Professional Documents
Culture Documents
ŠABAC
SEMINARSKI RAD
Predmet: Poslovna ekonomika
Tema: Vrste preduzeća
Šabac, 2012.
Sadržaj
1. VRSTE PREDUZEĆA
1.1. Uvod......................................................................................................3
1.2. Pojam preduzeća....................................................................................3
1.3. Kriterijumi za podelu preduzeća ...........................................................4
1.4. Oblici organizovanja preduzeća.............................................................5
1.4.1. Ortačko društvo ..........................................................................8
1.4.2. Komanditno društvo ....................................................................9
1.4.3. Akcionarsko društvo ....................................................................10
1.4.4. Društvo sa ograničenom odgovornošću .......................................10
1.4.5. Oblici organizovanja preduzeća u razvijenim
tržišnim privredama.......................................................................11
2. JAVNA PREDUZEĆA
2.1. Pojam javnog preduzeća........................................................................13
2.2. Oblici organizovanja za obavljanje delatnosti od opšteg interesa.........14
2.3. Osnivanje javnog preduzeća..................................................................15
2.4. Cilj osnivanja i poslovanja.....................................................................16
2.5. Uslovi za obavljanje delatnosti od opšteg interesa................................18
2.6. Imovina..................................................................................................13
2.7. Organi javnog preduzeća.......................................................................13
2.8. Opšti akti i upis u registar......................................................................14
2.9. Osnivačka prava i ulaganje kapitala......................................................14
2.10. Raspodela dobiti i unapređenje rada i razvoja.....................................15
2.11. Promena delatnosti, sedišta i firme......................................................15
2.12. Naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa...............................15
2.13. Ovlašćenja osnivača i obezbeđivanje zaštite opšteg interesa..............15
2.14. Ostvarivanje prava na štrajk................................................................17
Zaključak......................................................................................................18
Literatura.......................................................................................................19
2
1.VRSTE PREDUZEĆA
1.1. Uvod
3
Privredno lice preduzeća nastaje udruživanjem privrednih ličnosti članova radnog
kolektiva, radi izvršavanja datog zadatka u procesu društvene reprodukcije.
Pravno lice preduzeća ispoljava se u njegovom odnosu kako prema članovima
radnog kolektiva tako i prema drugim preduzećima i prema društvenoj zajednici.
Ispunjavanje određenih prava i obaveza ispoljava pravnu sposobnost preduzeća, dok
privređivačka delatnost čini njegovu poslovnu sposobnost.
Samo preduzeće funkcioniše uspostavljanjem odgovarajućih međusobnih odnosa
elemenata proizvodnje, koji su usklađeni:
kvalitativno,
kvantitativno i
vremenski.
Kvalitativna usklađenost između elmenata proizvodnje ogleda se u izboru radnika
odgovarajuće kvalifikovanosti, te u nabavci date vrste sredstava za rad i materijala.
Kvantitativna usklađenost između elemenata proizvodnje ispoljava se u
odgovarajućoj srazmeri veličine radnog kolektiva s obimom sredstava za proizvodnju.
Vremenska usklađenost elemenata proizvodnje u preduzeću ispoljava se u
obezbeđenju kontinuiteta poslovanja.
ELEMENTI
PREDUZEĆA
4
1.3. Kriterijumi za podelu preduzeća
5
navedenih organizacionih oblika ima svoje karakteristike. Po čemu se međusobno
razlikuju društva lica i društva kapitala?
6
OBLICI ORGANIZOVANJA
PREDUZEĆA
Ortačko društvo nastaje udruživanjem dva ili više fizičkih lica, u nameri da pod
zajedničkom firmom, uz neograničenu solidarnu odgovornost svih članova za obaveze
društva, obavljaju neku privrednu delatnost. U slučaju neuspeha u poslovanju celokupna
imovina svih članova ovog društva ulazi u fond za pokrivanje postojećih obaveza.
Članovi učestvuju u dobiti društva i snošaju gubitaka srazmerno svojim ulozima i
u skladu sa ugovorom o osnivanju. To znači da ukoliko fondovi preduzeća ne bi bili
dovoljni za pokriće potraživanja, za to bi se koristila lična svojina članova društva.
Komanditno društvo je društvo koje se osniva ugovorom dva ili više lica radi
obavljanja delatnosti pod zajedničkom firmom. Specifičnost ovog društva je podela
imovinske odgovornosti za obaveze društva. Odgovornost je ugovorom regulisana tako
da nekoliko članova odgovaraju društvu celokupnom svojom imovinom (solidarno
neograničeno), predstavljaju ga i upravljaju njegovim poslovima.
7
To su tzv. komplementari. Ostali članovi društva odgovaraju do visine sredstava
uloženih u društvo, tj. solidarno ograničeno. Oni se nazivaju komanditori. Komplementar
može biti samo fizičko lice, a komanditor i fizičko i pravno lice.
