Zdravko Tomac

ZDRAVKO TOMAC
TU�MANIZAM I MESI�IZAM
Predsjednik protiv predsjednika
Lektor i korektor
IVAN MARTIN�I�
Tehni�ki i grafi�ki urednik
GORAN �IKI�
Likovna oprema
DUBRAVKA ZGLAVNIK HORVAT
Copyright � NOMINATIV d. o. o., Zagreb, 2007. Sva prava pridr�ana.
CIP zapis dostupan u ra�unalnom katalogu Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice u
Zagrebu pod brojem 648023.
ISBN 978-953-7549-00-8
Otisnuto u listopadu 2007. godine.
Zdravko Tomac
TU�MANIZAM
I
MESI�IZAM
Predsjednik protiv predsjednika
NOMINATIV
Zagreb, 2007.
KNJI�NICA ZELINA
7>eLa biti vjeran narodu i domovini a ne vlasti ili bilo kojoj stranci ili bilo
kojem vo�i.
Ne osu�ujte pa sigurno ne�ete biti osu�eni! Opra�tajte pa �e vam biti opro�teno.
Luka 6:37
Budi ta promjena koju �eli� vidjeti u svijetu.
Ghandi
SADR�AJ
PROLOG
HAMLETOVSKI
SINDROM............................................................................
......17
1. Franjo Tu�man jedini dr�avnik me�u hrvatskim politi�arima..................17
2. Bolovao sam od hamletovskoga
sindroma..............................................19
3. Nije dovoljno samo pisati, treba djelovati, treba se uklju�iti u
politi�ke
borbe..............................................................................
...........21
i. DIO
MESI�IZAM PROTIV TU�MANIZMA
1. Nastavak knjige Predsjednik protiv
predsjednika....................................25
2. Je li opravdano upotrebljavati pojmove tu�manizam i mesi�izam?........26
3. Bitne razlike u gledanjima na bit titoizma i
tu�manizma..........................28
4. Mesi�izam, ra�anizam, sanaderizam i
bandi�izam.................................30
5. Mesi� - �ovjek sa stotinu
lica..................................................................31
6. Bitne karakteristike
tu�manizma.............................................................32
7. Tu�manova vizija
budu�nosti..................................................................40
8. Odnos prema Ha�kome sudu bitan je za razlikovanje tu�manizma
imesi�izma.........................................................................
.....................43
9. Mesi� je u Hagu govorio ono �to se od njega
tra�ilo...............................44
10. Postoje brojni dokazi koji opovrgavaju Mesi�evo svjedo�enje................46
11. Mesi� �etvrti put u
Hagu?........................................................................48
12. Pojam i bitne karakteristike
mesi�izma...................................................51
13. Za�to je Mesi� i�ao u
Hag?.....................................................................55
14. Borba za mjesto u
povijesti.....................................................................56
15. Tu�manu je politi�ar esencijalist, a Mesi� la�ni
konvertit........................58
16. Mesi�izam - mje�avina razli�itih politi�kih
koncepcija............................61
17. Mesi� ne priznaje nu�nost morala u
politici.............................................64
18. Vr� ide na vodu dok se ne razbije, ka�e narodna poslovica...................66
19. Pledoaje za obranu istine o Domovinskome
ratu....................................69
20. Tu�man je bio u
pravu.............................................................................7
0
21. Povijesna pobjeda tu�manizma i povijesni slom mesi�izma...................73
Zdravko Tomac - TU�MANIZAM I MESI�IZAM
II. DIO
POVIJESNI TRIJUMF TU�MANIZMA
/. POVIJESNI
�OVJEK.............................................................................
.93
1. Nemam potrebu mijenjati svoja stajali�ta o povijesnoj ulozi
dr. Franje
Tu�mana............................................................................
.....93
2. Nacionalno jedinstvo i pomirba preduvjet
uspjeha..................................94
3. Pomirbe i
oprost.............................................................................
.........95
//. DR FRANJO TU�MAN NAJVE�A JE POVIJESNA LI�NOST
HRVATSKOGA
NARODA......................................................................98
1. Proturje�ni
procesi............................................................................
.......98
2. Demonska uloga Ha�koga
suda...........................................................100
3.
Rashrva�enje.......................................................................
..................101
4. Tu�man i Gotovina - �uvari hrvatskoga
Grala......................................102
///. SANADERITU�MANOV POLITI�KI TESTAMENT...........................105
1. Klju�na to�ka Tu�manova politi�kog testamenta jest obveza postizanja povijesnoga
hrvatsko-srpskog sporazuma...........................105
2. Pozitivne elemente Tu�manove dr�avni�ke doktrine treba ugraditi
u novu hrvatsku
politiku.........................................................................10
8
3. Sporazum Cvetkovi�-Ma�ek jest temelj Tu�manove politi�ke doktrine 110
4. O susretima i razgovorima sa Slobodanom Milo�evi�em.....................112
5. Tu�manova upozorenja i strahovanja bila su opravdana......................113
6. Normalizaciju odnosa sa Srbijom treba uvjetovati prihva�anjem
istine o
agresiji...........................................................................
............114
7. Tu�manova vizija Europske
unije..........................................................117
IV. POSMRTNO SU�ENJE TU�MANU: MIJENJANJEM PRO�LOSTI, OPTU�NICAMA SE STVARA PODLOGA
ZA PO�ELJNU
BUDU�NOST...................................................................120
1. Nove su optu�nice ne samo pravosudni nego i civilizacijski skandal... 120
2. Optu�nice su ne samo povijesni falsifikat i neistina, nego i la�.............124
V. U HRVATSKOJ SU MNOGI MEGAFONI LA�NIH HA�KIH
OPTU�NICA..........................................................................
................126
1. Hrvatska se podani�ki
pona�a..............................................................126
2. Politi�ke borbe za mijenjanje
pro�losti..................................................128
3. Gotovina je govorio kao mitski
junak.....................................................131
VI. HRVATSKOJ JE POTREBNA DETITOIZACIJA A NE
DETU�MANIZACIJA....................................................................
........134
VII. ANTE GOTOVINA I NEMORALNI HRVA TSKI POLITI�ARI...............138
1. Antipodi: Budi�a i
Mesi�........................................................................138
SADR�AJ
2. Reinkarnacija Staljinova tu�itelja
Visinskog..........................................140
3. Lisice na rukama Ante Gotovine lisice su na rukama svih Hrvata........141
VIII. CARLA DEL PONTEI
SOKRAT..........................................................144
IX. HRVATSKI
PE�ORINI..........................................................................1
47
1. Hrvatski su Pe�orini
zbilja.....................................................................147
2. �Ne idite u balkanske integracije, ne budite ponovno guske u magli.".. 149
X. STRANPUTICE KOBNIH KRIVOTVORINA.........................................151
1. Obnova plana Z-
4..................................................................................
151
2. Balkanska
unija..............................................................................
.......152
3. Podijeljena
krivnja............................................................................
......153
XI. ZA ISTINU ILI ZA NOVU MANIPULACIJU..........................................155
XII. UDBA (Udru�ene Dr�ave Balkana) NE SMIJE PONOVNO POSTATI HRVATSKA
SUDBA............................................................158
1. �Narod �umom, a politi�ari
drumom".....................................................158
2. Proces gubitka suverenosti daleko je
odmakao....................................160
3. UDBA (Udru�ene Dr�ave Balkana) uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku
uniju..............................................................................
.........162
4. Hrvatskoj �e se stalno upu�ivati novi i novi
ultimatumi.........................165
5. Ha�ki sud ima va�nu ulogu u �poni�tavanju" Hrvatske kao nacionalne
dr�ave.............................................................................
.......................166
XIII. AGRESORI POSTALI
TU�ITELJI........................................................169
1. Tri opasna
procesa............................................................................
....169
2. Optu�ena Vlada demokratskog
jedinstva..............................................170
3. �Gebelsovska" podvala o dvadeset tona
zlata......................................172
4. Crna vizija
budu�nosti.........................................................................
..173
5. Ponovno je �Hrvat te�ko
biti".................................................................174
XIV. PAKLENE LOMA�E ZA
HRVATSKU..................................................176
1. Duhovni
piromani...........................................................................
........176
2. Kaznene prijave protiv Vlade demokratskog jedinstva..........................178
3. Napadnute su temeljne vrijednosti ustavnog sustava...........................179
4. Pupavac, Stanimirovi� i Gajica ne priznaju hrvatsku zastavu...............181
5. Dr�avno odvjetni�tvo moralo je podi�i optu�nicu protiv klevetnika.......182
6. Poku�ava se krivotvorinama Tu�manova Hrvatska prikazati kao nastavak
NDH................................................................................
.......184
XV. VRIJEME JE DA HRVATI KA�U - DOSTA!........................................186
1. Komitet 300 upravlja
svijetom...............................................................186
2. Cilj je osigurati ameri�ko-britanske interese na
Balkanu.......................188
3. Sramotne presude Ha�kog
suda...........................................................190
4. Mnogi su u Hrvatskoj
izmanipulirani......................................................191
5. Kriminal je u politi�kim
strankama.........................................................193
6. Tko su produ�ene ruke Komiteta 300 u Hrvatskoj?..............................194
XVI. PONOVO KMETOVI! (Hrvati ne smiju postati bezemlja�i)...............197
1. Hrvatska je napadnuta iznutra i
izvana.................................................197
2. Opasnost od talijanizacije jadranske
obale...........................................198
XVII. U EMISIJI �KONTRAPLAN" ZABRANJENO JE GOVORITI GORKU ISTINU 0 HA�KOME SUDU I
SLUGANSKOJ HRVATSKOJ
POLITICI........................................................................200
1. Sramna cenzura na HTV-
u....................................................................200
2. Sud nepravde, a ne
pravde...................................................................201
3. �etiri neoprostive pogre�ke hrvatske
politike........................................203
XVIII. KVADRATURA BOSANSKOHERCEGOVA�KOG KRUGA...............205
1. Amerikanci brane Republiku
Srpsku.....................................................205
2. Hrvatska nema jasnu strategiju prema Bosni i Hercegovini..................207
3. Ustupci Bo�njacima (Muslimanima) i Srbima daju se na �tetu Hrvata.. 208
4. U Hrvatskoj su se dobivali izbori na rasisti�koj politici prema
Hercegovcima.......................................................................
.................210
XIX. BI LI DANAS FRANJO TU�MAN BIO EUROSKEPTIK?....................212
1. Promijenila se koncepcija i Europske unije i NATO-
a...........................212
2. NATO-u treba globalni
neprijatelj..........................................................214
3. Umjesto pregovora Hrvatskoj se postavljaju ultimatumi........................215
4. Hrvatskoj trebaju novi Radi� i novi
Tu�man..........................................217
5. Franjo Tu�man, da je �iv, bio bi uz hrvatski
narod................................218
XX. UTOPIJA BEZBO�NE
LJUBAVI..........................................................220
1. Hrvatska la�noga
sjaja..........................................................................220
2. Biskupi pozivaju na
djelovanje..............................................................221
3. Ateisti�ka Hrvatska opasno ugro�ava hrvatski nacionalni identitet.......223
4. U globaliziranom svijetu pobje�uju zli
duhovi........................................224
XX/. PETNAEST GODINA SAMOSTALNE I SUVERENE HRVATSKE (I. i II.) POVIJESNE
KRIVOTVORINE UGRO�AVAJU
BUDU�NOST HRVATSKOGA NARODA............................................226
1. Borba za povijest uvijek je i borba za
budu�nost..................................226
2. Hrvatska je morala prihvatiti tri
ultimatuma...........................................228
3. Tajni zaklju�ak o dolasku mirovnih
snaga.............................................230
4. Najva�nija odluka - stvaranje moderne hrvatske vojske......................231
i n
SADR�AJ
5. Tu�manovu povijesnu ulogu odre�uju njegova djela............................233
6. Strategija pregovaranja i s �crnim
vragom"...........................................234
7. Pobjeda Tu�mana u pokera�koj
igri......................................................235
8. Tu�manova strategija bila je
ispravna...................................................237
XX//. TRG MAR�ALA TITA I TRG FRANJE TU�MANA..............................238
1. U Hrvatskoj nije provedena nu�na
detitoizacija....................................238
2. Trg mar�ala Tita - uvreda mnogobrojnim �rtvama
komunizma i
titoizma...........................................................................
..239
3. Umjesto najljep�ega trga kojega zaslu�uje Franjo Tu�man
poni�en je �pi�ali�tem" za
pse...............................................................241
4. Zlo�ina�ki karakter
titoizma...................................................................242
5. Tito je bio crveni kralj i
diktator..............................................................245
XX///. ALTERNATIVA HRVATSKOJ POKORNI�KOJ POUTICI..................247
1. Gotovinu se �eli prinuditi na ne�asnu
trgovinu......................................247
2. Optu�ba koja se ne temelji na
dokazima...............................................248
3. Hrvatskoj se sudi jer je sru�ila planove me�unarodne zajednice..........249
4. Hrvatskoj pokorni�koj politici potrebna je
alternativa...........................251
III. DIO
POVIJESNI SLOM MESI�IZMA
/. EPIDEMIJA
MESI�IZMA......................................................................269
1. �ak i lagane pogre�ke poglavara �ire kugu po cijeloj zemlji.................269
2. Pet na�ela
mesi�izma..........................................................................
