Professional Documents
Culture Documents
Hrana I Ishrana Pcela G.F.Taranov PDF
Hrana I Ishrana Pcela G.F.Taranov PDF
Nakladnik
NERON d.o.o., Bjelovar, Palmoticeva 5
Tel. 043/241-277, Fax 043/247-428
Web site: www.neron-book.hr
E-mail: neron@bj.htnet.hr G. F. TARANOV
Za nakladnika
Ante Perkovic
Graficka priprema
NERON d.o.o., Bjelovar
Strucna redaktura
HRANA
Tomislav Fejes
Naslov originala:
I ISHRANA PCELA
Hrana i ishrana pcela, IV promijenjeno i dopunjeno izdanje
Tisak i uvez:
Studio Modema d.o.o., Zagreb
ISBN 953-6698-25-0
Bjelovar 2006.
G. F. TARANOV DVOD
HRANA I ISHRANA PCELA
1 za razliku od vecine covjeku korisnih zivotinja, ne sarno
U knjizi su navedeni podaci 0 osnovnoj hrani pcela, njeno pee:~ ljaju hranu, vec je i preraduju radi dugotrajnog cuvanja,
kemijskom sastavu i fizioloskom djelovanju, 0 moguc~ostim dae~aieto je br~n~ o~ ~e.prij~telj~ i stetoe~a~ r~~uliraju ?jen~
zamjene meda secerom i peludi, koje usv.~jaju peel.e. O~lSani s en tr gsnju Ijeti i znru. Pcelinje zajednice mogu zivjeti 1razmnozavati
nacini osiguranja pcela hranom u razno vnJeme godme, nJeno pri
premanje i hranjenje pcela njome.
f; u ~upljinama drve~a b~.zu~e~al~ e.ovjeka: ?dle~eli r?j s pcelinjaka
jesno sebi izgrad1 gnijezdo 1 ZlV1u duplji drveta, 1obrnuto, za-
~dnica preseljena .iz duplje u .su,vremen,,: ?kvimu ~osnic~ uspje-
U drugom izdanju knjige, u usporedbi sa prvim, posvecena j 1no zivi. radi i proizvodi u uvjetima kultiviranog pcelarenja.
veca pozornost medenju biljaka i sakupljanju nektara od stran
pcela, potpunije je opisana probava hrane kod pcela i pr.erada nek Peele zive u zajednicama koje se sastoje od vise tisuca jedin-
tara u med i konzerviranje peludi. Osim toga, navedeni su poda ki. Zajednieki zivot velikog broja jedinki u pracesu evolucije
o utjecaju zaliha hrane na kvalitetu uzgoja pcela, 0 iskoristavanj omoguCio je u pcelinjoj zajednici stjecanje osobina, koje dopustaju
secerno-mednih pogaca. da ih priblizimo visim zivotinjama. One u svom gnijezdu regulira-
ju temperaturu, vlaznost i provjetravanje, kako ljeti tako zimi. Na
Knjiga je namijenjena pcelarima. ove procese i aktivno zagrijavanje, pcelinja zajednica trosi skora
polovicu hrane od ukupnog utroska.
v
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
naredne godine, za vrijeme rojenja, pcelar je obnavljao broj zaje ~ogucnosti pcelara da utjece na produktivnost pcela
niea, smjestajuci u kosnice izasle rojeve, au jesen ponovo unistav., J(a~~Jeorasle. Izueene su zakonitosti proljetnog razvoja pcelinjih
dio zajednica i tako je postupao svake godine (rojidbeni siste jo~VI ~ ~ ustanovljeno je da snazna zajedniea ima bioloske
pcelarenja). Medutim, uz porast znanja 0 biologiji pcela, nade za1edrue;a uzgoj dopunske kolicine pcela iznad one, koje uzgaja
su nacini koji su navodili pcele da sakupljaju vece kolicine med pr~c~:ea bez u~eeaja pe~lar~. Prak!ien? iskori~tenje o~~ pricuve
od onih koje su im bile potrebne za ishranu. To je omogucilo uz zaJe uie se u vidu formiranja proljetnih odvojaka, kojima se za
manje sarno viska meda i ocuvanje pcelinje zajedniee tijekom cijel ~g~~ Jpovecava broj peela.~a sa~uplja!lje meda, u usporedbi sa
godine. Nastalo je suvremeno raeionalno pcelarstvo, izazvano t zajednieama koje su se razvijale pnrodrum putem.
ma glavnim otkricima u biologiji pcela i na njihovim osnova
nastalim pronalaseima. Ova metoda omogucuje da se prirodno rojenje zamjeni efikasni-
jim - umjetnim.
1. Godine 1914. ukrajinski pcelar P. I. Prokopovic, izuciv
specificnosti izgradnje pcelinjeg gnijezda i izgradnje saca, prvi . U sadasnje vrijeme istrazivacka misao usmjerena je ka otkriva-
u svijetu izumio kosnicu sa okvirima. U njoj je pcelinja zajedni nju i realizaciji mogucnosti daljnjeg povecanja prinosa meda
izgradivala sace u drvenim okvirima, koje je moguce lako vadi putem povecanja ~valite~e pee~a, uzgojenih. u zajednieam~, ~' ~ji-
premjestati, dodavati itd. U kosnici sa okvirima moguce je pregl hovih sposobnosti da za jedan izlet sakupe 1 unesu u kosnicu VIse
dati sace pcelinjeg gnijezda ne razarajuci ga, tocno utvrditi stanj nektara, uzgoje vise licinki, izluce vise voska.
zajedniee i pruziti joj pomoc u neophodnim slucajevima.
U ostvarivanju svih suvremenih metoda drzanja i uzgoja pcela
2. Godine 1857. njemacki pcelar I. Mering izumio je satnu 0 odlucujuci znacaj ima racionalna opskrba pcela hranom. Mada
novu - list voska, u kojem su utisnute osnove staniea. U takv peele sam~ reguliraju svoju ishranu, skupljajuci u prirodi potrebnu
satnoj osnovi, postavljenoj u okvir kosnice, pcele su izgradiv im hr~u, .IStOi pcelar mora i duzan je da na presudan nacin utjece
zidove staniea, pretvarajuci osnovu u sat. Ovaj izum omoguci na ~~zIm ishrane pcelinjih zajedniea: da ih opskrbi optimalnim
je pcelaru da utjece na razmnozavanje pcela, na povecanje bro kohema~a hrane, koja im je potrebna u raznim periodima sezone,
radiliea i ogranicavanje uzgoja trutova, koji pojedu mnogo me ~~ se ~r~e 0 podobnosti meda za zimovanje pcela: pcele osigura
ali ne sudjeluju u sakupljanju zaliha hrane, )elanee~mastom hranom u periodu kada je nema u prirodi; stvo-
n. kod pcela u nuznom momentu iluziju unosa meda prihranjiva-
3. Godine 1865. ceski pcelar F. Hruska izumio je vrealjku - ured nJe~. kOJeih ~aje potieaj na aktivan rad; produlji period proiz-
koji vrea (izbaeuje) med iz saca pomocu eentrifugalne sile, ~o J~ m~da 1. p~veca njegovu intezivnost prevozenjem pcela
razarajuci ga. Ovaj izum je pomogao povecanje sakupljanja me. ra p~ rueJ~ obilatih pasa, koje evjetaju u razno vrijeme i na
pcelinjih zajedniea, jer sace se poslije vreanja meda vraca u kosni ~nun tentonJIma.
radi ponovnog punjenja medom. iSk~~~tpeel~rima u sadasnje vrijeme stoji zadatak planskog
nih k11avanJa pcela za oprasivanje nesamooplodnih poljoprivred-
Povezivanje ova tri izuma doprinijelo je razradi takvog 5 saku~·tu~a, sto ~~~eajno povecava prinos tih kultura i povecava
sterna pcelarenja, pri kojem su pcelinje zajedniee pocele d peludiJanJe pe~lmJih proizvoda - meda, voska, maticne mlijeci,
vati bitno vise meda, nego sto im je bilo neophodno za vI , propohsa, pcelinjeg otrova.
stitu ishranu tijekom godine. Pojavila se mogucnost da
izobiljem dopunskog meda nadoknade utrosci rada i sredst~V i ~r~~~j ~nji:zisistematizirani su podaei znanstvenih istrazivanja
za odrzavanje pcelinjaka bez unistavanja pcelinjih zajedmc i iSkori~~lVTIl~pok~sa usmjerenih ka izucavanju pcelinje hrane
avanJu pnhrane koja osigurava ucinkovito povecanje
vi Vll
HRANA IISHRANA PCELA
Neke biljke pored nektarija unutar cvjetova imaju jos vani cvje-
tne nektarije koje se nalaze na liscu, lisnim drskama, stabljikama.
Na primjer, nektarije kod tresnje se nalaze na peteljkama listova,
~od krmnog boba - na podliscima, kod pamuka na donjoj strani
hstov~. Izluceni nektar nema znacaja za oprasivanje cvjetova, ali
o~ pnvlaCi insekte - oprasivace ka biljkama. Ovaj nektar takoder
pnvlaCi mrave, koji unistavaju sitne, stetne insekte.
viii 9
HRANA I ISHRANA PCELA
7
2
Kod cvjetova se nektar izlucuje radi pri,:,laeenja peel~ i dru~h KOliei!laI1:ektara koju cvjetovi mogu izluciti ovisi, prije svega,
insekata, koji, skupljajuci hranu za sebe, istodobno OSlgura:raJu od n~slJe~nih osobina biljke. Obilnim izlucivanjem nektara isticu
unakrsno oprasivanie cvjetova, koje je neophodno za razvoj za- se CVJ~~OVI ba~ema, lipe, heljde, vrbovca i drugih biljaka; vecina
metka i sazrijevanje sjemena, plodova bobicastog voca. pak bilJ~ka pn povoljnim uvjetima izlucuje 5-10 puta manje nek-
tara. Prmos meda od odredenih medonosnih biljaka se odreduje
Nektar se u nektarijama cvjeta izlucuje i sakuplja uvijek na k O~~kt~u sasvim pokrivenog tla doticnom biljkom, i procjenom
takvom dijelu cvjeta da bi pcele ili drugi ins.~kti, prilaz.eCi~ektaru, oheme izlucenog secera za svo vrijeme cvjetanja.
doticali prasnike ili se posuli prahom kOJI se nalazi bhzu pr~-
snika (s1. 2). Peela posuta prahom, prelijetajuCi s ~vjeta r:a C':'l- mU vecoj. mjeri prinos meda medonosnih biljaka ovisi 0 uvjeti-
jet, dodiruje vlazni i ljepljivi zig na tucku i tako vrsi oprasivanje- a razvoJa kao i vremenskim uvjetima za vrijeme cvjetanja.
Nektar se pocinje izlucivati sarno poslije punog otvaran] n~jlueivar:j~ n~ktara ovisi 0 stupnju razvijenosti biljke, 0 ukup-
cvjeta. Kod otvorenih cvjetova na biljkama nektarije su krup~ ture povrsml ruenog lisca. Za poljoprivredne medonosne kul-
je, i oni vise izlucuju nektara, nego kasnije cvjetal~, a ?SOblt nasad u tom pokusu veci znacaj ima agrotehnika usjeva i
a.
koje se otvaraju na kraju cvjetanja. Povremeno uZl~anJ~ nek
tara od strane insekata doprinosi njegovom vecem izlucivanjv
Nakon punog oprasivanja i oplodnje, nektar koji je ostao k~i~~a agr~~eh:Uka doprinosi dobrom razvoju biljaka, vecoj
cvijetu apsorbira (upija) se nazad u stanice i utrosi na razv meda. Z razv!Jemh cvjetova na njoj, povecava njihov prinos
zametka. nacaJno povecanje lucenja nektara pospjesuje bubrenje
10 11
- HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
Na primjer, pozitivan utjecaj na prinos meda i prinos heljde i ------=:p;veeava, sto povecava let pcela pri poboljsanju vre-
gnojenje tla superfos£atom i £os£ornokiselim gnojivima. Prinos nektara se
lucenje nektara ratarskih i vocarskih kultura povecavaju zasti rnena.
sumski pojasevi, gdje se biljke razvijaju i cvjetaju u povoljniji
uvjetima nego na otvorenim mjestima. Siroko redni usjevi heljd KAKO PCELE TRAZE HRANU
daju vise prinose (i vise nektara), nego gusti usjevi. Dokazano j
da sve agrotehnicke mjere koje doprinose povecanju prinosa p venJ'e i sakupljanje hrane pcela povezano je sa njihovim lete-
T Pcce laa iima d va para db'
ljoprivrednih kultura istovremeno povecavaju i prinos meda. . raz Peela, lisena k n'1a, urrure.
. 0 ro raZVI-
~J~' krila: na svakoj strani tijela nalazi se vece prednje krilo i
Razlicite sorte kulturnih biljaka mogu se isticati obilnim lue Je sto manje zadnje (s1. 3). U kosnici se oba krila odvojeno slazu
njem nektara. Tako, na primjer, po podacima G. V. Kopeljkije ~: ledima pcela i ne smetaju joj pri kretanju po sacu i radu u stani-
skog, neke sorte heljde na jedan hektar daju u nektaru 50-137 k carna. Prednje krilo se za vrijeme letenja spaja sa zadnjim: na pred-
secera: takve sorte su se, pri ispitivanju, pokazale i plodonos njern kraju zadnjeg.~~ila iI?1a15-27 zubica, s ~oj~ma s~.zadnje kr.ilo
jim. J asno da je pcelar zainteresiran da poljoprivredna gospod zakaci za zlijeb, kOJIJe smjesten na odgovarajucem dijelu zadnjeg
stva siju one sorte heljde koje daju najvise nektara. kraja pre~njeg krila: Zah~aljujue~ ~pajanju krila ona funkcioni-
raju za vnJeme letenja kao jedna cjelina.
Odlucujuci utjecaj na proizvodnju nektara imaju vremens
prilike za vrijeme cvjetanja biljaka. Najpovoljnija temperatu Krila se sastoje od cvrstih zilica, izmedu kojih su zategnute tan-
zraka za lucenje nektara je 20D-30De; kako sa povecanjem tako ke prozirne opne (membrane). Takva grada osigurava cvrstocu i
sa snizenjem temperature lucenje nektara se smanjuje, a pri te lakocu krila. Uz osnove krila nalaze se snazni grudni misici koji ih
peraturi 10D-12DC sasvim se prekida. Najpovoljnija relativ pokrecu. Pri ovomu, zahvaljujuci osobitom spoju krila sa grudima,
vlaznost zraka je 60-80%. Vazna je takoder i vlaznost tla; biljke za vrijeme letenja mijenja se nagib povrsine krila: pri podizanju
suhom tlu ne luce nektar. Optimalna vlaznost tla je izmedu 50 kr~la osigurava se odrzavanje tijela pcele u zraku (podizuci e£ekt),
60%. pn spustanju - pcela se pokrece naprijed (radni e£ekt). Pokreti krila
su toliko brzi da ih se ne moze vidjeti golim okom. Sarno pomocu
Osobito povoljni uvjeti za lucenje nektara su tople noci, U cvj brzo~nimajuee kamere utvrdili smo da pcela, kad leti sa teretom
to virna mnogih vrsta biljaka nocu se nagomilava nektar koji pee prav1250-300 zamaha u sekundi a kada leti bez tereta 150-200.
skupljaju rano ujutro. Nektar se u prohladnim nocima ne luci
pojavljuje se sarno tijekom dana, kada otopli.
se moze toliko zgusnuti da ga pcele ne mogu uzimati. Cvjeto ::'~'. ,,' ,'. - 3
nekih biljaka imaju sposobnost zastititi nektar od isusivanja. Ki ~
u otvorenim cvjetovima ispire nektar sto dovodi do prest . I_S~.3. ~rila pcele:
let~ peel.a na takve biljke. Kod cvjetova okrenutih na dolje ili om.
koji imaju dobro zasticene nektarije, u toplo kisno vrijeme lucem v~e~nJle kri~o; 2-zubiCi; 3-zadnje krilo, s desne strane spojena krila za
e etenJa
12 13
- HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
Peele intenzivno sakupljaju nektar u radijusu do 2 km 0 ~ tri zasebne boje u ultraljubicastom spektru (ove boje
kosnice. Pcela bez tereta u prosjeku leti 48 km na sat aster ~;e':k ne ra~likuje),. st~. je P?vezan? sa sirok~m rasprostranje-
tom 41 km na sat. Pcela se pri sakupljanju nektara nalazi v no"icu ove boje u pnro~l.. Vec~u la~ca~ za eOVJe~a bijelih, pcele
kosnice oko 1sat. Ipak duzina se leta (boravka van kosnice) llli rirnaju kao veOI~a raZ~eIte !ll~ans~ 1 s~~k~.Ove slike omogucuju
jenja u ovisnosti od dostupnosti i kolicine nektara u cvjetovim ~eeli sigumo razlikovanje boja jednih bijelih cvjetova od drugih.
Pcela za jedan izlet, po pravilu, posjecuje cvjetove sam
jedne vrste biljaka; ova pojedinost u posjeti cvjetovima izgra Peele dobro razlik~ju i. oblik~ predmeta, slicne laticaina cvjeto-
dila se kao prilagodavanje njihovom efikasnom oprasivanj va koji se srecu u prirodi. Oblik predmeta koji za njih nema bio-
Ono se kod pcela odrzava stvaranjem uvjetnog refleksa loikog znaeenja (kvadrat, trokut) one ne razlikuju.
boju, oblik i miris cvjetova razlicitih kod svake vrste bilja
crijevima i upoznaj';l P?lozaj svoje kosnice i .let~. Peele u drug ~ jedne pcele u zajednici Sakupljeno meda
polovici zivota prekld~Ju r~dov~ ~n::tar .kosru~e 1 prela.z~.na sal(
pljanje hrane u prirodi (poljske, 111pcele 1~~e~ce). PeellnJ~se.~rg 62-85 17,3
nizam prelaskom na izletnie.ke.poslo:,.~ ffilJe~J~~taka ~a nJeru lzl .. 86-90 20,4
radi nektara (i peludi) postaju lskus.ruJl.Peel~p orga~za~ .s~p~J 91-95 21,8
svega oslobada suvisne mase: n~ki. unu.tamp. orgaru ~OJ.lJOJfIls
neophodni se smanjuju, degenenraJ::, dJelo~ce atrofiraJ~ (reso 96-100 24,4
biraju). Taka na primjer, vostane zlijezde, koje kod mladih p~e
dostignu visinu 100-120 11m,s~anj~ju se na 12~15ym.SmanJU: Iz navedenog se vidi, ~a pr~kup~j.anje~eda p~eli~jih zajednica
se zdrijelne zlijezde: kod mladih pcela - hraniteljica alv~o~e ste razmjemo povecanJu opce tezme pcela sabiracica, koje kara-
zlijezda dostizu 130 11m,kod sa~irae~~a pak one se ~mar:JuJu . ~erizira stupanj razvijenosti njihove muskulature, krila i drugih
62 11m.Znatno se smanjuje srednje cnJev~; k~d mladih ~cela v~J organa.
gov volumen dostize 23 mm~, a kod sa~l~aCic~8-9 ~ ..~ez
sabiracica smanjuje se u prosjeku za 25 ~ 1 po jednoj p~~ll l~n Peele izlijecu iz kosnice pri temperaturi ne nizoj ad 8°C, ali
80-85 mg. Sabiracice se ne hrane peludi. U trbU~lUuslijed J~k dobro lete i sakupljaju nektar na temperaturi ne nizoj ad 15°C.
smanjenja volumena srednjeg crijeva oslobada mjesto za uvec Kako jutarnji pocetak leta, taka i duzina radnog dana pcela ovise
mjehura za punjenje nektarom. a lucenju nektara cvjetalih medonosnih biljaka i temperature zra-
ka tijekom noci i u jutarnjim satima. Let pcela nakon tople noci
Udio bjelancevina u tijelu mla~ih pe~la z:natno r~ste u pr pocinje ranije, sa svitanjem, jer pcele privlaci nektar koji se nocu
danima zivota. Kasnije kod letacica udio bJelaneev~na ~ trb nakupio. Nektar se nakon hladne noci u cvjetovima pojavljuje tek
se jako smanjuje, dok u grudim~~. gdje. su skon.centnra~ osn? s o~opljavanj~m, zbog cega se izlet pcela zadrzava. U najtoplijim
misici povezani sa letenjeI?' ~ohcmav bjelancevina raste 1 odrza sati.ma d~a izlet pcela se cesto smanjuje, pa cak i prestaje. Cvje-
se na visokoj razini do kraja zivota pcele. tovi za vnjeme jake vrucine cesto ne luce nektar, a aka ga i luce,
on se .~d vrucine brzo zgusnjava i postaje pcelama nedostupan.
Udio ugljikohidrata i glukogena u tiielu pcele d.osti~e maksim Ima bllJa~a (prvenstveno na jugu), koje izlucuju nektar uglavnom
u periodu njene .sabiraek~ djelatnosti. Ove tvan daju osnovnu ~il~ecernJlmsatima; pcele produzavaju sakupljanje nektara takvih
nergiju koju trOSIna letenje. l~aka do nastu~~ja mraka. Pri to~~ se jed~ broj kasno izletje-
rPcela n~ usp~Jeva za dana vratiti u kosnicu, one prenoce u
Kao posljedica nastalih promjen~ ko~ p'eele sa?iraeice pov~ca ~o Jkuna..cVJetovlma i vracaju se u kosnicu tek ujutro, kada se
se nosivost i efekt letenja, ana maze letjeti sa vecim tovarom 1 ra ugnJe.
njim utroskom energije.
n~~l~ let~cice svakodnevno izlijecu, sakupljaju i donose hra-
Pcela sabiracica maze sakupiti u mjehuru 50 pa cak i 65 mg n peludo~srucu, ~~da je toplo vrijeme i kada cvjetaju medonosne i
tara (meda, secernog sirupa). Ipak, s takvi~ tovarom on~ ne ~~ s nekt osn~ biljks, Ipak svaka pcela sarna ne pronalazi cvjetove
slobodno letjeti. Zato veci znacaj ima radru teret peela~ tj. kohc hrane arom, 1pel~di. Dovoljno je da sarno jedna pcela nade izvor
nektara s kojim pcela maze doletjeti u kos~.cu. ~adru ter~~ p~ energic~~ fe. st?~ne. i cak tisuce pcela iz njene zajednice poceti
ovisi ne sarno ad njene starosti, vec i ad vehCi!le t~Jela,raz.vIJen. kosniCi etjeti 1 u~lmati pronadenu hranu. Prema tomu, pcele u
i tezine, Usporedbom tezine tijela pcela sabiracica razruh z~J rnogu obavJestavati jedne druge a nadenom izvoru hrane.
nica za vrijeme glavne pase, s kolicinom meda koju su .sakupIle Jossu X
zajednice za isto vrijeme, dobiveni su slijedeci rezultati: u IX stoljecu bili zapazeni i opisani osobiti pokreti pojedi-
11m- mikrometar
16 17
HRANA I [SHRANA PCELA
aktivnije ponasanje i en~rpi.e~ji si.gnalni pokreti peel~ i~vidni ~amo mali broj pcela trosi hranu i energiju radi nje-
Aktivnije izvidnice mobiliziraju VISe pcela na sakupljanje hr nektaf, v •
trazenp.
Ako izvidnice nadu cvjetov~. sa otez~~m pr~stup?~ za sktlplj govog
nje nektara, ili nektar sa manjrm sadrzajem secera, ili izvore hi- cele izvidnice prve i~lije.cu uju~o,. a ~k~. o:kl:iju ?e,~tar, onda
na vecem rastojanju od p~eli?jaka, ~mda o~e ~ostupno smanju' Pc' iu le~eti grupe sabiracica. Izvidnice izlijecu lmaJucl odredeni
energicnost pokreta, a zatim ih sasvim prekidaju. p~ ~n~eda u mednom mjehuru, dok sabiracice tog mirisa nemaju.
~r?Jnice se razlikuju po vanjskom izgledu: na njihovim grudima
Signalni pokreti ?bnavyljaju.se ~vaki put, kad~. d?la~i do . ~~uhU nema dlaCic~.("celave pcele"), tako da izgledaju crnje,
kakve promjene koja moze utjecati na koncentraciju 1 pnstup 1 go ostale peele. Ranije se smatralo, da su gubici dlacica obiljezja
ni. Tako, nakon prestanka leta pcela poslije kiS~,~vije~ s poe~tk nt~rosti pcela. ali su istrazivanja pokazala da pcele izvidnice s
novog let a, ponovo s~ javljaju si~al~'pokreb J?c~laizvidnica, ~rvin: danom njihove izletnicke djelatnosti gube dlacice i postaju
se uvjeti za sakupljanje nektara rrujcnjaju. Na J?nmJ.er,sa otvore taIIUllJe.
cvjetovayki~a moz~ spra~i n~ktar,. ~ kod drugih cvjetova, obra
kisa moze izazvati povecanje kolicine nektara. Ako izvidnice nikako ne nadu nektar u cvjetovima biljaka, onda
one mogu biti privucene brujanjem pcela i mirisom nektara (me-
Dok u cvjetovima ima nektara, pcele sabiracice ~pcele ~z:id da), koji izlazi iz leta u susjedstvu rasporedenih kosnica, Izvidnice
redovito lete, sakupljaju i prenose hranu u kosnicu. ~l .clm stoga pokusavaju prodrijeti u kosnicu kroz leto ili bilo koji otvor u
nestane nektara, broj pcela na cvjetovima se brzo smanjuje ..P kosnici. Ali pcele strazarice koje posjeduju sposobnost razlikovati
sabiracice vracaju se ". ko~nicu i mir~ju n~ s~cu. u ocekiv sabiracice od izvidnica, progone ih i ne pustaju u kosnicu, Medu-
novog signala 0 postojaruu hrane. P~ele izvidnice pak. u tim, ako izvidnica ipak prode u tudu kosnicu, ona na brzinu uzima
no produzavaju letjeti ispit~juCi okoh~u. Takvo "patrolir me~ i b~~oizlijece iz kosnice, vraca se u svoju kosnicu i mobilizira
produzava se u tijeku neko~lko nar~dm~ ~an~. Ako se nekt stotine 1 t~sucepcela sabiracica, koje mogu potpuno opljackati zali-
cvjetovima pojavi ponovo, <:II?neko~lko l~v~dr;:ca pronad~ hr h~ med~ lZtude kosnice i prenijeti ih u svoju. Snazna, dobra zajed-
one njome napune medne mjehure ~,v~acaJu~~se ~ kos~cu, mea uVlJ~kse obrani od tudih pcela: slabe i obezmaticene zajednice
biliziraju pcele radi njegovog sakupljanja. Oblijetanje okoh~e, g ~e~tos,?IzI?zene grabezi. Opljackane pcele lisene zalihe prelaze u
su pcele imale dosta obilne hrane, pro~u~ava se 5-6 dan~, 1 ak Jae~z~~~dmcu,u kojoj su prenijete njihove zalihe hrane. Posljedica
hrana (cvjetanje biljaka) ponovo ne pOJavl, onda se prekida pa gra eZIje ta da pcele slabe zajednice prelete u normalnu i pojacaju je.
liranje po okolici. Pored
liku 1 pc ~Ia IZVI,mca
. idni 1. pcela sabiracica u donosenju nektara ve-
Biolosko znacenje "patrolne sluzbe" peel~ iz~id~ca po~taj~ doni~logu ~ma treca prupa pcela primacica nektara. Peela, koja je
zumljivim, ako seprisjetimo da senektar u prirodi uvijek penodl kroz rit r:e tar. ~ polJa, ne stavlja ga sarna u sace, vec ga predaje
izlucuje. u ovisnosti od ~romjena kOI?pleksa. meteorolo~ jedniei ~~je~n~J ili ne~olicini mladih pcela-primacica, koje se u za-
Cimbenika, od doba dana, 1 zbog mnogih drugl~ uz~oka. mtraJu specIJalno za primanje i zavrsnu preradu nektara.
bi svaka pcela samostalno isla tr~ziti ne~tar u cVJet.ovlma, P . Primsab'
x:
aLIce
bi neproduktivno trosile hranu 1 e:r:ergIJu. Ustv~n, sa~o JUod c'za vnjemo
.. b'l
0 1 nog medenja odmah od jutra uzima-
broj pcela (izvidnica) traga za lueenJeI? ~ektara 1 .tek ~Jego ~ogo n~~~ ica d~nese~ tovar. Ali kada se u gnijezdu nagomila
pojavom mobiliziraju masu pcela radi nJegovog lskonstaV veena 10-12 ara, pn~nanJe nektara se usporava, sabiracice ga dijele
Tada so n pr~maCI~a,troseci puno vremena na predavanje hrane.
Prema tomu, osnovna masa pcela poCinje izlijetati radi .ne~ - Pravi Ok~ s~~u pOJavljuje novi vid signalnih pokreta izvidnica
sarno tada kada njega ima u cvjetovima. Kada biljke ne izl rrun pokreti (od dolje na gore) uz mahanje u trku. avo
20 21
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
SAKUPLJANJE PELUDI
lene boje. Njihov se prah sastoji od velike kolicine vrlo S1 obrzcice;23-i l'/;' -p ucnja a, 19-9oruslce; 20-razIICka; Zl-repice; 22-
suhih, lakih, prhkih peludnih zrnaca. Prosipajuci se iz pras a:Jlje; 24-pamuka; 25-bundeve
prah u obliku oblaka raznosi se u zraku i, pojedina zrnca pa Biljk k .
na njuske tucaka (S1.6).
Pl.~_pra~ilouJesse°tP.~asuju pornocu insekata daju manje peludi: on se
I"<:l.
( ,as OJIod k rupmp.iih peludruh
Illik s1. 6). Peludn
neludni .z~ac~ ra~ne boje" i ob-
roskopski .dt zrnca ~ogIh vrsta biljaka ImaJu na povrsini
VI jiva razlicita zadebljanja, bodlje, iglice, cesljice,
22 23
HRANA [ ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
postavljene su kutije s peludi sedam vrsta biljaka. NemajuCi .' Glavni tvorci medljike su lisne usi - sitni insekti, 3-
gih izvora peludi, pcele su ga rado uzimale, formirale grud' MedIJ'tka: koji se nalaze u vecem broju sa donje strane listova
nosile u kosnice. Pritom su one najvise posjecivale kutije sa pel 6 {!l1l.1 dU~~ji viSe od 600 vrsta lisnih usi, prilagodenih zivotu i
gorusice, zatim - kokotca, najmanje - s peludi ive i lucerne. (51. 8). \os anju na mnogom siroko rasprostranjenom drvecu i
bilo jasno, sto je zapravo privlacilo pcele peludi gorusics i kOko razf!l:Il°~;e imaju evrsto ri~ce,koji~ se duboko zab~daj.':lu.li~t?ve
ali i pri ponovljenom pokusu ova prednost se sacuvala. gtrnlJX" danke biljaka. USIuvlace rilce do provodmh cIJevIbiljke,
i rnlake ~zse krece slatka tekucina i usisavaju je. Usi sok biljaka
Peele vjerojatno peludi privlaci miris, specifican za svaku v kr°z 'XtoJ~aJ'u za hranu, ali veci dio trose za odgoj mladih jedinki.
biljaka. Ako obicnu sitnu drvenu piljevinu namocimo ekstrakt i5korI:> a
dobivenim iz peludi, onda ce je pcele uzimati, iako ona uopce
sadrzi hranljivih tvari. I obratno, ako svjez pelud, koji su pC
sakupile lisimo njegovog mirisa, onda pcele takav prah pres
uzimati.
