeti us, a pred samoglasni- cima i pred j u a, poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, § 49); npr. éxnDoy > Enaoy, ro8m > néBa, Boum > Bova. 0d sonantskoga nazala razvilo se tzv. z-privativum. Taje, naime, § 64 éestica etimologicki srodna s negacijom ne (lat. ne-seio), Koja u pri vvojno} praznini dobiva oblik n; od toga pak n postaje pred suglasni- kom 9, a pred samoglasnikom ay; npr. Bixawog — yBixos > HBvx0¢ Hltog — mitiing > Sydioc.16 Hilt, Kraze, Sinalefa. Elizia, Aferens. Sinicezs, § 65~10, D. Promjena samoglasnika na kraju rijeti $65. Kad se sastanu dva samoglasnika jedan do drugoga u istoj kad se jedna svrSava, a druga podinje sa samoglasnikom, nastaje zijev (hiatus). Od prve pojave Grei nisu toliko zazirali, ali hijata ‘medu rijecima nisu podnosili, pa su nastojali da mu se po mogué- nosti uklone. To su postizali na ova éetiri nagina: $65. a) krazom, tj, stapanjem (xpiars) dvaju samtoglasnika (dvo- slasnike) u jedan dug samoglasnik ili dvoglasnik. Keaza se drai pra- vila koja su za stezanje samoglasnika navedena u § 47. Ona ima svoj znak koji je jednak tihom haku (spivizus lens), @ zove se horo~ nida (§ 16); npr. 72a od 74 #22, totvoua od 72 Bvou, obrtydipion od of Erzdboun. $67 _b) sinalefom, tj. spajanjem (owa2ovp%) dvaju dugih samo- slasnika u jedan slog. Dugi zavréni vokal prve rijeti i dugi pocetni vokal druge rijeti zadrde doduse svaki svo} osobiti zvuk, ali se po- rate tako da imaju zajedno vrijednost samo jedne metritke du- ine; npr. Hobx dies, (FUL =); bya ob duautéy (Y= W) $68.) elizijom, tj. izbijanjem (lidere) prvoga, kratkog samo- glasnika, Izbijanje se oznatuje apostrofom (§ 15). Eliziju dopusta i dvoglasnik at u li¢nim nastaycima u Kojima je za akcent kratak, a ne dopuftaju je: v5 + u xt, tl, 8x, nepl, Aypt, uéyors ou x93 mpr. be? adzs umjesto ext air; ch a! aichs pra (rh ad); Boddou’ bys, (Po’Aouat). Biljetka. Kod elisije oksitonirani prijedlozi i ve2nici gube naglasek, ‘a sve druge rijedi premjestaju ga na predata)i slog kap Star: dnl zing > bn aizd, (888 BBovduy > OBB EBuvduny, Eek Hoa > Ere” Fon. $63. d) aferezom, tj, uklanjanjem (Zoalgeats) drugoga, kratkog. samoglasnika pred kojim je dug samogiasnik. Afereza je dakle upravo obrnuta elizija (elisio inversa), pa se i ona oznatuje apostrofom; npr. & wh "Beyec Etye>)5 wh "bo Tapper (Eu). E. Promjene samoglasnika u rijetima Zijev u_rijetima w atitkom ukida se stezanjem samoglasnika gotovo svagdje. Poezija se studi u toj prilici §7. a) sinicezom, fj. sjedanjem (ouvi{w) dvaju samoglasnika, od kojih je prvi kratak (ponajvige «), a drugi dug, na jedan slog; npr. Hrpnddew (——v v%, ita} Tpnadjo)s yevaty dre oninspey » Eitaj ypv9H0). CoeHifereza. Apokopa, Sinkopa, Pokretlivo v. § 71-75, ”. b) hiferezom, tj. ,potajnim” oduzimanjem (Sgaigcate) kratkoga § 71. samoglasnika pred ‘kratkim samoglasnikom; npr. vqhé od vce pvdéai od wodens, Promjene samoglasnika u rijetima nastaju jo8: 4) apokopom, tj. odsijecanjem (2xcxont) kratkoga zavrénog $72 samoglasnika pred potetnim suglasnikom, osobito kod prijedloga dd, napd, ward; npr. rip vndv od nap vyiiv, whe maBloy od vexed ‘xeBiov (asimilacija). b) sinkopom, tj. istiskivanjem (xyzor) samoglasnika izmedu § 73 diva suglasnika; npr. since od xinore. F, Promjene suglasnika na kraju rijedi Greke rijeti koje se svrSavaju na suglasnik mogu imati na $74 kraju samo ¥, p ili ¢ (E, 9). Tzuzeci: obx (oby, pred suglasnicima 03) i prijedlog &. Prvotno svrietno m postalo je v: Musa-m Motioa-v, agrum 4yp5%, donum Bapcr. Tvrdi (cenues) suglasnici pretvaraju se na kraju rijeti, ako se druga rijeé potinje s o8trim hakom, u haknute (aspirarae): wxxd Sudpan > xa been (§ 68) > x00" fudpavs dr toviag > dx” Eons > dg’ éorlac, Svi se ostali Konsonanti na kraju izbacuju: gen. yéians-oe, (laces), nom. hx (lee). Pokretljivo v (Ggesevar2in) pristupa k zavrdecima s kratkim § 75. samoglasnikom ¢ iz. To im sev dodaje pred rijecima koje potinju sa samoglasnikom (a tim se ukida hijat), pa pred znatnijim inter- punkcijama: Eousev alrots, ali towae vole gauss navy Barca, ali Rot Boust obras elvat; 2€youaw eb, ali Méyover coro; elxocwy dodges, ali ebuoot yovatues Biljetka 1. Negacija ob glasi pred samoglasnicima bia pred oftrim ha- om oy: 08 grains ote inde, O04. abr Biljetha 2. Pijedlog be gli pred samogataiom & (ato): bx ews, & doxpordrews, Snee 4 : 2 Gramatka grékoga jest