..270
3. �Quod licet jovi non licet
bovi"...............................................................272
4. Laganje zbog osobne
karijere...............................................................272
5. Laganje kao ne�to
simpati�no...............................................................274
6. Ante Nobilo te�ko optu�uje
Mesi�a.......................................................275
7. Treba se opravdano bojati novih Mesi�evih
�istina"..............................276
8. Stjepan Mesi� optu�io je Franju Tu�mana za zlo�in mi�ljenja..............277
//. UMJESTO DETU�MANIZACIJE HRVATSKOJ TREBA
DEMESI�IZACIJA! (Hrvatski sabor treba zatra�iti od Stjepana Mesi�a da se odrekne
svojega svjedo�enja u Hagu).......................279
1. Hrvatski
mitomani...........................................................................
.......279
2. La�no znanje i la�no javno
mnijenje......................................................281
3. Mesi� suradnik UDB-e i �trula jabuka" u vrhu HDZ-
a............................283
4. Mesi� je lagao u
Hagu...........................................................................285
///. VRIJEME JE, PREDSJEDNI�E, ZA OSTAVKU!.................................287
1 1
IV. ISTINA 0 ANTIHRVATSKOJ POLITICI BUDIMIRA LON�ARA, KLJU�NOG MESI�EVA
SAVJETNIKA...............................................291
1. �ovjek s mnogo
lica..............................................................................2
91
2. Nastoji postati novi
Tito.........................................................................292
3. Tri strate�ka cilja Mesi�eve
politike.......................................................293
4. HDZ-ov savez s
Mesi�em.....................................................................295
5. Odli�je Mesi�a u povodu desete obljetnice �Oluje" jo� vi�e ve�e
ruke HDZ-
u..................................................................................
..........297
6. Kontinuitet Mesi�evih krivotvorina i la�nih
optu�bi................................297
7. Istina o antihrvatskoj politici Budimira
Lon�ara.....................................299
8. Budimir Lon�ar bio je va�an �imbenik u poku�aju spre�avanja hrvatske
samostalnosti i spa�avanja Jugoslavije..................................301
V. BO�E, �UVAJ NAS OD NAS SAMIH! (PONOVNI PU� JO�E MANOLI�AI STJEPANA
MESI�A).....................................................304
1. Povijest se
ponavlja...........................................................................
....304
2. Stjepan Mesi� - dvostruki
krivokletnik...................................................306
3. Josip Manoli� nastupa kao tu�itelj, a ne kao
svjedok............................308
4. F. Tu�man je nadigrao S.
Milo�evi�a....................................................310
W. HRVATSKI
MITOMANI.........................................................................31
2
1. Mit o navodnom dogovoru Tu�man - Milo�evi� u Kara�or�evu...........312
2. Biland�i� na Ha�kom sudu jedno, a u knjizi
drugo................................314
3. Tko se to veseli Biland�i�evoj
knjizi?....................................................315
VII. ANTIFA�TIST TU�MAN I USTA�A MESI�........................................317
1. Najva�niji antifa�ist bio je Franjo Tu�man, a ne Stjepan Mesi�............317
2. Mesi� je radio u korist velikosrpske
propagande..................................319
3. Tu�manov antifa�isti�ki ustavni
pu�......................................................322
4. Ima i previ�e argumenata za tra�enje ostavke aktualnoga hrvatskoga
predsjednika.......................................................................
...................324
VIII. MESI� GOVORI S POZICIJE
SILNIKA...............................................326
IX. ZA�TO HDZ NE BI SMIO PODR�ATI PRIJEDLOG DA SE STJEPANA MESI�A ODLIKUJE U POVODU
DESETE GODI�NJICE
�OLUJE"........................................................................329
X. SUKOB KRI�A I CRVENE ZVIJEZDE PETOKRAKE.........................333
1. Svjetonazorski
sukob.............................................................................3
33
2. Ateisti�ki savez protiv Milana
Bandi�a..................................................334
3. Opasnost od obnove
titoizma................................................................336
SADR�AJ
XI. CRVENA OPASNOST (Milanovi� provodi radikalnu
dera�anizaciju)....................................................................
.................338
1. Radikalna dera�anizacija SDP-
a...........................................................338
2. Predsjednik Srbije Tadi�, novi uzor Zorana Milanovi�a........................340
3. No� u le�a bosanskohercegova�kim
Hrvatima.....................................340
4. Milanovi� - privjesak Vesne
Pus�.........................................................342
XII. SMRTNI SKOK MESI�EVIH GLORIFIKATORA.................................344
1. Mesi�evci protiv
Mesi�a........................................................................344
2. Mesi�izam je novi opasni oblik
balkanizma...........................................346
3. Mesi� treba
oti�i..............................................................................
.......347
4. Za�to stalno i o�tro kritiziram predsjednika
Mesi�a?.............................349
XIII. PETA KOLONA KRIVOTVORI PRO�LOST........................................352
1. Mjesec hrvatske
pomirbe......................................................................352
2. Tomac protiv
Tomca..............................................................................
354
3. I titoizam je zlo�ina�ka koncepcija i
praksa...........................................355
4. Cijeli svijet postaje logor bez bodljikave
�ice........................................357
5. Radikalna detu�manizacija, odnosno, mesi�izacija hrvatskoga
dru�tva ugro�ava opstojnost hrvatske
dr�ave.......................................358
6. Hrvatskoj je potrebna nova nacionalna
politika.....................................359
7. Potrebna nam je molitva: �Bo�e �uvaj nas od nas samih."...................361
8. Treba se boriti za svijet u kojem je ��ovjek �ovjeku - �ovjek"...............364
EPILOG
/. GODINE RASPLETA ILI NOVIH
ZAPLETA.........................................367
1. Je li ulazak u EU �spas u zadnji �as" od nove UDBE (Udru�enih Dr�ava
Balkana)...........................................................................
.........367
2. Rusija ponovo postaje supersila i vra�a se na
Balkan..........................370
3. Bitno se mijenja i uloga NATO-
a...........................................................371
4. Rasplamsava se svjetonazorski sukob: ateizam - teizam....................372
5. Globalizam u velikoj
krizi.......................................................................372
6. �ovje�anstvu prijete ekocid, globocid i
homocid...................................373
7. Dugoro�no - povijesno pobje�uje tu�manizam, a kratkoro�no
sve je
mogu�e.............................................................................
..........374
8. Na hrvatskoj politi�koj sceni vlada
konfuzija.........................................375
9. Crkva je zadnja crta obrane nacionalnih
interesa.................................377
10. Tri mogu�nosti raspleta na hrvatskoj politi�koj
sceni............................377
11. Ho�e li HDZ stati na �elo snaga koje �e zaustaviti
detu�manizaciju
Hrvatske.....................................................................379
1 ^
//. �to hrva tsku �eka u slu�aju pobjede
trijumvirata mpm (Milanovi�-Pusi�-Mesi�)................................384
1. Trijumvirat MPM (Milanovi�-Pusi�-
Mesi�).............................................384
2. Ho�e li trimumvirat MPM dobiti podr�ku me�unarodne zajednice?......386
3. Za�to se ne smije dopustiti pobjeda trijumvirata MPM?........................392
za�to je nu�na rehabilitacija tu�manova
dr�avni�tva?.......................................................................
............397
PROLOG
,JNitko ne mo�e vladati bez krivnje.'''
PROLOG
HAMLETOVSKI SINDROM
Hamlet je sve vidio, Hamlet je sve znao. Hamlet je �ak znao �to treba u�initi, ali
Hamlet nije imao snage djelovati. To je bio uzrok njegove tragedije!
1. Franjo Tu�man jedini dr�avnik me�u hrvatskim politi�arima
Tragedija Shakespeareova Hamleta, kako je ja razumijem, bila je u tome �to nije
imao snage djelovati, �to je stalno �ivio u dvojbama. Te njegove dvojbe i
nesposobnost djelovanja Shakespeare je izrazio poznatom re�enicom: �To be, or not
to be." (Biti ili ne biti.). Hamlet je sve vidio i sve znao. Hamlet je �ak znao �to
treba u�initi, ali Hamlet nije imao snage djelovati. To je bio uzrok njegove
tragedije!
Mnogi su ljudi, intelektualci i politi�ari, vi�e ili manje cijeloga �ivota u
hamletovskoj situaciji, moglo bi se �ak re�i da boluju od hamletovskoga sindroma,
jer svoju nesposobnost djelovanja u skladu sa svojim idejama i svojom savje��u
pretvaraju u nerje�ive dvojbe.
Franjo Tu�man, prvi hrvatski predsjednik i obnovitelj i utemeljitelj samostalne i
suverene hrvatske dr�ave, za razliku od Hamleta, nije samo imao jasnu viziju, �ak
je smatrao da mu je Bo�ja providnost odredila i povjerila povijesnu ulogu biti na
�elu hrvatskoga naroda u obnovi i obrani samostalne Hrvatske, nego je i znao u
pravo vrijeme i na pravi na�in povla�iti riskantne politi�ke i dr�avni�ke poteze u
ostvarivanju te vizije. Zato je Franjo Tu�man jedan od najve�ih u hrvatskoj
povijesti, zato je on otac Domovine. U novi-
17
PROLOG
joj hrvatskoj povijesti Franjo Tu�man jedini je dr�avnik me�u hrvatskim
politi�arima. Svi ostali su samo politi�ari. Ako Ivo Sanader pobijedi na sljede�im
izborima, ako za njegova mandata Hrvatska u�e u Europsku uniju, ako obrani
dr�avni�tvo Franje Tu�mana, ako zaustavi obnovu titoizma u hrvatskome dru�tvu, ako
izbjegne zamke balkanskih integracija i pridonese ponovnom duhovnom ujedinjavanju
cijeloga hrvatskoga naroda, onda �e Ivo Sanader nakon Franje Tu�mana biti drugi
hrvatski politi�ar za kojega se mo�e re�i i daje hrvatski dr�avnik.
Za razliku od Franje Tu�mana, drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi� politi�ar je
bez vizije, ali ne i bez hrabrosti i sposobnosti da donosi i povla�i va�ne
politi�ke poteze, prije svega u ru�enju vizije i djela Franje Tu�mana.
Uz tu bitnu razliku izme�u Franje Tu�mana i Stjepana Mesi�a, i jedan i drugi upravo
po sposobnosti djelovanja i dono�enja odluka razlikuju se od ve�ine ostalih
hrvatskih politi�ara koji su vi�e ili manje patili ili pate od hamletov-skoga
sindroma.
Mo�da je najkarakteristi�niji primjer Dra�en Budi�a, koji je sve znao, �ak je znao
�to treba u�initi, ali nije imao snage radikalno djelovati nego je pravio trule
kompromise ili se povla�io u drugi plan.
Sve ovo navodim zbog toga �to sam i ja osobno u znatnom dijelu svojega �ivota bio
svjestan svoje melankolije i apatije, svojega pesimizma i velikih te�ko�a ne samo u
dono�enju odluka nego jo� vi�e u njihovoj provedbi, zbog nedovoljne sposobnosti
djelovanja, jer me u ve�em dijelu �ivota tresao hamletovski sindrom.
Iako sam bio svjestan da se nijedno eti�ko na�elo, koliko god bilo idealno, ne mo�e
ostvariti bez djelovanja, bez politi�ke akcije, �esto sam zbog raznih razloga
odustajao od politi�koga djelovanja.
1�
2. Bolovao sam od hamletovskoga sindroma
I onda kada sam ipak uspio donijeti odluku o nu�nosti politi�koga djelovanja,
naj�e��e sam kasnio u provo�enju odluka koje sam donio, propu�tao optimalan
trenutak za djelovanje i politi�ku akciju.
Pravio sam kompromise i onda kada se kompromise nije smjelo praviti. Nisam se
dovoljno odlu�no i �vrsto suprotstavljao zlu i zlim ljudima. Bio sam bole�iv i
obziran prema ljudima koje je trebalo smijeniti. Dakle, ve�i dio svojega �ivota
pravio sam trule kompromise i tra�io srednja rje�enja, pa i onda kada je nu�no
trebalo biti radikalan i odlu�an. Bio sam zara�en hamletovskim sindromom.
Zbog toga je moj politi�ki �ivot bio �ivot propu�tenih prilika.
Mislim da sam danas u poznim godinama �ivota pobijedio tu svoju meko�u i
neodlu�nost i da sam se rije�io hamletovskoga sindroma.
Taj se proces u meni dugo �kuhao". Prijelomni trenutak dogodio se iznenada i
spontano na groblju u Vukovaru, 5. kolovoza 2000. Kako i za�to se to dogodilo ve�
sam vi�e puta u svojim knjigama op�irno opisao pa nema potrebe to ponavljati. Od
tada postajem borben, radikalan i odlu�an u svojem javnom djelovanju.
Dosljedno i �vrsto branim hrvatske nacionalne interese, Domovinski rat i nevino
optu�ene ha�ke uznike. O�tro se suprotstavljam krivotvorenju hrvatske povijesti i
sluganskoj hrvatskoj politici. Suprotstavljam se nametanju novih balkanskih
integracija, politici pretvaranja Hrvata u Bosni i Hercegovini u nacionalnu manjinu
i kriminaliziranju prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tu�mana. O�tro kritiziram
drugoga hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesi�a i hrvatske politi�ke stranke.