30 31
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
Rilce. Oko usta pcele nalazi se sest usnih dodataka: g~ . ke kavkaske pasmine. Ove pcele mogu sakupljati nek-
- ploca, koja pokriva usta, par jakih gornjih vilica uredenihU.s~ ~pl~sva livadske djeteline. Srednje-ruske pak pcele imaju
klijesta, kojima peel.a zahv~ta i~~pre~iza. ~rde ees~ce; osta] kqQ tat s cVJ~to50-5,4 mm i one sakupljaju nektar sa livadske djete-
usna dodatka - donja usna I dVIJe donje vilice - formuaju rilea tJi tilce duZwenda kada se u cvijetu nakupi puno nektara pa se nje-
e. liJ1esarn~ ~ bitno podigne ili kada su biljke uslijed vremenskih
Donja usna - osnovni dio rilca - zapocinje od malog trokut gova raz~ovoljno razvijene i daju cvjetove sa skracenim (nedo-
tog clancica brade (osnova podbratka), koji je pricvrscen za vi a: uvjeta nezvijenim) cvjetnim krunicama. Duzina kriIca kranjske
aparat, koga spaja s glavom (s1.4). Iza njega je izduzeni zadeb~'~ voljn~ rnaos6-7 i mm.
clanak - brada, od koje polazi dugi, skoro okrugao jezik, ko..lali ptele 12
zavrsava zlicicom. Na mjestu spajanja jezicka za bradu pol~ f4, dni mjehur. <?d zdrijela polazi dugi ~uski jed~ja~, koji ~ro~a~~
dva pipala donje usne. Donji jezicak se sastoji od mnostva jakih e ijele grudi I na pocetku trbuha se jako prosiruje formirajuci
prstena, spojenih mekom kozicom, koja mu osigurava elasticnosr kr~ mjehur (s1.9). Zid mednog mjehura ima mnogobrojne na-
po~etljivost. Jezik ima dlacice, usmjerene ka njegovom vanjsko~ :, koji omogucuju da se volumen mjehura jako uveca pri pu-
kraju. ·;fu nektarom. Volumen mednog mjehura pri mirovanju pcele
ikoSnici ne prelazi 14 mm>, ali, kada se napuni nektarom ili me-
Dvije donje vilice nalaze se sa strane donje usne. To izduzenje dom on se moze povecati za 3-4 puta. Medni mjehur sluzi kao
malo svijena tvorevina, sastoji se iz dva clanka - glavne i vanjsk~ spre~k, u koji pcela sakuplja nektar i u kojem prenosi med u
lopatice donje vilice. Spojene zajedno donja usna i donja vilica tvo- koSnicu.Misici, koji su rasporedeni u zidu mjehura, skupljajuci se,
re kanale razlicitih promjera koji sluze za usisavanje tekuce hra- istiskuju tekucinu van kroz jednjak i riIce.
ne.
32 33
HRANA IISHRANA PCELA
Medni mjehur igra znacajnu ulogu u reguliranju kolicine s . KAKO peELE PRERADUJU
u hemolimfi. ec NEKTAR I PELUD
Secer, prvenstveno glukoza, uvijek se nalazi u hern.olih... BIOLOSKA NUZNOST PRICUV A HRANE
pcele i sluzi kao energetski materijal za rad misica i Sty....lllj
nje topline. Sto se misici energicnije i brze skupljaju, tirn. ~i\. o vanjskorn izgledu sve pcele zajednice odgojene u
u hemolimfi ima secera. Za vrijeme letenja u hemolirnfi ~~ tAada s:ufe jednake, £unkc~onalno se do~t~ r~zl~uju. Gene~a.cij~
34 35
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
pustaju kvarenje nektara, koga su one smjestile u stanice _ . sarno u pcelinjem gnijezdu pod djelovanjem cisto
po~~zu prije svega brzim zgusnjavanjem nektara do ra:·aca. l _ ~p,1!nJ~vtenika. Peele ga ~azmjestaj,: tako da ima n"ajvecu
kOJoJse kvasci ne mogu razvijati. llle, PIt ~~ tlI{;o brzeg iSp'aravanJ~ vode. U Jed!l0~ poku~u pcela~a
~illU :-tnf 13ecernisIrup, koji su one smjestile u sace, a zatim
U)edno~ o~ I?okusa, po snazi jednakim pcelinjim zajedni . dat 50 0nica na tom sacu pokrili zicanom mrezom, izolirajuci
dali su sec~rm s~up koncentracije 50%, 60% i 70%. Nakon .:~ ~ dio s.ta od pristupa pcela. Uoceno je da se brzina zgusnjavanja
dana u sv~m zajednicama koncentracija sirup a dosegnul J .dn~ !f'!e S~~~iranog od pe~la nicim ~je razlik5>val.aod brz~e njego-
72%, neovisno od prvobitne koncentracije. a Je 71. sifUpa 13n)' avanja u stamcama, kojima su pcele imale pnstupa.
~ogzgu
Pri obilnom medenju, kako je ranije bilo spomenuto, peele
sarno one kolicine nektara koje su u stanju preraditi. Unos n \noSe INVERTIRANJE SAHAROZE
reguliraju p'eel~-'primaeice. One razmjestaju tek uneseni ne~ttara
p~.azne st~ce 111u sace koje se nalazi u blizini legla.t]. U najto~.u Pretezita komponen~a sirupa,)este saharo~a. To je ~loze~ secer~
P
dijelove gruJezda. ~eel~'pune s~anice ~e vise od 1/3, vjesaju ka l)i~ ~ 'i se ne upija kroz zidove cnJeva u krv, m pcele ru covjeka. All
ce .~ektar~ n~.g?mJe dijelove zidova 1 dno stanica, sto omogu~J'e :C:;oza se za vrijeme probave razgraduje na dva jednostavna
najintenzivnije isparavanje vode iz nektara. J §etera: glukozu (grozdani) i fruktozu (vocni secer), Razlaganje
saharoze u probavnom sustavu zivotinja i covjeka nastaje pod
Peele za v~ijeI?e obilno!? me?enja snizavaju relativnu vlaznost djelovanjem fermenta invertaze, a sam proces naziva se inverti-
zraka na mJ~stima skladistenja nektara. Tako, pri intenzivnim ranje secera. Ono se odvija istodobno sa udaljavanjem viska vode
pasaI?a rela~lvr:tavla~n~st zraka na ovim mjestima bila je 54-66%, iznektara.
Ia~? Je.u Oble.mm uvjetima (do pase) varirala od 76-91%. Takvo
smzenJe relahvn~ vlaznos!i postignuto pojacanom ventilacijom, Invertaza se proizvodi u zdrijelnim zlijezdama pcele, koje se
znatno ubrzava IsparavanJe suvisne vode iz nektara. Na letima ~e na prednjem dijelu glave. Zlijezde se sastoje iz dva duga,
ko.s~c~ .r0~~cava se ,?roj pcela koje ventiliraju, sto se osobito krivudava kanala, oko kojih su rasporedene alveole, koje se sa-
pnmJecuJe tijekom noci. ~toJe.od nekoliko krupnih sekretnih stanica. Zlijezde imaju dva
~lta otvora, koji se nalaze na zdrijelnoj ploci - u supljini, kroz
Nak?n je~og d~a, kako se nektar zgusnjava, pcele ga prenos,e ~u prolazi nektar koji dolazi iz rilca. Zdrijelna zlijezda mlade
~ stamce saca udaljene od legla, uglavnom u gomje dijelove ~. rode. nakon njenog izlaska iz stanice brzo se razvija i u prva
Jezd~. C?vdje :gu~njavanje hrane tece sporije, pcele popunjavajU . ~ tjed~a. zivota luci sekret, koji cini osnovnu masu mlijeci za
stamce 1 konacno ih napune do vrha. ~ . an~ ~le~nki.U to vrijeme invertaza se izlucuje, ali u neznat-
n~ tghc~: U drugoj polovici zivota, kada pcela prekida ishra-
Jedno vrijeme se smatralo da se visak vode iz nektara odstr~- po' c mki 1. prelazi na izletnicke poslove, zlijezda se mijenja i
njuje za vrij~me njene prisutnosti u mednom mjehuru, pri letelljll dds~zava njeno lucenje invertaze. Najvecu intenzivnost ana
e
pee~e o~ cV]eta.?o k?snice. Takvi zakljucci izvodeni su na OSl1~ in\1et od 20-og do 30-og dana zivota pcele. Zatim se aktivnost
vu ispalih kapljice bistre tekucine, koja je slicna vodi, na praVc _ raze smanjuje, pa je stare pcele vec uopce ne izlucuju.
mas.?vn?g leta pcela. Po~~sima je ipak utvrdeno da je .konc~.
tracIJ~ SIrUpa ~zetog yam 1 davanog u kosnicu potpuno JednaofJ1 negou Peele U1 J'ak' . d mcama
. im zaje . pre Iaze na lZ
. Ietruc
.cke pas Iove ramJe,
..
Kapljice tekucme, kOJe.se stvaraju I?ri le~.enju peel~ s. nektcl~oj dij akJ ablm. Znaci, kod pcela iz jakih zajednica ranije nastupa sta-
- t? .s':l vrlo vodenasti ekskremenii, kOJI se formiraju U \taf Odgaja'v70g lucenja invertaze. Peele proljetne generacije dulje
kolicini kada se pcele koje lete hrane zitkim nektarorn- Ne ]U eglo, pa zato aktivno lucenje invertaze kod njih pocinje
38 39
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
o pri brzom usisavanju istog. Zamijeceno
kasnije. rtaze, n. eg
_..:~pjnve.. m pcela secernim sirup om lZ . hr am'1'ica UV1-.
V""- jhranJlvanJe v •• • v"
ludi. Kilogram peludi zauzima oko 7.000 stanica. legla popunjavaj,: pelud.i (krajnje s~ce). U.ta~li~i 2. navedeni su
J\e dci koji pokazuJu toplmske osobme pojedinih satova, napu-
Peele. gornji sloj peludi, priprernljene za dugotrajno euva . J'~ru~h~edom i peludi.
fl)e
natapaju rr:t.edom,zbog. cega ~ovrsina peludi ima odsjaj (odb~}e, 5 ce sa peludi posjeduje znatno manju toplinsku vodljivost i do-
sak). Z~ :rnJeme me?enJa, st~ce s takvom peludi pcele vrlo rale-
dopunjuju medom 1 poklapaju. Dobiva se medno-peludni sat do J';osi boljem oeuvanju topline u gnijezdu sa leglom.
kome se pelud vrlo dobro cuva. 'u
Gubitak topline kroz Koeficijent vodljivost
. Konzervir~a pelud ~adrzi vise secera nego svjeza pelud, usl]. Sace
sace kcal u minuti vodljivosti topline. %
jed..dodav~J~ ne~t~ra 1 me?-a. U konzerviranoj peludi ima puna
mlijecne kiseline 1 nJena aktivna kiselost se povecava (tabela 1). 0,173 3,44 100
Prazno
0,147 2,37 68,9
Smedom
0,106 1,40 40,7
Sastav Svieza pelud Konzervirana pelud S peludi
Bielancevine 24,06 21,74 Tabela 2. Toplinske karakteristike razliCitog saca
Masti 3,33 1,58
Secer 18,50 34,80
KAKO PCELE CUVAJU ZALIHE HRANE?
Mineralne tvari 2,55 2,43
Mlijecna kiselina 0,56 3,06 Postojanje velikih zaliha hrane u gnijezdu stvorilo je kod pcela
Aktivna kiselina 6,3 4,3 slozeni refleks, usmjeren ka njihovom sigumom euvanju od nepo-
voljnih djelovanja temperature i vlaznosti okolnog zraka, i na
zastitu od mnogobrojnih neprijatelja i stetoeina.
Tabela 1. Kemijski sastav svjeze peludi breze i konzervi-
ran~ peludi Cpeludi u sacu) priprernljene od njega, % (po po- Stanice s gotovim (zrelim) medom pcele poklapaju tankim, za
dacima A. Mitropoljskog) zrak nepropusnim vostanim poklopcima. Med posjeduje hidro-
skopska svojstva. Pri relativnoj vlaznosti zraka 60% kolicina vlage
Us~ijed kemitskog proc~s~, koj~ ~astaje u stanici s peludi, u medu se ne mijenja. Pri vlaznosti zraka visoj od 60% med uvlaci
staruca ~e mo~e ~spo~edlh s ~lruJaturnim silosnim tomjem u sebe vlagu, a pri vlaznosti nizoj od 60% on gubi svoju vlagu.
P?~nato Je, da)e ~llaza jako n~blJena k~ko bi se sprijeCio pristup Postojanje vostanih poklopaca koji ne propustaju vlagu osigurava
kisika ~~utar ~Il~~nemase. To ISto rade 1pcele, jako nabijajuci prah me~ kako od razrjedivanja, tako i od prekomjernog zgusnjavanja.
u. st~Cl. l!silazi s~ na :~eun s~ce~a razvijaju bakterije rnIijecne sto Je osobito vazno zimi, kada pcele ne mogu regulirati tempera-
kiseline, koje, stv.araJu rnIlJe~:lUklS~llI~U,cuvaju hranu, sprjeeavajU turu i vlaznost zraka na svim satovima gnijezda koji su napunjeni
mog.u~nost ra~vlt~a bakterija truljenja, Shean proces nastaje i ~ medom.
stanici s pel.udl. Vlsok~. t~mpera~ra pcelinjeg gnijezda doprinoSl
brzom razvitku bakterija 1 nagomilavanju mlijecne kiseline. P~klopljeni med ne ispusta miris koji pcele vrlo lako osjete i koji
moze privuci pcele tudice (kradljivice).
Razmjestaj pelud~ p<?red legla omogucuje pcelama-njegovatelj'"
cama ?rzo pronalazenje potrebne bjelancevinaste hrane a takoder I<.adaje vrijeme toplo med na letu cuva grupa pcela-strazara.
poboljsava toplinski rezim gnijezda. Peele sve stanice saca sa stra-
45
44
HRANA I ISHRANA PCELA
Fizio.~oskise a~oki~e~e dijele na dvije grupe: nezamjenlj;; ~spojene sa kisikom iz zraka, masti se razlazu na molekulu
(esenc1J~lne),koje zivotinje ~e m<;>gusintetizirati i one moraju doc' ~sika i ugljieno~ dioksida, p~oizvod~Ci pri to~ veliku ko~iCinu
u organ:z~m u got~vo~ ~bh~u, 1zamjenljive (neesencijalne), kOj~ nergije: 1 g masti - 9 cal. Mash se taloze u organ1zmu kao pricuva
se u. nuzdi mo~ s.J?-tehz1rati..tI stanicama tijela iz jednostavnijih i trOS~se pri nedovoljnom unosu hrane. Peele dobivaju masti iz
tv.an. U ne~a~J.enlJ1ve.(es.enc1JaII:e)a~noki~eline sI:adaju: lizin, peludl.
tr1I:tofan, .~shdm, Ieucin, izoleucin, fernlalarun, treornn, metionin
valin, arg1rnn. ' Ugljikohidrati su tvari, koje se sastoje od kisika, vodika i ugljika,
a trose se u organizmu kao tekuci energetski materijal za proiz-
~?red bj~lcu:eevin.a,.u sastav ~ane moraju uci dusicni spojevi vodnju top line i rad misica. Ugljikohidrati se sastoje od secera,
kOJIse.naz1va~u amidima, a u kojima su aminokiseline sjedinjene skroba, glukogena, celuloze i drugih bezdusicnih tvari. Osnovni
s drugim tvanma. znaeaj za pcele ima secer, koji cini osnovnu masu nektara i meda.
Obieni secer, skrob i glukogen u crijevima pcele razlazu se na jed-
O~ bjelancevina i ~~da izgr~deni su glavni sastavni dijelovi nostavne secere - glukozu i fruktozu, koji zatim dospijevaju u krv
sta~~a: ~n r~zgradnJ~ bJel~ne~vma u stanicama tijela formiraju se i raznose se po cijelom organizmu. Visak jednostavnih seeera pre-
ugljicnidioksid, voda 1tvari koje sadrze dusik (mokraca, mokracna tvara se u masti ili glukogen i u takvom obliku talozi se u masnom
kIsel~n~), a tak~der organske i neorganske soli. Ove se tvari iz- tkivu pcele. Pri smanjenju sadrzaja secera u krvi nastaje obrnuti
bacuju 1Zorgarnz~a preko. organa za Iucenje: kod visih zivotinja proces - glukogen se pretvara u secer. Na taj nacin odrzava se
- bubrega, a kod msekata (1pcela) - malpigijevih cjevcica. po-stojanost sadrzaja secera u krvi visih zivotinja. Taj se proces
dogada isto i kod pcele ali sadrzaj secera u krvi (hemolimfi) nije
Osno.vna mas a stani~a tijela se sastoji od bjelaneevina. Zivotni tako postojan, kao kod visih zivotinja, i varira ovisno od njenog
pr?~es~ su..st~~ p~o~Jen~ sastav~ bjelanee.vina. Ove promjene
v~ stanja i rada. Jedan gram ugljikohidrata, razgraden u organizmu
~~lslmilac1Ja.1aS1ffill~c1Ja)
1cme ra~mJenu tvari - osnovno svojstvo daje 4,1 kaloriju.
ZlVOgorg~zma. ~n. ovom .nastaJe oslobadanje energije tj. kemij-
ska ene~.gIJahranljivih tvari pretvara se u toplinsku, u kretanje,
v
Celulozu, iz koje se sastoji omotac peludnih zrnaca, pcele ne asi-
u. ener91J~ elektromagnetskih polja itd. Zivotinje razorene cestice miliraju.
bJelancevma. nadok~aduju uzimanjem hrane. Osobito je velika
potreba za bjelancevinama kod organizama koji rastu. Mineralne soli ulaze u sastav stanica organizma u cistom ob-
liku ili sjedinjene s bjelancevinama, mastima i ugljikohidratima.
~eel~ bje~aneevin~s~et.vari dob.ivaju i~ p~ludi raznih biljaka, koji One igraju vaznu ulogu u razmjeni tvari i energije. Tijelo zivotinja
?rn ~JesaJu u kosnici, cime dobivaju cijeli komplet aminokiselina sadrzi od 6 do 7% mineralnih tvari, u Cijisastav ulaze kalcij, ma-
1 amida. Peele osobito puno peludi trose u periodu intenzivnog gnezij, zeljezo, sumpor, fosfor, klor itd. Sve ove i druge mineralne
odgoja legla. tvari pcele dobivaju iz peludi, ali pcele ponekad lete i skupljaju
tekucinu po odlagalistima otpada ljudske ishrane, gnojnim lok-
Ma~ti ulaze. u sastav citoplazme i izuzetno su neophodne za varna i drugim mjestima radi uzimanja vode u kojoj su otopljene
razmJe~~ tvari unutar stanica. Masti se u crijevnom kanalu razlazu soli.
na krajnje produkt~: glicerin .i masne kis.eline; koje se spajaju s
mol~kulom metal a 1 pretvaraju se u tvari topive u vodi. Oni se Ako se pcele zimi hrane hranom spremljenom ujesen od secera,
krvlju prenose u stanice i tkiva tijela, gdje se ponovo sintetiziraju. koji uopce ne sadrzi soli, onda se u njihovom tijelu kolicina nekih
mineralnih tvari smanjuje; dodavanje u hranu soli, koja im je ne-
U fizioloskom pogledu, masti su najkoncentriraniji izvori ener- ophodna, poboljsava uvjete zimovanja.
48
49
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
Vitamini se dijele na topive u vodi (vitamin C i B) i topive u rna ~m i mirisom, razlicite boje - od prozracne, sv.ijetle ili ma~o
stima (vitamini A, D, E, K). Vitamin C (askorbinska kiselina) regu ~ ckaste do sjajno zuckaste, smede, tamnosmede 1 tamne. BOJa
lira procese razmjene u stanicama organizma. Vitamin A - nazivaj Ztledauglavnom ovisi od vrste biljaka sa kojih su pcele sakupile
vitaminom rasta, jer njegov nedostatak u hrani izaziva prestanak ~ktar i preradile ga.
rasta. Vitamin D - antirahiticni vitamin, sudjeluje u regulaciji
razmjene fosfora i kalcija. Vitamin E - sudjeluje u regulaciji proce- Cjelokupan proces prerade nektara u gnijezdu naziva se sa~ri~
sa razmnozavanja: njegov nedostatak izaziva izumiranje spolnih 'evanje meda. Zreo m~d je med koj~J.eslozen u stanice i po~oplJen
stanica u sjemenjaci i nesposobnost zenki da polazu jaja. J astanim (nepropusrum) poklopcicima: voskom poklopljen med
~ to je pokazatelj zavrsetka biokemijskih procesa, koji su nektar
Vitamini su neophodni za normalan rast, razvoj i zivotnu ak, pretvorili u med.
tivnost pcela,
Med izvrcan na centrifugi (a ponekada i u sacu) kristaliz~r~ se, v
Osnovni izvor svih vitamina, neophodnih pcelama, je pelud. tj. gubi svoju boju i prozirnost, pretvara se.u kas~~tu ~asu, III ca~
Kao izvori vitamina sluze neki mikroorganizmi, koji se nalaze u dabiva tvrdu strukturu. Svojstva okusa 1 hranljivosti meda pn
crijevima pcele. tamu su potpuno sacuvana. Ali za pcele je kristalizacij~ m~da u
stanicama opasna: pcele kristalizirani med ne mogu usisati kroz
Voda je neophodan sastavni dio tijela pcele i ima vaznu ulogu rilce i iskoristiti za hranu zimi i u rano proljecc.
u procesu razmjene tvari. U tkivu tijela pcele nalazi se 7S-80%
vode. Vodu pcele takoder koriste za regulaciju rezima vlaznosti Sastav meda u znatnom stupnju odreden je sadrzajem nektara
u gnijezdu. Pri nedostatku vlage one isparavaju vodu, a pri visku koji su pcele sakupile i u kosnici preradile.
- udaljavaju je iz kosnice putem aktivne ventilacije (mahanjem
krilcima). Osnovnu masu meda Cine u vodi topivi sereri - glukoza (groidani
serer) i fruktoza (uocni serer). Topivost u vodi ovih se~era ~~ece se
Peele potrebe za vodom zadovoljavaju na racun vode koje ima u ad 16 do 22% (u prosjeku 19%) te~ine m~da. Ak~ se Izd~oJI vo?a,
nektaru, koji unose u kosnicu (nektar u prosjeku sadrzi SO% vode). secer onda cini oko 9S% svih suhih tvan. Na udio ostalih tvan, a
Kada u prirodi nema nektara, pcele onda unose vodu, uzimajuci njih je u medu pronadeno vise od SO, dolazi oko S%.
je u medni mjehur, iz razlicitih izvora, sa jutarnje rose, iz bara,
ustava ili pojilista specijalno postavljenih na pcelinjaku. Narocito Glukoza i fruktoza - ugljikohidrati, ubraiaju se u grupu ~::lOn?S~-
je velika potreba pcela za vodom u proljece, kada se hrane gustim harida. avo su po kemijskom sastavu najrasprostraruerup seceri,
medom i odgajaju mnoga legla. i njih pcelinji organizam apsorbira (usvaja) bez prethodne. pre-
rade u probavnom traktu. Njihovom razgradnjom u orga~zmu
uz sudjelovanje kisika, na racun ovih secera s~ara. se topl~a, a
KEMIJSKI SASTAV MEDA na kraju se formiraju ugljienidioksid i voda, kOJIse IZ orp~ruzma
Odstranjuju pomocu sustava za disanje (voda se odstranjuje zra-
Peele su prilagodene. posebnoj ishrani. Iz nektara i peludi korn u obliku vodene pare).
dobivaju sve tvari neophodne za svoje razmnozavanje, rast, razvi-
tak i obavljanje mnogobrojnih poslova. Glukoza cini 31-38% secera u medu. ana se brze kristalizi-
ra nego ostali seceri. Na fruktozu dolazi 38-43.% s:,~ se.ce~an:'-ed~.
Med je pcelinji proizvod koji su preradile iz nektara. On pred~ Fruktoza se, za razliku od glukoze, sporo kristalizira I vise Je hi-
stavlja vrlo slatku, Ijepljivu i mirisnu tekucinu sa svojevrsniJ1l droskopna, nego ostali seceri.
51
l 50
----
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
-;iineralne tvari meda su vrlo raznovrsne (otkriveno [e 37 ele-
U malim kolicinama med sadrzi i maltozu, rafinozu i melibozu.
rnenata: mnogo kalija, natrija, kalcija, magneziie. z~ljeza, £os£ora),
~ed, P?red glu~oze, i £ruktoze sadrzi do 2% saharoze (trscani, ada cine sarno 0,27% suhe tvari. Od osnovmh mikro elemenata
~dan gram meda sadrzi 9,7 llg zeljeza, 4,2 man~ana, O,~ ba~a,
repm .secer). Ovaj ~ecer spada u grupu disaharida; on se pod
utjeca}em £ermenta mvertaze razgraduje na jednake dijelove glu- b 15 llg kobalta. Kolicina ovih supstanci jake varna u.ov1Sn?Sti ?
ko~e 1 £ruktoze. 5aharoza. u ~edu - to su ostaci nerazgradenog ;rsti biljaka, s kojih je nekt~r sak~pljen. Interesantno je, .d~ Je IIll:-
s.ecera ne~tara. Tek sakupljeni, JOsne poklopljeni med u stanicama, neralni sastav meda vrlo bhzak mmeralnom sastavu covJecJekrvi.
tj. do kraja ne preradeni nektar, moze imati do 6% saharoze. Ali u
poklopljenim stanicama proces inverzije se produzava i zbog toga Aromaticne tvari. Miris biljaka sa kojih je sa~uplje~ nektar
saharoze u zrelom medu prakticno i nema. prenosi .se na m~d. ~ sastavu raznih medova otknveno Je do 120
tvari koje stvaraju nJegovu aromu.
U sastav meda ulaz~ jos i sloieni ugljikohidrati - dekstrin - produkti
Obojene tvari daju medu ovu ili onu boju: od jantarsko zlatne do
nepotpunog orazlaganja Skr?ba: ~jihova .uk~pna kolicina najcesce
doseze 1-4Yo mada u pojedinim slucajevima moze doseci 12%. smede ili tamne.
Dek~tri~ ~u topiv:i u :,odi i sprjecavaju kristalizaciju meda. Oni su
Vitamina u medu nema puno, ali se oni nalaze u kombinaciji s
otkrl~em 1.~hraru koju su ~cele pripremile od Cistog secera kojim
su pn~ranJ1van~, sto u~azuJe na sposobnost pcela da sintetiziraju drugim, za organizam vaznim tvarima, i ovo pov~ca:,a njihovu
dekstrin pod djelovanjem £ermenata prednjeg dijela probavnog vrijednost. U 1 g meda sadrzi .se ~O llg limuns~e ~lsehne (5), ~O-
trakta. toko£erola (E), 4-pantotenske kiseline (B3),3,8-bIOtina (H), 3,1-ma-
cina, 311g piridoksina (B2) i dr .
•
Bjel~ncevinas~ih tvari (kole sad!ze dusik) u medu je malo, od 0,1
do 1,5 Yo.(u prosJe~~ 0,4-0,6 Yo), ali sve one spadaju u bjelancevine Med je bogat fermentima. Najaktivniji od .njii: su invertaza, ~ia-
~ako t<?P1ve.u VOd1~.Iako.se upijaju u crijevima. Njihov postanak staza, katalaza. Uloga invertaze vec Je o?JasnJena ~ pogla:rIJu 0
Je dV?Ja~: dIO ~?Sp1Jev.a1Znektara i spada u biljne bjelancevine, preradi nektara u med. Diastaza !az&raduJe s~.o~. N)~~a akti~nost
dr.~gI ~IO dosp1Jeya zajedno sa sekretom zlijezda prednjeg dijela se odreduje po diastaznom broju. tj. PC:> kolicini ffil~lhtara 1 Yov-~e
~nJeva ~spada u zivotinjske bjelancevine. Pored toga, med sadrzi otopine skroba. razgradenog za 1 sat diastazom, koja se sadrzi u
JOsdusicne ne bjelancevinaste tvari (amide) i neke aminokiseline. 1 gmeda.
U.~ed~ se nalaze kiseline (do 0,43%), dosta razlicite po sastavu. V..eliCinadiastaznog broja ovisi od sastava i vrst~ biljke iz Cijeg
~aJv~se Je organskih kiselina, medu njima je osnovna glukozna je nektara dobiven med, zemljisnih i k~ma~sk~ uvjeta, vremena,
~selma. U medu su otkrivene: mlijecna, vinska, oksalna, jabucna, intenzivnosti lucenja nektara, snage zajednice 1 dr.
hm~ska: octena, mravlja, a takoder glutaminska i asparagin-
ska kiselina (posljednj~ s~at~aju antikristalizato~om secera). U Diastazni broj meda cesto koriste ka.oyoka.zatelj njego,:,e prirod-
medu se od neorganskih kiselina nalaze £os£orna 1solna kiselina. nosti. U Institutu za pcelarstvo odredili su diastazne broJ~ve za 80
obrazaca monoflomog (od jedne vrste biljaka) meda, dobivenog u
Aktivna kiselost meda u prosjeku iznosi 3,78 (s varijacijom od raznim oblastima zemlje (tabela 3).
3,26 ~o 4,36). Med uvijek ima oCiglednu kiselu reakciju, sto ima
zn~caJaz~ proce~£e~mentacije,koja protjece u medu. Od vrijednosti
aktivne kiselosti OV1seokus meda i njegova baktericidna svojstva.