8
Mađutim, za razliku od njega, svaki od članova ima samo jedan ulog i ne može ga
tako lako prenositi kao što se prenose akcije. Visina uloga obično određuje učešće u
ostvarenoj dobiti, kao i stepen prava u upravljanju društvom. To se posebno definiše
ugovorom o osnivanju društva.
Ortačka preduzeća nastaju udruživanjem sredstava dvojice ili više vlasnika radi
zajedničkog ostvarivanja profita. Kako se dogovoriti za obaveze preduzeća definiše se
ugovorom o osnivanju i moguće je da odgovaraju solidarno celokupnom svojom
imovinom (neograničeno), ogranično do visine uloga u preduzeće ili kombinovano (neko
od ortaka celokupnom imovinom a ostali do visine uloga). U skladu sa tim određuju se i
prava ortaka u upravljanju preduzećem i raspodeli ostvarenog profita. Ortačka preduzeća
sreću se u sličnim oblastima kao i inokosna preduzeća, a često se formiraju i radi
pružanja intelektualnih usluga (konsultantske firme, advokatske kuće i sl.)
9
2. JAVNA PREDUZEĆA
10
Slika 3. Broj javnih preduzeća u gradovima Srbije
11
Akt o osnivanju javnog preduzeća pored odredaba utvrđenih saveznim zakonom
kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, sadrži i odredbe o:
1) osnivačkom kapitalu;
2) pravima, obavezama i odgovornostima preduzeća i osnivača u obavljanju
delatnosti od opšteg interesa;
3) imovini koja se ne može otuđiti, odnosno imovini za čije je raspolaganje
(otuđenje i pribavljanje) potrebna saglasnost osnivača;
4) drugim pitanjima koja su od značaja za nesmetano obavljanje delatnosti za koju
se osniva javno preduzeće.
12
Ugovor sadrži naročito odredbe o:
1) radu i poslovanju preduzeća, odnosno preduzetnika;
2) pravima i obavezama u pogledu korišćenja sredstava u državnoj svojini za
obavljanje delatnosti od opšteg interesa, u skladu sa zakonom;
3) obavezama preduzeća, odnosno preduzetnika u pogledu obezbeđivanja uslova
za kontinuirano, uredno i kvalitetno zadovoljavanje potreba korisnika
proizvoda i usluga;
4) međusobnim pravima i obavezama u slučaju kada nisu obezbeđeni ekonomski i
drugi uslovi za obavljanje delatnosti od opšteg interesa;
5) pravima i obavezama u slučaju poremećaja u poslovanju preduzeća;
6) drugim pravima i obavezama koja proizilaze iz odredaba zakona kojim se
uređuje obavljanje pojedine delatnosti od opšteg interesa i ovog zakona;
7) drugim pitanjima koja su od značaja za ostvarivanje i zaštitu opšteg interesa.
2.6. Imovina
13
Upravni odbor i direktor javnog preduzeća čine upravu javnog preduzeća.
Osnivačkim aktom ili statutom javnog preduzeća može se utvrditi da se u javnom
preduzeću bira i izvršni odbor direktora.
Predsednika i članove upravnog odbora javnog preduzeća imenuju i razrešavaju
saglasno osnivači, a ukoliko se ta saglasnost ne postigne u roku predviđenom ovim
zakonom, predsednika i članove upravnog odbora imenuje i razrešava Vlada Republike
Srbije. Predstavnici zaposlenih predlažu se na način utvrđen statutom.
Opšti akti javnog preduzeća su statut i drugi opšti akti utvrđeni zakonom. Drugi
oblici preduzeća koji obavljaju delatnost od opšteg interesa imaju opšte akte u skladu sa
saveznim zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzeća.
Javna preduzeća i drugi oblici preduzeća koji obavljaju delatnost od opšteg
interesa upisuju se u sudski registar u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje
pravni položaj preduzeća, Zakonom o javnim preduzećima i zakonom kojim se uređuje
obavljanje delatnosti od opšteg interesa.
Preduzetnik koji obavlja delatnost od opšteg interesa upisuje se u registar u skladu
sa saveznim zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, zakonom kojim se
uređuje položaj preduzetnika, ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje
delatnosti od opšteg interesa.
14
2.9. Osnivačka prava i ulaganje kapitala
15
2.12. Naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa
16
5) akt o opštim uslovima za isporuku proizvoda i usluga;
6) ulaganje kapitala;
7) statusne promene;
8) akt o proceni vrednosti državnog kapitala i iskazivanju tog kapitala u akcijama,
kao i na program i odluku o svojinskoj transformaciji;
9) druge odluke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje delatnosti od
opšteg interesa i osnivačkim aktom.
17
Zaključak
18
Literatura
19