Tvrdim da se one la�no predstavljaju, jer
1 o
KNJI�NICA ZELINA
su u biti vi�e �briselske" nego hrvatske, jer se klju�ne odluke ne donose u
Hrvatskoj nego u stranim sredi�tima mo�i, prije svega u Bruxellesu.
U posljednje dvije godine odr�ao sam vi�e od stotinu javnih tribina diljem
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, �vicarske, Njema�ke i Kanade.
Napisao sam �est knjiga: Prijepori o nacionalnom, Predsjednik - Protiv krivotvorina
i zaborava, Predsjednik protiv predsjednika, Junak na�eg vremena (razgovori s
Markom Veselicom), Pono�ne misli i Moj obra�un s KGB-om, te stotine �lanaka,
pisama, eseja i intervjua u kojima se, bez obzira na te�ko�e i burne reakcije,
borim za svoja stajali�ta i �vrsto branim hrvatske nacionalne interese.
Rezultat toga mojega djelovanja jest i ova knjiga - Tu�-manizam i mesi�izam, koja
na neki na�in zaokru�uje i obja�njava moj politi�ki, moralni i duhovni preobra�aj
te moju odlu�nost da u skladu s tim osobnim preobra�ajem djelujem, da se svim
demokratskim sredstvima borim protiv hrvatske pete kolone, protiv krivotvorenja
hrvatske pro�losti, protiv kriminalizacije Domovinskoga rata, protiv nepravdi
Ha�koga suda i protiv pokorni�ke i sluganske hrvatske politike.
Hrvatska je ponovno podijeljena i sukobljena. Obnavljaju se i produbljuju sve
podjele iz pro�losti. Sve te podjele i sukobe koji opasno prijete hrvatskoj
budu�nosti prikazao sam u ovoj knjizi kao sukobe politi�kih doktrina i li�nosti dva
hrvatska predsjednika. Zbog toga je opravdano da ova knjiga nosi podnaslov:
Predsjednik protiv predsjednika - drugi dio.
PROLOG
3. Nije dovoljno samo pisati, treba djelovati, treba se uklju�iti u politi�ke
borbe
U vrijeme pisanja ove knjige trudio sam se, kad god je bilo mogu�e, probijati
medijsku blokadu kojom su me nastojali u�utkati i onemogu�iti, te objaviti na
razli�ite na�ine dijelove ove knjige ili glavne teze ove knjige. Budu�i da sam to
mogao objaviti samo u nisko nakladnim �asopisima, tjednicima i novinama, jer mi je
pristup u visokonakladne bio zabranjen, jer su bili zatvoreni za moje mi�ljenje i
politi�ko djelovanje, mislim da je korisno za razumijevanje ove knjige i njezinih
glavnih stajali�ta objaviti barem mali dio mojih javnih istupa iz vremena pisanja
ove knjige koji potvr�uju da nisam samo pisao nego da sam dosljedno i odlu�no
djelovao u borbi za na�ela i politi�ku koncepciju o kojoj sam pisao.
Velik dio ove knjige nije nigdje javno objavljen, a dio tekstova iz knjige ve� je
objavljen. Tekstovi nisu svrstani kronolo�ki nego su objedinjeni prema sadr�aju i
glavnim temama ove knjige. Objavljujem i neke tekstove koje sam slao medijima koji
su cenzurirani, koje su mi obe�ali objaviti, ali netko je to zabranio.
Dakle, smatrao sam da moram djelovati, da nije dovoljno samo pisati knjige, nego da
se svim demokratskim i javnim sredstvima treba boriti da stavovi i argumenti koje
opisujem u svojim knjigama do�u do �to ve�ega broja gra�ana.
Budu�i da sukob mesi�izma i tu�manizma nije zavr�en, i ova knjiga, kao drugi dio
knjige Predsjednik protiv predsjednika, nije zavr�ena. Nastavit �u je pisati tako
�to �u reagirati javno na aktualne probleme te �u nastojati objaviti gdje god bude
mogu�e glavne teze i iz nastavka ove knjige, odnosno iz tre�ega dijela knjige
Predsjednik protiv predsjednika.
Budu�i da nakon predaje u tisak teksta ove knjige tek slijedi �etvrti odlazak
Mesi�a u Hag i njegovo novo svjedo�e-
nje, budu�i da tek slijedi rasplet afere Zagorec, Perkovi�--Mesi�, da su pred nama
parlamentarni izbori i mnogi drugi doga�aji, napose na Balkanu, sigurno je da �u
morati jo� vi�e javno djelovati i da �e biti dovoljno materijala da se pred Vama,
dragi �itatelji, na kraju mandata predsjednika Mesi�a, pojavi i tre�i dio knjige
Uvjeren sam da je pred nama rasplet, da slijedi kona�ni obra�un mesi�izma i
tu�manizma, i prema mome uvjerenju, kona�ni i definitivni poraz mesi�izma i
rehabilitacija tu�manizma.
Zbog toga bi se tre�i i, nadam se, posljednji dio knjige Predsjednik protiv
predsjednika, mogao zvati Pobjeda tu�manizma i poraz mesi�izma.
Me�utim, mogu�a su i iznena�enja, mogu�e je da umjesto godine raspleta 2008. bude
godina novih zapleta. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je djelovati - potrebno je
na predstoje�im izborima poraziti snage mesi�izma i antitu�manizma.
22
I. DIO
MESI�IZAM PROTIV TU�MANIZMA
Voljeli ih ili ne voljeli, po�tivali ih ili prezirali, dakle, kakav god odnos
osobno prema njima imali, nedvojbeno je da prvih dvadesetak godina stvaranja,
obrane i razvoja Hrvatske kao samostalne i suverene dr�ave bitno odre�uju dva
hrvatska predsjednika: prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu�man (1990.-2000.) i
drugi hrvatski predsjednik: Stjepan Mesi� (2000.-2010.). Njihova suradnja u prvome
razdoblju stvaranja i obrane dr�ave, ali i njihov sukob i razlaz bitno su utjecali
na pro�lost i sada�njost, a jo� vi�e �e utjecati na budu�nost hrvatske i dr�ave i
hrvatskoga naroda. Povijesni procesi nisu zavr�eni pa kona�ne povijesne ocjene jo�
uvijek nisu mogu�e. Me�utim, ve� ima dovoljno elemenata za ozbiljnu analizu
prijepora i sukoba ne samo li�nosti prvoga i drugoga hrvatskoga predsjednika nego i
njihovih politi�kih koncepcija: tu�manizma i mesi�izma.
I. DIO - MESI�IZAM PROTIV TU�MANIZMA
1. Nastavak knjige Predsjednik protiv predsjednika
Ova knjiga �Tu�manizam i mesi�izam" pisana je nakon zavr�etka moje knjige
Predsjednik protiv predsjednika (rukopis sam zavr�io u rujnu 2005.). Knjiga koja je
pred Vama, dragi �itatelji, sadr�ajno se nastavlja na knjigu Predsjednik protiv
predsjednika. I u ovoj knjizi temeljne politi�ke sukobe u Hrvatskoj analiziram kroz
�estok sukob i borbu politi�kih strategija �iji su nositelji Franjo Tu�man i
Stjepan Mesi�.
Iako je pro�lo vi�e od sedam godina od smrti prvoga hrvatskoga predsjednika - a kad
ova knjiga do�e pred �itatelje, bit �e ve� osam godina od smrti Franje Tu�mana - i
dalje je za aktualnoga hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesi�a Franjo Tu�man
najlju�i i najva�niji politi�ki protivnik. Me�utim, postupno se ipak djelovanje
Stjepana Mesi�a i onih koji ga podr�avaju sve manje bavi sotoniziranjem i
kriminaliziranjem Franje Tu�mana kao osobe, a sve vi�e se usmjerava na destrui-
ranje Tu�manova djela, Tu�manova politi�koga testamenta i Tu�manove vizije
budu�nosti.
Snage mesi�izma i dalje nastoje nametnuti krivotvorenu povijest Domovinskoga rata
te kriminalizirati razdoblje stvaranja i obrane da bi tako stvorile pretpostavke za
nametanje budu�nosti hrvatskoga naroda protiv njegove volje i interesa. Da bi se to
postiglo, obezvre�uje se sve ono veliko �to je u Domovinskome ratu hrvatski narod
postigao na �elu s Franjom Tu�manom.
Cijelo vrijeme vodi se smi�ljena politi�ka borba protiv tu�-manizma i protiv djela
Franje Tu�mana, dakle protiv Hrvatske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda.
Umjesto
Tu�manove Hrvatske nudi se takozvana gra�anska Hrvatska, umjesto nacionalne i
suverene Hrvatske nudi se anacionalna dr�ava ograni�enog suvereniteta iznutra
federalizirana i uklju�ena u novu UDBU (Udru�ene dr�ave Balkana).
Iz godine u godinu pove�ava se broj pamfleta i politi�kih optu�bi, na stotine i
stotine na�ina zastupa se i propagira cjelovita politi�ka platforma koja se mo�e
nazvati antitu�manizmom, odnosno, cjelovita politi�ka platforma radikalne
detu�maniza-cije Hrvatske.
Stjepan Mesi� glavna je i najva�nija li�nost u detu�mani-zaciji Hrvatske pa se ta
politi�ka platforma (antitu�manizam) mo�e s dosta opravdanja nazvati i mesi�izam.
Dakle, klju�na teza ove knjige opisivanje je mesi�izma kao politi�ke koncepcije i
prakse radikalne detu�manizacije Hrvatske i nametanja hrvatskome narodu
antitu�manovske koncepcije koja poni�tava sve bitno �to je hrvatski narod stvorio
na �elu s Franjom Tu�manom.
2. Je li opravdano upotrebljavati pojmove tu�manizam i mesi�izam?
Po sna�nim i povijesno velikim politi�kim li�nostima, po njihovu specifi�nom
doprinosu teoriji i praksi politike i dan danas se izra�avaju specifi�ne i
razli�ite koncepcije politike (na primjer cezarizam, makijavelizam,
lenjinizam ...).
Kada bi prosje�no obrazovana �ovjeka pitali da objasni pojam cezarizam,
makijavelizam, marksizam, lenjinizam, staljinizam, hitlerizam, titoizam,
kardeljizam i tu�manizam, vjerojatno bi ogromna ve�ina znala objasniti da su to
specifi�na poimanja politike, cjelovite politi�ke doktrine i dru�tvene prakse u
realizaciji doktrine, kojima su pe�at dale li�nosti po kojima su te politi�ke
koncepcije dobile naziv.
Dakle, samo velike povijesne li�nosti imaju tu privilegiju da se po njihovu imenu
ozna�avaju posebni tipovi politike.
Primjerice, kada se ka�e makijavelizam, odnosno, kada se ka�e za nekoga politi�ara
da je makijavelist, tada nisu potrebna dodatna obrazlo�enja jer se to�no zna �to
pojam makijavelizam ozna�ava. �ak se mo�e re�i da u takvu tuma�enju pojma
makijavelizam nema razlika, odnosno, ve�ih neslaganja kao �to ih nema ni u
tuma�enju pojmova cezarizam, staljinizam i hitlerizam.
Primjerice, malo je onih koji osporavaju da su cezarizam, makijavelizam, marksizam,
lenjinizam, staljinizam, hitlerizam, bitno razli�ita poimanja politike i njezine
realizacije te da navedene povijesne li�nosti zaslu�uju da se njihova politi�ka
doktrina tretira kao specifi�na politi�ka teorija i praksa. Pri tome nije va�no,
odnosno, nije presudno je li pozitivna ili negativna povijesna uloga tih li�nosti,
jer velike povijesne li�nosti nisu samo pozitivci nego i veliki negativci i
zlo�inci. Bitno je jesu li utjecali na povijesna kretanja i jesu li dali svoj
osobni pe�at, pozitivni ili negativni pe�at politi�koj teoriji i praksi.
Pri tome treba razlikovati povijesne li�nosti na globalnoj svjetskoj razini i na
nacionalnoj ili regionalnoj razini. Zbog toga nije opravdano na istoj razini
uspore�ivati cezarizam, makijavelizam ili neku drugu karakteristi�nu politi�ku
doktrinu ili koncepciju koja je odigrala bitnu ulogu u svjetskoj politici, s
politi�kim koncepcijama sna�nih li�nosti koje su va�ne na nacionalnoj ili
regionalnoj razini.
U tome kontekstu, titoizam, kardeljizam, tu�manizam pa i mesi�izam na odre�eni
na�in, iako su imali prvenstveno presudno zna�enje za povijesna zbivanja u
proteklom stolje�u na Balkanu, iako su samo djelomi�no prerasli okvire balkanske
regije, odnosno, nacionalne i lokalne okvire, mogu se uvjetno svrstati u va�ne
politi�ke doktrine bitno razli�ite od
drugih i dovoljno va�ne i specifi�ne da bismo im mogli dati imena po njihovim
nositeljima (titoizam, kardeljizam, tu�-manizam i mesi�izam).