53
52
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
Tabela 3. Diastazni broj nekih monoflornih medova (po po- Hrana, koju pcele pripremaju od sece~aprili~om ~rihranji~~ja,
dacima T. M. Rusakove) ne sadrzi sve ove tvari i zato je secerni med, iako izvana ShC.Ina
prirodni pcelinji med, ipak d~eko (I?o kemijskom sastavu I po
sadrzaju bioloski aktivnih tvan) ad pnrodnog meda.
Diastazni broj iste vrste meda jako varira u pojedinim godinama.
Tako, diastazni broj meda od bagrema, iz Moldavije, iz istog Pri zagrijavanju meda vise od 45°C ~~o fruktoze for~ra .oksi-
pcelinjaka, bio je 1981. g., 4,1-5,3 jed., u 1982. - 4,6-5,4 jed., au 1983. metilfurfurol - tvar stetnu za pcele (ali Je bezopasna ~a covJe~~).
god. -10,3-10,5 jed. Zato ako zelimo med dekristalizirati treba ga sarno toliko zagrlJa-
vati ~ posudi sa vodom da temperatura vode ne prijede 50°C.
Na taj nacin, diastazni broj moze sarno priblizno karakterizirati
sortnost meda. Za tocno odredivanje prirodnosti i kvalitete meda Kod ocjenjivanja kvalitete meda vaznu ulogu ima sadrzaj vode
neophodna su i dopunska ispitivanja i odredivanja sadrzaja ok- u njemu. Zreo med sad~zi od 18 do 20% vode. Ako.~e u medu
simetilfurfuola, saharoze, nastalih secera, opticke aktivnosti, mi- nalazi vise vode, to znaci da prerada nektara u med ~Je ~avrs:na
risa, okusa i dr. i da je vrcan iz saca sa jos n~zatvor~nim stanicama t). ruJe d~z~
u pcelinjem gnijezdu do kraja zrenJa. Nezreo ~ed. karakte:I~lra
Manjom diastaznom aktivnoscu odlikuje se med sakupljan s pro- se takoder povecanim sadrzaj saharoze,. sm~Jerum sadrzajem
ljetnih pasa, a vecom - s ljetnih. Osobito velikom aktivnosti dia- glukoze i fruktoze, manjim sadrzajem vitarruna, fe~menata, or-
staze istice se med heljde. Aktivnost diastaze se nakon jednogo- ganskih kiselina,. mirisnih ~a~i i dr. On s.elako kvan.~b?g spon-
disnjeg cuvanja malo snizava. Ferment katalaza razgraduje vo- tanog vrenja, a ruegova antimikrobna svojstva su slabije izrazena.
dikov peroksid i ima znacajnu ulogu u procesu sazrijevanja meda.
Ofrovni med. U izuzetnim slucajevima (najcesce ~ plani~a-
U manjim kolicinama med sadrzi proteazu, lipazu, glukogenazu, ma Kavkaza) pcele sakupljaju nek~ar i pelud u vnJeme cVJe-
kiselu fosfatazu, peroksidazu, reduktazu, askorbinotoksidazu, fos- tanja azaleje, rododendrona, .pl~skog lovora, androm~~~,
folipazu, inulazu, bjelancevine, masti, a takoder razne prijelazne akonita i dr. Nektar i pelud ovih biljaka za pe~~esu neskodIJ~:'l,
tvari, koje se formiraju u stanicama tijela. Ovaj komplet fermenata ali posjeduju otrovna svojstva za eovjeka. POSI.IJ~ uporabe ~vIJ.e-
stvara uvjete, pri kojima sve tvari u medu mogu biti rastopljene tri zlicice takvog meda pojavljuje se hladan znoj, jeza, povracanje.
i iskoristene u stanicama tijela pomocu fermenata koji se nalaze
55
54
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
poremeca] :vid~i cak g~bitak svijesn. Obicno sljedeceg dana nas- --;'sjeku 8.500 zrnaca. Nade se i med, (kako se vidi, lose ociscen
tupa P?boIJsCUlJe.Smrtni slueaJe:'l rusu zabiljezeni. Pcelari Gruzije ~ ~ednom mjehuru) koji sadrzi i do 28.000 zrnaca u 1 g.
sm~tr~Ju kako takav med gubi otrovnost nakon polugodisnjeg
stajanja. M~d osloboden od zrnaca peludi rododendrona gubi
otrovna svojstva. Veca kolicina peludnih zrnaca u medu negativno se odrazav~
na zimovanje pcela, Peludna zrnca ne. sa~o ~a s~ balast, kOJ1
o terecuje crijeva pcela nego ubrza.,:a ~ kri.st~lzacIJu meda. ~a
Sada j~ usvojen stan?ard SEV"Med pcelinji". Metode veterinar- P·mjer med dobiven iz nektara krizatica, lZ tih razloga sasvim
s~o-s~tame ekspertize (ST SEV 3019-81) uvedene su u Rusiji u
~nepr;kladan za zimovanje J?eela..Obratn?, uz med s m~ b~o-
sijecnju 1984. g. U tom dokumentu navedene su metode odrediva-
jem zmaca (lipa, bagrem, heljda) zlmovanJe pcela prolazi OSObltO
nj~ s.adr.zaj~vode,. reducrrejucih secera, saharoze, mehanickil,
uspjesno.
prirruesa, mmeralnih. tvari, ~~elosti, diastaznog broja, oksimetil-
~~furo~a, p~kaz~teIJa medljiks, otkrivanja endospore Bacilus Radi odredivanja botanickog podr~j~tla..meda odr::tjeri se 10 p
he~nke 1 otknv~Ja grinja. Ovi standardi su obvezni pri trgovin- meda. i dolije 20 ml destilirane vode 1.lzIDlJesa
..Otopma se centr.l-
skim .sp~razuIDlm~ kako unutar zemlje, tako i medu drzavama fugira pa se iz taloga ~zme kap i ~tavl na prozlm? staklo, r~str.lp
- sudlOrucama Savjeta ekonomske uzajamne pomoci.
se u ravnomjernom sloju na povr~mu ~,5cm-, pokrije s~poknvrum
staklom i pod mikroskopom se izbroje peludna ~rr;~ 1tako ut:rr-
di kojoj vrsti biljaka p~padaju. Po yrevladavaJuclm pelu~rum
PELUDNA ZRNCA U MEDU
zmcima sudi se 0 botanickom podrijetlu mase. Ako .nem.a izra-
zito prevladavajucih p~ludnih z~r:-aca,to je pokazatelj da Je med
U .medu se, osim t~kuc~ faze, uvnek nalaze mikroskopske tvrde mjesavina nektara sa VIsevrsta biljaka.
eestice - zmca peludi, koja, bez obzira na preeiscavanje u mednom
~j~hur~, dospijevaju u med zajedno s nektarom. Posto svaka vrsta
biljaka ima .kar~~teristienu velicinu, oblik i boju peludnih zmaca, VRSTECVJETNOGMEDA
~opo pel~dl, kOJIse nalazi u medu~moze se odrediti s kojih biljaka
Je s~kup!Jen nekt~r ..Peludna analiza meda Je osnovni objektivni Peele u kosnici najcesce mijesaju nektar razlicitih biljaka pri
nacin koji omogucuJe dosta pouzdanu ocjenu podrijetla meda.
njegovoj preradi i skladiStenju,u. sacu. ~ed od nektara od~edene
biljke (monoflorni med) moguce Je dobiti sarno ~ tom ~lueaJl~,ako
U r::ted dospijeva ~~od~r pelud ~oj~ ,spada sa povrsins tijela kosnice s pcelama (40-60 zajednica) ~I?jestim? b.hzupolja s ve~k~m
mladih pcela u kOSruCI,koje JOsne izlijecu zbog sakupljanja nek-
kolicinom (najmanje 80-100 ha) bilJak~ k?Je lsto~?bn? c:!etaJ~,
~ara.Peelam~ su u pokusu davali se.cer:msiru!?,koji, naravno, nije
koje su sposobne svoji~ nekt~om pnvucl s~~ (lli.naJv~cl broj)
lI!la~peludnih zma. Ipak, u poklopljenim starucama secerne grane
pcela. Ako je prethodno lZkosnica uzet say raruJeprik~~IJe~ med,
bilo Je nad.eno 900 peludnih zrna u 1 gramu meda. Zbog toga u
onda je moguce dO?iti odred~n~ vrstu meda kar~kten~he!:lh oso-
medu dobl~·e~om lZ nektara sarno jedne biljke, uvijek se nalazi bina. Vrsta meda rma znacaja 1 za pcele, OSObltOpn njihovom
ne~.natnapnrnjesa peludi i drugih biljaka, ali pelud osnovne biljke snabdijevanju zalihama hrane za zimu.
uvijek prevladava.
U pcelarstvu se najcesce susrecu i imaju najveci znacaj slijedece
U uz~rku dobivenom od nektara heljde, nalazi se od 50 do 500 vrste meda:
peludnih zrnaca ~ 1gramu meda. Veci broj vrsta meda u 1g sadrzi
o~o 3.000 peludru.h zmaca, ali postoje i vrste meda koji sadrze izra- Lipov med u tekucem stanju je bezbojan i1i mal.o.zuc~ast,~roziran.
zito puno peludnih zmaca. Tako, u 1g vrijeskovog meda nalazi se Nakon kristalizacije pretvara se u zuckastu ili svijetlo jantarnu
S6
57
HRANA IISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
potrosnje meda od strane pcela. ZnajuCi koneentraciju hranJe dopro a:r suJ pn . d rzzanju pcela na temperaturi 32-33 C.
biveru
(meda, secera) izraeunava se kolieina pojedinog secera izraze e
u suhoj tvari, Utvrauje se suha tvar iz meda svih pcela do poku na ..
Z a odredivanje eda bila su uzeta dva uzorka: evjetni
proba:rhem . ed s primjesom medljike, na
i nakon njega, usporeauje ukupna kolicina (u suhoj tvari) izme sa me d sakupljen sa razru trava 1 m
koji se forrnirao od pojedene hrane. Dalje se izraeunava kolic! ta kome su pcele lose zirnovale (tabela 5).
izmeta forrniranog na 100 g pojedene hrane (izrazenr, u suhna
tvari). Ovo i jeste pokazatelj probave hrane u postocima. Posto oj . k [etnog meda formi-
Pri ishrc:m peela. isp~tivarumn~~r P~i~S~ cistim secerom.
Je
probava meda i secera kod pcela vrlo velika, onda je bolje koristi ·ti ral
o se tri p~ta vIse. l~meta ed~ike dao je znatno vise nepro-
se obratnom velieinom - kolieinom neprobavljenih ostataka. M
ed: k~* je imao pnmJe~e r:vo ovecanje je neznan:o i nji~a
ba vljenih ostataka ..~ea~tIm, rP kod pcela pri zlmovanJu.
se ne moze tumaciti pOJava pro Jeva
Intenzivnost razmjene tvari kod pcela u znatnom stupn
ovisi od vanjskih uvjeta, koji obvezno mijenjaju i proba JU
hrane, zbog cega su bili provedeni pokusi na izueavanju prvu
bave meda i secera od strane pcela u raznim uvjetima (tabela 0- Ispitivana hrana Ne preradeni ostaci, %
4).
Pokus br.1 Pokus br. 2
Kako se iz tabele vidi, pri vecim koneentracijama secernog sir Med evjetni 1,84
pa probava secera je vrlo velika: ostaje neprobavljenih ostataka u- 1,93
0,50 do 0,64%. Peele pri ruskim koneentraeijama secera ne mo od Med s prirniesom medljike 2,50 2,59
u eijelosti zadovoljiti svoju potrebu za hranom i trose dio zalihgu
hranjivih tvari iz svog tijela. Na racun produkata raspadanja ov a Tabela 5. Probava meda od strane pcela
tvari povecava se i sadrZaj zadnjeg erijeva i kolicina neprobavl ih
nih ostataka. Je- • -v b lienih ostataka pcela koje su hra-
Povecanje kolieme nepro. av J, ) objasnjava se time, sto
»
Broj Na 100 ern- vode njene medom (u uspo~edbl. sa .s~eer;;: tvarl (dekstrini, primjese
kaveza Ne robavl"eni ostaci, % u medu ima, pored secera, JOS1 r~·elosti asimilirati (usvojiti).
dano secera, g peludi i dr.), koje pcele ne mogu u elJ
Pokus br. 1 Pokus br. 2
1 233,3 0,54 0,50
2 100,0 0,63 0,64 KEMIJSKI SASTAV PELUDI
3 43,0
4 0,64 0,64 Kvaliteta i vrijednost peludi ..ovise 0 .
nJeno m kemijskom sastavu.
25,0 1,71 1,26
5 11,1 2,24 2,84 .. liik hidrati koje pcela u znatnoj
Priblizno 3~% pelud~lke~e
kolicini dodaje pelu I, ~ 0 1~.gg~aopostala
.
ljepljiva i sigumo se
Tabela 4. Probava secera od strane pcela pri davanju u drzala na nozicama za vnJeme letenja.
raznim koneentraeijama
60
61
HRANA [ ISHRANA PCELA
~
.c
(Ij
Bag-rem 24,18 -
~ ~
.-<OJ§ .....
:p ,.0 OJ
(Ij OJ ••••• Krastavac 22,87 -
(J)
(Ij
to 0 'D
.S ~ ]
$' ~ ::> 12 0
:> ~.c (J)
Kukuruz 4,53 1,43
>CJ)
0
Maslacak 11,12 14,44 34,93 1,99 10,96 0,91 Bar 10,69 5,93
27,64
Vrbacma 22,33 4,15 32,18 1,44 12,30 2,61 26,43 ZvonCic (Parnpanula) 19,50 19,50
Djeteline 20,68 3,22 30,21 7,80 13,44 5,49 Jela, Smrca 15,40 15,72
26,96
(prosjek) Maslacak 10,59 12,87
Djetelina 23,71 3,40 26,89 1,32 11,56 3,14 31,30 Kesten, divlji 18,70 11,34
bijela
Pelud zitarica 4,70 2,79
Corusica 21,74 8,58 25,83 2,66 13,22 2,54 28,09 Breza 24,09 3,38
cma
Jabuka 18,01 -
Breskva 26,48 2,71 32,44 1,63 8,47 2,81 27,09
Sliiva 28,66
Djeteline 21,99 -
3,15 28,29 0,74 9,79 2,62 27,49
Facelija 29,50 -
Maslina 16,71 4,69 35,78 1,06 10,12 1,90 30,80 Heljda 14,10 -
Pasja trava 20,44 2,37 29,33 0,37 13,34 3,06 31,46
Eukaliptus 26,22 1,38 29,96 1,96 9,09 2,71 30,64 Tabela 7. Kolicina bjelancevina i masti u peludi
U cj:lini. se moze reci da je pelud biljaka koje se oprasujU TIpak, pelud pojedinih vrsta biljaka ne sadrzi sve aminokiseline.
pomo~u.~Jetra p~no siromasniji bjelancevinama i mastima ad na~o, ". peludi maslacka od deset nezarnjenljivih aminokiselina
peludi biljaka koje oprasuju insekti. iz\ o~t~Jutri, kod peludi vrbe - dvije. U smjesi pak peludi, uzetog
se ~.mc~, uvijek se nalazio cijeli komplet svih aminokiselina. Tim
Ijak JasnJava i cinjenica, sto, hraneci se smjesom peludi raznih bi-
vrst'e. peele odgajaju znatno vise Iicinki, nego na peludi sarno jedne
62
63
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
Sadrzaj, mg%
-~ .~ --------=-: n a takoder barij srebro, zlato, paladij, vanadij, vol-
titaI1, I?f~9a k~ba1t, cink, arse~, ol~)Vo, platin~, molibden, kron;,
Aminokise- Upeludi u tijelu licinke u tijelu fratll,.J! t J~ncij (posljednji je otknven pomocu spektralne anali-
kadtll1J, s r
line 2-dnevne 4-dnevne lutke
ze). .
Lizin 559 453 376 491 Vicelulozu koju pcele ne mogu apsorbirati, a od koje
pelu d sa d r Z .
Cistidin 367 u trag. 21 u trag. OJ·iomotac peludnih zmaca.
se sas t
Arginin 616 388 395 488
Treonin 128 138 758 200 Vitamini
Vrsta
Valin 270 589 365 411 biljaka E tiamin riboflavin
C
Metionin 195 u trag. u trag. u trag. 80,0 1,0 1,8
Jabuka 3,6
Izoleucin 1002 315 709 304 1,4 25,5 0,5 1,2
Kiprej
Leucin 522 456 1371 457 21,0 1,3 1,6
Helida 3,5
Fenilalanin 940 218 600 222
Triptofan u trag. u trag. u trag. u trag. Tabela 9. Sadrzaj vitamina u pelu~i r~zli~itih yrst~
biljaka,mg% (po podacima ZnanstvenOlstrazlvackog insti-
Tabela 8. Kolicina slobodnih aminokiselina u peludi, koji tuta vitamina)
su sakupile kranjske pcele u srpnju (po podacima N. A. Ursu
i Lj. M. Leonova) Pelud je bogat raznovrsnim vitaminima (tabela 9). U p:lu~i in;a
znatno vise vitamina iz grupe B nego u zelenom povrcu 1 vocu
Ostale aminokiseline spadaju u grupu zamjenljivih aminokis (tabela 10).
lina, tj. takvih, koje moze sintetizirati sam organizam iz drugi
tvari. Na primjer, aminokiselina serin nalazi se u vecoj kolicini
Vitamini Med Pelud TabelalO.5adrZaj
tijelu licinki (475 mg%) i u znatno manjoj kolicini kod odrasli I-----=...:.=::.::::..::..--+-----t-::-:-i vitamina grupe B u
pcela (80 mg%), jer se utrosi za izgradnju hitinskog omotaca, !-=B:..:l -+.....:0~,0~44:-:--t--::0"'_;,6:_1
100 g meda i peludi,
B2 0,026 1,7 mg (po podacima
Kvantitativni i kvalitativni sastav aminokiselina u smjesi pelud t-p-P-------I.-..-:0,:.-1-10-t---:":10=-,O::l J. Svobode)
kojima se hrane pcele, blizak je kvantitativnom i kvalitativno
sastavu aminokiselina maticne mlijeci, dobivene iz te iste zaje( P6 0,010 0,9
nice. Pantotenska kiselina 0,055 3,0
Skrob i mast u peludi uzajamno se dopunjuju. U peludi, koj Biotin 0,066 25,0
sadrzi puno masti, po pravilu je malo skroba, i obratno, pri sadrZa~
vece kolicine skroba u njoj je manje masti. U peludi se nalaze razliciti pigmenti (uglavnom ~aro.?noidi),
fer.m~nti (invertaza, amilaza, katalaza ~ ~~) i hormor:~ kOJl.ubrza,~
U peludi su otkrivene raznovrsne mineralne tvari: kalij (0,6-1,0% ~aJu 1 zadrzavaju rast biljaka, ukljucujuci 1 poznate tvan rasta
fosfor (0,43%), kalcij (0,29%), magnezij (0,25%), bakar (1,7mg% heteroauksin.
zeljezo (0,55 mg%). Pored toga, pelud sadrzi silicij, sumpor, kl0
65
64
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
KAKO peELE PROBA VLJAJU PELUD? . eludi, ali su u zamjenu davali istu kolicinu hrane koju
staJllC~S!ao u prvoj grupi; zajednicama trece grupe uopce nisu
P~ele se, tijekom zivota, peludi hrane neravnomjerno. Peele ispitt1Jt1b.elancevin~stuhr~u. (druga. kontrolna). Peele v.ee sred~-
p~lh dana na~on .~zlas~aiz stanice jedu vrlo mnogo, zbog eega davah race poCinJu uzgajan leglo 1 ponovo do procvjetavarqa
njihova srednje cnJevo jako uvecava: volumen crijeva ad 6,7 non: ve 1etova se hrane sarno hranom stavljenom u stanice gni-
prvih cvj
naraste do 22,9 mm-. Pcela pelud nakon prelaska na izletni
p?~love uopce ne trosi i volumen njenog srednjeg crijeva se s jezda.
~JuJe do .8-9mm~, dose~uCi kod starih pcela 6-7 mm'', Petog d o .e hrana koja se ispituje po hranjivim ~~ijedn.ostima jedn~ka
zivota, bjelancevine u tijelu pcele dosezu najvecu kolicinu, Ak d) onda su zajednice druge grupe odgojile tohko legla koliko
pe~eJcice prve grupe. Aka pak hr~a ~ije imala n~~~kvih hranji-
v.~e~le p~iv~ije~omv.remenu lete svakodnevno i skupljaju pelu ~fhJvrijednosti, onda su pcele odgojile )ed~aku ~ol~cmu ~~gl~ka?
CIJUJe kolicinu 1 kvahtetu vrlo tesko tocno izracunati. Ova oteza i za·ednice rrece grupe. Po~~sne su z~Jedruce pn. ?)eloIDlcn?J vr}-
utvr~~van~e probav~.i hra~jiv.e ;rrijednosti ~eludi razlicitih bilja .ed~osti hrane odgojile kolicinu legla lZmed~ kol~cme prve l.tr~ce
Istra~lv~nJe probavljivosti sVJeze 1 konzervirane peludi direk Jgrupe. Takva met~~a .d.aje mogucnost dobivanja karaktenstika
hranjenjem pcela u kosnici, moguce je sarno u mjestima gdje uo hranjive vnJednostI ispitivane hrane.
nema pase i pcele ne mogu unositi bilo kakovu hranu u kosnicu
U Institutu za pcelarstvo utvrdivali su probavu pe~udi ko~
Ocjenjivanje stupnja iskoristenja i hranjivosti svjeze i konzervir pcelinjih zajed~ca koje su ~e.sa~tojale o~ 500-600 ~adlhv p~e~~ 1
~~peludi kod p~ela moguce je na osnovu razvoja njihovihzdrijel matice. Zajedrucama su stavili sace (sat) s Jednodnevrum pcelinjim
zlijezda. Stvar Je u tome, sto zdrijelne zlijezde nisu razvijene k licinkama. Kod pcela se, kao rezultat toga, stvorila potreba za
p~ela koje su tek izasle iz stanice. One se razvijaju sarno pri ishr bjelancevinastom hranom (za ishranu lie~nki). Do. sata s le~l~m
ru pcela punovrijednom, sasvim apsorbljivom bjelancevinasto stavili su [os dva sata, u Cijeje stanice stavljena odmjerena kolicina
hranom. Na ovoj karakteristici mladih pcela zasniva se meta secernog sirupa i bjelancevinaste hrane koja se ispituje. Kavez su
relativne ocjene svjeze i konzervirane peludi i drugih tvari. U stavili u tople futrole pri temperaturi 13-14°C na 5-6 dana.
vez se stavlja po 50 mladih pcela (tek sto su izasle iz stanica). S
kavezi se opskrbljuju 50%-tnim secernim sirupom. Pritom se Pri naseljavanju kosnica (nukleusa) ustanovili su kolicinu iz
pr.vi ~~vez. daju svj~ze tek sakupljene grudice (loptice), u dru meda (suhu tvar) u zadnjem crijevu po uzorku iz 18-100. pcela.
- ispitivani produkti, a treci se ostavi bez bjelancevinaste hran Z~~rs~vajuCipokus, ponovo su ustanovili kolicinu izmeta 1 p~ ra-
Kroz 7 i 14 dana utvrduje se stupanj razvitka zdrijelnih zlijez Z11Clrqegove mase izracunali. koliko se izmeta (u suhom obhku)
kod pcela. Aka su zlijezde pcela, koje su dobivale ispitivanu hr nakupilo u periodu pokusa kod svih pcela u svakom kavezu. Taka
nu, ra~vijene taka isto kao i kod onih koje su dobivale pelud, ~u ustanovili kolicinu utrosenog secera i bjelancevinaste hrane,
ukazuJev~~ dobra u~:,~janje nj~gove bjelancevine ad strane peel lzraeunali kolicinu odgojenog legla.
Aka se zlijezde razvlpJu lose, isto kao kod pcela u tree em kavez
to svjedoci a potpunoj odsutnosti apsorbljivih bjelancevina. U pokusu (istrazivanje je vrsio S. A. Strojkov) koristili su razlicite
~rste hrane, pa je zamijeceno da ih organizam pcela nij~podjedna-
U Institutu za pcelarstvo i hranjivu vrijednost bjelancevinae b0 u~vClJao.Taka, pri hranjenju s grudicama s vrbe koliem~ nepro-
~a.ne. utvrdi:,a~i su taka sto su u gnijezda, s jeseni, hranu koja _~~lJeruh.o~tataka iznosila je 29,1%, 5 lijeske - ~4,0, s ~azruh trava
ispituje stavljali u stanice saca. U jesen su formirane tri jedna~ ,3, sVJezesmjese _ 23,4, pro-mrznute peludl -16,6 Yo.
grupe. pcelinjih zajednica. Zajednice prve grupe (kontrolne) a
skrbili su peludi; zajednicama druge grupe nisu ostavili nijedr' Peele konzerviranu pelud usvajaju nesto bolje nego grudice i
67
66
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA ( (SHRANA PCELA
znatno bolje nego pelud, koji je sakupljen bez pcela, tj. koji s ~rostoriji).
pi covjek rucno (28-26%). Vjerojatno, stavljajuci pelud u ko (\1 negrl) .. . 'Y • • Y •
(grudicu) a zatim grudicu u stanicu, pcele ga u izvjesnoj rnjeri Y icama za ishranu uV1]ek 1skonstava]u stneze uneserI:1
v I U k osm
thodno podvrgavaju obradi, kojom olaksavaju njegovo apso pee e. "viji) Sarno pri odsutnosti . pce 1a k ole. d 01]eCU
Y 1" , s gru d 1-
ranje u crijevima. elud (n~]~ran]p1eludi) one upotrebljavaju konzerviranu pelud, sloienu
Pearna (~v]ezom '
Relativno velika kolicina neprobavljenih ostataka, koje u stantee.
svjeza i konzervirana pelud, povezana je s postojanjem c iteljice obilno opskrbljuju licinke mlijeci p~ih 2~3 dana
loze u peludi, koju pcele ne mogu apsorbirati. Pored t Peele hran 'a Ll'xinka u ovo vrijeme pliva na hraru u obhku po-
iih vog razvoJ. L . .. tl
cvrsti omotaci peludnih zrnaca otezavaju cjelovito iskoristav nJ 0 Ml"' e za ishranu licinki predstavlja poluprozlmu sVIJe u
hranjivih tvari. Probavni sok s fermentima u pocetku pro l\1kr~pa~ O~~ je prva dva dana bogata bjelan~ev~na (d? 78 ~ suhe
unutar peludnog zrnca kroz sicusne pore u njegovom omot teku.Cl~.:. e sadrzaj zatirn smanjuje pri povecanJu ugIJlk~hidr~ta
Sam omotac peludnog zrnca pri ovome se ne razara. Zati ~an), . IJb~ rreceg dana pcelinja Iicinka poeinj.e. dobivati. kaslc~
zadnjem dijelu srednjeg crijeva topive hranjive tvari kroz te p 1 m~s~l. inu meda i peludi, koju pcele ne stavlJ~J~ u staruc~,. vec
izlaze van i budu usisane u zidove crijeva. Pri ovome, hrani -: r:;J~ av osredno u usta. DobivajuCi tako hranjivi obrok, licinka
tvari peludi ne mogu biti potpuno izvucene, pa dio njih brz~J~a~t:~ Ako iz jajeta izasla ~iCinka ima masu 0,08-0,1 mg, onda
spijeva u zadnje crijevo i udaljava se iz organizma. Ova s njena masa sestog dana doseze 150 mg (poraste za 1.500 puta).
sobnost probave pcela izaziva potrebu dugog boravka sv
porcije praha u srednjem crijevu (3-7 dana pri tempera Clavni sastavni dijelovi mlijeci za i~hran~.lie~ld izl~~uju .se u
34 °C±l 0) i dovodi do relativno velikog ostatka neusvojenih tv gornjeceljusnim (bjelaneevinasti d~~) 1 u zd~lJelrum (ugIJ~ko~dr~-
ti) zlijezdama. Kod rnladih pcela sirina staruca (alveola) zdrijelnih
Prornrzlu pelud pcele usvajaju potpunije nego onu koja je cuv zlijezda brzo se povecava, dosezuci m~~s~um. 9:-12-og d~~a:
na temperaturama iznad nule. avo se objasnjava time, sto omo Sirina alveola se posljednjih dana smanJuJ~ 1 po~mJ~ se razvIJat~
dijela peludnih zrnaca pri srnrzavanju pucaju i njihov sadrzaj sposobnost zlijezda da luce inv~rtaz~, ~oJ,a sudjeluje u. p~~radl
staje pristupacniji probavnim fermentima pcele. Ipak, pcele seeera nektara. Trajanje pojacane mvertiraJuce sposob~oSh ~hJe~da
prornrzloj peludi ne rnogu odgajati leglo zbog razaranje njegovih vita ovisi od vremena, sezone i pase. Peele se, ko~ sl.ablh. zaJe.druca,
na i drugih bioloSkih aktivnih tuari. duije ~alaze u stadiju ishrane lieinki~.nego kod jakih zajednica. pa
se a~ti.vnost invertaze pojacava kasnije (12.-15.-og dana), nego kod
Sve pokusne zajednice, kako je ranije bilo spomenuto, imale slablh (25.-27.-og dana).
podjednak broj pcela, koje su dobile u pocetku pokusa za hranj
jednaku kolicinu legla i nalazile se u jednakim uvjetima. Zbog to Peele hraniteljice dio peludi predaju yeelinjim .liCinka~a u vidu
kolicina legla koje su one hranile nalazila se u direktnoj ovisn medno-peludne kase. Pcelinja licinka 1Z ove kasice dobl~a nezna-
od hranjivih vrijednosti dobivene hrane. Najpovoljnijom hran ~u koliei~u dusicnih tvari (0,19 mg dus.ika), tj. 1(10 ~lJela u~':l-
pokazala se smjesa konzervirane peludi: pcele su odgojile najv h.og dUslka koji ima pcela izasla iz staruce. O~t~h d~Slk pe~lm}a
6nka dobiva s mlijeci kojom J'ehrane. Trutovi i matice dobivaju
kolicinu legla (11,7-13,5 licinki na 100 pcela). Peele su othr
Say d sik : ' im ne daju. peludnu k asicui.
X' )
puno licinki, koje su dobile svjezi pelud. Vrijednost konzervir usi iz rnlijeci (pcele
peludi, nakon godisnjeg cuvanja pri temperaturi 0-4°C za odg
nje legla, snizila se vise od polovice: nakon cuvanja u toploj S r Sadrzaj bjelaneevina se u tijelu odraslih pcela rnijenja sa uz-
(20°C), pcele skoro uopce nisu odgajale leglo. Konzervirana pel d~:~~·}ijekom prvih 5-7 dana sadrz~j ~jelance,:in~ brzo ra~te,
je takoder gubila svoja hranjiva svojstva poslije cuvanja na mr UCI5-6 mg na racun obilnog hranjenja peludi. Visoka razma
68 69
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
sadrzaja bje.la~eev~a odrzava se do 15-og dana. Poslije toga, ka ~tak bjelaneevinaste hrane znatno skracuje duzinu nji-
p~ela po~~aJe izletnica, ona ne rabi pelud i sadrzaj bjelancevin, e 0 zivota i moze dovesti do slabljenja zajednice. Nozemoza
nJenom tijelu polako se smanjuje. hOV'bi~O[ako slabi zajednicu, koja je lisena bjelancevinaste hrane.
N~V'eCiznaeaj ima postojanje svjeze peludi u jesen, kada se izvodi
Pe~~d)e pceli neophodan i za lucenje voska. Jos je Kugin (19 zi~ski (dugo-ZiveCi) narastaj pcela.
zamijetio, da pcele, dobivajuci sarno secerni sirup, skoro uopce
luce vosak.
MED MEDLJIKOV AC
U nasim smo pokusima formirali zajednice jednake mase I
~alih pcela i matice, smjestili ih na sace s medom, koje uopce n Peele u Rusiji najeesc~ s~upljaju medljiku zivotinj~kog podri
lma~o peludi. U svakoj ulici gnijezda odozgo smo, iznad saca, c .etla, koja se bitno razlikuje od nektara. Peele medljiku takoder
tavljali slobodan prostor u kojem su pcele gradile sace. Pcelan ~reraduju u kosni~.i, kao i nektar. Ka~~ se sadrzaj vode u ~edu
sm? svakodnevno davali jednaku kolicinu secernog sirup a, od medljike smanp do normalne kolicine, pcele ga poklapaju u
su imale sarno onaj pelud koji su unosile s polja. Pokazalo se I
stanicama vostanim poklopcima. Zamijeceno je da pcele med od
kolicina izlucenog voska ovih zajedni-ca strogo odgovara kolia medljike poklapaju znatno k?snije~ nego. nektarni. Obilje st~~a
unesene peludi (grudica): sto su pcele vise unosile peludi, tim vi sa nepoklopljenim medom u Jesen jedan Je od znakova postojanja
su izlucile voska (tabela 11). meda od medljike u sacu. Med od medljike bude svijetlosmede
smede i tamne boje. Svijetao med od medljike rijetko se susrece
takav med pcele sakupljaju sarno u proljece i u prvoj polovici lje
Broj zajed- Doletjelo pcela sa gru- Izluceno voska, g ta. Ponekad med od medljike bude tamnozelene boje (na primjer
nice dicama, prebrojano od lisnih usi sa hrasta).
1 350 202,8
Specificno obiljezje meda od medljike jeste njegova ljepljivost
2 239 141,7 rastezljivost i odsustvo mirisa meda, iako je med vrlo sladak, ali
3 168 133,9 bez specificncg okusa nektarnog meda. Neki medovi odlikuju se
4 162 136 svojevrsnim okusom, koji podsjeca na slad.
5 80 89,5 Peele u procesu prerade najcesce mijesaju med od medljike sa
6 70 73,9 nektarnim i tako pomijesani med po vanjskom izgledu uopce nije
moguce razlikovati od prirodnog (nektarnog).
Tabela 11. Utjecaj unesene peludi (grudica) od strane pcela
na kolicinu izlucenog voska Med od medljike kristalizira se u sitno-zmastu sapunastu masu
ko~ekad s vecim talogom tekuce frakcije. Med od medljike odli
Ko.d mladih pcela koje ne dobivaju pelud od dana izlaska b~Je se v~com hidroskopnoscu nego nektarni, i brze uskisne, oso
s~ar.uce, vostane zlijezde se slabo razvijaju i lucenje voska se sI11 Ito poshJe vrcanja iz nepoklopljenih stanica.
nJuJe ~ usporedbi sa norma~no hranjenim pcelama. Dodav~
peludi u hranu pcelama u penodu od 9.-10.-og dana zivota izazi v I<:~n:ujskisastav meda od medljike je vrlo raznovrstan i ovisi 0
p~vec~je njihovih vostanih zlijezda. Nakon tog roka, pelud nel s~kb ~se~ata koji izlucuju medljiku, 0 vrsti bilj~ka, ~ vr~men~
utjecaj na stanje zlijezda. kro~PIJ.anJa.medljike od strane ]?e:la, ~eteorolosklI: u:'Jeta I 0 rru
on, koja se razvija u medljici do njenog skupljanja od strane
Obilna ishrana pcela peludi povoljno utjece na njihovo zdrav
71
70
HRANA IISHRANA PCELA
HRANA IISHRANA PCELA
. 1Ja
.. sike 5,5, i medlJ·ikom hrasta 4,5 dana.
pcela (tabela 12). lIpe
(kOrn s
d )1 . dno i same osjecaju malu vrijednost hranjenja m~-
Med peele, oe~ple a zato medljiku nikada ne sakupljaiu ak~.postoJe
Sastav Prirodni dorn ~edlJlkeJamosne biljke. Medljiku pcele rel~tIV.nonJetk~. u-
procvJetal~·~~ei u prvoj polovici ljeta. Neznatne pr~mJe~emedlJ1te
Voda 18,23 nose u pro J edu ne nanose zamjetne stete zaJ~drucama, a 0
Invertirani secer 75,32 u nektarnom
peele rnogu s
:aro svakodnevno letjeti i oslobadati se od ekskre-
Trscani secer saharoza 1,25
rnenata. . ..
Dusicne tvari 0,42
. k d otpuno prekine lucenje nektara, a kolicina
Or anske kiseline 0,07 T~ku J~s:se an: :Iksimum, pcele sakupljaju o?ilno izlueer:u
Dekstrini 3,61 liSnI~.USI .a ~sta·e za niihovu ishranu tijekom zime. Ako ~dlO
medl~~ku,k~edu Jude do~ta velik, pcele obolijevaju od prolJev~:
Mineralne tvari 0,22
medlJlke u mjenom nekvalitetnog meda dobrim medom 111
Ostale tvari 0,86 Peele se samo za . .. . ,
secerom mogu saeuvati od obolJenJa 1ugmuca.
Tabela 12. Kemijski sastav meda od medljike i cvjetnog
meda, % (po podacima M. D. OrZevskog)
~a odredi:ranje ukupne potrebe pcelinje zajednice za med Utroseno hrane prosiecno po zaiednici, g
prI racunanju se treba dodati kolicina meda, koji ce pcelar Mjesec Broj dana Prvi par Drugi par
kao visak. zaiednica zaiednica
• Travani 30 4455 5075
Opcu potr~bu pcelinje zajednice za hranom prvi je utvrdio S
Rozov (Institut za pcelarstvo), pomocu pokusa. On je, kosni Svibanj 31 6970 6440
peela~a smjes~o u staklenik, gdje pcele nisu mogle unositi hr Lipanj 30 9780 8610
sa polja. Pokus Je pokazao, da je zajednica koja je u proljece i Srpanj 31 10410 13690
mas:u 1,5kg, izgradivsi 14-15 satova na satnoj osnovi, potrosil
godinu dana 75-80 kg meda i 15-20 kg peludi. Kolovoz 31 5210 6240
Rujan 30 3870 4610
Kasnije je pod upravom suradnika Instituta za pcelarstvo Listopad 31 3630 2980
N. Garejeva bilo organizirano utvrdivanje ukupnog utro Studeni
hrane pcelinjih zajednica, koje su radile u odlicnim uvjetima 30 700 600
pcelinjaku. Prosinac 31 650 800
§eeanj 31 900 800
Izdvojeno je za pokus 8 jednakih pcelinjih zajednica (4 pokus
4 kontrolne) koje su postavljene na vage i zasticene nadstresni
2.e!iaca 28 940 1375
?d ..djelovanja au:nosfers!<ih prilika. Ako pcele tijekom dana ~~ak 31 640 1065
izlijetale, mjerenje kosnica davalo je utrosak hrane zajednica ~a: 365 48155 52282
sve oblike njihovog rada i potrebe u kosnici. Ako su pcele izlije
u toku dana, onda su one unosile odredenu kolicinu hrane. (bTabela 13. Utrosak hrane pcelinjih zajednica u toku godine
jom su djelomicno ili u cijelosti pokrivale svoju dnevnu potro ez uracunavanja utroska za izletnicke radove)
hrane.
I<:ontrola?plsane
1e~el . metodike pokaza 1a Je. d a su zaJe. dni
mce koi
oJe su
. Da. bi svakodnevno dobili podatke 0 utrosku hrane peelinjih
jednica, postupali su ovako: od svakog para podjednakih zajed liko 7 k vak1 drugi dan odgojile toliko legl~ i dale t?1iko vo~ka, .ko-
Ontrolne zajednice koje su svo vrIJeme stajale varn, ali su
74
75
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
un~jele up,ola manje meda ..Pokusne zajednice u pocetku gla ~ajednica utrosila na izletnicke poslove (104 izletnicka da-
pase zauzimale su 23-24 ulice u kosnicama poloskama i sakup p e 11 prosjeku 26 kg secera (30,4 kg meda). Ovu kolicinu hrane
su po 35 kg meda. na)ktara) koju sakupe sa cvjetova, ali je ne donesu u kosnicu, pcele
(~eose za vrijeme letenja. Isto tako pcele obnavljaju masu izbacenih
11:Skremenata na racun sakupljenog nektara. Izmet, koji izbace
Obradeni podaci 0 kolicini utrosene hrane u toku godine nav
deni su u tabeli 13. etele, 11 prosjeku sadrzi 70% vode. Ukupno tijekom sezone pcele
kOIUpenzirajumasu vlaznih ekskremenata, koji dosezu 13,3 kg.
Pee~~su n.ajvecu kolicinu hrane utrosile u lipnju i srpnju, kada
odgoJ.Ilenajvecu kolicinu legla. U cjelini, pcele su za godinu d Dakle, radi odredivanje epee potrebe pcelinje zajednice u me-
utrosile 48-52 kg od kolicine unesene u kosnicu, donosnoj bazi treba utrosku hrane unesene u kosnicu (48-52 kg),
dodati utrosak hrane na letenje (26 kg) i 13 kg za kompenzaciju
l! ovu ~oli.Cinu nije ~sao dio hrane, koju su pcele sakupile mase izlueenih ekskremenata. Sve ovo cini oko 90 kg. Ako se ovoj
masi doda masa meda koju pcelar treba izvrcati (35 kg), onda je
cVJe.tovaI kOJUsu ?trosIle. u toku letenja, ne donoseci je u kosnic
Dolje su navedem podaci 0 utrosenoj hrani za izletnicke radov ukupno 125 kg, od kojih 20 kg odlazi na pelud. Opca potreba u
za ishranu licinki i na lucenje voska. medonosnom bilju preracunato u med iznosi oko 105 kg za no-
rmalnu pcelinju zajednicu. .
, "!1trosak hrane ~a iz:letni~ke posl0v.e, Promatranjem obiljeze .
• pcela A..N. G~reJ~v Je prvI.ustanovlO, da u prosjeku izlet jed Iltrosak hrane za ishranu liCinki. Prve tocne pokuse 0 utrosku
pcele traje u ~vIbnJu 51-53 minuta, u lipnju 50-59, u srpnju 41-52, hrane za ishranu licinki pri drzanju pcelinjih zajednica u uvjeti-
~olov?z~ naJdu~e - ~3-82 mi~uta. Dalje, tijekom citavog ljeta, ma staklenika obavio je S. A. Rozov. Prvobitno je utvrdio utrosak
Je penodIe~o evidentirao broj pcela koje su izlijetale iz kosnice hr?ne ~ cetiri zajednice koje nisu odgajale leglo, a zatim je ovim
Jekon: ~5 ~nu~a svakog.~ata. N~ osnovu ovih podataka izracun zajednicama dao leglo na ishranu i ustanovio dopunski utrosak
~e broJ.IzhJet~mp pcela tijekom jednog sata i za dan pri razlicit hrane.na odgajanje legla. Na osnovu dobivenih podataka autor je
~nte~zIvnosh.m~denja. Ustanovio je broj dana ne letenja, a takod utvr~lO,da su za ishranu 10.000 licinki (1 kg pcela) pcele dopunski
I broj ?ana s Ja~IJ? srednjim i slabim izlijetanjem pcela. Dobive utroSIle 1,14 kg meda i 894 g peludi.
podaci omogucI~I su autoru da izracuna broj izlijetanja pcela
jekom svakog mJeseca, a zatim tijekom citave proljetne i ljetne s kY.pokusu.(\. N. ~arejeva sudjelovale su 4 pcelinje zajednice, od
zone. uth su dVIJeodgajale leglo, a dvije (kontrolne) bile su bez legla.
( ~pn~:~ 9 dana trajanja pokusa, pcele su dodatno utrosile
~~rosak m:ane. za izletnicke poslove izracunao je na sljed racunaJuci 10.000 licinki) 128 g meda i 1089 g peludi.
~aCln. Peele Je pnmorao da nalijecu na prozor laboratorija. Nji . 1ucwanJe vos k a.
Je ~avao hra~u (~a 1 kg se~era. - ~ litra vode), izmjerio ih, pu~ SuUtrosak h ra~e za tz V' • P 0 ovome pitanju
.. vrsena
hra:nogob~oJr:ta istrazivanja koja su pokazala da je utrosak
da izlete a zatim ih ponovo IzmJeno tocno kroz 10 minuta. Razh
u te~ini .pee~e.od90varala. je kolicini hrane, utrosene za vrije ta u k~ vel!koJ mjeri ovisio od stanja
oJlma izlucuje vosak.
pcelinje zajednice i uvje-
letenja ..Bilo Je I~mJereno VIse od 200 pcela. U prosjeku za 10 min
ta letenja pcela Je bez tereta trosila 1,89 mg hrane, a s teretom 2, Pri sag ..
mg. Za 1 sat letenja bez tereta pcela je utrosila prosjecno 5,69 Sagor" onJ.evanju 1 g voska stvara se 10,15 k kal (42,46 kJ), dok se
a pcela sa teretom 28 mg utrosila je 6,55 mg (preracunato u sere pretp~eva~em 1 g seeera stvara 4,18 k kal (17,48 kJ) topline. Ako
1 g vo s~avimo da pcele izlucuju vosak iz secera, onda na stvaranje
Ovi podaci omogucili su da se ustanovi kako je tijekom seZ s a mora biti utroseno 2,43 g secera. Pri uvjetima da med
76 77
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
sa.ddi .20% vod~, ~~osak ~eda za 1 kg vos~a iznosi 3,0 kg. ------cli6ni prinosa meda proljetno-Ijetnu sezonu mozemo po-
taj nacin, po kolicini energlJe 1 kg voska ekvivalentan je sa 3 ~li~ na period potpunog odsustva medenja, period nadrazajnog
meda. dl)e n'a i glavnog medenja (pase), Pri potpunom odsustvu
Jllededa peelar mora kontrolirati zalihe hrane u kosnici i po potre-
Pokusi suradnika Instituta za pcelarstvo su pokazali, da su rr:e:ed~vatihranu. Nadrazajno medenje povecava odgajanje legla
izlucivanje 1 kg voska pcele dodatno utrosile 3,5 kg meda. ?l c~n'a voska i doprinosi jacanju zajednice. Medutim, presudan
pokusima suradnika Baskirske pokusne stanice za pcelarstvo n 1 l~cajJima glavna ~asa, kada peel~njezajednice sakupljaju ~ekt~r
kg voska pcele su utrosile dodatnih 3,6 kg meda. Moze se sma zn'im se osigura:vaJu os~?vne zalihe meda. ~a osno.~u ~Jere~Ja
da 3 kg meda pcele utrose za proizvodnju 1 kg voska, a 0,5-0,6 to) trolne zajednice za vrlJeme glavne pase moze se ocijeniti koliko
meda utrose za proces ove pretvorbe. Za izlucivanje voska n °;0
b se nagomilavaju zalihe meda u kosnici i kada nastupa vri-
phodan je i pelud, cija kolicina jos nije tocno utvrdena. . rrnenjihovog oduzimanja i stavljanja praznog saca (nastavaka),
kako bi peele uvijek imale dovoljnu povrsinu saca za skladistenje
U tim pak slucajevima, kada pcele izlucuju vosak istodo i preradu nektara.
sa odgajanjem legla (za vrijeme pase), dodatni utrosak meda
izlucivanje voska znatno se smanjuje na racun vece petros Pcelaruje vazno da bas za glavnu pasu povecava kolicinu pcela.
peludi. Zbog toga je neophodno za svako podrucje znati vrijeme pri-
preme pcela za glavnu pasu, kako bi se u ovom periodu inten-
zivnodjelovalo na pcelinju zajednicu hranom i na druge nacine da
ODRE8IV ANJE PERIODA PRIPREMEPCELA ZA bi se pospjesilo najvece odgajanje legla.
ISKORISTAVANJE PASE I VISEPRINOSE MEDA
Suradnici Instituta za pcelarstvo razradili su nacin odredivanja
Stanje medenja u prirodi utvrduje se svakodnevnim mje perioda pripreme pcela za glavnu pasu, Na slici 12. prikazan je
njem kosnica s pcelama (kontrolne zajednice) koje stoje na va nacingrafickog izracunavanja ovog perioda.
Za mjerenje se bira kosnica sa jakom pcelinjom zajednicom, k
se stavlja na decimalnu vagu, postavljenu pod nadstresnico
koja stiti kosnicu od atmosferskih prilika. Kosnicu svakodne
mjere navecer, po zavrsetku izleta pcela. Ako se masa kosni
proteklog dana nije izmijenila, to znaci da su pcele u toku d
donijele toliko hrane koliko su utrosile za sebe i ishranu le
za to vrijeme. Ako se masa kosnice smanjila to znaci da pt
djelomicno ili u cijelosti trose zalihe hrane u kosnici. Aka
masa kosnice povecala, znaci da su u proteklom danu pt
unijele kolicinu hrane, koja premasuje dnevne potrebe za is
nu pcelinje zajednice, i da su dio hrane pcele odlozile kao zalih
78 79
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
Na crtezu je prvo odvojeno vrijeme pocetka i kraja glavne p Tabela 14. Ovisnost izmedu kolicine legla i prinosa meda
Dalje se utvrduje vrijeme izv?denj.a najr~nijih peel~, ~oje mo nerojivih pcelinjih zajednica
dozivjeti pocetak glavne pase 1 sudjelovati u sakupIJ~r:'-Ju~ekt
iako same 5 dana od glavne pase. Zbog toga ostavljaju lijevo Ka~o se iz tabele 14. vidi, izmedu kolicine legla odnjegovanog
pocetka glavne pase 30 dana (vrijeme zivota peele.do g~avne p . u zaJe.~nicamaza cijelu sezonu i prinosa rneda pcelinjih zajednica
i zatim jos 21 dan (vrijeme razvitka pcela). Na t~J naeill. n.alaz1 kostOJlod~edena ovisnost. Pouzdana i najveca ovisnost postoji
datum (u nasem primjeru 1 svibanj), kada matica pocinje ~ o:edu pnnosa meda i kolicine legla odnjegovanog u cijelom peri-
gati jaja, iz kojih ce se razviti pcele, koje ce neposredno iskori i k~f·~olJeca (do pocetka glavne pase). Ipak izmedu prinosa meda
glavnu pasu. Prema tomu, za izracunavanje prvog datuma. pas cm~ peela odnjegovanih u periodu pripreme pcela za glavnu
pocetka glavne pase treba odvojiti ulijevo na grafikonu 51 dan- OVi~'kOJesrno racunali, postoji vrlo visoka i biometricki pouzdana
i uVjn0f.~(~koliko je koeficijent korelacije blize broju 1,tirn je tocnija
Sada se nade drugi datum - vrijeme izvodenja najkasnijih zajederyvlJa ovisnost). Osobito je jaka ovisnost dobivena za one
la, koje mogu iskoristiti bar posljed~jih pet d~.na glavne p( legla ~e. kod kojih je za vrijeme glavne pase bila jednaka kolicina
Zbog toga od kraja glavne pase oduzimamo ulijevo 5 ~~na tara. R. ?Je.su, dakle, imale podjednake uvjete za sakupljanje nek-
na sakupljanju meda), jos tri dana (rad pcela u kosnici po 0JenJepcelinjih zajednica pred ili za vrijeme glavne pase, po
80 81
b~ _
HRANA [ [SHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
pravilu, snizava njihovu produktivnost. Zato, pripremajuci pee ~ase i izracunavaju zalihe u sacu koje su ostale za proljece
za glavnu pasu treba poduzimati mjere za sprjecavanje rojenja. z,aV!zdavanja pcelama. Zbroj ukupno izracunatog meda dijeli se
~ad~:~jzajednica, koje su bile na pcelinjaku u proljece.
Odredivsi period pripreme pcela za glavnu pasu lako je ustan
viti u koje vrijeme najefikasnije primjenjivati nadrazajno prihr
njivanje, formiranje odvojaka i iskoristavanje drugih mjera ra ZNACAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU
ukupnog pojacavanja pcelinjih zajednica za glavnu pasu,
Peelesakupljaju nekta~.ako ima rascvjet~og ~~dono~n?g bil~a
Odrei1ivanje meda za vrcanje. Prinos meda pcelinjih zajedn] . luci nektar i ako vnJeme ne onemogucava njihovo izlijetanje
jeste zbroj meda oduzetog iz kosnice i ostavljenog u zajednici ~l:a, jak vjetar, nisk~ !emperatt:ra). ~7dutiI?' unos sy'j~zegnek-
zimu. Izracunavanje produktivnosti pcelinjih zajednica neopho tara i peludi ~ prol~ece ne moze u cijelosti zado:,o}JIti potrebe
no je radi otkrivanja osobito istaknutih zajednica pri masovno celinjezajedmce za lSh:anu legl~, p~ peele.nedostaJucu hranu po-
odabiranju, za izucavanje najefikasnijih nacina i sredstava drz punjavaju na racun zaliha ~stavIJemh.za. ZlffiU: ~edost~tak me~a
pcela u skladu sa lokalnim uvjetima, pri ispitivanju raznih p ~ kosnici u proljece dovodi do smanJenJa kolicine odnjegovanih
mina i njihovih hibrida itd. licinkii smanjuje snagu zajednice za glavnu pasu.
Za izracunavanje kolicine oduzetog i meda ostavljenog U brizi 0 potpunom osiguranju pcelinjih zajednica hranom, neo-
kosnici koriste se tri nacina, koji daju razlicit stupanj tocnosti: phodnoje imati u vidu dvije okolnosti:
1. Izmjere se svi satovi s medom oduzeti iz zajednice, prij 1. Kolicinapripremljenih zaliha hrane dobiva osobit znacaj zbog
poslije vrcanja meda; razlika u tezini daje kolicinu meda, odu krajnjenestabilnog ranoproljetnog medenja. Peele, nekih godina,
tog od zajednice. mogu biti zadovoljene nevelikim zalihama, na primjer 6 kg. Ali
~ godinama s hladnim, nepogodnim proljecem potrebne su za-
2. Pri oduzimanju svakog sata, s njega se stresu i1iociste peel~ I,ihe1,5-2 puta vece. Posto nije moguce ranije predvidjeti kakvo
zakacivsi za bocnu letvicu, izmjeri se vagom. Od ukupne tez ce p~o~jecebiti, kako ce se razvijati proljetno medonosno bilje i
sata oduzme se tezina praznog saca zajedno sa okvirom. Orij ~ ko]o]mjeri ce vremenske prilike dozvoliti sakupljanje nektara
taciono se moze izracunati da svijetli sat s okvirom (435x300 1 peludi, pcelar zajednice mora osigurati hranom racunajuci na
ima masu 0,4 kg; smedi -0,6 tamni -0,8 kg. neI?ogodneuvjete vremena i medenja. Sarno se tada moze garanti-
rah da pcelinje zajednice mogu dobro ojacati do glavne pase.
3. Kolicina oduzetog meda moze se odrediti prema zauze
sti povrsine u sacu. Pun okvir (435x300 mm) zatvorenog rn p 2'J?~ J?rije pronalaska kosnice sa pokretnim sacem, pcelari-
sadrzi oko 3,5 kg, polovica sata sa zatvorenim medom -1,5 . V~~k tican su govorili i pisali 0 neophodnosti povecanja ne ,sarno
itd. Prethodno se pcelar mora uvjezbati u odredivanju ko~ peel og broja pcela, nego obvezno "sitih", teskih, dobro razvijenih
ne meda u sacu, provjeravajuci sebe mjerenjem saca (okv i
Say' sposobnih da jednim izletom donesu puno nektara. Ovaj
refl~~'u na~e vrijeme, dobio je znanstveno obrazlozenje: na pcele
Med sa leglom u sacu odreduje se sarno po zauzetosti povrS' njegasno d]eluje kolicina poklopljenog meda u gnijezdu, ako je
medom. SIllan'Illalo, onda ga pcele ekonomicno trose odgajajuci pcele sa
Jenornradnom sposobnoscu,
Za utvrdivanje unesenog meda u pcelinjaku izmjeri se sav i t.J Insti
cani med, ustanovi se kolicina meda koja je ostala u kosnici po tutu za peelarstvo bila su izvrsena dva pokusa. U prvom
82 83
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
.~ri postojanju u gnijezdu 8-12 kg meda pcele su opskrblji Znacaj vece osiguranosti pcelinjih zajednica hranom sa sigurno-
Iicinke znatno vecom kolicinom hrane i licinke su imale zna sell pokazuju podaci,sakupljeni od strane Instituta za pcelarstvo
vecu masu. II188pcelarskih gospodarstava (pcelinjaka) medo-oprasivackog
smje.racentralnih oblasti Rusije. Usporedbom njihove osigura-
.Drugi pok.us trajao je tijekom cijelog proljetno-Ijetnog peri nostihranom (kolicina hrane ostavljene u jesen) i produktivnosti
BIle~~.form:ran~, rano.u pr.oljece,tri potpuno jednake grupe p pokazaloje direktnu ovisnost medu tim velicinama (tab. 17).
pcelinjih zaJ~dm~a. Zajednicama I grupe ostavili su s proljeca
kg meda, zajednicarna II grupe po 6-8 kg i zajednicama III 1 Analogni rezultati dobiveni su i po periodicnim podacima pce-
po 10-12 k.g meda. Zadana (odredena) kolicina hrane odrza .arstv.aBaskirske republike. Na pcelinjacima, gdje su zalihe meda
Je u to.ku ~ltavog'proljeca. U svim zajednicama bila je ista koli ~nosl~e14-16 kg, zajednice su sakupile po 17-24 kg meda, u
pel~~l. Pc~l~ su imale mogucnost da sa polja unose potpuno je~g~ grupi pcelinjaka, koji su se nalazili u tim istim regijama s
kolicine sVJezegnektara i peludi. 18-~g am medonosnom bazom, ali od zajednica osiguranih sa po
peel"~g, sakupljeno je 28-35 kg meda (ispitivanja su vrsena u 58
.Po~us je pokazao kako postojanje vecih zaliha hrane refle lnJaka). .
dJelu}ena Reel~~.one ~u od~jegovale vise legla (za 24%), bolj
hrc:mle svoJe hcmke 1 o~nJegovale kvalitetnije pcele (tabela
Pocetkom glavne pase, zajednice sa vecim zalihama meda imal
znatno vise pcela. Zajed~ca s malim zalihama, u periodu gla
pase, sakupile su u prosjeku po 26,9 kg meda, a s vecim -40,
(na 1 kg pcela - po 8,7 i 10,5 kg).
84 85
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
~ rn.
sa rlledo
!~.
okvira stavljaju se sa jedne i druge strane. Peele ce tada medo ~ je potrebna za uspjesno zimovanje. Ostalo sace s po-
dopuniti ostavljeno sace, a deponirati nov sazrjeli nektar u praz dortll"enirnmedom cuvaju do proljeca u skladistu,
sace. U danom slucaju pri neocekivanom prekidu pase u sva }dop J
takvoj kosnici ostaje kao dodatak sacu u plodistu jos 6 okvira, d kosnicama sa vise nast~va~a (nas~avljaeama). za vrijeme
bro napunjenih medom u medistu, koji se ostavljaju do srediva U e pase pripremaju ne pojedine okvrre, nego cijele nastavke
plodista za zimu. Pored toga, kod oduzimanja polovice okvira gl~V;kvira) s medom. U prolj.ece, za vrij.e~e razv<?ja.zajednic.a,
sredini medista pretezito ostaje sace koje sadrzi dosta nezrel (1 linje gnijezdo u ovim kosnicama prosiruju stavljanjem novih
meda i to m.atici ogr~eaya pol~ganje jaj~ (ona moze odlagati j P;~tavaka. Zajednice u pocetku glavne pase ispunjavaju ~~4 na-
sarno u donjem medistu) 1 povecava kvaliteta meda za vrcanje, j ntavka. Dva donja nastavka, predvidena za leglo, odvajaju od
pcele mogu zavrsiti njegovu preradu i poklopiti ga. sornjih nastavaka maticnom resetkom, Ci~ pcele n~pu~e .me-
~om i poklope sace u gornjem nastavku, nJe~a oduzl~aJ.u 1 os~
Na vecini pcelinjaka pcele drze u 12-okvirnim kosnicama s je t vljaju u skladiste na cuvanje, a na nJegovo mjesto stavljaju nOVI
nim ili dva nastavka, koji imaju okvire upola manje visine. sapraznim sacem. Ksnije oduzimaju say med koji sakupi zaje-
takvim slucajevima treba organizirati specijalno pripremanje 0 dnica. stavljajuCi u zamjenu za oduzete nast.a:,k~ nove s prazmm
novnih zaliha u plodisnom sacu za pcele u toku zime i proljec sacem. Poslije zavrsetka glavne pase ostavljaju jedan n~s~avak s
Za to je preporucljivo na jedan dio kosnica s najjacim zajednica leglom (u njemu djelomice moze biti i med), gore stavlJaJl~d~u-
staviti plodisni nastavak ili po dva polunastavka, u koje se smjes gi, ranije pripremljen nastavak s medom, a ostale oduzimaju,
plodisni okviri sa sacem. Napunjeni medom u tim kosnicama,
~viri se ~aeuvaju i koriste kada bude potrebno kao zimsko-pr U kosnicama poloskama sa 16-24 okvir~ pri oduzimanju I?~d~
ljetne zahhe hrane za pcele, Ako se pak oni pokazu suvisnim, on obiljezavaju i ostavljaju u kosnici 5-7 okvrra s me.dom, stavljajuci
se med iz njih moze izvrcati poslije pripreme pcela za zimu. ih na kraju gnijezda, suprotno od leta; ostal~ okvire s med.om vr-
caju.Pripremljene zalihe hrane (18-20 kg) u Jesen rabe za zimova-
Neki pcelari pri stavljanju skladista oduzimaju iz plodista kr njepcela.
nje okvire, ostavljajuci u plodistu sarno 10 okvira.