Za razliku od cezarizma, makijavelizma, staljinizma i hitle-rizma, gdje nema bitnih
razlika u tuma�enju biti tih politi�kih koncepcija, u tuma�enju biti titoizma,
kardeljizma tu�manizma i mesi�izma postoje bitne razlike. Ovdje �u se osvrnuti samo
na bitne razlike u gledanju na bit titoizma i tu�manizma.
3. Bitne razlike u gledanjima na bit titoizma i tu�manizma
Postoje ne samo ogromne razlike nego me�usobno isklju�iva shva�anja pojmova
titoizam i tu�manizam. Jedni u pojmu titoizam vide sve najbolje. Za njih Tito je
heroj i najve�i �ovjek u povijesti hrvatskoga naroda. Drugi opet vide sve najgore.
Za njih Tito je najve�i zlo�inac u povijesti hrvatskoga naroda - pravi �Jozo
mafiozo". Prijepori o titoizmu postaju sve o�triji i sve isklju�iviji.
Jednako velika razlika u mi�ljenjima postoji i u odnosu na bit tu�manizma.
U Hrvatskoj, usprkos velike kampanje obezvre�ivanja i kriminaliziranja Franje
Tu�mana znatna ve�ina Tu�mana do�ivljava kao velikana hrvatskoga naroda pa i
svojevrsnoga oca domovine te tu�manizam kao vrlo uspje�nu i pozitivnu politi�ku
doktrinu i praksu.
Me�utim, i znatan broj ljudi, napose utjecajnih ljudi koji su dobro raspore�eni u
medijima i politici i va�nim dru�tvenim institucijama, pojam tu�manizam
upotrebljavaju u negativnome kontekstu, a neki i u vrlo negativnom kontekstu te
tu�manizam svrstavaju u diktatorske, plja�ka�ke i zlo�ina�ke politi�ke koncepcije.
Za ve�inu Srba u Hrvatskoj i Srba u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Tu�man je jedan
od najve�ih negativaca. I ve�ina Crnogoraca i Slovenaca smatraju tu�manizam
nedemokratskom i negativnom politi�kom doktrinom i praksom.
I dio Hrvata, osobito jugonostalgi�ara i biv�ih komunista koji nisu bitno
promijenili svoj mentalni sklop, odnosno, zagovornika obnove jugoslavenstva i
titoizma, vrlo negativno ocjenjuju Franju Tu�mana i njegovu politi�ku doktrinu
nazvanu tu�manizam. Oni su krenuli u odlu�nu i sustavnu borbu protiv tu�manizma u
Hrvatskoj. Tu svoju koncepciju nazvali su detu�manizacijom Hrvatske. Jedan od
njezinih glavnih nositelja i tvoraca jest drugi hrvatski predsjednik pa se politika
detu�manizacije mo�e nazvati i mesi�izam. Me�utim, pojmovi tu�manizam i mesi�izam
moraju se razli�ito tretirati.
Mesi�izam se ni na koji na�in ne mo�e izjedna�avati s tu�manizmom, jer je
tu�manizam cjelovita politi�ka doktrina, koja je dovela do stvaranja samostalne i
suverene hrvatske dr�ave, za razliku od mesi�izma, koji nije cjelovita politi�ka
doktrina nego je dru�tvena praksa ru�enja i osporavanja tu�manizma radi ru�enja
�ivotnoga djela Franje Tu�mana i nametanja hrvatskome narodu rje�enja za budu�nost
koja nisu u interesu hrvatskoga naroda.
Dakle, nema nikakve dvojbe da je tu�manizam kao politi�ka doktrina i dru�tvena
praksa neosporna �injenica koju nitko ne mo�e osporavati, �ak ni oni koji �ele
sru�iti sve �to je Tu�man napravio, jer koncepcija radikalne detu�manizacije
Hrvatske posredno priznaje tu�manizam kao cjelovitu politi�ku doktrinu i dru�tvenu
praksu.
98
4. Mesi�izam, ra�anizam, sanaderizam i bandi�izam
Ostaje otvoreno pitanje, i tu postoje brojna osporavanja, da li i drugi hrvatski
predsjednik Stjepan Mesi� ili neki drugi hrvatski politi�ari osim Franje Tu�mana
svojim �ivotnim djelima i politi�kim doktrinama opravdavaju da se govori o posebnom
stilu i konceptu politike koje bi bilo opravdano nazvati po njihovim imenima.
Mislim da se mo�e uvjetno, barem na nacionalnoj hrvatskoj razini, govoriti pored
Franje Tu�mana o samo �etiri hrvatska politi�ara: o Stjepanu Mesi�u i donekle Ivici
Ra�anu, Ivi Sanaderu i Milanu Bandi�u jer su oni, svaki na svoj na�in, udarili
osobni pe�at u poimanju politike u nas i u realizaciji svojih politi�kih ideja i
koncepcija. Dakle, uvjetno se mo�e govoriti u nas ne samo o tu�manizmu nego i o
mesi�izmu, ra�anizmu, sanaderizmu i bandi�izmu, kao zaokru�enim i posebnim
koncepcijama politike koje su odigrale ili jo� igraju va�nu ulogu u povijesnim
procesima u Hrvatskoj.
Dakle, smatram daje, s obzirom na �ivotni stil i poimanje politike, ali i zbog
velike uloge Stjepana Mesi�a u povijesnim zbivanjima na ovim podru�jima u proteklih
dvadeset godina, opravdano govoriti o mesi�izmu, odnosno, o mesi�i-zaciji Hrvatske
kao �to se ve� dvadesetak godina u nas govori o tu�manizmu i tu�manizaciji i
detu�manizaciji Hrvatske.
Pi�u�i ovu knjigu o tu�manizmu i mesi�izmu, bez obzira �to se ne sla�em s Mesi�evim
poimanjem politike i osobito njegovim djelovanjem u politici kao predsjednika
dr�ave, kritiziraju�i Mesi�a na neki mu na�in i odajem priznanje jer prihva�aju�i
mesi�izam kao posebnu koncepciju poimanja politike i politi�koga djelovanja,
priznajem Mesi�u da je va�na povijesna li�nost i da je bitno utjecao i utje�e na
povijesna zbivanja.
5. Mesi� - �ovjek sa stotinu lica
Stipe Mesi� dugo traje u hrvatskoj politici. U tome svom dugom trajanju igrao je
razli�ite uloge, bio je �glumac" s mnogo razli�itih lica i uloga. Ali u svim svojim
stalnim mijenama dokazao je da je uspje�an politi�ar sa stotinu lica. Me�utim,
pokazao je da u svojim stalnim mijenama ipak funkcionira po nekim na�elima, da se
dr�i nekih pravila i da se upravo radi toga mo�e govoriti o Stjepanu Mesi�u kao
politi�aru koji ima svoj stil (slagali se s njim ili ne), po kojem je prepoznatljiv
i poseban.
Bio je na bitnim mjestima s kojih je mogao bitno utjecati na raspad Jugoslavije i
stvaranje i obranu Hrvatske kao suverene dr�ave pa je taj njegov specifi�an stil i
njegovo poimanje politike bitno utjecalo i utje�e na povijesne procese ne samo u
Hrvatskoj nego i u ovome dijelu Europe.
Zbog toga sam uvjeren da je ne samo opravdano da se Mesi�evo poimanje politike i
njegovo politi�ko i dru�tveno djelovanje nazove mesi�izam, nego da je opravdano i
nu�no da se mesi�izam svestrano analizira.
Ja sam bio niz godina stjecajem okolnosti suborac, suradnik ali i politi�ki
protivnik i konkurent Stjepana Mesi�a pa sam uvjeren da mogu o mesi�izmu pisati
argumentirano i objektivno, odnosno, da sam proniknuo u bit mesi�izma.
Moj postupan razlaz s Mesi�em doga�ao se za vrijeme zagreba�ke krize (1995.-1997.),
a potpun, nakon njegova svjedo�enja u Hagu 1998. godine.
Njegovo svjedo�enje u Hagu bila je klju�na to�ka, odnosno klju�ni doga�aj u
formuliranju koncepcije mesi�izma kao opasne pojave koja prijeti na�im nacionalnim
interesima.
Od tada po�inje i moja javna borba u raskrinkavanju mesi�izma i djelovanja Stjepana
Mesi�a. Pi�em brojne �lanke, eseje ali i posebne knjige u kojima analiziram
mesi�izam
11
Zdravko Tomac - TU�MANIZAM | MESI�IZAM
kao politiku antitudmanizma i poku�aj radikalne detu�mani-zacije Hrvatske.
Smatram da mi je moralna obveza raskrinkavati mesi�izam i govoriti argumentima
istinu o mesi�izmu te se javno i demokratski boriti protiv njega. Zbog takva
svojega stava nastojim 2000. godine svim sredstvima pomo�i Dra�enu Budi�i u
kampanji na predsjedni�kim izborima. Tada o�tro i argumentirano poku�avam
razobli�iti prevaru mesi�izma. Me�utim, Stjepan Mesi� pobje�uje. Usprkos tome
nastavljam borbu protiv mesi�izma, ali i na drugim predsjedni�kim izborima Stjepan
Mesi� ponovno pobje�uje. Usprkos tome nastavljam borbu i nastojim argumentima
obrazlo�iti bit mesi�izma kao destruktivnog politi�kog djelovanja kojemu je cilj
obezvre�ivanje i kriminaliza-cija prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tu�mana te
nametanje narodu povijesnih krivotvorina koje Hrvatsku od �rtve agresije postupno
pretvaraju u agresora i prevoditelja etni�koga �i��enje. U toj borbi pi�em tri nove
knjige {Predsjednik, Predsjednik protiv predsjednika i Moj obra�un s KGB-om), u
kojima je mesi�izam jedna od najva�nijih tema.
Paralelno pi�em i ovu knjigu Tu�manizam i mesi�izam kao drugi dio knjige
Predsjednik protiv predsjednika. Neke tekstove iz ove nove knjige u skra�enome
obliku objavljujem kao posebne �lanke i studije u medijima na okruglim stolovima i
znanstvenim skupovima.
6. Bitne karakteristike tu�manizma
Tu�manizam je cjelovita teorija i praksa, zaokru�ena teorijska i politi�ka doktrina
koja je provedena u dru�tvenoj praksi, a njezin je rezultat pomirba hrvatskoga
naroda u povijesnome procesu velikih svjetskih promjena, sloma komunizma i
komunisti�kih federacija, stvaranje samostalne i suverene hrvatske
dr�ave, obrana hrvatske dr�ave od velikosrpske agresije i obrana opstojnosti i
slobode hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Nema nikakve dvojbe da je Tu�man jedan od najve�ih ljudi u hrvatskoj povijesti jer
je bio na �elu hrvatskoga naroda u vrijeme stvaranja samostalne i suverene dr�ave i
njezine obrane od velikosrpske agresije. Tu�man je formulirao cjelovitu dr�avni�ku
doktrinu koju je potpuno ostvario.
U tome kontekstu samo �u ukratko nabrojiti argumente za ocjenu daje Tu�man jedan od
najve�ih ljudi u hrvatskoj povijesti, odnosno zbog �ega se mo�e ve� danas
konstatirati: povijesni gledano tu�manizam trijumfira, a mesi�izam krahira.
Tu�manovaje zasluga stoje stvorio �iroki nacionalni pokret koji je objedinio sve
hrvatske snage odnosno �to je svojom politikom pomirbe prvi put onemogu�io krvave
hrvatske mostove ideolo�ki sukobljenoga hrvatskoga naroda. Prvi put Hrvati nisu
ratovali jedni protiv drugih, nego je ogromna ve�ina bila na istoj strani.
Nacionalni pokret temeljio se na kri�u i krunici, kao simbolima hrvatskoga
katoli�kog nacionalnog identiteta - nasuprot ateizmu i komunizmu koji su godinama
grubom silom neuspje�no poku�ali uni�titi hrvatski nacionalni i katoli�ki
identitet.
Dakle, nije to bila samo strategija borbe za samostalnu dr�avu i strategija borbe
obrane od agresora, nego i radikalan svjetonazorski sukob, borba protiv komunizma i
ateizma i stvaranje pretpostavki za vi�estrana�je i demokratsko dru�tvo, te
povratak Hrvata vjeri svojih otaca kao bitnom odredi�tu hrvatskog identiteta. Sve
je to Franjo Tu�man ostvario na �elu nacionalnoga pokreta, stvorio je samostalnu
dr�avu, sru�io komunizam i ateizam.
Me�utim, Franjo Tu�man nije do kraja prona�ao strategiju kako obraniti hrvatsku
dr�avnu samostalnost od opasnosti liberalnoga kapitalizma i globalizma.