Cuvanje meda. Okvire sa poklopljenim medom treba cuvati ~
U skladista smjestaju, kao obicno, polu-okvire, ali s krajeva s prostoriji bez velikih temperaturnih oscilacija. Za to su podobm
vljaju dva prazna plodisna okvira, koje smjestaju u slobodni pro suh] zimovnici, prizemlja, podrumi, hladne ostave, u kojima se
tor. Peele u tom slucaju, usporedo sa skladisnim (medisnim) sace odrzaya relativno ujednacena temperatura. Hla.dnoc~ ne kva~i ~e.d
medom popunjavaju i plodisne okvire. Poluokvire oduzimaj U Okvlru,ali ne treba dozvoliti cesto smrzavanje, koje se smJenJuJe
i med vrcaju, a medom napunjene plodisne okvire oduzimaju Sa~agrijavanjem i otopljavanjem, jer poklopci meda mogu popu-
cuvaju, U zamjenu za oduzete okvire u kosnice stavljaju nove cati,Cimese narusava hermeticnost stanice s medom.
dobrim sacem, Na taj nacin, za vrijeme glavne pase, moguce je
zimu pripremiti 4-6 dobra napunjenih plodisnih okvira. CD ~pecijaliziranim krupnim gospodarstvima okvire ~ med~m
uvaJuu za to odgovarajucim prastorijama sa policama ill u dugim
Ako u oduzetom okviru bude puno nepoklopljenog meda, ond sanducima smjestenim u prostorije koje se ne zagrijavaju.
okvire treba dati jakim zajednicama radi poklapanja. Na njihoV
gnijezda stavljaju plodisni nastavak ili odgovarajuCi broj pol j~~vir se dobro ocuva u nastavcima kosnica, cvrsto postavljenim
nastavaka, u koje stavljaju oduzete okvire. ~ ru na druge, dobro zatvoreni odozdo i odozgo. Sastave medu
astavcima zatvaraju kudjeljom i zalijepe papirom.
U kosnicama ostavljaju za zimu sarno onu kolicinu saca s rn
88 89
_
HRANA IISHRANA
PCELA
Iskoristananie okvira sa medom. Okvire sa medom u pro!'
-----------------------------------~~~~N~A~II~SH~RA~N~A~PC~E~L~A-
:Nastavak s medom za zimu (20-25 kg), kako je vec navedeno,
ce postavljaju u kosnice s nedoyoljnom. koli~in?m hrane. P.- oduzima~u i cuvaju do jeseni, da bi imali spremljene nastavke s
dodavanja okvira sa medom kor~sno ga Je unijeti !la .12-20 sa~ kvalitetmm medom.
toplu sobu, kako bi se med zagn}~o: Kod ~o~t~vIJanJ.~u kOSIU
okvira sa medom prvih dana poslije iznosenja ili za vnjeme prv U 12-okvirnim kosnicama u skladistima, moguce je popuniti
pregleda pcelinjih zajednic.~, treba od~zeti iz k.osnica is~ k~lie' rnedne zalihe od uskladistenih okvira postavljajuci u proljece takva
praznih okvira, kako se gnijezdo ne bi ~re~omJemo rasirilo 1 0 skladista na podnjacu ispod plodista. Peele, kako je poznato, uvi-
dilo. Okvire, potpuno zauzete poklopljenim medon:'-' treba sta jek skladiste zalihe meda u gornjim dijelovima saca, iznad legla,
sa strane gnijczda na krajnje i1i drugo mjesto od kraja. zbog cega one nastoje uspostaviti naruseni poredak, postupno ot-
varaju med u skladistu i prenose ga u gomje dijelove gnijezda.
U drugoj polovici proljeca, korisno je rasiriti gnijezda okvi:i. U ovom je slucaju zajednice moguce opskrbiti hranom i povecati
koji u gornjim dijelovima sadrze r:eznatn~ (0,2-0,5..kg) kolic odgajanje legla bez teskog procesa njihovog hranjenja.
meda. Takve okvire oduzimaju lZ kosnica poslije zavrs
pasnog perioda pri suzavanju gnijezda i ko~ pripre~e, z~jed .
za zimu. Med se iz njih ne vrca, vec se ostavlja za proljece 1 rabi SPRECA V ANJE KRISTALIZACIJE MEDA U SAC:U
prosirivanje gnijezda.
Izvrcani se med kristalizira za 2-3 mjeseca. Pojedini se medovi
Ako u kosnice stavljamo okvire sa medom ili malo meda, pri (na primjer, s usnatica i mahunastih biljaka) dugo odrzavaju u
punom odsustvu lucenja nektara, onda s~ di.o sta~ca. sa me tekucem stanju. Med se, u sacu, poklopljen vostanim poklopcima,
moze otvoriti, sto povecava nosivost m~tica 1 uzgajanjelegla- obicno nalazi dulje vrijeme u tekucem stanju. Ipak se on i u sacu
otklanjanju mednog saca, treba poduzeti neophodne mjere. k moze kri~tali~irati. Zir:u to d~vodi do uginuca pcela ili do jakog
bi se kod pcela sprijecila grabez. po~orsanJa njihovog zlmovanp, a u proljece - do gubitka secera
(kristale secera pcele izbacuju iz kosnice) i veceg utroska ener-
Nastavci sa hranom kod kosnica nastaoljaca. Na veli gIJepcela na njegovo otapanje.
pcelinjacima, gdje pcele drze u nas~avljaea!?a, opskrba
zalihama hrane svodi se ne sto manje radnji. Do pocetka Kri~ta1i~acijameda ovisi od toga da li u njemu postoje sitni
ljetno-Ijetne sezone pripre~aju takozv~e m:dne nast~".ke ~a~eClkristala, koje pcele unose u kosnicu. Ovi se kristali formi-
svaki nastavak, pored okvira sa prazmm sacem, stavljaju d~Jupn isusivanju nektara u cvjetovima za vrijeme susnih go-
vire sa malo meda, koji trebaju sadrzavati 6-8 kg meda. c~~· Z~og ~o.ga se, u susnim godinama, med u kosnicama
nastavak kredom stavljaju slovo "H" (Hrana) i ~ .obIi~u s ce knstahzlra, nego u godinama s normalnom vlaznosti.
cuvaju do proljeca, Ako nema saca sa m~dom~ ili .ga J~ n P . kri
voljno, onda nekoliko okvira napune gustIm secermm SlrU isu~~ istali se formiraju i na zidovima stanica, u kojima se
JUpreostale kapljice meda nakon vrcanja.
Od zajednica, u rano proljece, po pra::,il~, od,:zimaju pr
k 0ji
KristalizaciJ'a
sadr .med a ov~s~
... 1 0 d nJegovog.
. kemii
e~J~ k og sastava. Med
donji nastavak - say med i leglo kod .n!lh Je obleno,.u po v'
nastavku. Peele u prvom mjesecu proljeca utrose veer dIO Sadrzajaz: POvlsenu kolicinu glukoze, kristalizira brze. Povecanje
u gornjem nastavku. Zajednice pri postav~janju drugog n~s zadrzava krr~ktoze, dekstrina, otopljenih bjelancevina, obrnuto,
dopunski dobivaju 6-8 kg hrane. Dodavanje ~ane ostvaruJe lstalizaciju.
prosirenju gnijezda bez bilo kakvih dopunskih radova od s ZaCetk .
pcelara. e krlstala uvijek je moguce otkriti u potpuno prozirnom
90 91
p
tekucem medu. Ovi kristali sluze kao eentri, oko kojih se formi ~orn temperaturam, kako ne se ne bi podvrgavalo jakom
drugi kristali, obuhvacajuci postupno svu masu meda. ~~grijaVanjudanju i hladenju nocu.
Centar kristalizaeije mogu biti i peludna zrnea, koja se u Iskoristavanje okvira sa kristaliziranim medom. U proljece, za
nalaze u medu. Zaceci kristala pri duljem zagrijavanju meda vrijeme prvog pregle.da peel~~ o~vi~: sa kristaliziranim medom
puno se otapaju. Oslobodenje meda od peludnih zrnaea pos treba odu~eti ~~kO,sruc.a,z~rruJeruvsl ih okvirima sa tekucim me-
se njegovom filtracijom i tada se dugo vremena sacuva njeg dom iz zaliha III secernim sirupom, Oduzete okvire sa kristalizira-
tekuca konzistencija. nim medorn moz~ .se da~ J?eelama kada otopli i one budu dobra
le*le. U t~rn se cilju o~vln unose. ~a 24 sata u toplu, vlaznu pra-
Narocito veliku sklonost ka kristalizaeiji ima vrijeskov i e storiju. Zatim s~ Otkl~Pl s~v med r izvrca tekuci dio meda. Okvi-
liptusov med. Takoder se brzo kristalizira med s biljaka kriza ri se, s preostallm kristalima meda u stanicama, unose u toplu,
- gorusice, repiee i suncokreta (u susnim godinama). vlaznu sobu (32-34°~~, u staniee se ubrizgaju tople kapljice vode i
sljedecegdana stavljaju se u kosnice. Sace se pri narednom pregle-
Med se najbrZe kristalizira pri temperaturi 13-14°C. du ponovo poprska toplom vodom radi otapanja preostalih krista-
snizenje, tako i povecanje temperature zadrzava kristalizaciju. la secera i tako se ponavlja do potpunog otapanja svih kristala.
niskim temperaturama povecava se ljepljivost meda, sto zadr
kristalizaciju. Med se vecine biljaka ne kristalizira pri tempera
27-32°C. Boravak meda u dobra utopljenom pcelinjem gnije PRIPREMA, C:UVANIA I ISKORISTAVANJE
vazan je uvjet njegovog ocuvanja u tekucem stanju. Ostra smj OKVIRA SACA SA PELUDI
top line i hladnoce u kosnici dovodi do znacajnog ubrzanja k .
lizacije. .peeleu prv<?~ ~edu uporabljuju svjeze uneseni pelud. Ali ako
~~eganedostaJe III ~a pcele ne mogu unositi zbog loseg vremena,
Da bi se spriieiila kristalizacija meda u sacu neophodno je isp iline~a rascvjetanih peludonosnih biljaka, one uporabljuju zalihe
sliiedece uvjete: peludI, slozene u gnijezdu.
1. Pcelama za zimu ne treba ostavljati vrste meda sklone p~;~~ u pralj~~e ce~to os~udijevaju. u peludi. Glavne proljetne
kristalizaciji (s vrijeska, gorusiee, uljane repice kao i med s p Vol' nosne bIlJk: (lJesk~,rva, breza 1dr.) cesto evjetaju pri nepo-
ka i suncokreta, sa kojih su pcele sakupljale nektar u susno je Jno~ vr~menu 1pcele ih ne mogu iskoristiti u punoj mjeri. Ako
jeme). Ako se takav med moze zamijeniti secerom, onda peel peelpnrQ~1 nedostatak peludi i nema ga na zalihi u sacu, onda
prije zime treba poceti sa davanjem prihrane tekucim sere e mCUljeodgajaju leglo, odgajaju sitnije pcele,
sirup om. Da bi
nOm pI l?cele mogle neprekidno ishranjivati licinke u proljet-
2. Peele u jesen treba drzati u suzenom gnijezdu sa sacenv k·OJZajed
enodu. . ' neo p h 0dno j
~o Je .. d
u gruJez .
u s jeseru. ostaviti sva-
pcele gusto pokrivaju, brizljivo ih utopliti, smanjiti leta, ~ U Prolje' filel po 2-3. okvira saca s peludi. U predjelima gdje se
kosnice na mjestu dobra zasticenom od vjetrova. U takv .. ~S~~Vljat~ei ~vIJek. ?sJeca ned~statak peludi, sace ~ peludi treba
slucajevima zalihe meda nece brzo hladiti pri zahladenju III ~IJemedobuvan izvan kosru~a. l! tu svrhu sredmom ljeta, za
grijavati pri otopljenju. ~ca, oduzi rog u~osa reludl, pn redov~om pregledu zajed-
p lUdi (ali ~a se lZ gnijezda po 1-2 okvira, dobro napunjena
3. Okvire s medom, predvideno za dugotrajno euvanje, 0 une done ez legla). Peele ovo oduzimanje peludi brzo po-
poslije oduzimanja iz kosnica neophodno je unijeti u prostO senom svjezom peludi s polja. Suvisno sace s peludi
92 93
HRANA IISHRANA PCELA
moguce je oduzeti i u jesen nakon zavrsetka pase, kada se suza~ ---- ". HRANA I ISHRANA PCELA
gnijezdo zajednice. Peelega uzimaju, a zatun koriste pelud slozenu u stamce.
v •
Okviri saca sa peludi u stanicama se bitno bolje cuvaju kada Sate se s pelu.di. u proljece stavl"a u kosni . . .
gnijez?a.NaJbolJe)~ da se stavi krl· Ie la M ce pn pros!n~anju
zaliveni odozgo medom i poklopljeni. Takvi medno-peludn]
peludl pcele od9aJaJu upola manje 1egYa~e ada na p~e~lmlJenoj
kviri saca osobito su dobri za rano-proljetno odgajanje legla.
time se ne umanJuje vaznost peludi u gnij dgokn~ sVJezoJpeludi,
bi pripremili medno-peludne okvire saca, treba s nastupanj vojuzajednice. jez u oja doprinosi raz-
glavne pase na nekoliko kosnica sa jakim zajednicama postaVi
plodisne nastavke (ili po 2 skladista) i u njih smjestiti sace s pelu
Peeleponekada sakupljaju velike visk .
oduzeto iz donjih nastavaka. Peele s nastupom medenja stani. zauZI?upun~ saca, suzavaju prostor ~:e pelud]. One s peludi
s peludi zaliju medom i poklope, poslije cega im se oduzimaj legla1 smjestajrneda. Stanice treba radi t-bh~d~ za odgaJanje
ostavljaju na cuvanje u sanduke ili ostave. Takve rnedno-pelu peludi, zalij~vati toplom vodom 'd ~.os ~ a arua sa~a od viska
okvire saca u rano-proljetnorn periodu razdaju pcelama. ovoga,voda 1 dio peludi istjera s~ naavr~a~~i~dnabubnla. Poslije
Cuvanje saca s peludi u toku zirne zahtijeva veliku pozorn ~o se sac~ s peludi jednostavno oto .
Pelud ne treba cuvati u vrlo vlaznoj prostoriji, jer se ona I ostajunapunJene zrakom i voda p P! u vodu, onda stanice
v
prekriva pljesni i kvari se. Ne treba je cuvati i u previse suhoj njurnogucs uliti sarno tankim ~e mo.ze unutar stanica. Zato je
storiji: pelud se isusuje i pretvara u tvrde grudice, koje pcele vodu.Kod obrade vecih partf a~ovuna pomocu prskalice za
rnogu iskoristiti. Takoder ne treba dozvoliti da pelud zimi 1ijevanj~vodom laksim naeid~~ac; ~oguce j~ .organizirati za-
mrzne, jer se ona lisava vitarnina i drugih bioloskih aktivnih ~ OkOffiltipolozaj na rastojanju od 8~~~ u ~kvlnma postavljaju
i postaje nedovoljno korisna. v~stesanduke ili metalne kad . em Jedan od drugoga u
k~~ase nalazi iznad kade sa t ej Zahm se pusra voda iz posude
Radi dobrog cuvanja oduzetog saca s peludi i pricuvnih 0 ~n!evopolako (za 8-10 sati) op ~~ vod0z:t' kroz tanko gumeno
ra s medorn, priprernaju se cvrste izvana obojene ostave, san. ~stisne
zrak i ulazi u vecinu s~ s~ u sa sacem. Voda, pri ovomu
Hinastavci praznih kosnica. Oni se smjestaju u prohladne, all lZVrcajuna centri£u i Pri n aruca..Nak~n jedan dan vodu i pelud
vezno suhe prostorije, pozeljno s ujednacenom ternperaturom ponovonamoeiti. g. edovolJnom lzvlacenju peludi treba je
8°C (pri takvoj ternperaturi u sacu se nece razvijati voskov
ljac). Ostave i sanduke prave prema velicini okvira, smj:s~~.
1Hi 2 reda. Zbog vjesanja okvira na zidove sanduka pnbl)~
drvene letve. Okviri se razmjestaju na rastojanju 8-10 nun). OSIGURANJEPCELA VODOM .
PeeleSehr
od drugoga. Ostava ili sanduk pokriva se cvrstim krovom 1 PotpUn ane tekucom hr .
pukotine zatvaraju papirom. Pelud se u takvorn stanju pn te fil.
o kakov
zadoVoljava njihov:~o~ Ibvoda koja se nalazi u medu
raturi od 2 do 8°C dobro cuva do proljeca slijedece godme. V ~~ki PO~~bslove(jesen i zima). ~e~:~e dok oz:e ne oba~ljaju
je znati i to da pri ternperaturi ne visoj od 8°C, u sacu se ne
razvijati voskov rnoljac, Cijelicinke unistavaju sace i pelud. ~~~e~:a
~~~:b~~:
::~~~
~:~!v~l;;
~lf.~d~o~~
onda u. Ako se pak peele t
Q, javaju vo om koja se na-
Ako nema odgovarajuce prostorije za cuvanje sac~ s pelll~ u ,.. vOdu donose izv u om penodu hrane zalihama
nice s peludi mogu se zasipati secerom u prahu. Slojpraha ~I~ledni ana.
neposrednog djelovanja atmos£erske vlage. Stanice se II Po ~, k· cal1la .
poprskaju vodom i sace stavlja u gnijezda. Secerni prah se olene 11l0~ a~l:;ljrju. p.c~le uodonose - to su najstari"e
o etjeh 1 sakupljati nektar. Pcela OdjeJ-
94
95
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
nom donese oko 40 mg vode. U zajednici se pojavljuju jos i ~ neop~~dna ekonomicna potrosnja vode, pojilicu je
spremnici, kojima pcele vodonose predaju vodu. Ove pos rnoguce napravlti od .tegle I. hmenke. Tegla s vodom pricvrsn
nje drze vodu u svom mednom mjehuru u malo zaslade prevrnuta na s~p iznad lima tako da je njeno grlo spusteno
stanju. One su malo pokretljive, nalaze se na sacu u blizini 1 ~evo~u. Na p~vrsmu vode u posudi. stavlja se plovak (splav) ili
Peele sprernnici, prema potrebi, kroz rilce predaju vodu dr lesoIllt s otvonma (rupama) ~oz koje pcele uzimaju vodu. Raz-
pcelama. Peele sprernnici utrosivsi svu vodu ponovo je uzi rnjernoutrosku vode u posudi ona pritjece iz boce (tegle).
od pcela vodonosa.
[aka pcelinja zajednica u periodu intenzivnog odgajanja 51. 13. Pojilo za pcele
donosi 40-50 g vode dnevno. S pojavom pase, kolicina
vodonosa se smanjuje, manje je pcela sprernnika, a pri unosu Pojilica se smjestana osuncano mjes-
tara, kojeg bude 0,3-0,5 kg, pcele prestaju uzimati vodu. to zasticeno od vjetra. Na otvorenim
se mjestima pojilica ograduje niskom
Unos vode naglo raste kada je toplo, pa pcele trose vise vode ogradom. U pojilicu je, prohladnih
njenog isparavanja i snizavanja temperature u gnijezdu. Pc dan~.u proljece, pozeljno naliti vodu,
vrijeme toplih dana donose do 200 g vode dnevno, koju smj zagnjanu u toploj sobi.
u malim kapljicama u prazne stanice blizu i medu stanic
leglom. Voda isparavajuci povecava vlaznost zraka i istod Peel~ u pr?lj~ce rado uzimaju vodu
snizava njegovu temperaturu (toplina se trosi na isparavanj s malim pnmjesama kuhinjske soli
(5 g na litru vode).
Peele upomo traze vodu, izlijecuci cak i po prohladn
vjetrovitom vremenu; u takvirn slucajevima dio pcela se ~a pcelinjak» su, u jednom od pokusa, postavili mala korita s
hladi i urnire. Kako bi sprijecili uginuce pcela i da ~~~~ 12 ra~nih izvora (rijecna, kisnica, bunarska) s dodatkom
olaksali sakupljanje vode, na pcelinjaku ili kraj njega ki~nic~~es~li. Pro~atranja ~u pokazala da je 48% pcela uzimalo
vljaju se specijalne pojilice za pcele, Dobra pojilica mora osi kOlicina 52 % posoIJ~~u. Pn dodavanju 8 g soli na 1 litru vode
potpuno iskljucenje mogucnosti davljenja pcela u vodi. Tre na 1 litnieela na pOJllica~a se smanjila, a pri dodatku 10 g soli
vati tekucu vodu, dobra ugrijanu na suncu, i ne trositi bez jtUnnjom' vod~ pcele s~ Je sasvim prestale uzirnati. Ovaj je uza-
punovode. proljetno~r pr~ pon~vIJ~norn prebrojavanju ostao. Dakle, pcele u
InekoP'l,belen.odu Irn.aJupotrebu kako za cistom vodorn (bolje
Tim zahtjevima udovoljava pojilica napravljena od ba rnaUstan rSoli)~tako 1 ~a posoljenorn vodorn. U drugim pokusi-
cvrstim poklopcem i pipom umetnutom u donjem dijelu s na lucenj~Vjeno Je da pnmjese kuhinjske soli u hrani poticu pcele
njenom daskom (slika 13). Pipa se otvara tako da iz nje vo~a dVijepojilivoska. Zato je, na velikirn pcelinjacima. korisno staviti
zeljenom brzinom, dovoljno da namoci dasku na citavOJ.. na ~irokoj~e - .s cistom vodorn i posoljenorn vodorn. U tu svrhu
duzini. Na dasci se urezuju cik-cak utori dubine 2 mm, ko Se SlijeValaC~SCI ~ogu ~e napraviti dva paralelna utora, kojima bi
vode daju odredeni pravac. Na suncu zagrijanu vodu koja p tsta 1 posolJena voda.
u tankom sloju, pcele rado uzimaju.
96
97
HRANA I ISHRANA PCELA
PRIHRANTIV ANJE PCELA ~ce u gnij~zdima med, kojim su se ?ranile cijeli period
UGLJIKOHIDRATIMA ~e pase. RazmJer~o u~rosku meda u grujezda su postavljali
s11 11
do prsace s medom. Zajednice druge grupe imale su s proljeca iste
Peele se prihranjuju medom u rijetki~ slu~ajevi~a, jer je J10~~ineguste seceI?e hrane, koja je takoder, prema potrebi, doda-
ostaviti med za ishranu u sacu (ne vrcaf ga) I kada Je !leopho 1<0 Zajednice obje grupe slobodno su unosile u kosnice cvjetni
stavljati sace s medom u pe.:linje .~je.zdo. pe~l.e se obicno ~ . v~· Tijekom proljeca.d puta (nakon svakih 12 dana) izracunavana
njuju secernim sirup om, koji zamJenJuJe med, ill medom u slJe prkollcina odnjegovanog legla zajednica (tabela 18).
tri slucaja. Je
1. za popunu zaliha meda za ishranu u peelinji~ gntiezdnna "-Grupapeelinjih Kolicina zatvorenog legla-stanica Saku-
nedostatku meda u kosnicama, u proljece do pOJave cvjetova zajednica 21.05. 3.06. 15.06. 27.06. Svega pljeno
izlucuju znatne kolicine nektara; meda
kg
2. za stimulativno odgajanje legla u vrijeme kada nema pr prihranjivana 9.450 12.920 12.610 14.310 49.290 102,9
talog medonosnog bilja: medom
Prihranjivana 9.570 11.820 10.300 10.350 42.040 77,8
3. radi popune zaliha hrane neophodne pee~a.ma za z~mu.i secerom
mjenu nekvalitetnog meda (medljikovca) u ClIJupoboljsania
movanja pcela,
Tabela 18. Odgajanje legla i sakupljanje meda pcelinjih za-
jednica (po podacima I. P. Cvjetkova)
PRIHRANJIV ANJE SECEROM
Zvajedniceprihranjivane secernim sirup om odnjegovale su do
Peele mogu dugo zivjeti hran~~i se sec~mim ~irupom. M~d~ pocetkaun?sa nektara za 12,7% manje legla, a u vrijeme glavne
one ne mogu odgajati leglo, luciti vosa,k, ~ten:lvno ~.akupIJa~ fa~e sakupIle su za 24,6% manje meda; ovo govori 0 tomu, da
tar i obavljati mnoge druge poslov.e Jer)e secer - vCIStO .uglJ ec~rpo svojoj hranjivoj vrijednosti znatno zaostaje za prirodnim
dratna hrana i ne sadrzi druge tvan od zivotne vaznosti za ~ hr m.Zbog toga prihranjivanje pcela secerom radi dopune za-
ne a ane u proljece treba vrsiti samo u onim slucajevima kada
Popunjavanja zaliha hrane ..Peele se obie!l~ prihranj~ju see
pri nedostatku meda u. ko~ru~ama u. proljece. P~elan u
zemljama u jesen oduzlma~u .IZkos~~a znatan dIO m:da, III
rn;
u
po~a ~O~cnosti da se u jesen ostavi dovoljna kolicina saca sa
oplJerummedom.
mjenu pcelama daju secerni SIrup, kojim su se one (~mJesto. ~~linjim zajednicama, radi popune zaliha hrane, u proljece daju
primorane hraniti u pr?lj~ce. ~ako yak takv~ zamjena ~t)du (4-61)~anu (na 1 litru vode - 2 kg secera) i u velikim porcijama
zivotnu aktivnost pcelinjih zajednica u aktivnom peno , ako pcele ne bi vise puta uznemirivali.
zone? Ova 8e
iZlete i ,P? pravilu obavlja navecer (nocu), sto umanjuje besciljne
U Institutu za pcelarstvo bio je proveden pokus radi uspO J:lti ova gubltke pcela u prohladno ili vjetrovito vrijeme. Hranilice,
vanja razvoja i produktivnosti pcelinjih zajed~c.a koj~ su se0 lllu, moraju biti dobro pokrivene, a leta smanjena.
medom i onih koje se hrane se~erom. Za po~us J~izdvojenc 2 e . POd,. v
nica, koje su podijeljene u dVIJegrupe. Zajednice prve grup qZ:;qjnoprihranjivanje secerom. Postojanje nektara i peludi
98 99
HRANA I ISHRANA PCELA
___. • •• HRANA I ISHRANA PCELA
u prirodi - jedan je od najznacajnijih cimbenika koji utjeee
povecanje kolicine legla odgojenog u zajednicama. Medu Vodava!!J~ kravlJ~g mlijeka. Poznato je da je kravlje mlijeko bo-
sakupljanje nektara u proljece vrlo cesto kratko traje i nestaln o hranJ1vlm tvarima. Tako, ako med sadrzi 0 4-0 6°/ b' eI x '
ga t .. k ih i k 3°/ P , , /0 1 ancevi-
U mnogim podrucjima, u prirodi nema nektara u najvaznijem a u mIIJe u in rma 0 0 /0, cele dobro usvajaju kravlj mli k
odu povecanja broja pcela za glavnu pasu. Zbog toga su peelari Utvrden~ je da ,~eele o? t:'ar~ kravljeg mlijeka aSimilir~u (~:v~~
davnina tezili u proljece pcelama umjetno unositi hranu. Peele jaju) 76,5 %, a pn ishrani svjezfm prahom -79,1 %,
prihranjivali malim porcijama dajuci svakodnevno ili svaki
dan po 1-2 ease razrijedenog meda (1 kg meda u 0,5 vode - m pokusima je utvrdeno da ako se pripremi gust .lee,( "
°/ d '" e Lerro SIrup
hrana) ili rijetkog secernog sirupa (1 kg secera u 1litru vode). u koiemu 20 10 vo e zarrujerumo mlijekom u dobI'venom' '
) 'bI'''' d . , sirupu
bude prI izno za va puta VIse bjelaneevina nego u med T k
Radi provjere ucinkovitosti podrazajnog prihranjivanja me hranu pcele vrlo rado uzimaju iz hranilice PrI' tomu je u'" ~ vu
, d "" bi I' ' zaffilJeLeno
ili secerom obavljen je veci broj pokusa. U proljece su oda povecanJe sa rz.aJa 1e aneevma u tijelu pcela: pri zamje ' mli-
li dvije jednake grupe pcelinjih zajednica. Zajednicama j jekom 10% vode - na 4,5%, pri zamjeni 20% vode _ na 6 6; 1.
zamjeni mlijekom 40 % vode _ na 11 %, ' 0, a pn
grupe svakodnevno su davali (ili svaki drugi dan) po 1-2
razrijedenog meda ili rjedeg secernog sirupa. Zajednice d
grupe nisu podrazajno prihranjivali, i pcele su se opskrbljivale Grupa Vrstahrane Kolicina Ie Ia
lihama meda koje su imale u gnijezdu.
Stanica
I Secer cist
Sve zajednice su u podjednakoj mjeri mogle sakupljati nek 13730 100
pelud u prirodi. U pocetku pokusa, pri izboru jednakih grupa, II Secer + 10% mlii eka 18550 135,1
kraju pokusa izracunali su kolicinu legla odnjegovanog u obj III Secer + 20 % mli' eka
zajednicama. 17280 125,8
IV Secer + 40 % mli'eka 11060 84,8
U svim pokusima, zajednice koje su prihranjivane V
Med 16380 119,3
kolicinama secernog sirupa, nisu odnjegovale vise legla,
kontrolne grupe koje nisu prihranjivane. Tabela 19 Odzoi I
do 28,04) . gojeno eglo u pokusnim grupama (od 24,03.
secerne hrane. Prihranjivanje secernim sirupom sa mlijekorn ~pokusa u svim grupama zajednica bila je jedna-
manje nije povecalo odgajanje legla i prinos meda pcelinjih z u P~~ina legla. Na kraju pokusa u svim zajednicama koje su
nica. ka ~ohl mlijeko, legla je bilo vise 7-10%. Najbolji ucinak dala je
do.blV~: pcela sa secerom i punomasnim (neobranim) mlijekom,
Period Vrsta dohranii- Odgojeno pr~ aIl J'isa obranim (tabela 21).
I1aJ1ll
C/) dohra- vanja dodava- le la
] njiva- njem secemom Stotina
--Vrsta Kolicina poklopljenog Uzgo- Uzgo-
0 % kg legla (stanica)
~ a siruu hrane jeno jeno
legla za legla za
I 13.06- Cist secer 436 100 38,8
2.04. 14.04. 24.04. 8.05. posljed- posljed-
27.06.