Franjo Tu�man smatrao je jo� od 1966. godine, kada se upoznao s �velikim me�trom"
Henrjjem Kissingerom, da nema alternative liberalnom kapitalizmu i globalizmu i da
Hrvatska mora i�i tim putem. Tu�man je ve� tada bio svjestan opasnosti za hrvatski
suverenitet i identitet ali je smatrao da �e mo�i spojiti nespojivo. Smatrao je da
�e mo�i sa�uvati hrvatsku dr�avu kao suverenu i samostalnu, da �e mo�i sa�uvati
hrvatski nacionalni identitet uklapanjem i integriranjem Hrvatske u novi svjetski
poredak. Dakle, Tu�man je smatrao da uklju�ivanje Hrvatske u NATO i Europsku uniju
ne�e ugroziti i poni�titi hrvatsku suverenost niti ugroziti hrvatski nacionalni
identitet. Kao olakotna okolnost za tu Tu�manovu naivnost mo�e se navesti �injenica
da se u to vrijeme smatralo da �e Europska unija biti isklju�ivo gospodarska unija
i zajednica suverenih dr�ava, a ne naddr�avna tvorevina i nadnacionalna tvorevina
koja �e poni�titi nacionalni identitet i dr�avnu suverenost, kako se to danas
doga�a, jer nema nikakve dvojbe da Europski ustav dovodi male dr�ave, pa onda i
Hrvatsku, ustavno pravno u lo�iji polo�aj nego �to je Hrvatska bila u SFRJ po
Ustavu iz 1974. godine. Hrvatska prenosi svoju suverenost na Europsku uniju. U
Europskoj uniji sudovi, zakoni Europske unije, iznad su sudova i zakona Hrvatske,
kao budu�e �lanice Europske unije. U Europskoj uniji Hrvatska, kao mala dr�ava po
broju stanovnika, ne sudjeluje u izvr�noj vlasti koja sve propisuje i o svemu
odlu�uje, itd. Dakle, Hrvatska mo�e izgubiti svoju samostalnost kroz balkanske
integracije ali i kroz atlansko-europske integracije. Pitanje je isplati li se to.
Isto tako zanimljivo bi bilo analizirati kako bi te dvojbe danas rje�avao Franjo
Tu�man.
Dr. Franjo Tu�man prihvatio je novi svjetski poredak u kojemu je novi bog profit i
novac, prihvatio je diktaturu Me�unarodnoga monetarnoga fonda, Svjetske banke,
Svjetske trgova�ke organizacije, nadnacionalnoga suda u Hagu, �ime
su se otvorile mogu�nosti da se poni�ti ono veliko �to je hrvatski narod, na �elu s
Franjom Tu�manom, stvorio u Domovinskome ratu.
Tu�man je uo�avao te opasnosti i borio se protiv njih. Tu�man je vjerovao da te
opasnosti mo�e sprije�iti hrvatskim Ustavom. Inzistirao je da se u Ustav zapi�e da
je hrvatski suverenitet nedjeljiv i neprenosiv. Vjerovao je da je to dovoljna
zabrana da njegovi nasljednici ne mogu prihvatiti Europsku uniju koja zna�i
preno�enje nacionalnoga suvereniteta, odnosno, njegovo gubljenje. Na�alost, njegovi
nasljednici na to se ne obaziru. Postupaju kao da hrvatskoga Ustava nema.
Tu�man je bio svjestan opasnosti prisilnog tjeranja Hrvatske na zapadni Balkan i u
neke nove balkanske integracije. I tu je vjerovao da uno�enjem zabrane u hrvatski
Ustav mo�e svoje nasljednike sprije�iti da prihvate i provedu diktaturu stranih
gospodara kojima je obnova balkanske unije jedan od strate�kih ciljeva.
Zbog takvih Tu�manovih stavova gospodari svijeta smatrali su ga konzervativcem i
nacionalistom i opasnim neprijateljem ostvarivanja njihovih planova. Zbog toga su
ga sotonizirali, diskreditirali pa i kriminalizirali brojnim krivotvorinama, da bi
se skr�ili ne samo njegovi otpori, nego i otpori hrvatskoga naroda da suverenitet i
nacionalnu samosvojnost �rtvuje na oltar europeizma i globalizma. Tu�manovom smr�u
sve njegove ograde i rezerve prema opasnostima novih balkanskih integracija, prema
europeizmu i globalizmu, kao procesima ukidanja i negiranja nacionalnoga
suvereniteta, sru�ene su jer su hrvatske politi�ke elite prihvatile sve ultimatume
stranih gospodara.
U takvoj realnoj situaciji Hrvatskoj je potrebna nova nacionalna strategija koja �e
realno vrednovati zasluge dr. Franje Tu�mana i o�uvati sve ono dobro, posebno
njegovu dr�avo-
^4
Zdravko Tomac - TU�MAN IZAM I MESI�IZAM
tvomu politiku, ali i dati nova rje�enja za probleme koje Tu�man za �ivota nije
uspio rije�iti.
Me�utim, najva�nije je rehabilitirati dr�avni�tvo Franje Tu�mana kao temelje
sada�nje i budu�e politike Hrvatske. Jednako je va�no ne samo zbog istine o na�oj
pro�losti nego i zbog budu�nosti zaustaviti detu�manizaciju i objektivno vrednovati
zasluge dr. Franje Tu�mana.
Pritom se ne smije zaboraviti da zasluge dr. Franje Tu�mana ne po�inju devedesetih
godina, kada stvara HDZ kao �iroki nacionalni pokret i kada na �elu hrvatskoga
naroda obnavlja i utemeljuje suverenu i samostalnu hrvatsku dr�avu te pobje�uje
velikosrpskog agresora i osigurava opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini. Da bi mogao u�initi to �to je u�inio u devedesetim godinama, Franjo
Tu�man morao je voditi te�ku i upornu borbu punih tridesetak godina prije 1990.
godine. Tu borbu vodio je ne samo protiv velikosrpske hegemonije nego i protiv
vlastitih zabluda i iluzija da je u komunisti�ko-socijalisti�kome sustavu i
Jugoslaviji mogu�e rije�iti hrvatsko nacionalno pitanje i osigurati ravnopravnost
hrvatskoga naroda. Od �ezdesetih godina pro�loga stolje�a Franjo Tu�man kao
povjesni�ar suprotstavlja se velikosrpskoj promid�bi krivotvorina kojima se
hrvatski narod optu�uje kao genocidni narod. Vodi veliku borbu protiv napuhavanja
zlo�ina u Jasenovcu i bori se za povijesnu istinu.
U borbi za istinu spreman je i�i i u zatvor pa je dva puta i zatvaran. U tim
procesima Tu�man se radikalno mijenja. Tu�man ve� tada spoznaje nu�nost stvaranja
samostalne hrvatske dr�ave, ali kao politi�ar svjestan je da mora �ekati povoljne
povijesne okolnosti, da taj cilj mora ostvarivati postupno, da mora biti veliki
kombinator, veliki �igra�", skrivati prave namjere, prihva�ati kompromise, pu�tati
�la�ne balone" i uvijek imati nekoliko opcija u borbi za ostvarivanje toga cilja.
Tu�man tvrdo vjeruje u uspjeh i tu svoju vjeru prenosi
na narod i prvi put u povijesti uspostavlja se sloga hrvatskoga naroda u
ostvarivanju samostalne i suverene hrvatske dr�ave.
U tome povijesnom procesu Tu�man je morao nadigrati brojne i jake protivnike. Morao
je pobijediti akademike SANU (Srpska akademija znanosti i umjetnosti) i
velikosrpske povjesni�are i krivotvoritelje.
Morao je nadigrati obavje�tajnu �pijunsku mre�u KOS-a i SDB-a, SDS-a, odnosno UDBE,
koja je splela mre�u oko njega. Morao je igrati dvostruku i �ak trostruku igru i na
svoju stranu dobiti neke va�ne igra�e KOS-a i UDBE.
Morao je pobijediti inozemne podzemne mre�e Londona, Pariza i Moskve. Morao je
neutralizirati jake snage me�unarodne zajednice koje su bile protiv bilo kakve
samostalne Hrvatske.
Morao je taktizirati, pa i �initi trule kompromise s hrvatskim Srbima i
bosanskohercegova�kim Srbima koji su se stavili u slu�bu Beograda i velikosrpske
agresije. Morao je rje�avati kvadraturu kruga bosansko-hercegova�ke enigme.
Morao je znati neutralizirati biolo�ke Hrvate, a uistinu anti-hrvate, koji ne samo
da nisu �eljeli Hrvatsku, nego su �inili sve da onemogu�e svaku ideju o samostalnoj
Hrvatskoj.
Morao je prona�i na�ina kako u uvjetima embarga na uvoz oru�ja, stvoriti hrvatsku
vojsku, koja se mo�e suprotstaviti JNA i mo�nim snagama unutar SFRJ koje su dobile
podr�ku me�unarodne zajednice da silom sprije�e osamostaljenje Hrvatske.
U procesu stvaranja nacionalne sloge i izgra�ivanju nacionalnog identiteta kao
uvjeta hrvatske pobjede i stvaranja samostalne i suverene nacionalne dr�ave, Tu�man
je ispravno procijenio da ne mo�e uspjeti bez kri�a, kao simbola, bez hrvatske
Katoli�ke crkve kao garancije hrvatskoga nacionalnoga identiteta. I u tome procesu
Tu�man je morao radikalno
mijenjati ne samo politiku nego i samoga sebe. Nevjerni�ko i vjerni�ko u Tu�manovu
svjetonazoru ispreplitalo se i borilo kroz njegov �ivot. Na kraju je pobijedilo
vjerni�ko, barem ja tako mislim. Me�utim, kod Tu�mana, kao dr�avnika i politi�ara i
domoljuba, nema nikakve dvojbe da je vjerni�ko pobijedilo i mnogo prije njegova
duhovnoga preobra�aja od ateista u vjernika, jer je shvatio da bez kri�a kao
oslonca hrvatski narod ne mo�e stvoriti i obraniti svoju nacionalnu dr�avu.
Svi protivnici koje je Tu�man pobijedio u procesu stvaranja samostalne i suverene
hrvatske dr�ave nikada mu nisu oprostili pobjedu i danas radikalnom
detu�manizacijom nastoje poni�titi ono veliko �to je Tu�man stvorio. Me�utim,
umno�ili su se i novi protivnici. Znatan dio inteligencije i elita u Hrvatskoj koji
danas vladaju kulturom, prosvjetom, medijima, nevladinim udrugama, duboko je
antikr��anski i antinacio-nalno raspolo�en te pod firmom borbe za europsku
Hrvatsku, modernu Hrvatsku, vode pravi kri�arski rat protiv vjere, nacije i
Tu�manova dr�avotvorstva.
Na stotinu se na�ina progoni sve ono �to je kr��ansko i nacionalno, �ak se
zastupanje domoljublja i vjere poku�ava proglasiti govorom mr�nje da bi se u
budu�nosti moglo progoniti i krivi�no. Na udaru su tri temelja hrvatske dr�ave:
- Domovinski rat i svi bitni ljudi koji su pridonijeli obrani i uspostavi
samostalne hrvatske dr�ave;
- Crkva i kri� kao simboli o�uvanja nacionalnog i duhovnog identiteta hrvatskoga
naroda;
- Franjo Tu�man kao obnovitelj hrvatskoga dr�avni�tva.
To se ne radi samo zbog pro�losti nego jo� i vi�e zbog budu�nosti. Poku�ava se
promijeniti pro�lost da bi se nametnula budu�nost protiv interesa hrvatskoga
naroda. Franjo Tu�man bio je svjestan tih opasnosti s kojima smo danas suo�eni.
Zbog toga je i u vrijeme bolesti, dodu�e, s puno manje snage
nego prije, poku�avao vu�i poteze koji �e u budu�nosti otkloniti opasnosti od
gubljenja suverenosti i samostalnosti hrvatske dr�ave i gubljenja nacionalnoga i
duhovnoga identiteta.
Tu�man je vjerovao da �e upisivanjem zabrane u hrvatski Ustav bilo kakvih
balkanskih integracija sprije�iti ovo s �ime smo danas suo�eni u obliku zapadnoga
Balkana i raznih regionalnih balkanskih udru�ivanja. Me�unarodna zajednica i
hrvatske politi�ke i medijske elite ne obaziru se na tu zabranu. Tu�man je smatrao
daje �Olujom" rije�io opasnost od obnove velikosrpske politike i tra�enja srpske
autonomije u Hrvatskoj, ali procesi s kojima smo suo�eni danas pokazuju da te
opasnosti nisu pro�le. Tu�man je smatrao da je Dejton-skim mirovnim sporazumom
osigurao opstojnost i ravnopravnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Me�utim, procesi pokazuju da je danas Bosna i Hercegovina postala privatni posjed
vladara svijeta i njihovih izaslanika i da su Hrvati u Bosni i Hercegovini prestali
biti samostalni politi�ki �imbenik te da sve manje odlu�uju o svojoj sudbini.
Tu�man je usprkos otporima ipak prihvatio globalizam i liberalni kapitalizam kao
neminovnost. Prihvatio je diktaturu Me�unarodnoga monetarnoga fonda, Svjetske banke
i Ha�koga suda nepravde a ne pravde.
Zbog toga danas nije ispravno tvrditi, kako to mnogi tyrde, da je izlaz iz
sada�njih problema povratak na Tu�manovu politiku u cjelini. Izlaz je u prihva�anju
i obrani njegove dr�avotvorne politike i samostalnosti Hrvatske te u
suprotstavljanju krivotvorinama Ha�koga suda i drugim krivotvorinama, ali i u novoj
politici koja �e otkloniti Tu�manove zablude i koja �e dati nove odgovore na
suvremene probleme s kojima se Hrvatska susre�e.
Hrvatska ne mo�e obraniti niti ono pozitivno i veliko u Tu�manovoj dr�avotvornoj
politici bez radikalnih promjena hrvatske politike u odnosu na Europsku uniju, NATO
i Balkan,
18
39
Zdravko Tomac - TU�MANIZAM | MESI�IZAM
bez nove nacionalne politike koja �e �vrsto obraniti na�e nacionalne interese. U
protivnom Hrvatskoj prijeti povratak tamo gdje je ve� bila.
Ponovno smo na raskrsnici na kojoj se moramo odlu�iti ho�emo li na oltar
euroatlantskih i balkanskih integracija i globalizma dobrovoljno �rtvovati svoj
nacionalni suverenitet i identitet ili �emo se tome oduprijeti svim sredstvima.
Ponovno smo na raskrsnici na kojoj se moramo odlu�iti ho�emo li �rtvovati kri�, kao
simbol duhovnosti hrvatskoga naroda i obrane njegove opstojnosti i identiteta ili
�emo prihvatiti ateisti�ko-hedonisti�ki svjetonazor u kojemu �e, na kraju, kr��ani
biti progonjeni kao i u starome Rimu.
Namjerno postavljam ove teze vrlo radikalno i suprotstav-ljeno, da bi jo� jasnije
podvukao dramati�nu situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska.
Pitanje je svih pitanja, ho�e li na sljede�im parlamentarnim izborima pobijediti
politi�ke snage koje �e se temeljiti na obrani Tu�manove dr�avotvorne politike ali
i na davanju novih rje�enja za pitanja koja Tu�man nije rije�io ili ih je pogre�no
rje�avao?
Za budu�nost Hrvatske nije dobra sada�nja politi�ka polarizacija hrvatske na snage
koje radikalno negiraju Tu�mana i one koji ga veli�aju, a nisu spremne dati
odgovore na pitanja koja Tu�man nije rije�io ili ih je pogre�no rje�avao.
7. Tu�manova vizija budu�nosti
Tu�manizam kao politi�ka doktrina, kao dr�avni�tvo, kao povijesna znanstvena
teorija, dao je i odgovore na probleme budu�nosti. Dr. Franjo Tu�man prije vi�e od
deset godina upozorio je na opasnosti s kojima se Hrvatska danas susre�e i s kojima
�e se jo� i vi�e susretati u budu�nosti.
4ft
Franjo Tu�man nije samo upozorio na budu�e opasnosti nego je svojim �ivotnim djelom
i konkretnim politi�kim potezima nastojao prona�i rje�enja za probleme budu�nosti.
To je osobito izra�eno u sljede�im bitnim krupnim procesima koje je Franjo Tu�man
anticipirao, ali ne samo anticipirao, nego u hrvatsku politiku ugradio i za�titne
mehanizme koji bi trebali sprije�iti i onemogu�iti niz negativnih politi�kih
procesa koji mogu ugroziti hrvatsku samostalnost.
1. Franjo Tu�man inzistirao je da se u hrvatskom Ustavu zabrani obnova balkanskih
integracija kao velike opasnosti za samostalnost i suverenost hrvatskoga naroda. Na
njegovo inzistiranje u �lanak 141. hrvatskoga Ustava, izme�u ostaloga je upisano:
zabranjuje se pokretanje postupka udru�ivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim
dr�avama u kojem bi udru�ivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja
jugoslavenskoga dr�avnog zajedni�tva, odnosno neke balkanske dr�avne sveze u bilo
kojem obliku."
Na�alost, usprkos te zabrane, daleko se ve� odmaknulo u integriranju zapadnoga
Balkana kao velike opasnosti za samostalnost i suverenost hrvatske dr�ave.
2. Tu�man je inzistirao da se u hrvatski Ustav u �lanak 1. upi�e da je: ,Jiepublika
Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna dr�ava", a u �lanak 2.
daje: suverenitet Republike Hrvatske neotu�iv, nedjeljiv i neprenosiv". Dakle,
Tu�man je anticipirao aktualne negativne politi�ke procese i opasnosti. Smatrao je
da je nu�no o�uvanje jedinstvenosti hrvatske dr�ave te da i Ustavom treba
onemogu�iti u budu�nosti tendencije federalizacije Hrvatske. Dakle, Tu�man je
anticipirao sada�nje politi�ke opasnosti (obnova plana Z-4 i sve ve�i pritisak i
zahtjevi za politi�kom autonomijom Srba u Hrvatskoj) kao i latentne opasnosti
zahtjeva za autonomijom Istre.
Zdravko Tomac - TU�MANIZAMI MESI�IZAM
3. Dr. Franjo Tu�man u svojoj politi�koj doktrini, ali i u politi�koj praksi,
dosljedno je zastupao i branio stajali�te da se samostalnost i cjelovitost hrvatske
dr�ave brani izme�u ostaloga i obranom ravnopravnosti i suverenosti hrvatskoga
naroda u Bosni i Hercegovini i stalnom brigom za Hrvate i njihovu ravnopravnost u
Bosni i Hercegovini. Odstupanje od te politike nanijelo je nesagledive �tete
hrvatskome narodu u cjelini, a ne samo Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
4. Bitni element Tu�manove politi�ke doktrine jest rje�avanje odnosa s najbrojnijim
narodom na Balkanu - srpskim narodom. �ak se mo�e re�i daje Tu�man ostavio vrlo
jasan politi�ki testament svojim nasljednicima u kojem tra�i da se trajno rije�e
odnosi sa srpskim narodom, ali da se rije�e na na�elima uva�avanja i
ravnopravnosti, na na�elima istine, a ne prihva�anjem krivotvorina i amnestiranjem
velikosrpske agresije i podjelom krivnje.
5. Tu�manova politi�ka doktrina bez ikakvih dvojbi vrlo je jasno definirala odnos
Hrvatske prema euroatlantskim integracijama. Tu�man je smatrao da Hrvatska smije
u�i samo u one integracije u kojima zadr�ava svoju suverenost, odnosno, u
integracije u koje se udru�uju suverene i ravnopravne dr�ave, a ne u razne
naddr�avne integracije u kojima hrvatski narod gubi svoj suverenitet i
samostalnost.
Dakle, mo�e se re�i s punim pravom da je tu�manizam ili Tu�manova doktrina uspjela
u posebnim povijesnim i te�kim okolnostima ne samo stvoriti i obraniti samostalnu i
suverenu Hrvatsku, pridonijeti opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, nego i
dati cijelovitu politi�ku platformu za budu�nost i probleme s kojima se i danas
Hrvatska i hrvatski narod susre�u.
Upravo zato svi oni koji �ele nametnuti hrvatskome narodu politi�ku koncepciju koja
smjera poni�titi Tu�manovo djelo nastoje svim sredstvima ne samo osporiti njegovu
politi�ku i
dr�avni�ku doktrinu nego i njezinu realizaciju pretvoriti u zlo�ina�ki pothvat i
zlo�ina�ko djelo, a glavne aktere, na �elu s Franjom Tu�manom, u zlo�ince i
kriminalce.
8. Odnos prema Ha�kome sudu bitan je za razlikovanje tu�manizma i mesi�izma
Tu�man je ispravno uo�io da �e dugo trajati sna�ni pritisci kojima je cilj
krivotvorenje novije hrvatske povijesti, krimina-lizacija Domovinskoga rata i s
pomo�u krivotvorina nametanje povijesne inverzije kojom bi se Hrvati od �rtve
velikosrpske agresije pretvorili u krivce i agresora, hrvatsko dr�avno i vojno
vodstvo u zlo�ina�ku organizaciju, a oslobodila�ke akcije hrvatske vojske u
zlo�ina�ke pothvate. Zato je Tu�man vodio jasnu i diferenciranu politiku prema
Ha�kome sudu. Bio je od po�etka svjestan da dio me�unarodne politike �eli
zlouporabiti Ha�ki sud i njegovim procesima i presudama nametnuti povijesne
krivotvorine kojima bi se Hrvatska optu�ila i od �rtve pretvorila u agresora i
krivca. Zbog toga je Franjo Tu�man samo uvjetno sura�ivao s Ha�kim sudom, priznavao
je samo pravo Ha�koga suda da istra�uje i sudi pojedina�ne zlo�ine koji su se u
obrambenome Domovinskom ratu u�inili s hrvatske strane i u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini. Ali nije priznavao pravo Ha�kome sudu da istra�uje i procesuira kao
navodni zlo�ina�ki pothvat �Oluju" i druge oslobodila�ke akcije hrvatske vojske i
nije priznavao pravo Tu�iteljstvu da na temelju politi�kih kvalifikacija i
diskvalifikacija i te�kih krivotvorina optu�uje dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske,
odnosno, da ga pretvara u zlo�ina�ku organizaciju, a oslobodila�ke akcije u
zlo�ina�ki pothvat.
Dakle, Franjo Tu�man nije kapitulirao pred Ha�kim sudom, niti je prihvatio, bez
obzira na pritiske, pravo Ha�koga
suda da istra�uje kao kriminalno djelo oslobodila�ke akcije i cijeli Domovinski
rat. Taj klju�ni korak koji je otvorio prostor za kriminalizaciju Domovinskoga rata
i dr�avnoga i vojnoga vodstva pa i cijeloga hrvatskoga naroda, u�inila je tre-
�esije�anjska vlast 2000. godine, dakle, Stjepan Mesi� kao predsjednik dr�ave i
�estero�lana koalicija na �elu s Ivicom Ra�anom, kada su saborskom Rezolucijom dali
pravo Ha�-kome sudu da istra�uje cijeli Domovinski rat. Stjepan Mesi� oti�ao je i
dalje u svojoj � suradnji" s Hagom. Ne samo da je dao sve transkripte mimo
procedure, kr�e�i hrvatske zakone, nego je i kao svjedok optu�be protiv Tihomira
Bla�ki�a zapravo optu�io dr. Franju Tu�mana i dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske za
etni�ko �i��enje Srba u Hrvatskoj i za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
9. Mesi� je u Hagu govorio ono �to se od njega tra�ilo
Svjedo�enje Stjepana Mesi�a u ulozi za�ti�enoga tajnoga svjedoka optu�be protiv
generala Tihomira Bla�ki�a, od 16. do 19. o�ujka 1998., bilo je ne samo va�no nego
i presudno za odnos Ha�koga suda prema tada�njim i budu�im optu�enicima iz Hrvatske
i Bosne i Hercegovine i prema Domovinskom ratu u cjelini. Ve� na tome svjedo�enju
bilo je jasno da Ha�ki sud ne zanimaju po�initelji konkretnih zlo�ina, nego da ih
zanima mogu li na�i kakve-takve dokaze kojima bi optu�ili vojno i dr�avno vodstvo
Hrvatske, na �elu s dr. Franjom Tu�manom, za organiziranje zlo�ina�kih pothvata i
za planiranje i provo�enje etni�koga �i��enja na zlo�ina�ki na�in, radi stvaranja
etni�ki �iste velike Hrvatske. Ve� je tada bilo jasno da se mijenja strategija
Ha�koga suda, da Ha�ki sud, suprotno svome Statutu, ne �eli suditi na temelju
osobne
krivnje, nego da, na temelju �irokoga tuma�enja zapovjedne odgovornosti, �eli
suditi dr�avnom i vojnom vrhu Hrvatske, na �elu s dr. Franjom Tu�manom. Cilj je
Ha�koga suda ravnomjerno raspodijeliti krivnju i amnestirati krivnju �me�unarodne
zajednice". Cilj je hrvatski Domovinski rat kao obrambeni rat i Hrvatsku kao �rtvu
agresije pretvoriti u agresora na Srbe i Muslimane te umjesto su�enja za pojedine
zlo�ine, koje su pojedini Hrvati po�inili u ratu i u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini, podignuti optu�nicu protiv dr�avnoga i vojnoga vodstva, s
krivotvorenom tezom da je to bila smi�ljena politika genocida radi stvaranja
etni�ki �iste velike Hrvatske.
Dakle, cilj je bio pojedina�ne i skupne zlo�ine po�injene u osloba�anju Hrvatske i
u ratu u Bosni i Hercegovini, kakvi se doga�aju u svim obrambenim ratovima,
pretvoriti u planirani i provedeni genocid, na �ijemu je �elu bilo dr�avno i vojno
vodstvo Hrvatske, pod vodstvom dr. Franje Tu�mana, prvoga hrvatskoga predsjednika.
Najve�a povijesna krivotvorina Tu�iteljstva Ha�koga suda i njegovih politi�kih
sponzora jest to �to svim sredstvima poku�avaju hrvatski obrambeni rat izjedna�iti
s velikosrpskom agresijom, ukinuti razlikovanje izme�u agresora i �rtve te sve
pojedina�ne i skupne zlo�ine po�injene u obrani proglasiti zlo�inima koje je
planiralo vojno i dr�avno vodstvo Hrvatske, na �elu s dr. Franjom Tu�manom.