Obrano mliieko 468 107 42,3 CIi nja tri nja tri
II 6.06.- Cist secer 286 100 42,3 §' broj anj a brojanja,
26.06. Punomasno 313 109 48,0
'"'
C) stanica %
mli'eko I Cist 3930 5540 9540 16400 31480 100
secer
Tabela 20. Utjecaj prihranjivanja secernom hranom na r II Secer 2920 5630 9780 18240 33650 106,9
voj i prinos meda pcelinjih zajednica (po podacima A. S. J + ob-
kovljeva) rano
mli-
jeko
Pri ishrani pcela secerom s dodatkom obranog mlijeka unos
poveca se za 9%, a dodavanjem neobranog - za 15%. III Secer 3950 5570 9980 18560 34110 108,3
+ mli-
Seriju pokusa radi izucavanja rezultata secerno-mlijecnog d jeko u
njivanja pcela vrsili su u Dagestanskoj republici pod ruko prahu
stvom K. A. Alijeva. Ovdje su 40 zajednica podijelili na cetiri . IV Secer 3910 5810 10180 18790 34780 110,5
po 10 zajednica u svakoj. U grupama je bila podjednaka koli +
pcela, legla, meda, a matice jednake starosti. puno-
mas-
Zajednicama Igrupe (kontrolne) davali su cist secerni sirue, no
tavljen od 1 litre vode i 1,86 kg secera. Zajednicama II grupe d~ mli-
su hranu sastavljenu od obranog mlijeka (bez masnoce). P ___ ~ko
mljenog od 1 litre mlijeka i 1,5 kg secera, Zajednicama III..
davali su secerni sirup s mlijekom u prahu. Na 250 g mlij l'abela
Odg . 21 . Utj ecaJ. x'
a'jall]e secerno- mliiIJeLne
cne orihr
pn ane u pro liJece
, na
prahu dodavali su 875 g vode i dobili mlijeko normalnog sas legla
Zatim su na 1 litru takvog mlijeka dodavali 1,5 kg secera ..
nicama IV grupe davali su punomasno kravlje mlijeko uZl ~nalo
na 1 litru mlijeka - 1,5 kg secera, Hranu su davali pcelaIlla 11 ~~ranjY~ pokus bio je proveden u jesen na 40 zajednica, koje su
nje hranilice po 200 g svaki drugi dan. Prihranjivanje sU P lihranjiv al~ sa te cetiri iste vrste hrane. Pokusne grupe zajednica
travnja i tijekom narednih 36 dana davali su sirup 18 puta. a 1 su ad 26. kolovoza, kada je potpuno prestalo lucenje
102 103
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
nektara, i davali su hranu (svaki drugi dan) tijekom rujna (ta ~ to s vecim teretom nektara dolijecu u kosnicu
22). raZV'lJe , .
einjuCi koristenje secerno-mlijeenog prihranjivanja, treba i-
I jesenje prihranjivanje peel a secerom s dodatkom meda da] P~iu vidu,.da pcele ~k~da u prir~di,~e z:a!a~e takvu hranu (mli-
pozitivne rezultate povecavsi kolicinu legla 17-23%. ~:o) i nemaJu prema ~JO}odgo.varaJucl oSJecaJ.okusa. Zbog toga je
Je t ebno postupno privikavati pcele na za njih novu hranu. Prvi
Vrsta Kolicina poklopljenog Uzgo- P~:treba dati 200-300. g Cistog sec~rnog si~~pa (na 1litru vode - 1
hrane legla (stanica) jeno k secera). U tak~~ slruJ? dobra)~ d.od~ti jednu kap aromaticns
legla za Jari. Peele se pnvlkavaJ~ ~~ mlr;s 1 mjesto ~anJenja. Drugoga
25.08. 7'(E. 19.09. 1.10. posljed- dana, daje se ~an~! u kOJoJ J~ 10 Yo vode zarrujenjsnn mlijekom,
cd
c, nja tri zatim se sadrzaj mlijeka povecava do 20, a zatim do 30%.
::l brojanja
cj stanica Za priprema.nje secem?-mlijeene hrane prvo se skuha sirup,
uzimajuCi ~,8 htara vode 1 1 kp secera. Voda se pri tomu zagrijava
I Cist 12870 9130 5210 810 15150
do kljucanja ..Pored dO.davanJa hran~ u kosnice u ohladeni sirup
secer dodaje se mlijeko (0,2 htre na 1 kg secera).
II Secer 12810 9720 6710 1390 17820 117,6
+ ob- Kod prihranjivanja pcela rijetkom secerno-mlijeenom hranom
ranD treb~ k?ntrol~rati d~ Ii ~u pcele.~z hranilica uzele svu hranu, posto
mli- se njeru ostaci kroz izvjesno vnjeme mogu pokvariti.
ieko
III Secer 12870 9840 6830 1750 18420 121,6 Pn hranjenj~ pcela u proljece vecim porcijama gustog secernog
+ mli- ~~u~.a (~~ 1 htru ~ode ~.2 kg secera), takoder je pozeljno vodu
jekou k IlUJe~ltineob.rarum mlijekom, Hrana se s takvom primjesom ne
van ru u kosnici ni u hranilici.
prahu
IV Prihr "
Secer 12840 9870 6780 1960 18610 lako banJ'lv~nje kuaecem. Obicni pekar ski i pivski kvasac sadrze
+ PrivI=c:orbIJl~e bJelanceyine, v~tamin~ i druge tvari. Oni odavno
puno- njivan' pxaznJu pcelara 1 sada ih konste kao dodatke za prihra-
mas- Je pl.:ela.
no
mli- ~e~~as~ kvascem priprema se na slijedeci nacin. Prvo se kuha .
ieko 250 g SV·l~UPUzimajuCi na 1 litru vode - 1 kg secera, Odmjeri se
~ernots·eg pekarsko.g kvasca koji se brizljivo otopi s 0,5-1 litre
Tabela 22. U~ecaj secerno-mlijecnog prihranjivanja u jes ~POltt do ~rypa. F.orInlranu smjesu treba razrijediti secernim si-
na odgajanje legla l\j )a u llitr' l~ara 1 prokuhavati. Dobije se secerno-kvasna hrana,
enog ikuh. Sl~Upa sadrzi 50 g svjezeg kvasca tj. sirup sa 5% usit-
Prihranjivanje pcela sirupom sa obranim i punomasniJ1l S\lhi aIlJem ubijenog pekarskog kvasca.
kom dalo je povecanu masu licinki i izlezenih pcela. avo poV' Pekarski kva sac tr e b a uzimati
. . pn ibliz X"
utjece na unos meda pcelinjih zajednica, jer sto su peele te~e izno cetiri puta ma-
104
105
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
nje nego svjezi. To znaci, na 1 litru hrane treba uzeti oko ~rnih mjera na pcelinjaku: udaljavanje uginulih pcela sa
suhog kvasca. Prvo ga treba staviti u malo zasladenu vodu rtihs. cakosnica, a takoder saca uprljanog tragovima ekskremena-
taviti 24 sata na toplom mjestu, za koje se vrijeme kvasne glj podnJ~lJ·iVO Ciscenjekapljica izmeta sa zidova i okvira kosnice.
brzo razmnozavaju. Nakon 24 sata, kvasac se ulijeva u se ta, rr b
otopinu, prokuha, pa kada se ohladi daje pcelama. fyfkro elementi. Povoljno djelovanje na pcele pokazuju mikro
t enti osobito kobalt. Dodavanje kobalta secernom sirupu
Zakiseljena hrana. Pravi cvjetni med ima vecu akti~nu ki elerrtcav~kolieinu legla kod zajednica u jesen za 12,5%, au proljece
od medljikovca. U onim predjelima, gdje su pcele prImor po;~.3%,sto povecava produktivnost pcelinjih zajednica. Najbo-
movati na medu s primjesom medljike, one u proljece izl lia·edoza 8 mg kobalta na litru secernog sirupa. Daljnje povecanje
slabljene, s proljevom. Dodavanje hrani kiselin~ u prolje~.e, ~~liCineroikr? ele.menata u sirupu vec dovodi do smanjenja nji-
iznosenja pcela iz zimovnika blagotvorno utjece na njih: hoveueinkovltostI.
zivlje izlijecu, energicnije rade, odgajaju vise legla.
Kobaltse prodaje u vidu dva spoja, klomog kobalta i sumpomo-
Za rano proljetno prihranjivanje priprema se secerni sirup kiselogkobalta. Oba ova spoja pogodna su za dodavanje u hra-
lit. vode i 1 kg secera. U ovaj sirup dodaje se oko 3 g (na sv nu pcela.Da bi imali 8 mg Cistog kobalta, treba uzeti klornog ili
logram secera) octene, oksalne ili limunske kiseline. Oksaln sumporno-kiselogkobalta priblizno tri puta vise, ~. 24 mg na litru
munsku kiselinu prethodno treba razblaziti u manjoj kolicini hrane.
i uliti u ohladeni sirup pred njegovo davanje pcelama.
U veterinarskim ljekamama prodaje se klorni kobalt u obli-
Octenu kiselinu (esenciju) odmjerimo po mjerilu, koji se ku tableta. U jednoj tableti sadrzi se 960 mg klor-natrija i 40 mg
na boci i ulijemo u manju kolicinu vode. Sirup poslije doda klornogkobalta. Jednu takvu tabletu treba dati na svake 2 litre
kiseline dobro izmijesamo. seeernogs!rupa. Postojanje klor-natrija (kuhinjske soli) u ovim
ta?let~maJe korisno, jer kuhinjska sol u malim dozama takoder
Revenj je travnata biljka krupnih listova i debelog korije stUnuhraodgajanje legla.
koga se prave lijekovi (laksativi, purgativi), a takoder ko
sokovi i dr. ~~balt)edobro dodavati i u secerno-mlijecnu hranu za pcele.
da~ a'!"tn. ~eele najvise vitamina dobivaju iz peludi, i njihovo do-
U istom cilju moguce je koristiti i takvo bilje, kao ~selj~k, . nje~edsec~n:om sirupu ne pokazuje nikakvo zamjetno djelova-
zeeji kiseljak. Na kantu vode uzima se oko 2 kg zecjeg ki.~elJ. a 0 gaJaIlJelegla.
kiseljaka. Cim se ovi produkti raskuhaju, uvarak se proclJedi
mu dodaje vise po volumenu secera. Drugim rijecima, na n
kantu uvarka uzima se puna kanta secera u kristalu. SECERNO-MEDNO TlJESTO (POGACE)
Prihranjivanje treba poceti odmah poslije prvog dobrogpr. ~t: ;e~~~Ih peelinjacima za prihranjivanje .peela u proljece ko-
izleta pcela, kada let prestaje. Daje se odjednom u prosJe ~ prednno-.rnednotijesto (pogace). Prihranjivanje tijestom ima
litara na zajednicu. [acim zajednicama dozu treba nestc pO ~k POsaosn nad prihranjivanjem secernim sirup om. Otpada
(0,6-0,8litara), a slabim smanjiti (0,2-0,3litre). Dobre rezulta ~taVljanj~ Ok~hr~enja, pregleda hranilica, njihovo raznosenje,
trokratno prihranjivanje (svaki treci dan). ~P.nu daskU . ?sruce, radi cega treba skidati krov kosnice, po-
VI tnorajuu 1 lzola~ijski materijal. Poslije prihranjivanja svi po-
Pcelar zakiseljenu hranu treba obvezno spojiti s proved Se obavlti obmutim redom. Za koristenjs tijesta nisu
106 107
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
potrebni nikakvi pripremni radovi: one se stavlja direktno ~renu kolicinu meda treba staviti u posudu sa vodom
kvire pcelinjeg gnijezda. Priprema se tijesta moze potpuno
nizirati. i P~.:
s"r~U~o zagrijavati, povremeno mijesajuci. Temperatura meda ne
rijeCi50°C. K~d ~e med potpuno otopi, treba ga ostaviti u
sJ1l1J~grijanom stanju JO~8-10 sati, kako bi se otopili u medu jo~
U pcelarskom institutu usporedivali su ucinkovitost pn tako ~ali sitni kristali. U sasvim otopljen med ulijeva se potrebna
vanja pcela u proljece secernim sirupomi secemo-mednlm tij prt~~a prokuhane,v?de neposredno prije mijesanja tijesta. Doda-
Pokazalo se da su zajedniee koje su dobivale secerno-medm, . 1<0 le vode omogueuJe da tijesto bude malo razrijedeno (mekse),
dale bolje rezultate, nego one koje su dobivale secerni sirup (- van~sto se preporu~a u druge svrhe, jer pcele takvo tijesto lakse i
neg . .
la 23). Prihranjivanje secerno-mednim tijestom osiguralo je od brze uZIplaJu.
nje kvalitetnijeg legla. avo se objasnjava time, sto ~ecerni
uvijek pojacava let pcela i, ako u prirodi nema rasevjetanog bi U odmjerenu ~oli~.in':lsecernog praha polako se ulijeva zagrijani
one ne luci nektar, onda pojacani let pcela izaziva sarno ne med (40-45°C)1 mlJesl rukama, kao obicno tijesto. ad tijesta se
vodni utrosak secera (na letenje) i drugih hranjivih tvari. pravepoga~e mase 0,8-1 kg, deJ:>ljine2-3 em. Takve pogace se sta-
vljajuna ~etalne n:r~ze s otvo~lma 3~3 mm) pribliznih dimenzija
20x30em 1postavljaju na gorl1]e letvice okvira, zauzete pcelama.
Hrana Masa 6- Masa 1- P~eleuzimaju hranu ..kako odozgo, kroz otvore resetke, tako i onu
dnevnih dnevnih koja na mrezu dosp~Jeva ~~ stra~e. Pogacu odozgo pokrivaju lis-
licinki, mg pcela, mg tomcelofana.kak.obi ~vo tIles~obilo pokriveno. Celo£an cuva tijes-
Secerni 150,4 99,5 1,97 to od.~r~og isusivanja: pn njegovom nedostatku tijesto se moze
prekriti hstom masnog papira.
siru
Secemo- 151,8 101,9 2,18 SecernihJ?rah,ponekada, radi je£tinije prihrane, zamijesaju sa si-
medno ru~omod mverhranog secera. Za dobivanje invertiranog sirup a
tiiesto :a ~e na 74 ~g ~~cera~18,5 l~tara vode i 7,5 kg dobrog svjezeg
Medu 152,2 108,1 2,39 32-35~Cve t? se lZID1Je~a 1.os:avl 6-8 dana u uvjetima temperature
sacu taze lmJ~su treba periodicno promijesan. Pod utjeeajem inver-
~er~~ ~~~eer (saharoza) pos~pno se razgra~uje u jednostavne
Tabela 23. Kvalitetni pokazatelji pcela odgojenih u zaje Illenuti ~ . ozu 1.fru~tozu, kOJ1prelaze u otopinu, Bitno je napo-
bude p~ ~ mvertIral1]e secera mora biti potpuno. Ako u otopini
eama koje su dobivale razlicitu hranu
t\rarau k~
adala saharoz,a, ond~. se napravljeno tijesto brzo pre-
mad tvrdog secera, koji pcele ne mogu iskoristiti.
Secerno-medno tijesto ne izaziva pojacani let pcela i U s1J
ovim ni gubitka hrane. Na Velik' .
lttednogti~m p~elarsklm gospodarstvima pripremanje secerno-
Za pripremanje secerno-mednog tijesta uzima se 80 k~ ~
prahu, 19 kg meda i 1litra vode. Secer u prahu ne treba lln~
:n,
ga.krozsJe~ta je mehanizirano. Secer prvo osuse, propustajuci
kOji uJu toplog zraka. Zatim secer ulazi u kuglasti (s£erni)
Je~alicaJa pre~vara u secerni prah. Tijesto mijese strojevima,
dice, koje su opipljive trljanjem medu prstima. ad stupIlJ
PJ'ih a za tijesto, koje se koriste u manjim pekarama kruha.
njenosti ovisi kvaliteta pogace (tijesta). Pogaca pri postoJ
neznatnih komadica secera brzo otvrdnjava i postane nep 8taVi. tQllji7JQll' ., . . ,
ll'toU ~irok~suhtm s.ecero,,!,-, ~ko sloj SltnO.gsecernog kristala
za pcele. Med treba uzimati zreo, najbolje sortni, koji sp.oro. 1 sanduClC s niskim stranama 1 postavimo povrh
lizira. Kristalizirani med prethodno treba dekristalizlra
108 109
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
'--.-.-
•__ "':'"
'-" -'r-
\
.•..•.
'.---
". \
pocetka halapljivo isisaju tekuci dio hrane, a zatim pocinju 0 <. '.\
"'---\w:;- .
zrnca secera, Takav secer uzimaju sarno pcele letacice. Ko
uzete hrane ne ovisi 0 vlaznosti zraka.
\
\
\
\.
\\ .
-,
Ispitivanjima je utvrdeno da pcele ne otapaju secer vod \ \
medno~ mj.ehura, nego ~ekret?m. (zdrijelnih~ mlijecnih) zlij \ . ~
16 \ \ \
U hraru, koju su pcele pnprermle lZ suhog secera, nadeno je
fermenata (invertaze i diastaze) malo vode (15,8%), vrlo vis 8
\
II\...
\
rrr :
\
IV\.
vertni broj (663), puno saharoze (7%). Na taj nacin, pri ota O~4--+--~~-+~~4-~~~~-r~··~··~··~-+
21 22 23 24 25 26 V 28 29 30 31 1 2 3
kristala secera visestruko se napreze djelatnost sluznih zir SVIBANJ UPANJ
4
Skrobni sirup (melasa) od Cistog krumpirovog skroba PociSc~ni,~ecerni otpaci tvornica cokolade cesto sadrze primjese
je prihvatljiv za proljetno prihranjivanje pcela, Melasa je jan ~kI:?~a1 soh. Neznatne primjese skroba u proljece, kada pcele
zlatne boje i slatkog okusa i pcele je halapljivo uzimaju bez . izliJecu,ne nanose stetu, ali takva hrana je za zimu sasvim
primjese meda ili secera. Ipak, pcele na takvoj hrani ne mo nepodobn~. Kod velike primjese skroba za vrijeme kuhanja si-
movati, jer ona sadrzi 20,2-23,3% tvari koje pcele ne mogu ~ornura .se zelatinasta masa, koju pcele ne uzimaju. Sadrzaj
birati. Peel iske soh. ne ~mije prijeci 0,5% od kolicine skuhanog sirupa.
nez: :up P~l velikoj koncentraciji soli ne uzimaju. Za zimu je cak
Rasuti-pokupljeni serer (otpad iz tvornice secera) m didoa ~ kO,liemaprimjese kuhinjske soli nedopustiva, jer dovo-
uspjesno koristiti za proljetno prihranjivanje pcela. Njego Ugll1ucapcela,
jednost za pcele ovisi 0 stupnju zagadenosti. Pod nazivom"
otpad" prodaju se otpaci secera (cestice Cistog secera, zap nj~~je bi custanovili .da li je secerni otpad podoban za prihra-
vlaknima vreca, prasine itd.). Takav je secer dobra hrana z~ sk
thodno ela .u prolJece (u sumnjivim slucajevima), treba pre-
Od krupnih mehanickih primjesa (vlakna, slama itd.) 5 ~elinje z ':lha~ neznatnu kolicinu sirupa i ispitati ga na dvije-tri
ocisti pri kuhanju, a od sitnih primjesa njega ociste same ili ne). aJedmce (hoce li pcele uzimati secerni sirup iz hranilice
uzimajuci sirup, one ostavljaju na dnu hranilice sve me
primjese. Gro"
q .~c1e.Pc 1 .
1l.p~Jarn.i e e u rujnu vrlo rado posjecuju vinograde, punktove
\1etilllaju~reradu grozda i iz grozda uzimaju svjezi sok. Peele u
a mogu zimovati na hrani od grozdanog soka.
110 111
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
SPECIJALNA PRIHRANJIV ANJA ~ali su isto toliko secernog sirup a bez mlijeka.
, dJ11ca
U proljetno-Ijetnom periodu prihranjivanje se koristi ra Je k 5 je pokazao da su zajednice koje su dobivale secerni si-
mjene prirodne podrazajne pase ili radi izazivanja povecan po dodatkom mlijeka odnjegovale duplo vise licinki i uzgojile
tivnosti pcela, ili pak davanja pcelama ljekovitih tvari. rtlP l~tetnijematice, nego zajednice koje su dobivale cisti secer. Pri
l<v~a anju eak neznatnog unosa iz prirode, prihranjivanje vec
Prihranjivanja pcela pri uzgoju matica. Vec odavno je pO J1~S ~kazalo nikakav utjecaj. Interesantno je primijetiti, da su
da pri uzgoju matica veliki znacaj ima unos u kosnicu svjezeg J1lJ.~£Uce (obiene, s J?aticama) koje su dobivale secerno-mlijecnu
tara i peludi. Zbog toga je za dobivanje visokokvalitetnih za~u dodatno odnjegovale prosjecno po 1,9 kg pcela. To znaci
neophodno pristupiti uzgoju u periodu kada u prirodi cvj ~ 'e prihranjivanje s mlijekom, pri odsustvu prirasta mase kon-
medonosne i peludonosne biljke. Pcelari su cesto, da ne bi tr~ke kosnice na pcelinjaku. pokazalo vidan utjecaj i na povecanje
pustili rokove, prinudeni, osobito u proljece, uzgajati matice kolicinei na ~ovec~je ~valitet~ ~ati~a. ~edutim, najbolji uci-
biljke jos ne mede. Takoder je moguc iznenadni prekid med nak dalo je prihranjivanje uzgojnih zajednica medno-peludnom
zbog neocekivane promjene vremena. U takvim slucajevima smjesom,0 kojoj ce biti rijeci u slijedecem poglavlju.
se nekako zamijenilo prirodno medenje, prihranjuju se zaje
koje uzgajaju matice. Takvo prihranjivanje uzgajivackih Nedavno su otkrivene nove mogucnosti za povecanje kvalitete
nica neophodno je na specijaliziranim uzgajalistima matica, maticapri neophodnosti njihovog uzgoja u periodu kada nema
primjenjuju metodu neprekidnog (lancanog) uzgoja i svaki p medenja- to je takozvana dnevna prihrana uzgajivaCkih zajednica.
medenja mora biti kompenziran umjetnim prihranjivanjem.
Prihranjivanje rijetkim secernim sirupom dvojako utjece na
Davanjem pcelama svakodnevno naoecer manjih porcija seee pCel~:one poboljsava ishranu pcela i istodobno uznemiruje za-
rupa ne postiie se cilj. U Institutu za pcelarstvo vrsili su ispiti Je~~u, pc:'.'~~avajuCiizlet pcela, narocito pcela izvidnica, koje
efikasnosti prihranjivanja uzgajivackih zajednica davanje~ pocinju traziti izvore medenja. Obicno se prakticira prihranjivanje
kog drugog dana po 0,3 do 0,5 i 1 kg 50%-nog secernog s ~ela nav~eer. Ali pri takvom prihranjivanju ne moze se pojaviti
Utvrdeno je, da se nijednim od tih prihranjivanja (cistim see. nJe1~vo~timulirajuce djelovanje na izlete pcela, posto se navecer
nije poboljsala kvaliteta matica u usporedbi sa kontrolnim zaJ ~fi~ Ida lzl~t pcela, a do jutra se zajednica vec smiri. Potpuno je
asno pnhranjivanje od 8 do 13 sati.
cama koje nisu dobivale hranu, osim sto je neznatno po'.'~ean
uzgojenih matica. Vjerojatno, secerni sirup kao cisto UglJIko
tna hrana pcelama ne osigurava i bjelancevinaste i druge ko o~~e P~kusa s dnevnim prihranjivanjem uzgajivackihzajednica
nente neophodne za uzgajanje matica. Normalno, poslije ~ POlj~~Je aut or 1974. godine na pokusnom pcelinjaku Krasno-
ckih zajednica secernim sirup om s primjesom bjelancev jednie og ~os'podarstva za uzgoj pcela. Odvojenih 16 pcelinjih za-
drugih tvari, koje su pcele usvajale, a koje su povecavale mane: PO~lJ.elJenoje na dvije jednake grupe i pristupilo se uzgoju
vrijednost hrane. kontrol~a~ti n~ein i u isto vrijeme. Svaki dan, kada je porast mase
~anoje e osn:ce bio manji od 0,3 kg, zajednicama I grupe da-
Takav pokus trajao je tijekom citave sezone uzgoja (~d .0, ~og daPo 0,4 lItre ~ecernog sirupa navecer, zajednicama II grupe
0,808) na pokusnom pcelinjaku Krasnopoljanskog uzgaJah~ta ko'Vtije~adavano Je 0,2 litre secernog sirupa izmedu 8 i 13 sati.
(Krasnodarski kraj). Pri tome I grupi uzgajivackih zaj~dJ1lC )e. Su hr e pokus~ dobiveno je po 15 turnusa matica. Zajednice
se sastojala od 8 drustava, svih onih dana kada nije bilo Ill! ::tiea U ~u doblvale navecer, odnjegovale su u prosjeku po 15,8
davali su po 0,3 litre 60%-nog secernog sirupa, u koje~ s 18,7rn.a~nusu, a one koje su prihranjivane po danu dale su
vode zamijenili punomasnim kravljim mlijekom; II grupl ca u tumusu. Pri vecernjem prihranjivanju dobiveno
112 113
- HRANA I ISHRANA PCELA
je 54, a pri dnevnom 101 matica mase vece od 200 mg; pros'
HRANA I ISHRANA PCELA
takvog stanja, dodaje se, ako je neophodno, prah ili med. G . tih prepar~t.a: natrij nor.sulfat~azo~ ~ 19, sulfan~rol - 2g,
tijesto treba cuvati samo u zatvorenoj posudi da se ne isusi, d slJe~e 2 penicllm - 900.000 jed., biomicin - 500.000 jed., ne.o~
~t.11cifX1ld400too jed. Nabrojani preparati pry? se ot?pe.u .manJoJ
Pri J?unjenju kaveza, odjeljak sa hranom pokriva se tankim 81 fl1ici~ -:- le vode (38-40°C), a zatim se dodaju u secerru SIrup.
parafina. U tu se svrhu vreli parafin za nekoliko sekundi n j{oliClIl1 top .
odjeljak sa hranom. Hrana se odozgo prekriva listie em navos . tnfeni se ljekoviti sirup daje po 100-150 ml.~a ulicu pe~~a
papira, u cijoj sredini se napravi otvor (promjera 10 mm), k -i
Pf1?re
s dana do p0tpun?g ozd!avljenja. 1z .gruJezda se, pnJe
v
PRIHRANJIY ANJE PCELA .' d 50% peludi i 50% .meda, prije dava~ja peela.ma ~o~aje se
BJELANCEVINAMA sastoJI~a 1kg smjese - 0,2 litre) kojom se smJesa razrjeduje I pcele
voda ( tlZimaju .
.U rnnogim su sl.ueajevima pcelinje zajednice u deficitu bje 'e brzo
v~naste hrane - cvjetnom prahu. Na primjer, rano u proljece u J . z'asnjenja efikasnosti takvog prihranjivanja na Ukra-
di ees~o. nema rascvjetanog bilja ili biljke cvjetaju kada vr Radi. r~~usnoj stanici za p.eelarstvo obavi~ su p~kus kada su
ske prihke ne dozvoljavaju pcelama izlijetanje iz kosnica i jiJlsk?Jp e zajednice od mladih pcela s plodrum maticama (svaka
peludi u gnij.ez.du brz.o nestaj~. Osobito cesto nedostaje cvj fo~r~ r= 1 kg pcela). Polovicu zajednica nisu prihranjivali
praha u predjelima gdje su polja zauzeta poljoprivrednim ku] zaJedfcsu neophodni cvjetni prah unosile s polja. Radi stimuli-
ma koje kasnije cvjetaju. t
- p~e gla zajednice su prihranjivali sa 0,3 litre 60%-ne otopine
r~Ja edn:vno, kada nije bilo unosa nektara s polja. Drugoj po-
. Ne.do~tatak p~ludi smanjuje odgajanje legla, usporava ra ~c~r~ zaJ'ednice, davali su, tih istih dana, podjednake kolicine
jednice I dovodi do ne punovrijednih (lakih) pcela. Peele po loVICI
5 ' rnog sirupa I. d opuns kiI, u 0 dvoi
vOJemm hr am'1'icama, po 60
da cak izbacuju licinke iz kosnica. e~edno-pelu~ne smjese ~a ~an. D.~ ne bi ~arusili jednakost
~ela u zajednicarna oduzimali su cijelo uzgoJeno leglo nakon
Kosnice je zbog sakupljanja peludi korisno odvoziti u njegovog poklapanja u stanicama i davali ga u druge zajedniee.
gdje cvjetaju rane medonosne i peludonosne biljke (razne
ive, sumsko grmlje, livadne medonose). Peele u proljece ne Pokusne zajedniee prvobitno uzetih pcela tijekom Citavog zivota
~~eko od ~eelinja~~, pa zato vise praha donose pcele peel" prosjecno su othranile po zajednici 21-580 licinki i izgradile 550 g
CIJesu kosnice razdijeljene u grupe (po 20-30 zajednica u sv voska. Kontrolne zajednice za to vrijeme othranile su prosjecno
15.080 licinki i izgradile po 396 g voska .
.Pokusaj~ da se u jednom produktu sjedine i ugljikohi
bjelancevinasta hrana, za pcele nisu dali pozitivne rezulta l!
drugom pokusu izdvojili su dvije grupe po 10 zajedniea u sva-
kosnici ima dvije grupe pcela, koje se razlicito hrane: mlade ko):Zajednieama I grupe svakodnevno su davali medno-peludnu
niteljice, koje halapljivo i puno koriste pelud, i letacice, k ~~su a pri odsustvu medenja - po 0,6 g secernog sirupa. Za-
h:ane sarno medom. Visak bjelancevinasrih i drugih tvari u.
m ne odgovara normalnoj ishrani pcela letacica, a preko
k u ~e II ~upe (kontrolne) nisu prihranjivali. Prebrojavanjem
~. ~me odnJegovanog legla pokazalo se, da su zajedniee 1. grupe
p~eb:panost hrane secerom ne udovoljava potrebama peela lote no sa SV?jim odvojeima odnjegovale od 26. travnja do 28. ko-
niteljica. trol~zau pros1eku 202.400 licinki i izgradile po 3,30 kg voska. Kon-
vrije~ zaJedruee, koje nisu prihranjivane, odnjegovale su za isto
Peele su evolucijski prilagodene ishrani sa dvije vrste e po 116.890 licinki i izgradile po 0,75 kg voska.
ako zelimo pcele racionalno hraniti, onda im treba odvojeno
ti dvije vrste hrane - ugljikohidrate (med, secer) i bjelancevi p~:~~rskom institutu su utvrdili, da se u tijelu pcela koje su
vitaminsku hranu. Od.~osuJlVanesecernim sirup om nalazilo 34,5% bjelancevina (u
kale Su ~\~Uhu tvar tijela, bez erijeva), a kod pcela iz zajednica
l<a 0 !Vale secerni sirup i medno-peludnu smjesu - 52,0%.
PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELVV
% ° iVai s azrvanja
8tl dObteZultat I' tr v·. I" d . dni
ustanov Jeno Je a su zaJe ruee, oJe
koi
Pcelama daju medno-peludnu smjesu kada u prirodi nemel ~Vale e ~.edno-peludnu smjesu, izgradile vise maticnjaka i
peludi, a u pcelinjem sacu konzervirane peludi. U smjestl U nJihovoj blizini ravnomjemiju i postojaniju tempera-
120 121
- HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
raturu, nego kontrolne, kojima su davali sarno secerni sirup, ~svim su zajednicama svakodnevno davali po 600 g
rrJ3dihP secernog sirup a i po 40 g medno-peludne smjese. Zajed-
Visoka efikasnost prihranjivanja medno-peludnom Sin' 60%~!1°fgrupe u medno-pe~udn:r hranu dodavali su 0,5% ~oli. ~a-
objasnjava se sa dva faktora: pri medno-peludnoj prihrani rtiC3~a
rna II grupe -1 %; zajednicama III grupe -1,5%, zajednica-
hraniteljice dobivaju sve tvari neophodne za odgajanje 1 jed!1l~a
grupe sol uopce nisu dodavali. Efikasnost medno-peludne
lucenje voska (ugljikohidrati, bjelancevine, masti, mineraln J1l3.
I naglo se povecala pri dodavanju hrani 1 % kuhinjske soli.
vitamini); pored toga, one pri ovom iskoristavaju vise hrane 5~J~ernjern povecanju kolicine soli ucinkovitost hrane se sma-
kada pelud uzimaju iz stanica. ' t
~fua ~eele su nerado uzimale takvu smjesu.
Peele posjeduju vrlo razvijen instinkt brzog sakupljanja sv davanje medno-peludne smjese. Medno-peludna smjesa
meda, koji se nalazi izvan stanica (razliven, koji curi iz izgnj . Ra~gled tijesta. Komadi ove smjese (po 0,5-0,8 kg) se spljoste
saca itd.). Medno-peludna smjesa dovoljno je zelatinas un~blikU pogaee (debljine 2-3 cm), koju ponekada stavljaju
kod pcela izazove takvu reakciju - teznju da je uzmu i sl Ueposredno na gornje letvice okvira, zauzetih pcelama. Ali u tom
stanice. Peele uzimajuci hranu, usisavaju u medni mjehur i ~ slucajuodvojeni komadi smjese mogu otkinuti i padati u ulice
kolicine peludi, koji se nalazi u medu. Ali pcele takvu hr napod kosnice, gdje ostaju neiskoristeni. Zato je pozeljno pogace
mogu sloziti u stanice, kao i cist med. U mednom mjehuru odsmjeseobavijati gazom i stavljati na manje (20x30 em) komade
se uvijek odvaja od nektara, pcele uvijek odvojeno skl zicanemreze. Peele u gazi progrizu otvore kroz koje uzimaju hra-
med i pelud. Pelud, koji je pcela uzela s medno-peludnom nu.Smjesu na mrezi pcele uzimaju odozdo kroz otvore u mrezi
som, moze se trositi sarno za njenu ishranu, a pojacana is i prilazejoj sa strane. U svim slucajevima, pogacu odozgo treba
bjelancevinastom hranom povecava proizvodnju mlijeci za ' prekritilistom celofana ili masnog (navostenog) papira, kako bi
nu licinki i izlucivanje voska. eesprijecilobrzo isusivanje smjese. Povrh pogace se stavlja laneno
platnoi utopliavajuci jastuk.
Dodavanje soli u medno-peludnu smjesu. Prvi je B. M.
levski u Institutu za pcelarstvo pokusom dokazao da se efi dPelud,koji se cuva suh, zamijesi se sa medom do takvog stanja,
medno-peludne smjese povecava, ako joj se doda kuhinjs a selepta od tijesta sarno malo splosti.
(0,8-1 g na 1 kg smjese). Zajednicama formiranim tocno od
kg mladih pcela, prva su dva tjedna davali istu hranu, i. 0 d~gacu od 0,5-0,8 kg pcele jakih zajednica utrose za 6-8
izlucile jednake kolicine voska. Zatim su jednoj zajednid upr~~ond~kon
eega se ponovo daje smjesa sve do pojave peludi
1.
davati medno-peludnu smjesu s dodatkom kuhinjske soli, a
su ostavili na prijasnjoj hrani. Dodavanje soli odmah je po~ Dru .
lucenje voska. Kroz 9 dana postupili su obratno: prvoj su zaJ isteu~ nacin razdavanja medno-peludne smjese je umazivanje
pres tali davati posoljenu hranu, a drugoj su hranu solili- R Odrn.ah r~zn~ stanice saca u blizini legla ili u prazno sace, koje se
toga je bio da je sada druga zajednica, koja je dobivala po torn.slu~~vlJau kosnicu pored zadnjeg okvira, koji sadrzi leglo. U
hranu, davala vise voska. U prosjeku, dodavanje soli pov ~eda, se~Jurned~o-peludna smjesa treba biti zitka, dodavanjem
lucenje voska za 25 %. rn.azivaC~rnog.slrupaili vode. Zitku hranu pcele brze uzimaju.
(~Pahtlo~~ sInJese u sace vrsi se sirokom metalnom lopaticom
Na jednom pokusnom punktu Ukrajinske pokusne .st
pcelarstvo organizirali su pokuse radi utvrdivanja uellll<o ~ogu s .
medno-peludne smjese. U tom cilju, u jesen, za vrijerne tastu~ k~nstiti i specijalne hranilice, u koje se smjesa stavlja
bez pase (od 29.09. do 19.10) formirali su 12 zajednica od po <Uljagnijezda. Pripremi se daska debljine 15-20 mm,
122 123
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA IISHRANA PCELA
sirine tocno 25 rnrn i duzine 300-350 rnrn. U sredini se ~vise napunjenih peludi. Na njihovo mjesto stavljaju
naprave udublj.enja (zljebovi) dimenzija 10x10 rnrn. Ako je tai 1'Z saa ~ace i1i okvire sa satnim osnovama. Kako je pokus poka-
zatv?~en sa o.bJestrana, dobiva se malo korito, koje se mo praZ!lcele brzo obnove - nadoknade oduzeto sace, a prazno na-
staviti u kosnicu na satonose. Peele iz takvog korita mogu u zaa, Ppeludi. Pri povoljnim uvjetima, pelud oduzimaju 2-3 puta
medno-peludnu smjesu, penjuci se iz dvaju susjednih ulica. ptlfleani. Pokus je takoder pokazao, da oduzimanje od zajednica
~~e:ataza vrijerne sezone ne smanjuje produktivnost pcelinjaka u
Da bi smo odjednom dali vecu kolicinu smjese, 4-6 daseica . asumeda.
p(l11
ritima (zljebovima) sastavlja se zajedno (sa strana), pretho
r~s~avljajuCiza 12 rnrn)e~n~ od druge. Beene daske moraju I aduzetih satova s peludi izvrcaju rned i ostavljaju ih neko-
vismu 35-40 nun, da bi bile iznad dascica sa hranom. Ako w:a sati u blizini pcelinjaka, kako bi pcele " osusile" sace tj. sas-
~oene das~ice polozimo dascicu ili staklo, koji prekrivaju irn ga aslobodile ad ostataka meda. Zatim sace s peludi prevoze
lieu, onda iznad hrane ostaje slobodan prostor od 15-20 mm, va punktove za preradu. Prvo ih stavljaju u komore, kroz koje
je do:,?ljno rastojanje za lak prilaz pcela medno-peludnoj s ~ropustaju~uh topao. zrak. Gru~ice ~e.p,eludi u ~omori. sasuse.i
H:amlie~ u kosnicu treba staviti tako, da njeni otvori budu odvojead z~dova ~.ta~ca. K~~o bi dvobiliCIs.tegrUdlC~kons~e sn:oJ,
uhcama izmedu okvira, a dascice s koritima leze na saton nalikna obicnu vijalicu - trijer. Teze grudice peludi padaju blize
Ako se otvori hranilice ne podudaraju sa ulicama, onda s vijalice,a laksi vostani zidovi stanica cdlijecu na dalje rastojanje.
nilica stavlja poprijeko na okvire. Dio smjese,koji se nije sasvim oslobodio vostanih cestica ponovo
propustaju kroz stroj. Pelud mijesaju s medom u jednakim dijelovi-
ma,pazljivo mijesajuci do dobivanja kompaktne mase i stavljaju u
NACIN DOBIVANJA PELUDI staklenuambalazu, koju hermeticki zatvaraju poklopcem. Takvu
medn.o-pe~~dnusrnjesu koriste ne sarno za prihranjivanje pcela,
lskoristauanje peludi slozene u sacu. Pcelari za dobivanje nego1 za lijecenje.
di iskoristavaju odbaceno (u jesen i proljece) staro sace. Pri
njem odabiru saca mogu se oduzeti svi okviri (sarno od Stk~plj~~je peludi sa biljaka. Izvrseni su pokusi a sakupljanju
vih zajedniea) koji sadrze puno peludi. : ~~1 s.?il)aka ~oje ga daju u vecoj kolicini. Poseban interes pred-
li§cvJa li)es~~ (ljesnjak). Ona cvjeta rano u proljece (prve pojave
Radi dobivanja manjih kolicina peludi, sat se tako izreze all;~lR~se1iJ.es~esakupljaju u vrijeme kada su one dovoljno zrele,
made (trake) da se svaka staniea pokaze prerezanom. Za U s njih JOsne otpada.
rukama tresu komadi saca, da bi se pelud odvojila od stanic Saku r
Izvucenu pelud treba odmah rastrljati (izmijesati) sa je Peratu~J~~ese re~e lijeske unose u toplu prostoriju u kojoj je tern-
kolicinom (po masi) meda i u zatvorenoj posudi euvati do 2-3ern.~ S-zs-c 1 razastiru na sperplocu ili list novina u sloju od
rabe. \1no rese ~ eCIse, prasnici pucaju, i pelud ispada. Dva puta dne-
Papir. eba prevrtati. Pelud, koji ispadne iz njih, sakuplja se na
U sadasnje vrijeme razraden je bolji nacin izvlacenja pel.
saca. Neka pcelarska gospodarstva u pribaltickim repub bi~ga bil'kJ '.
organizirala su cak proizvodnju medno-peludne smjese ~e kUku a sa kojom Je bio proveden pokus sakupljanja peludi
daju. U tu su svrhu kosnice razmjestene u manjim grupa ~~ke, s~uz. Za vrijeme toplog jutra bez vjetra, u kante ili vece
)\J.tra rn.~~ase pel~? sa metlica k~kuruza. Jedan. radnik tije-
20-30 zajedniea - na jednom mjestu, kako bi se peelaIlla
unos peludi. U jeku dobrog unosa grudica peludi od ~tr Zllanstvee sa~upl~ do 800 q pe~udl. Prerna podacima Bjeloru-
la, pcelar obilazi grupe kosnica i oduzima od jakih zaJe nO-lstrazlVaekog mstituta za pcelarstvo, pelud ku-
124 125
-- HRANA I [SHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
kuruza sadrzi 14,2%bjelancevina, 2,3% masti i vrlo veliku ko ~a ostalih zajedniea premasila je masu kontrolnih za-
vitamina C (4,1 mg%). 5vib~Ja'za11,5-13%.
. drllca
Sakupljeni pelud treba prosijati kroz dva sita (prvo - Je 1 d je kukuruza po kemijskom sastavu blizak peludi vocnih
drugo - s okeima od 0,2 mm), poslije cega ga treba razastrti u pe usUIIlskogkestena, livadne djeteline i bagrema.
2-3 em na sperploci radi susenja pri temperaturi 20-32°C. vrsta,
V Rutnunjskoj su takoder provodili pokuse rucnog sakupljanja
Sakupljeni pelud, doveden do zracno-suhog stanja (od 1 di s klena, ive, sirka, bora, suneokreta, tikava i drugih biljaka.
vode) moze se cuvati u staklenim teglama uz parafiniziranj pe ;:Ujskeanalize sakupljene peludi su pokazale da je pelud ive
klopaea kao i u polietilenskim vrecicama. Kebito bogata bjelancevinama (40,8%), tikve (35,0%), suneokre-
5
0 °(274%). Pelud klena sadrzi 18,5% bjelancevina, bora 13,5%.
Pokusima su pomocu peludi sakupljenog s kukuruza i lii goda~anje takve peludi umjetnoj bjelancevinastoj hrani znatno
provje~avali efikasnost iskoristavanja za odgajanje legla povec~vauzimanje smjese od strane pcela i efikasnost prihra-
u proljece, Pokusi su vrseni tijekom tri godine na 30 zaje njivanp.
Kontrolne zajedniee dobivale su pogace od secera zamije
sa medom. Pokusne su zajedniee dobivale pored secerno-m
pogaca (po 2 kg) jos po 150 g peludi, zamijesanog u vidu m DOBIVANJE PELUDNIH GRUDICA
peludne smjese. U toku ranog proljetnog perioda pokusne
niee othranile su znatno vise legla, nego kontrolne (tabela 25) Dobivanje peludi s biljaka ili peludi iz saca vrlo je tezak pro-
ces.Pelud se moze dobiti oduzimanjem njihovih grudiea na letu,
pri povratku pcela u kosnicu. Sakupljanje grudiea peludi poka-
Hrana zalo se mogucim sarno poslije brizljivog promatranja ponasanja
Secemo-medne 0 ace pcelakoje su primorane ulaziti u kosnicu kroz razlicite otvore
Secerno-medne pogace + u ploCi.,koja zatvara leto. Utvrdeno je da pcela male grudiee
elud kukuruza ~rono.sl(unosi) u kosnicu kroz okrugle otvore velicine koja je
ov1olJnaza prolaz pcela. Krupne pak grudice, pcela gubi pri
Secemo-medne pogace + 177,5 ~~o.azu kroz otvore, priblizne velicine 5x5 mm. Na toj su os-
elud liieske VI predlozeni uredaji, koji su dobili naziv - hvataci peludi.
Secerno-medne pogace + 202,5
smjesa peludi, o~~~Ci p~ludi, koje su izradili suradnici Pcelarskog instituta,
mliieka i ivsko kvasea tojese cavaJu da se oduzme 40-50% grudiea koje pcele unose. Sas-
iice de~~.resetke koja skida grudiee, a koja se moze izraditi od
Tabela 25. Efikasnost koristenja peludi za odgajanje le duzine3Jlne 0,3.mm. U tu se svrhu, u dascici od mekog drveta
(po podaeima 1.Rozentala, Rumunjska) vOra( 5 em, sirine 4 em i debljine tocno 0,5 em izrezu dva ot-
da~ic~roreza) duzine 13 em i sirine 2,2 em. Na sva se cetiri ruba
Pa Seno~~prave markeri (obiljeze se) za zicu na rastojanju 4,8 mm
Podaei iz tabele 25. ukazuju na veliku efikasnost peludi
sakupljenog s kukuruza u odgajanju legla tijekom proljeca. ~~Otac/~em naprave za nju plitki urezi-zljebovi. Zatim se zicom
~bo"e Je a dasciea i pazljivo zategne. Na jednom rubu dascice,
()da lrave ~ose radi prijelaza zice iz jednog reda u sljedeci,
S pojavom peludi s evjetova biljaka, razlika u korist zaj ese, s jedne strane otvora, zice nalaziti suprotne otvoru
prihranjivanih peludi nesto se smanjila i iznosila je 12-25%'
126 127
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
128 129
HRANA IISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
peludi. (Cjevaste hvatace peludi predlaze S. A. Strojkov.) ~ati~e mogu slobodno izaci iz kosnice, ali ne mogu u
cjevcice sluze za izlazak pcela iz kosnice, mimo resetke. .rrtl'i kr0z uklJue~nu. resetku za skidanje peludi u hvatacu. Zato
!1Jtltl\dnica izdvojenih za odgajanje trutova ili sa neoplodenim
U praksi krupnih pceliniaka, koji isporucuju pelud za pro ad ~aJarna,ne treba sakupljati peludne grudice. Pri prijevozu pcela
nasli su primjenu takozvani podni (unutarnji) hvataCi pel ,.,.,atlC b ki ..
0sece hvataee tre a s muti 1ponovo objesiti na novom mjestu.
'
Peele kod takvih hvataca peludi slobodno zalaze u kosnicu
leto na dnu kosnice, ali da bi dospjele na sace gnijezda, one 111 Cttvanje peludi (grudica). Grudica p~ludi. je lako pokvarljiv
proci kroz jedan od otvore resetke hvataca, postavljene vOdor~ roiZvod, p~ ga tr~~a svakodr:-evno oduzlI~~ti lZ kosnica. Grudice
(slika 16). ;e Illogu pnpre~ti za cuvanje na dv~ nac~na. Po prvom nacinu
aktlpljene grudlce odmah treba pomijesati sa medom u omjeru:
51. 16. Podni hvatac peludi: ~a 1kg zrelog me?a - 1kg svjeze sakupljenih grudica. Smjesa se
I-reietka kaja skida grudice rnijesido doblv~nJa kompaktne mase i slaze u drvene bacve ili
sa noiica pcela; 2-Zadica; 3- staklenke. Povrsinu slozene mase treba zaliti slojem gustog meda
Zeta; 4-cjevCice za iziaz pcela iz illhermeticki zatvoriti.
kosnice
Moguce je grudice izmijesati sa secerom u prahu (2 kg na 1kg
peludi).
Hvatac peludi opskrbljen je pregradnom klapnom; pri nj Na.d~ugi na~in, grudice se cuvaju u osusenom stanju. Pritom
podizanju pcele ulaze u kosnicu mimoilazeci resetku, pri nj sesVJez~grudice razastru na sperploce u sloju 1,5-2 em i stave na
spustanju pcele mogu dospjeti u kosnicu sarno kroz resetku suho mjesto sa prop~hom :po~ nadstresnicu, obvezno zasjenjeno
danje peludi. ~~~~as~cu). Crudice periodicno treba promijesati, dok sadrzaj
diti u njima ne. dosegne 12-13%. Gotovost peludi moze se odre-
Klapnu treba spustiti i pustiti pcele kroz hvatac peludi ~pe°r~ko.: grudlce se iz. sake sipaju s visine 20-25 cm pomalo na
danima i satima kada pcele donose puno peludnih grudica. U ZVu~ cu, a~o pelud :pn tomu bude odavao zvonak, kao metalni
10 vrijeme, a takoder za vrijeme znacajnijeg unosa nektara, goto' a grudlce peludi se tesko drobe pod prstima onda je pelud
peludi treba iskljuciti, sto se postize odgovarajucim premjes GruJic~a Cuvanje. Boja se tako osusenih grudica' dobro sacuva.
pregradne klapne. zatvore ~ovede~e do zracnog stanja, treba cuvati u hermeticki
I
130 131
HRANA IISHRANA PCELA HRANA IISHRANA PCELA
132 133
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
M. Hajdak, kao rezultat svojih tridesetogodisnjih istrazi ·esa u rano proljece, ~ada se jako osjeca ned.?statak peludi
dosao je do zakljucka da najbolje rezultate daje hrana slj (ljiVa s~~ama i u prirodi. Smjesa hrane u sastavu kOJ1se preporuca
sastava: tri dijela obezmascenog sojinog brasna, jedan dio 0 iu\<~~nI otoVOsve tvari, koje su potrebne za odgajanje legla. Mli-
mlijeka (mlijeka u prahu) i jedan dio suhog pivskog ili pe sadrz1 grahu pruza pun obrok tvari neophodnih za razvoj licinki,
kvasea. Sve to se brizljivo izmijesa i samelje. Aka koliemu je\<o u ~ osigurava neophodni sastav vitamina.
dobivenog pri ishrani peludom uzmemo za 100%, onda, pri' 3 \<vasa
ni ovom smjesom, pcele odnjeguju 65 % legla. Aka pak od~ .tivanja u Institutu za pcelarstvo davanjem bjelancevinaste
iskoristavamo nabrojane komponente za ishranu pcela, on J5'p1 dala su pozitivne rezultate. Bile su odabrane tri podjednake
no brasno daje 76,6% legla, kvasae - 67,3, mlijeko u prahu , sJlljese pcelinjih zajedniea, po 10 zajedniea u svakoj. Te zajedniee
ad kolicine legla, koja je dobivena primjenom smjese ovm gru~ezirnuopskrbi~i m.ed0J.?i bje~aneevinastom hrano~ razlic~to&
Pokusi a duzini zivota pcela u vocnjaku su pokazali, da SU ~ va.Prvoj grUpl zajednica dah su po 2 sata sa peludi, II - u lStOJ
ishrani peludi pcele zivjele 47,4 dana, kvaseem ili sojinim br r~i~inibjelancevinastu smjesu, a III - nisu davali bjelancevine.
- 38,0, a cistim secerom - 22,S dana.
Zajednicehranjene bielancevinastom smjesom, pri prvom bro-
Pelud, sakupljen s biljaka (osusene i samljevene gru . ·anjusamo su za 17% zaostajale ~a kontrolni~ z~jednieama, k~je
takoder umjetna bjelancevinasta smjesa kako u cistom 0 ~udobivalepelud (tabela 28). Pn drugom brojanju one su odnje-
taka i u mjesavini sa suhim peludom, mogu se davati peel govaletoliko legla, koliko i zajedniee sa peludom. Zajedniee koje
van kosnice. Smjesa se sipa u hranilieu - plosnatu kutiju sa nisuimalebjelancevinastu hranu, jako su zaostajale. Tek kasnije,
ad lesonita i straniea visine 4-6 em. Takve se hraniliee stavlj kadasuzajedniee pocele unositi pelud s polja, kod njih se povecala
10-12 m ad pcelinjaka, na suncanom i ad vjetra zasticenom kolicinalegla.
Na velikim pcelinjacima namjestaju nekoliko hraniliea u
pravcima ad pcelinjaka i zasticuju ih ad kise nadstresnic KoliCina zatvoreno Ie la u za·ednieama
dno sanducica-hranilice stavljaju kamencice i1i komad~
taka da ani malo vire iz sloja nasutog praha; pcele ce sli] 1. brojanje 2. brojanje 3. brojanje
njih, i to im olaksava formiranje grudiee. Sloj ne tre 9.04-10.04. 28.04-29.04. 10.05-11.05.
deblji ad 15 mm. Da bi se pcele brze privukle hr 1.290 2.420 8.100
pored njih ili na njihova mjesto dan ranije stavljaju sace
kim secernim sirup am i1imedom. 1.070 2.480 7.120
Peele uzimaju pelud i njegove nadomjeske i skladi~te Usa
legla, sto je vrlo vazno za ishranu mladih pcela, kOJ~hral'! 870 1.340 7.540
Peele s pojavom peludi u prirodi prestaju posjeCivab hr
136 137
HRANA [ [SHRANA PCELA
du proizvede 3,5-4,4 kcal (14,64-18,41 kJ) topline za jedan s~ p;cljev se ko~ pcela pri ishr~ni kvali~etn~m m~dom moze pojavi-
kraja veljace, kada se u zajednici pojavljuje leglo, utrosak hr~ .saJ!lOu slucaju ako su ga pnnudene jesti previse (kod uznemira-
se. pri~lizn? dvostr~ko u~e~a. Uk~p~ ~rosak !-ll~da pe~liniiIt t1anja zbog miseva, zbog gubitka matice, pri zimovanju u uvjetima
zajednica tijekom zrme OVlSl 0 duzini zlmovanJa 1 0 uVJet~ vrlo visoke ~emperature, u pretjerano suhoj ili vlaznoj prostoriji).
u kojima pcele zimuju. Peele na sjeveru utrose 8-10 kg meda, ~rinormalrum. pak ~vjetima sadrzaj izmeta do proljeca ne doseze
na jugu 6-8 kg po zajednici. U zimovnicima (na sjeveru) zajeq. iseod 36 mg? I?rolJeva kod pcela nema. Za zimovanje pcela naj-
nice potrose nesto manje hrane, nego one vani. Utrosak meda ~pasnijesu pnmJese medljikovca u njihovoj hrani.
nakon prvog proCisnog leta naglo poraste zbog neophodnostj
odrzavanja visoke temperature u gnijezdu radi odgajanja legIa. U zadnjem crijevu uvijek se nalazi ferment katalaza, koji je ve-
zan za izmet napunjenog crijeva. Utvrdeno je, da aktivnost kata-
Utrosak meda zimi takoder ovisi od snage zajednice. Utrosak lazezimi ovisi od pasmine pcela: kod srednje-ruskih pcela je 24,7-
hrane s povecanjem snage u cjelini povecava, ali se smanjuje, 29,3jed., a kod sivih kavkaskih, planinskih - 18,0-20,9 jed. Dakle,
se racuna na 1kg pcela. peele,pripremljene za dugo zimovanje imaju i visoku aktivnost
katalaze.Pokusavajuci naci razlike u sadrzaju katalaze kod dobro
Zalihe meda pripremaju se ne sarno za zimovanje, nego i a i lose zimujucih zajednica pcela jedne te iste pasmine, nisu dali
zivot pcela u toku jeseni kao i proljeca do pojave znatnijeg pozitivnerezultate.
nosa nektara. Za sve to vrijeme u centralnim i sjevernim oblastima
treba osigurati 25-30 kg meda, a u juznim 5-8 kg manje. Peele se u zimskim uvjetima mogu hraniti sarno tekucim me-
d?m:one ugibaju ~ko se u sta~cama nalazi potpuno kristalizira-
Peele se tijekom citave zime hrane medom, ne izlucujuci iz ill med. Zato za zimu u kosnicama ne treba ostavljati med koji
On se koncentrira u njihovom zadnjem crijevu, koje se do prolj~ se karakterizira povecanom sklonoscu ka kristalizaciji. U takve
volumenski jako uveca. Ekskrementna (izmetna) mas a dol~ medovespada med od gorusice, uljane repice i drugih krizatica.
zadnje crijevo u razrijedenom stanju, ali se ona u njemu zgusnJava.
Vodu i u njoj topive tvari usisavaju rektalne zlijezde. Donedavno se smatralo da je pcelama zimi neophodan sarno
m~d(~ec~r).Medutim, sada je razjasnjeno da pcele, lisene zaliha
U normalnim uvjetima, pri zimovanju u prostoriji, mas a z~. beudi, zimuju losije, a u proljece oslabe. Pelud je pcelama potre-
crijeva pcele s izmetom u prosincu iznosi oko 18 mg, ~ SIJ k~~ano u I?~~lj~ceradi obnove bjelancevina, masti i drugih tvari,
- 20, u veljaci -24, u ozujku - 32, u travnju, pred proljetru pr no] nema ~hih Je vrlo malo u medu, ali koje su im neophodne za
v
let - najvise - 34-36 mg. Peele u ovom mjesecu izlijecu i osloba pe[~a1nuZIV~tn~a~~iv~ost. Peele ad kraja ~elja~e upotrebljavaju
se izmeta. Pcela moze izdrzati do 40 mg izmeta (skoro polo of s\lih ~a od.gaJ~nJelicinki, zbog eega treba brinuti da u gnijezdima
mase tijela). Pri daljnjem povecanju kolicine izmeta, a~o ne tne se zaJedruca rma peludi.
izletjeti, pcele su uznemirene, odvajaju se od klupka 1 pra~
po zidovima kosnice, po sacu, i poletaljci u blizini let~. KO~ ~
se javlja proljev, mnoge ugibaju, zajednica slabi i moze ca MED MEDLJIKOV AC
uginuti.
c()~~1%ko,:,a~ se ~ij.et~onal~zi u.Cistom obliku. Najcesce se u ve-
U juznim oblastima zemlje, gdje pcele zimuju vani i ka~a ~ .~ed anJoJ kolicini dodaje cvjetnom medu u kosnici. Primje-
pli mogu izlijetati, kvaliteta meda nema toliko vazan ZIl. ~~Jecu~:edlJ1ko:,ca ~ proljece i tijek~m lje.ta, kada pcele cesto
uspjesno zimovanje; one u tijeku zime mogu nekoliko puta iftO\lOtn flobadaJu se izmeta ne nanosi zamjetne stete pcelama i
na procisni izlet. eglu. Takoder, medljika ne nanosi stete zajednicama u
140 141
HRANA IISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
juznim oblastima zemlje, gdje pcele usred zime mogu, ka ·rnskih mjeseci, oni truju stanice rektalnih zlijezda zad-
pli, iz~ijetati. ~i u uvjetima dug~ .~iI?a ~ centralnim i sje\7 tijei'ort:t. z~ai spreeavaju funkciju usisavanja vode. Neki istrazivaci
oblas~lma ze~Je,. kada p~ele ne lzliJ~cu..tijekom 5.-6 mjeseci i (ljeg cr;~i1i da zaprav? trovanje pcela produktima raspadanja i
medljikovac izazrva proljev pa cak 1 njihovo uginuce u ve stltl~Glvniuzrok proljeva.
broju. este g
I 5 ·i da se nadu nacini da se medljikov med ucini neskodlji-
Pcelinje zajednice, koje zimuju na medu medljikovcu, \7 pol<~GlJdali pozitivne rezultate. Zato medljikov med u kosnicama
sredinom zime poCinju uznemirivati, bruje; pojedine peele' dr]1J1lS~uzetiu toku jeseni i zamijeniti ga kvalitetnim cvjetnim
na leto (obicno gornje) i u blizini njega izbacuju izmet, dio trebdGl ~ ili secerom.
ispada iz leta i ugiba. U blizini leta, na prednjem zidu ko lJle a
vidljive su mrlje od tekuceg izmeta tamno-smede boje. 5 mskim podrucjima, gdje pcele tijekom jeseni cesto unose
Vdl~ku,treba oduzeti iz kosnica sace sa poklopljenim cvjet-
Proljev kod pcela, koje zimuju na medljikovcu, pojavljuje se ~e ~edom za vrijeme glavne pase i cuvati ga do jeseni. avo se
jed prepunjenja zadnjeg crijeva vodenastim izmetom. Nepos ru~ zatim stavlja u kosnice za zimu, oduzimajuci sace sa medom
uzrok proljeva pcela treba traziti ne u sadrzaju bilo kakvih :~dljike.Sace ~~zamjenjuje kada je potpuno iskljucena mogucnost
probavljivih tvari, nego u utjecaju kemijskih spojeva koji r unosenjamsdljike od strane pcela.
funkciju usisavanja vode u njihovom zadnjem crijevu.
Tako, V. A. Temnov smatra da na pcele pogubno djeluje pov ODREDIV ANJE PODOBNOSTI MEDA
sadrzaj mineralnih soli u medu medljikovcu. Ukupni sa MEDLJKOVCA ZA ZIMOV ANJE PCELA
mineralnih tvari u prirodnom medu krece se od 0,04 do 0
au medljikovim medovima od 0,20 do 0,62%. Narocito je Odreditipodobnost meda za zimovanje pcela moguce je na je-
primjesa soli alkalnih metala, kojih bude mnogo u medljik danod slijedecih nacina.
medu.
Vapnena reakcija. Prvo se pripremi vapnena voda. Staklenku u
Moze se smatrati, da visak mineralnih tvari medljikovog . ~.svrhutreba napuniti do polovice obicnim gasenim vapnom i na-
narusava djelatnost fermenta katalaze, uslijed cega se remeti ti d~vrha destiliranom vodom ili kisnicom: brizljivo se izmijesa i
ces koncentracije i konzervacije ekskremenata u zadnjem . :~~~ da se talozi. U gornjem se dijelu staklenke formira prozirna
zadrzava se, a zatim i prekida usisavanje vode i zg~snJa. UCIna,
koju pazljivo treba odliti; ovo ce i biti vapnena voda.
izmeta. Ovo dovodi do prepunjavanja zadnjeg crijeva. 1 pro
Stvarno, pri ishrani pcela medljikovim medom aktivnost ka is~di provjere meda na medljiku, u epruvetu se stavi priblizno
u zadnjem crijevu pcela naglo opada. Se pvolumen meda koliko je dodano destilirane vode i dobro
\'ilnoromucka.Zatim se doda isto toliko (koliko je bilo ispiti-
Sto se tice povisenog sadrzaja dekstrina u medljikOv~~ \1renj~ meda) vapnene vode, dobro se promucka i zagrijava do
pcele ovu tvar zimi dobro apsorbiraju. Dekstrini kOF se It\edljikMedlJikov med pri tomu daje pamucasti talog. Sto je vise
razlozili u srednjem crijevu, u toku zime se skoro potpuno r 1\0 \J.Zi e u .medu, tim vise bude taloga. Za kontrolu se istodob-
i apsorbiraju u zadnjem crijevu pcele. l< ma lSto takva reakcija sa kvalitetnim cvjetnim medom.
~Pitit
Med medljkovac pored povecanog sadrzaja mineralni~So~. ttsl1a reakcija. U epruvetu se nalije jedan dio meda, jedan
produkte raspadanja bjelancevina lisnih usi. NagonulaV
142 143
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
Sv'
l\aP:a~f\7edeni predmeti stavljaju se u sanducic s poklopeem,
165 rn.rd:n od tankih dascica duzine 220 em, sirine 95 mm, vi sine
kog Prect' sandueic je opremljen lezistima za stabilno stajanje sva-
Uleta.
Dop
loa unski'
~tn.3 (0 je potrebna menzura ili mjerni valjak volumena 50 ili
'!lan.ja n Se ~e stavlja u sanducic, nego se koristi sarno kod pri-
t, alkohtolP~ne). Od reaktiva su neophodni: kristalni olovo-a-
o ru rektifikat i destilirana voda.
144 145
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
Gradiranu epruvetu moguce je pripremiti na sljede-' u drugoj epruveti ov.isi 0 pris~tnosti. medljike u is~it~-
Epruvetu izmjeriti, zatim se u nju nakapa (kapaljkom) d~l .~q~1\. . e orku meda. Stupanj se zamueenosti otopme smanJuJe
voda sve dotle dok se tezina epruvete ne poveca za 0,2 g.ltiht~ uZanju vode u kapima (njih treba obvezno brojati). Poslije
turpijom se napravi oznaka (zarez) po donjem nivou vode a~Cllt! dod~odavanja vode sadrzaj epruvete se promucka. Voda se
se dodaje u epruvetu voda do povecanja mase tezins jos z' qtilt! ~g ve dotle, dok vidljivost kroz obje epruvete ne bude ista.
Na tom se mjestu pravi druga oznaka (1,3). a 1,1g. d~j: otopine pri ovomu ne treba obracati pozornost.
Za. priprem~je otopine z~ osnovnu mjeru se uzima 3 koliCinadodanih kapi vode ne prelazi 10, onda se takav med
kvahtetnog cvjetnog meda, nJemu se doda 1 ern- destilirane v ernl A¥-0 potpuno podobnim za zimovanje pcela. Ako pak kolicina
i dobro promijesa, Zatim se otopini doda 50 ern" alkoholno CldeP~:ode prelazi 60, onda je med za zimovanje nepodoban. Pri
ktifikata (96%) i ponovo dobro promijesa. U epruvetu etalonagt· Ica
novne mjere) nalije se 3-5 em" dobivene otopine.
h6ru
kapi od 10 do 60, med se moze koristiti za zimovanje, ali s
CIs.~~omicnom zamjenom secerom.
146 147
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
S~da je do~ro 'p0zna.to kako. se j.esen~ki narastaj peela (k .
u ~lffiyU)
..razlikuje o.d IJe~og Clt~:'l~ ruz~m obiljezja, kod kJ~.
iQ~ Hranjenje u
.esen secerom
Razlika
naJvazruJe -:-nagoffill.av~Je hranjivih tvan u organizmu, PO\!°J.ill ~
m~snog tI<.iva,smanJenJe sl~bodn~ vode ~ ~jelu. Peele na teci\t)~ 103,2 94,8 8,3
s~cemog s~rupa trose dIOpricuva tih hranjivih tvari, sakupF e~aQ~ 101,4 98,1 3,3
z~~u, cak ih mogu sasvim utrositi jos tijekom jeseni, sto uJe~G
njihovu radnu sposobnost u proljece i moze dovesti do :~Jll~ 113,4 108,3 5,1
tijekom zime ili ranog proljeca. gInllCa 114,1 115,1 -1,0
148
149
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
(grinja) u pcelinjem leglu kao i stete, koje oni prieinjava~ . am se pripremio za zimu. Prihranjivanje tada kod pcela
koje se r~vijaju. A ? ?VO vvrijeme,bas s~ izvod~ nar~staj peelela.lt\q . onovo razvoj zlijezda, narocito zdrijelnih i vostanih, pa
ulaze u zimu, 1 one Je izlozeno vecem djelovan]u grmja, neg a ~Oj~ vasnedica toga, pcele oslabljene ulaze u zimu. Osim toga, pri
prethodnih narastaja, One ne mogu nakupiti dopunsku po.~cele fDnju s prihranjivanjem, pcele uslijed nastalog zahladenja
hranjivih i drugih tvari, neophodnih za zimovanje. Gri~.l 1.l.\I~ ~~su u stanju uzeti hranu iz hranilice.
nose narocito veliku stetu upravo pcelama koje ulaze u ]e.l1a. ~
sprjecavaju izvodenje fizioloski punovrijednih jedinki. I atll1\Q,
takve zajednice jos s jeseni prihrane secerom, onda peele t Use
oslabe, da nisu u stanju prezimiti. 0 ko
tt lama je najbolje davati secernu prihranu za zimu u periodu od
lovoza do 5. rujna. U ovo vrijeme obicno je toplo, olaksana je
'ffi °da hrane, i u to vrijeme se kod pcela jos nije do kraja smanjila
u proljece 1 tijekom ljeta, do nastupanja glavne pase i napadn ij KoliCinasecera koji s.e d~daje. P~er~da s~c.eme hr~n~ u j:~en
zajednice prihranjivati secerom sarno u neznatnim kolieinarnut~ jz8Zivaveliko naprezanJe pcela, sto ih iscrpljuje, smanJuJe duzmu
sarno u najnuznijim slucajevima - pri postojanju u gnijezdi~ I !iVotai otpomost prema nepogodnim zimskim uvjetima. U prirod-
nekvalitetnog meda i tada, kada uslijed slabe pase peels nernaja nUn uvjetima, vrlo jasno se izvrsi podjela rada medu pee~ama:
dovoljno hrane za zimu. Oslabljenim zajednicama treba davati g~ ~ narastaji pripremaju i preraduju hranu, a jesensko-zimski
tovo sace sa zapecacenom hranom. _hranese gotovom hranom.
Prema tomu, davanja pcelinjim zajednicama u jesen puna Slahimzajednicama se opcenito ne preporuca davanje secemog
secera (12-15 kg) moguce je sarno u krajnjim slucajevima, kada sirupa:one ga polako uzimaju i preraduju, a pcele se u konaeni~i
treba ocuvati pcele, koje su sakupile puno medljikovog meda, ne iscrpe.Takvim je zajednicama bolje davati sace sa hranom pn-
osiguravsi sebi dovoljne zalihe hrane. Preventivno prihranjivanje premljenomu jakim zajednicama. Secernom hranom treba hraniti
secerom kolicinom od 4-6 kg, pcele podnose bez teskoca, ali ih samojake zajednice.
treba tako hraniti da se pcele hrane secerom sarno u zimskim
mjesecima, a u rano proljece prijedu na ishranu medom. U sv~m P~elamase u godinama slabog medenja, kada u gnijezdima ima
slucajevima treba ostavljati u kosnicama po 2-3 okvira sa peludi ~ega po 2-4 kg meda, moze davati po 12-15 kg secerne hrane. Nju
Je,~ ovim slucajevima, neophodno davati ne kasnije od dru!?e po-
~Ovlcekolovoza, kada su pcele jos dosta aktivne, kada u kosnicama
PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU unalegla i donosi se svjeza pelud.
Pri popunjavanju zaliha hrane za zimu, a takoder pri zaIIljefll P~eleu jesen mogu uzeti hranu iz hranilica, ali da hrana os-
dijela meda secerom, veliki znacaj ima vrijeme i kolicina dod~!lO~ ~~. nepoklopljena u sacu. U takvim slucajevima potrebno
secera, koncentracija sirupa i dodavanje tvari koje poboljsava]11ZI ~Jekom jos 4-8 dana pcelama dati manje porcije secernog
movanje pcela. iedr!;a (po 0,2 do 0,3 kg), kako bi se odrzao aktivan zivot za-
'Il ca sve dok osnovna kolicina hrane ne bude poklopljena.
Vrijeme dodavanja secernog sirupa. Peele, pri dodava~ i
secernog sirupa rano u jesen, puno ga trose na odgajanje leg d~ ~~elar je u nekim slucajevima (na primjer, zbog zakasnjel~
letacku aktivnost. Ako se zakasni s ovim prihranjivanjenv o~g~ i tave secera) prinuden pcele prihranjivati kasno, kada zahladi
pcele budu prinudene prenositi sirup iz hranilica i preradlVa~j~i ~ele ne izlijecu. U kosnice u takvim slucajevima treba davati
u vrijeme kada su njihove zlijezde vec smanjile aktivnost, a Cl o toplu hranu i hranilicu dobra utopliti. Preostalu hranu
150 151
HRANA I ISHRANA PCELA
HRANA I [SHRANA PCELA
!Ieba ~zliti u posudu, zagrijati je i ponovo dati peela ia. Zimsko ug~u~e .svm~jil? se kod s,:,ih z~j~dnica,. koje
lZ malih pcelinjaka mogucs je unositi u prostorije s te;::a. k()~ • .::lIe kiseline, ali naJn~ze )e bilo u !?fUpI,.kOJ.aJe .dob~va~a
12-14°C, zatvo~ivsi l.e~~kosni~a i ra:uje namjestiti hranilk~ta.tl.l~ bl dodavanjem octene kiseline. U ovoJ grupi zajednica bilo Je
peel~.r:e mogu Iz~aZItilZ ko~ruce. Pcelama se tijekom 3-4 d ta.ko~
~,
topli SIrUp.Kosnice se poslije zavrsetka hranjenja iznose ana.d~
~~.
saia za 9,5%.
leg
v anje kiselina secernoj hrani za zimu pokazalo je oCit? po-
poda cinak na pcele. Prije svega, treba dodavati koncentnranu
K.011:centra~ijasec~:nog si'!lpa koji ~e daje pcelams, takod . ~att ~selinU u kolicini 0,3 em" ili octenu esenciju 0,4 em> na 1
vehk~ z.r:ae~J.Vrlo rijedak sIrup tr~zI dodatni rad pcela Zb~tlllla
~ra.
st.ranJ.enJ~viska vode, a vrlo .~st slr~p pe~le su prinUdene r g o.d. ~
divati pnJe prerade, zbog bolje mverzne. Pri davanju seeern a.~l'Je. davanje bjelancev~nastih tuari. Radi u~rdivanja. djelova-
pa 50,601 70%-tne koncentracije pokazalo se, da se najbrze ~~VSI~. ~odataka bjelancevina na pcele provoderu su J?OkUSI~ doda-
ra saharoza koncent:acije 50% (~a 1litru :rode -1 kg seeera). I a~rti. ." rn kravljeg mlijeka sec~rnoj hr~ni za zimu ..SVIpO~USIs~'po-
~a preradu takvog sirupa utrosi puno secera. Manje secera s~ se
SIpri koncentraciji 70%, ali takav gust sirup pcele polako uz·utr?-
:!li da pri dugotrajnom zimovanJu dodavanje kravljeg mlijeka
.. s .. kl ImaJU eeava opterecenje zadnjeg crijeva pcela iz:net~m i do~ek~e
1 JO sponje po apaju. Najbolji rezultati dobiveni su pri hranj . plIfeeavakolicinu uginulih peela, ~~i ~ato shmuhr~ odgaJ~nJe
peela see~rni~ sirupo~ 60%-tne konc~n~acije. Peele rash~~~ . Pcelari su na osnovu visegodisnjih promatranja dosli do
JU oko 23 % secera na nJegovo prenosenjc IZ hranilica i preradu. ;; jucka, da je najbolje peela~a .koje ulaze u zim~ ,davati cisti
§eter (s dodavanjem octene kiseline), rano u proljece - med s
~eele za zimu treba prihranjivati secernim sirupom uzimajuCina peludi (najkvalitetnija hrana), a pri nedostatku meda - secernu
1.~ItrUvode - 1,5 ~g s~eera. T~~av S~!Uppcele prerade sa najrna- !anu s mlijekom.
nJI;n utros~om secera 1. hraneci se nJIm dobro zimuju. Korisnoje
secernom SIrUPUdodati 10% prirodnog meda. Dodavanje mineralnih tuari. Peele u toku zime zadovoljavaju
svoju potrebu za mineralnim tvarima na racun njihovog sadrzaja
Do.~av~nje ~iseline, Secerni sirup ima neutralnu reakciju, med u,medu.Analize tijela pcela, koje su prinudene hran~ti,se tijek~~
- .uvI)ek Jak? kiselu (pH 5-4). Da Ii pcelama za zimu treba dodavati zone seeern om hranom, pokazale su, kako se u proljece kod njih
kiselmu u sIrup kojim se prihranjuju? neke tvari sadrze u znatno manjim kolicinama, nego kod onih koje
~ se hranile medom. Imajuci to u vidu, u Institutu za pcelarstvo
U Ir:stitutu za pcelarstvo vrsili su ispitivanja zimovanja peela 1ZVrseni su pokusi 0 utvrdivanju utjecaja secernog sirup~ s ~.o-
~a s.~ceru s dodatkom raznih kiselina (oksalna, octena, vinska da~om 10 razlicitih mineralnih tvari na pcele u 30 kombinacija.
1 mllJee.r:a).po 0,3 g na 1 kg secera. Pokus je pokazao, da peele ~licine soli uzimale su priblizno onoliko koliko ih ima u medu.
preraduJ~.I poklope najbrZe sirup s dodatkom octene kiseline. po- POstavilo se, da se pri dodavanju secernom sirupu (60%-tne
la~o sazrueva hrana s oksalnom i mlijecnom kiselinom. Peele stl ~onCentracije)55 mg/litri kalijevog hidrogen fosfata (K2HP04)
pn dodavanju kiseline u jesen trosile manje secera za 19,6%. ~7~ mg/litri magnezijevog sul£ata (MgS04), sadrzaj nave-
l!enih tvari u tijelu pcela nije bitno smanjio do proljeca, Peele su
Najbolj.e s~ zimovale pee~e !la secernoj hrani kojoj je dodaIl~ ~roljeee imale vecu masu i karakterizirale se duzim zivotom.
octe~~ kiselina. Tako: na pnmJer, ekskrementna masa (izmet) d I! d proljetnih pcela povecao se sadrzaj lipida u masnom .tkivu,
proljeca ~od pcela koje su se ~anile cistim secerom dosegla je 27,9i ~rden je znatno bolji razvoj zdrijelnih zlijezda (21-25%) 1 I?as-
mg;~a sec~ro~ s octenom kisellnom 22,9 mg. Oksalna, vinsl<a ~\J8tkiva (15-27%), a takoder je bila i visa aktivnost ~at~haze.
mlijecna kiselma nisu imale utjecaja na smanjenje ekskremenWog ~\T pak e£ekt dobiven je i pri dodavanju morske soh SIrUpu.
152
153
l
Tijekom tri zime vrsena su ispitivanja zimovanja pc~ ~ jednoj casi). Zatim se u ohladeni (do 400 C) secerni sirup
jednica, koje su dobivale sirup (8 kg) s dodavanjem kalij ~, aju odvojeno otopine i sirup dobro izmijesa poslije dodava-
fosfata i magnezij-sulfata u usporedbi sa zimovanjem onih ~(lg svake otopme.
su hranjene cistim secernim sirup om bez bilo kakvih dOdat (lje
Pokusne zajednice znatno su bolje zimovale, vise su odnjegOQ~.
legla u proljece, dosegle su vecu snagu i sakupile vise medva.]e RAZMJESTAJ HRANE U KOSNICAMA ZA ZIMU
25% (pokusa vrsio L. A. Sagun). Q Zq
stiti. Morsku sol treba dodavati po 470-500 mg/lit. i~oJ juzno] strani. Tada pcele postupno smanjuju kolicinu legla
tavljaju ga sarno na sacu prema letu, gdje formiraju i klupko.
Izmjerenu kolicinu kalij-fosfata i magnezij-sulfata, neophgg~~
za odredeni volumen (na primjer 50 ili 100 litara), otopiti u 1tre1?~ It kOSnica se, prije prihranjivanja, oduzimaju suvisni okviri sa
vode i u odvojenim easama za svaku tvar (otopljene tvan ne tn.. U gnijezdu se ostavljaju sarno okviri koji sadrze oko 1,5-2 kg
154 155
HRANA I ISH RAN A PCELA
HRANA I ISHRANA PCELA
'em kolovoza - pocetkom rujna daje pO 4 kg
meda i okviri sa leglom. Kasnije, kada se u zajednieama . arna se kr aJ ..' X' t .
. dfllC ocetak rihranjivanja OdUZlmaJUse S~\?::.m nas a~'Cl
leglo, jos jednom se gnijezdo pregleda i oduzimaju okviri is~ . pred'Pd' ~ vljaju u dva nastavka. Hranilice postavlja-
je izaslo sve leglo i koji sadrze malo meda. Ostavljen] Ok~~?j~ . zaJe IDeeos a k
. )e rniestajuCi ih u prazan, treci nastava .
priblizavaju i, ako treba, dodaju se jos okviri sa medom koji 11'1 ~ ~t're,5 )
vljaju sa strane gnijezda. Tada ce pcele, ako se na nekim ok~~~tq,
saca ne formira klupko, tijekom hladnog perioda imati dovi~q
hrane u svakoj ulici i klupko se nije primorano premjestati : Jl\()
zime s jednih okvira na druge. Sred
156
HRANA I ISHRANA PCELA
159
158
HRANA IISHRANA PCELA HRANA I ISHRANA PCELA
u dnu hranilice. Prorez je najbolje napraviti sirine 0,5 em. Pc ja hranilice neophodno je razmicati, a ponekada i oduzimati
pri ovomu, iskoriste svu hranu. Ako je prorez sirine 2-3 rnn, e1e, . e.
pcele nemaju prilaz u veci odjeljak s hranom. Dio hrane u ~ o~d.q
sanducicu ostane i moze se pokvariti. eCetq granilice-tegle. Staklena litrena tegla moze se iskoristiti kao hra-
.:licaza peel~. U tu se svrhu U t~glu nalijev~ hr~na do vrha gore
v
Hranilice prije lijevanja sirup a treba dobra oprati i nalivs; U " ~~eze lanerum platnom, slozerum u dva-tri sloja (u ovisnosti ad
vodu, provjeriti, da li cure. ltJlh ~~oCe rnaterijala). Peele kroz pore tkanine isisavaju hranu. Hra-
~ce-tegle podobne su za stimulati:,n~ prihranjivanje. U tom se
Kod prihranjivanja pcela u hladno doba go dine, radi prol lltaju tegla s hrano~ zatvar~ plasticnim poklop~em, u kojem se
CQa
pcela u hranilicu previje se malo platno kraj zadnjeg zida kosni ~~lorn naprave rupIce pramJera 0,8 mm kako bi pcele uzimale
ako su u gnijezdu ulice zatvorene letvicama, onda se uklan}; l1¢1u, B~ojem r~pi~a moze se. ~egulirati brzina ~zima~ja lyane.
dvije letvice, otvarajuci krajnje ulice. Hranilica se stavlja takJ JU rdoguceJe, na pnmJer, napraviti na poklopcu dVIJe rupIce, I tada
otvor bude iznad prostora otvorenog za pcele. Na kosnice, ra~ te peele uzimati dnevno 200-250 g hrane i, prema tomu, litrena
boljeg smjestaja hranilica i utopljavanja gnijezda, koje nemaju pot. tegIaomogucuje davanje zajednici male doze hrane tijekom 4-5
krovlje (zbjeg), stavlja se prazan spremnik. dana·
Okvir-hranilica je vrlo podobna za hranjenje pcela. Ona se
kao i obican okvir, stavlja u kosnicu, blize gnijezdu, pregradno~ HRANJENJE PCELA ZIMI
daskom odvojena od slobodnog prastora u kosnici i utopljava na
uobicajen nacin. Najpouzdanija i prikladna u pripremi je okvir- Svako uznemirivanje tijekom zime tjera pcele da povecavaju
hranilica, napravljena od drvenog komada, u kome je izdublie temperaturu u gnijezdu, sto pogorsava stanje pcelinje zajednice.
no malo korito. Duzina drvenog komada, ukljucujuci i rarnenca Uzimskim uvjetima tesko je pregledati i ustanoviti koliko hrane
(vjesalice), na kojima hranilica visi u kosnici, iznosi 470 rryn (ra imau gnijezdu, pa se zbog toga moraju prihranjivati sve zajed-
menca imaju duzinu po 18 mm, sarna hranilica 435 mm). Sirinai nice sa nedovoljnom kolicinom hrane. Prema tomu, pcele je vrlo
visina hranilice mogu biti razlicite. va!no s jeseni osigurati sa dovoljnim zalihama hrane do iznosenja
komica.
Okvir-hranilica (vidi sliku 18) volumena 4 litre zauzirna saY
meduprostor okvira. Donje i bocne dascice za okvir-hranill'" paVanje hrane pcelama moguce je sarno pri njihovom zimova-
moraju imati debljinu 1,5-2 cm. Obje strane okvira zatvaraju se ~l<u.prilieno toplim uvjetima, pri temperaturi ne nizoj od 2-4°C.
sa dva komada lesonita. Unutar hranilice stavlja se plovak ..D~ '\Ul»lUce s pcelama pri zimovanju vani privremeno treba unijeti u
hranilica ne bi curila, lesonit §e pribija sitnim cavlima. stav~JaJuc~~t~riju s temperaturam visom od O°c. Sarno na jugu moguce je
usku traku ad tankog lima. Cavli se ukucavaju na rastojanjv 2~ 1.a va~ hranu zajednicama direktno na njihovom stalnom mjestu
em jedan ad drugoga. Kako dascice ne bi pucale ad velikog broJea VriJeme otopljenja .
. e5
cavala, one se prave ad mekog drveta (lip a, breza). PukotJ1l
zalijevaju (zatvaraju) rastopljenim voskom ili parafinom. ~ele je najjednostavnije i najsigurnije zimi prihranjivati secerni~
&II. ~om, nalivenim u dobra smede ili tamno sace. Treba praviti
U okvir-hranilice je dobra sipati hranu kod sistematskef ~ \li:~tisirup (na llitru vade - 2 kg secera). Rjeda otopina opterecuje
hranjivanja. Pored toga, njihova primjena omogucuje g11lJeZfie ~\1o. ~eela suvisnom kolicinom vode, a gusca maze u stanicama
utopljeno isto tako dobra, kao i bez hranilice. Medutinv Ow tahzIrati.
imaju i nedostatke: preduboke hranilice tesko je prati; radi paS
160 161
HRANA I ISHRANA PCELA HRANA I [SHRANA PCELA
Sace se sa sirupom stavlja n~posredno do 'p'eelinjeg.~lu~ o p~riodieno prihranjivanje u mjestima gdje nema proljetne
toga se s kraja gnijezda podize poklopae ili presavIJe platn. <\cli azaJne pase.
liko dok se ne otkrije kraj klupka, tj. dok ne budu vidljive ~,to,
u krajnjoj ulici. Pri tomu, pOJ?ocni~ peelara. osvj~tljava ok~~le "njs~e hr,!nilice (hran!lice izv~n k.osnice).Puno vremena kod
elektricnom lampom sa ervemm svjetlom ..S:,? o~vln do kra'n~e JihJ'anJlvanJapotrebno Je ,z~ s~l~at;-)ekrovova i utopljavajuCih
uliee s pcelama brzo se odmaknu, oslob~daJuel ~J~vs.toza okvi~je r':'1ka. Ove poslove moguee Je izbjeci, ako se hraniliee ucvrste iz-
hranom. Postavivsi okvir, odmaknuto saee se priblizi na norrnalnS ~kos~ee (vis~cehr~.nilie~).Od ~,?-ni}i,e~takvog tipa najbolje su
rastojanje izmedu ok:vi~ai gnije~~o se po~riva. Kod prihranjivan'() ~ u obhku lakih kutija, koje se pnevrseuJu na zadnji zid kosnice
slabih zajedniea, bolje Je napumti sarno jednu stranu sata kOJ'aJq ~a 19). Vanj~k~g~bar~tik~~ijes~: duzi~a 20-~? em, visina 10-12,
postav 1ja prema pee I ama.
v Se
§itina8 em. Boem zidovi kutije su iskoseni, KUhJuodozgo pokriva
\Cl'Ovod deblje daske, pricvrscene sarkama, Svojom masom ona
Kod dobrog punjenja sata u okvir se smjesta 1,5-2 kg mane dobropokriva kutiju. Kutija na zadnjem zidu ima dvije petlje,
sto je dovoljno za normal.n0 zimova~je pribliz~o za mjesec dana: IllOCU kojih se vjesa na dva klina, zabijena u zid kosnice. Zi-
Poslije tog roka, aka se zima produzi, postavlja se ponovo okvir ~vi kutije sa unutrasnje strane preliju se voskom ili parafinom.
sa hranom. IJzadnjemzidu kutije i kosnice prave se otvori radi prolaza pcela
jza kosnice u hranilieu. Hrana se sipa ne u kutiju, nego u korito (s
Peele se u toku zime mogu prihranjivati sa teglom-hranilicom. plovkom),koje se stavlja u kutiju. Stvar je u tome, ako kutija ne bi
bilacvrsto pribijena, ona bi se pod djelovanjem sunea, vlage i os-
Ako je zimovnik vlazan, pcelama se moze davati gusta hranau ci1acije temperature, rasusila i deformirala. Kroz nastale pukotine
vidu secerno-mednog tijesta (pogace). hi izlazila hrana, a to bi izazvalo grabez pcela.
Komadi secerno-mednog tijesta priblizne mase od 1kg uvijaju Da bi ulili hranu u visecu hranilieu dovoljno je pridici poklopae,
se u gazu (u jedan sloj) i stavljaju na okvi~e ~jezda neposredno koji zatim treba ponovo cvrsto zatvoriti.
iznad sredine klupka. Peele ce hranu uzimati postupno, prema
potrebi.
162 163
HRANA [ [SHRANA PCELA HRANA [ [SHRANA PCELA
uglavnom na jugu zernlje, i koriste ih sarno za brzo r~ uter se zaustavi u grupi kosnica tako, da bi dva erijeva dospje-
manjih kolicina hrane u toplom periodu godine. 'ttlj~ o 6-9 kos:Ue~. R~~ieu redu~to~~ dovode u neutralan polozaj i
'ucuju naJveCl pnJenos. KraJ enJeva uvode u otvor hraniliee i
Suradnik Instituta za pcelarstvo A. I. Kasjanov razradio je Ur orivsi erijevo, lije~~ju hran,;!. Kolicinu .hran~ moguce je dozi~
koji olaksava i ubrzava razdavanje hrane u kosnice. Hranu do"eQqj skundarom: PoshJe dava~Ja hr~e s~lm zajednicama grupe,
do kosnica na teretnom skuteru, na cijoj je platforrni ue"rs~Qe ter se preseljava ka drugoj grUpl kosnica. U razdavanju hrane
sprernnik sa dvije eijevi koje iz njega izlaze (gumena erijeva). Oce~ raju sudjelovati 2-3 covjeka.
skuter koristi se na pcelinjaku i u druge svrhe, zbog eega tr~qJ
sarno skinuti sprernnik s njegove platforme. a uter koriste na pcelinjaku takoder za razdavanje hrane u
trasnjim hranilieama, ali tada treba utrositi znatno vise vre-
Shema uredaja za razdavanje hrane u kosnice pokazana je n a.
slici 20. U karoseriju skutera stavlja se sprernnik sa sirupom (1)
koji pump om (2) dospijeva u gumeno erijevo (3) koje se zavrsav~ razdavanje hrane mogu se uporabiti motorna kolica, koja se
pipom za razdavanje - tocenje (4). Ako je pipa zatvorena, onda , te u vocnjacima i vrtovima, oprernljena erpkama za prskanje
sirup dospijeva obratno u sprernnik (1) kroz gumeno erijevo, koje eca.
se zavrsava izljevnim ventilom (5).
lietilenske vrecice moguce je koristiti kao ambalazu za pri-
jivanje pcela. Najbolje su vrecice od folije debljine 0,1 mm, di-
-.zija 30x45 ern. U takvu vrecicu smjesta se do 51itara secernog
pa.
164 165
HRANA I ISHRANA PCELA
166 167
I '
168