U tome je kontekstu su�enje generalu Tihomiru Bla�ki�u bilo prijelomna to�ka u
pisanju krivotvorene povijesti i pretvaranju vojnoga i dr�avnoga vodstva Hrvatske u
kriminalnu organizaciju koja je, navodno, planirala i zlo�inima provela etni�ko
�i��enje i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini radi stvaranja etni�ki �iste velike
Hrvatske.
Stjepan Mesi�, kao biv�i visoki HDZ-ov du�nosnik i obna-�atelj najvi�ih dr�avnih
du�nosti u Hrvatskoj upravo u vrijeme
Domovinskoga rata i u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kao jedan od najbli�ih
suradnika dr. Franje Tu�mana i �ovjek vrlo zaslu�an za stvaranje i obranu Hrvatske,
bio je, prema mi�ljenju Tu�iteljstva Ha�koga suda, pogodan svjedok ako pristane
svojim svjedo�enjem i svojim izjavama potvrditi optu�nicu protiv generala Tihomira
Bla�ki�a.
Tu�iteljstvo Ha�koga suda nije slu�ajno pozvalo Stjepana Mesi�a kao svjedoka
optu�be protiv generala Tihomira Bla�ki�a. U to je vrijeme Stjepan Mesi� vi�e puta,
javno i o�tro, nakon �to se razi�ao s dr. Franjom Tu�manom i HDZ-om, optu�ivao dr.
Franju Tu�mana i HDZ i vojno i dr�avno vodstvo Hrvatske, a jo� vi�e vodstvo Hrvata
u Bosni i Hercegovini, za zlo�ina�ku politiku. Odnosno, Stjepan Mesi� je, nakon
susreta Milo�evi�a i Tu�mana u Kara�or�evu, tvrdio da je predsjednik Tu�man bitno
promijenio svoju politiku te daje u dogovoru s Milo�evi�em vukao poteze da bi
podijelio Bosnu i Hercegovinu te da se u ostvarivanju te politike nije ustru�avao
ni u kori�tenju zlo�ina radi etni�kog �i��enja, kako Srba tako i Muslimana.
Prije svjedo�enja na Ha�kome sudu Stjepan Mesi� imao je generalnu probu s
Tu�iteljstvom Ha�koga suda, na kojoj su dogovarali strategiju Mesi�eva svjedo�enja.
Samo svjedo�enje pokazuje daje Stjepan Mesi� rekao sve ono �to su tu�itelji i suci
Ha�koga suda htjeli �uti.
10. Postoje brojni dokazi koji opovrgavaju Mesi�evo svjedo�enje
Danas je ve� brojnim dokumentima, izjavama i knjigama dokazano da je svjedo�enje
Stjepana Mesi�a bilo neistinito te da se radi o te�kim krivotvorinama protiv Hrvata
iz srednje Bosne, koje se temelje na pretpostavci da su oni bili oru�e u
rukama zlo�ina�ke politike Franje Tu�mana i Hrvatske radi etni�koga �i��enja
Muslimana i pripajanja srednje Bosne etni�ki �istoj velikoj Hrvatskoj.
Nedvojbeno je da je Stjepan Mesi� u Hagu svjedo�io o �prikrivenoj politici podjele
Bosne izme�u Hrvatske i Srbije", �0 sastanku u Kara�or�evu 1991. izme�u Slobodana
Milo�evi�a i Franje Tu�mana" i o �umije�anosti Hrvatske u hrvatsko--muslimanski rat
u srednjoj Bosni".
To je svjedo�enje Ha�kome sudu bilo �krunskim dokazom" da bi moglo presuditi da je
Hrvatska bila agresor, da su Hrvati u srednjoj Bosni napali Muslimane itd. To je
bilo �krunsko svjedo�enje", jer, kako je re�eno na Sudu, bilo je to svjedo�enje
�ovjeka koji je bio u vrhu vlasti i najbli�i suradnik Franje Tu�mana. Od
svjedo�enja Stjepana Mesi�a, Tu�iteljstvo Ha�koga suda, u svim svojim optu�nicama,
optu�uje hrvatsko dr�avno i vojno vodstvo, a posmrtno i dr. Franju Tu�mana, za
stvaranje zlo�ina�ke organizacije, a te iskonstruirane optu�nice i Tu�iteljstvu i
inim �tu�iteljima' slu�e kao podloga na kojoj svim silama poku�avaju na� Domovinski
rat pretvoriti od na�ega ponosa u na�u sramotu.
Hrvatska dr�ava i hrvatski narod ne�e mo�i izi�i iz ove situacije, koja se iz dana
u dan zao�trava, bez su�eljavanja s istinom i otvaranja javne rasprave o svim
problemima koji su gurnuti pod tepih, uklju�uju�i i raspravu o svjedo�enju
sada�njega predsjednika Stjepana Mesi�a na Ha�kome sudu i o posljedicama toga
svjedo�enja. Morat �e se, prije ili kasnije, rasplesti klupko u kojemu se ne zna
�tko pije a tko pla�a", morat �e se dati precizan odgovor na sljede�a pitanja:
1. Je li dr. Franjo Tu�man hrvatski velikan ili ratni zlo�inac?
2. Je li Domovinski rat na� ponos ili na�a sramota?
3. Treba li, bez obzira na posljedice, braniti i obraniti dignitet Domovinskoga
rata ili treba, kako se ka�e, radi vi�ih in-
47
teresa, priznati krivnju koje nema, poniziti se, izbrisati sve stoje stvoreno na
temeljima Domovinskoga rata, uklju�uju�i i Hrvatsku kao nacionalnu dr�avu
hrvatskoga naroda, te krenuti k izgradnji neke tre�e Hrvatske, kao gra�anske
dr�ave, u koju ne�e biti ugra�eno ni�ta od vrijednosti na kojima je napravljena
Tu�manova Hrvatska.
11. Mesi� �etvrti put u Hagu?
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesi� po svemu sude�i ne mo�e izbje�i svoje
svjedo�enje kao svjedok optu�be protiv optu�enih Hrvata iz Bosne i Hercegovine
(Prli�a, Praljka i drugih) jer se znatan dio optu�nice temelji na svjedo�enju
Stjepana Mesi�a u procesu protiv Tihomira Bla�ki�a.
Tu�iteljstvo je poku�alo izbje�i ponovno svjedo�enje Stjepana Mesi�a te njegovo
svjedo�enje s procesa Tihomiru Bla�-ki�u prilo�iti kao dokaz za svoju optu�nicu i
protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
Me�utim, tome se energi�no usprotivila obrana, tra�e�i pravo unakrsnog ispitivanja
svjedoka Stjepana Mesi�a jer je u dosada�njem procesu obrana uspjela uklju�iti nove
dokaze koji opovrgavaju Mesi�evo svjedo�enje.
Tako, na primjer, Slobodan Praljak vi�e je puta citirao dokumente i argumente iz
knjige prof. dr. Miroslava Tu�mana Vrijeme krivokletnika, u kojoj se sustavno i
neopovrgljivo dokazuje da je svjedo�enje Stjepana Mesi�a puno neistina i daje
potpuno pogre�no prikazalo bitne doga�aje te daje krivotvorinama optu�io dr�avni i
vojni vrh Republike Hrvatske na �elu s Franjom Tu�manom.
Kad je Slobodan Praljak rekao da ima na desetke primjera na osnovi te knjige, sudac
je prihvatio da se cijela knjiga prilo�i kao dokaz.
!. DIO - MESI�IZAM PROTIV TU�MANIZMA
Pored knjige prof. dr. Miroslava Tu�mana Vrijeme krivokletnika, u kojoj je s pomo�u
vi�e od 600 dokumenata dokazano da je Stjepan Mesi� la�no svjedo�io, postoje i
brojni drugi dokumenti, izjave i knjige koje potpuno opovrgavaju svjedo�enje
Stjepana Mesi�a.
Zato je razumljivo stoje obrana inzistirala da dobije pravo unakrsno ispitivati
svjedoka optu�be Stjepana Mesi�a i �to ne �eli prihvatiti njegovo svjedo�enje iz
drugog procesa kao argument optu�be u ovom procesu. Vjerojatno je i Tu�iteljstvo
Ha�koga suda bilo svjesno opasnosti za svoju optu�bu od unakrsnog ispitivanja
Stjepana Mesi�a te je zato poku�alo trikom svjedo�enje Stjepana Mesi�a iz procesa
Tihomiru Bla�ki�u koristiti kao krunsko svjedo�enje i u ovom procesu bez mogu�nosti
da obrana ispita vjerodostojnost svjedo�enja Stjepana Mesi�a. O�ito da taj trik ne
mo�e pro�i i da �e Sud, da i on ne bi izgubio svaku vjerodostojnost, morati
prihvatiti zahtjev obrane i pozvati Stjepana Mesi�a da ponovi svoj iskaz u svim
onim slu�ajevima u kojima je njegovo prethodno svjedo�enje Tu�iteljstvo koristilo
kao krunski dokaz i na su�enju Prli�u, Praljku i drugima.
Ponovni dolazak u svojstvu svjedoka optu�be aktualnoga predsjednika Republike
Hrvatske da bi svjedo�io u korist optu�be u kojoj se dr�avno i vojno vodstvo
Hrvatske iz razdoblja kada je i Mesi� bio u samom vrhu, optu�uje kao zlo�ina�ka
organizacija i agresor na Bosnu i Hercegovinu, svakako �e biti jedan od presudnih
doga�aja koji �e bitno utjecati ne samo na presudu protiv Hrvata iz Bosne i
Hercegovine nego i na politi�ke procese u Hrvatskoj.
Stjepan Mesi� na�i �e se u vrlo te�kom polo�aju jer �e ga obrana optu�enih unakrsno
ispitivati da bi argumentima potpuno osporila vjerodostojnost i istinitost njegova
svjedo�enja.
Na osnovi argumenata i �injenica s kojima raspola�e obrana, a koji ru�e temelje
optu�nice protiv dr�avnoga i vojnoga
ACl
Zdravko Tomac - TU�MANIZAM IMESI�IZAM
vodstva Hrvatske kao navodne zlo�ina�ke organizacije i organizatora i provoditelja
etni�kog �i��enja i �zlo�ina�kog pothvata" u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i
Tu�iteljstvo �e se na�i u te�kom polo�aju jer se ru�e klju�ni dokazi optu�nice.
Budu�i da je u me�uvremenu brojnim dokumentima dokazano da je drugi hrvatski
predsjednik Stjepan Mesi� govorio neistine, daje njegovo svjedo�enje bilo
krivokletstvo, i Stjepan Mesi� i Tu�iteljstvo nalaze se u neugodnoj situaciji, a
obrani se pru�a mogu�nost da �rasturi" ne samo svjedo�enje Stjepana Mesi�a nego i
neutemeljenu optu�nicu Tu�iteljstva.
�etvrti odlazak Stjepana Mesi�a u Den Haag mnogo je delikatniji od svih
dosada�njih. Godine 1998. Mesi� je svjedo�io kao gra�anin a ne kao dr�avni
du�nosnik. Tada je bio samo nositelj va�nih politi�kih i dr�avnih du�nosti u
pro�losti. Me�utim i tada je te�inu njegovu svjedo�enju davala �injenica stoje bio
visoki dr�avni du�nosnik i bliski suradnik dr. Franje Tu�mana u vremenu o kojem je
svjedo�io.
Danas je situacija mnogo delikatnija i slo�enija jer Stjepan Mesi� odlazi
svjedo�iti kao svjedok optu�be, kao nositelj najva�nije dr�avne du�nosti, kao
predsjednik Republike Hrvatske. On �e objektivno do�i u sukob interesa i osobno u
vrlo te�ku situaciju. Bit �e mu te�ko priznati da je bio krivo-kletnik i da je
la�no svjedo�io, ali jednako �e mu te�ko biti, mo�da i te�e, s obzirom na du�nost
predsjednika Republike, koji je prisegao da �e �tititi i provoditi Ustav i zakone
Republike Hrvatske i pridonositi ostvarivanju i za�titi nacionalnih i dr�avnih
interesa, svjedo�iti protiv Hrvatske, jer optu�nica optu�uje Hrvatsku, a ne samo
pojedince.
Dakle, kao predsjednik Republike Hrvatske u skladu sa svojom ustavnom obvezom i
prisegom, Stjepan Mesi� morao bi priznati svoju pogre�ku, povu�i veliki dio svog
svjedo�enja
i osporiti one dijelove optu�nice koji optu�uju Hrvatsku kao zlo�ina�ku
organizaciju koja je tobo�e izvr�ila agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
To bi bilo jedino �asno rje�enje i u skladu s �esto isticanim stavom aktualnoga
hrvatskog predsjednika da se svi zajedno i svaki gra�anin Hrvatske moraju suo�iti s
istinom ma koliko ona gorka bila.
Dakle, na ponovnom svjedo�enju u Den Haagu Stjepan Mesi� ima dvije mogu�nosti. Prva
je da prihvati argumente obrane u svim onim slu�ajevima u kojima �e obrana dokazati
da je njegovo svjedo�enje bilo neistinito, odnosno da izjavi da povla�i svoje
prija�nje svjedo�enje, �ime bi sru�io veliki dio optu�nice, posebno onaj dio u
kojem se neutemeljeno optu�uje hrvatsko dr�avno i vojno vodstvo kao zlo�ina�ka
organizacija, a optu�eni Hrvati iz Bosne i Hercegovine kao njezin dio i produ�ena
ruka.
Druga je mogu�nost da i dalje ostane pri svojim izjavama i tvrdnjama, �ime �e
po�initi novo krivokletstvo ne samo kao svjedok na Ha�kome sudu, nego i kao
predsjednik Republike Hrvatske, koji, suprotno svojoj prisegi, umjesto da pridonosi
ostvarivanju i za�titi nacionalnih i dr�avnih interesa, pridonosi destruiranju
Hrvatske, optu�uju�i je za ono za �to nije kriva.
U svakom slu�aju to novo svjedo�enje Stjepana Mesi�a, bez obzira kako bude
svjedo�io, bitno �e utjecati na povijesne i politi�ke procese u Hrvatskoj.
12. Pojam i bitne karakteristike mesi�izma
Mesi�izam je koncepcija ru�enja i destrukcije �ivotnoga djela prvoga hrvatskoga
predsjednika Franje Tu�mana. Mesi� nastoji dokazati da je njegova koncepcija
zasnovana
na krivotvorinama istinita i da na osnovi njegove koncepcije treba osporiti veliku
ulogu Franje Tu�mana te dokazati da je dr. Franjo Tu�man vodio ne samo pogre�nu,
nego i zlo�ina�ku politiku. Stjepan Mesi� nastoji dokazati da je potrebno
radikalnom detu�manizacijiom stvoriti pretpostavke za nekakvu novu Hrvatsku koja �e
biti izgra�ena na nekim drugim temeljima, a ne na onim na kojima je izgra�ena
Tu�manova Hrvatska.
Franjo Tu�man prigrlio je Stjepana Mesi�a kao sina i postavio ga na najva�nije
politi�ke i dr�avne du�nosti. Treba re�i da je u tome razdoblju Stjepan Mesi� s
Franjom Tu�manom bio prst i nokat, da je bio drugi �ovjek hrvatske dr�ave, vrlo
zaslu�an, odnosno, da je odigrao vrlo pozitivnu i veliku ulogu u stvaranju i obrani
hrvatske dr�ave i u borbama oko razdru�ivanja SFRJ i sprje�avanja dr�avnoga udara.
Stjepan Mesi� ima prirodan �arm i sposobnost vrlo uvjerljivo obrazlagati za�to u
razli�itim prilikama o istim doga�ajima govori vrlo razli�ito. �ak �tovi�e, izborio
se za to da ljudi te njegove promjene u politici prihva�aju sa simpatijama, kao
sposobnost i �arm, a ne kao manipuliranje i laganje.
Me�utim, unato� o�itoj sposobnosti Stjepana Mesi�a da s velikom lako�om mijenja
politi�ka stajali�ta, ipak je te�ko shvatiti za�to je Stjepan Mesi� toliko
radikalno promijenio svoja stajali�ta o najte�em razdoblju stvaranja i obrane
hrvatske dr�ave, u kojemu je on osobno, poslije Franje Tu�mana, bio najva�nija i
najzaslu�nija osoba. Za tako drasti�nu promjenu stajali�ta, kojima Mesi� osporava i
vlastitu veliku ulogu, morali su postojati jaki razlozi.
Stjepan Mesi� procijenio je da samo radikalnim negiranjem Franje Tu�mana mo�e na
velika vrata ponovno u�i u visoku politiku. Dakle, prema mome mi�ljenju, najva�niji
razlog Mesi�eve antitu�manovske politike jest njegova politi�ka procjena da upravo
antitu�manovskom politikom, na-
kon �to je od 1994. do 1997. izgubio sve svoje politi�ke pozicije, mo�e ponovno
do�i u sam vrh hrvatske politike s ambicijom da postane ne samo drugi hrvatski
predsjednik nego i da diskreditacijom Tu�mana i ru�enjem njegove dr�avotvorne
politike postane ve�im predsjednikom od dr. Franje Tu�mana. Mesi�eva je ambicija
biti utemeljiteljem europske gra�anske Hrvatske i zato nastoji sru�iti �ivotno
djelo Franje Tu�mana - Hrvatsku kao nacionalnu dr�avu hrvatskoga naroda.
Stjepan Mesi�, kao �ovjek s velikim politi�kim iskustvom i izvrsnim politi�kim
instinktom, znao je prepoznati trendove koji dolaze. Pozorno je slu�ao �to mu
govore strani veleposlanici, posebno britanski, francuski i ameri�ki. Shvatio je da
su oni krenuli, bez zadr�ke, na ru�enje Tu�manova HDZ-a i da tra�e nove politi�ke
snage i nove politi�are, ali i nasljednika dr. Franje Tu�mana, koji po svim bitnim
kriterijima mora biti �antitu�man". Ali bilo je jasno da tra�e nove politi�are, tj.
novoga vo�u koji je spreman bespogovorno provoditi interese me�unarodne zajednice i
velikih sila, koji �e bespogovorno realizirati sve zahtjeve i detu�manizirati
Hrvatsku te u korijenima onemogu�iti svaki oblik hrvatskog nacionalizma.
Vrlo brzo, jo� za Tu�manova �ivota, Stjepan Mesi� shvatio je da se isplati
optu�ivati Tu�mana, da treba pronalaziti dokaze protiv Tu�mana, da treba govoriti
ono �to predstavnici me�unarodne zajednice i velikih sila �ele �uti, da treba
prihvatiti la�ne argumente koji �e velikosrpsku agresiju postupno pretvarati u
sukob s podijeljenom odgovorno��u, koji �e postupno izjedna�avati krivnju �rtve i
agresora, odnosno, kojima �e se Franju Tu�mana i hrvatsko dr�avno i vojno vodstvo
optu�iti da su bili zlo�ina�ka organizacija.
Stjepan Mesi� u tome je vidio svoju veliku �ansu. Otvoreno se svojim napadima na
Franju Tu�mana nudio kao najbolji
Zdravko Tomac-TU�MANIZAM I MESI�IZAM
svjedok u Hagu protiv Tu�mana i dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske. Znao je da �e
to njegovo svjedo�enje biti �odsko�na daska" za povratak na politi�ki vrh, sve do
nasljednika dr. Franje Tu�mana.
Tu svoju ambiciju Stjepan Mesi� nije krio, �ak ni kao svjedok pred Ha�kim sudom,
jer im je znakovito rekao da �e se ubrzo vidjeti s kime su oni razgovarali i kakva
�e biti njegova uloga u budu�nosti.
Dakle, Stjepan Mesi� �vrsto je bio odlu�io, ako mu se uka�e prilika, da �e i�i u
Hag i to je vi�e puta javno govorio, zapravo se posredno nudio za svjedoka optu�be.
�vrsto je odlu�io i�i u Hag, ne kao svjedok ekspert, neutralan svjedok, nego kao
svjedok optu�be protiv generala Bla�ki�a. Jednako je tako �vrsto odlu�io svoje
svjedo�enje protiv generala Bla�ki�a iskoristiti za optu�be protiv Franje Tu�mana,
dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske i razdoblja u kojemu je bio drugi �ovjek HDZ-a i
Hrvatske, odmah iza Tu�mana.
Dakle, �nudio se" ne samo za tajnog, za�ti�enog svjedoka, nego i svjedoka
pokajnika. U to je vrijeme znao da je dr. Franjo Tu�man ve� te�ko bolestan i nije
isklju�eno da je svoju ulogu svjedoka pokajnika prihvatio da bi, optu�uju�i druge,
skinuo svaku mogu�u svoju odgovornost. Iako ima dosta onih koji tvrde da se Stjepan
Mesi� prihvatio nezahvalne uloge svjedoka pokajnika i zbog straha da nakon smrti
dr. Franje Tu�mana ne do�e i on na red po zapovjednoj odgovornosti, kao najvi�e
rangirani hrvatski du�nosnik nakon Tu�mana, uvjeren sam da taj strah nije bio
glavni razlog njegova odlaska u Hag.
SA
13. Za�to je Mesi� i�ao u Hag?
Glavni razlog, prema mome mi�ljenju, bila je ispravna procjena da �e me�unarodna
zajednica upravo u njemu, Stjepanu Mesi�u, prepoznati najpogodnijeg �ovjeka za
ostvarivanje svoje politike koju su namijenili Hrvatskoj. Stjepan Mesi� ispravno je
procijenio da me�unarodna zajednica nije do kraja zadovoljna politikom Dra�ena
Budi�e i Ivice Ra�ana, ni politikom drugih oporbenih lidera, jer oni nisu bili
spremni, pogotovo ne Dra�en Budi�a, bespogovorno provoditi politiku me�unarodne
zajednice i politiku radikalne de-tu�manizacije i kriminalizacije Domovinskog rata.
Zato je vjerovao da �e svojom radikalnom kritikom Tu�mana i govorenjem krivotvorina
o Domovinskom ratu postati kandidat me�unarodne zajednice za Tu�manova nasljednika
i da �e ga ona svesrdno podr�ati.
Ivica Ra�an, Dra�en Budi�a i drugi hrvatski politi�ari izvan HDZ-a znali su da
me�unarodna zajednica uporno radi na smjeni vlasti u Hrvatskoj. Me�utim, ni Ra�an
ni drugi nisu �eljeli do kraja diskreditirati Tu�manovu politiku, a pogotovo
Tu�manu odre�i zasluge u stvaranju i obrani Hrvatske. Jo� su manje pristajali na
kriminalizaciju Domovinskog rata. Zato zajedni�ki kandidat SDP-a i HSLS-a Dra�en
Budi�a nije pobijedio na predsjedni�kim izborima. �Me�unarodna zajednica" u�inila
je sve da bi onemogu�ila izbor Dra�ena Budi�e za predsjednika Hrvatske, jer im je
previ�e sli�io na Tu�mana, jer je bio hrvatski domoljub i �ovjek koji je �vrsto
branio istinu o Domovinskom ratu i suprotstavljao se krivotvorinama Ha�kog suda.
Bojali su se da bi Dra�en Budi�a pravio probleme i da bi se suprotstavljao politici
�me�unarodne zajednice".
Suprotno tome, Mesi� je iz dana u dan dokazivao da je �dobar materijal", od kojega
se mo�e napraviti upravo ono
�to ti treba. Transformirao se od velikog i �estokog nacionalista u velikog
Europejca i pobornika novog bratstva i zajedni�tva na Balkanu. Ne samo �to se u
svojim istupima nije suprotstavljao povijesnim krivotvorinama, nego ih je i vrlo
uspje�no lansirao te na osnovi njih vukao konkretne politi�ke poteze. Dakle,
Stjepan Mesi� uspio je radikalnom antitu�-manovskom politikom ne samo vratiti
izgubljene pozicije, nego i postati Tu�manov nasljednik i pobijediti sve politi�ke
suparnike u Hrvatskoj. Me�utim, cijelo je vrijeme bio svjestan da �e njegova
pobjeda biti �pirova" pobjeda ako ne pobijedi i dr. Franju Tu�mana, odnosno, da je
preminuli Franjo Tu�man, njegov najva�niji i pravi politi�ki protivnik. Zato je
sebi zadao veliku zada�u: prihva�anjem i nametanjem krivotvorina naknadno dokazati
da je njegovo svjedo�enje u Hagu bilo u interesu hrvatskoga naroda, a ne nacionalna
izdaja.
14. Borba za mjesto u povijesti
Povijest �e staviti to�ku na taj sukob, jer vrijeme nepogre�ivo sve stavlja na
svoje mjesto pa �e tako dati i kona�nu ocjenu o tome svjedo�enju i odrediti
povijesno mjesto i Franji Tu�manu i Stjepanu Mesi�u. Mjesto i prvog i drugog
hrvatskog predsjednika u povijesti ovisit �e o uspjehu i neuspjehu Me-si�eve
optu�nice protiv Tu�mana, odnosno, o tome ho�e li hrvatski narod stvarno prihvatiti
i provesti radikalnu detu�-manizaciju ili �e je odbaciti.
Ako se doka�e da je Franjo Tu�man bio hrvatski velikan, utemeljitelj i obnovitelj
hrvatske dr�ave, da je najzaslu�niji za stvaranje i obranu hrvatske dr�ave i
opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, onda �e svjedo�enje i optu�ba
Stjepana Mesi�a biti tretirani i kao nacionalna izdaja, a Stjepan Mesi� imat �e
vrlo ru�no mjesto u hrvatskoj povijesti.
sa
/ obrnuto, ako se doka�e da je Stjepan Mesi� govorio istinu, da je Franjo Tu�man
doista bio na �elu zlo�ina�ke organizacije i da je Tu�manova Hrvatska utemeljena na
zlo�inu, onda �e Stjepan Mesi� biti hrvatski Mojsije koji je izveo hrvatski narod
iz Tu�manove zlo�ina�ke mo�vare u demokratsku Europu. Tada �e Stjepan Mesi� imati
veliku ulogu u hrvatskoj povijesti, a Tu�man vrlo ru�nu.
U toj borbi nema nerije�enog rezultata, jer nije mogu�e istodobno tvrditi da je
Franjo Tu�man hrvatski velikan i obnovitelj hrvatske dr�ave, a da je Mesi�, koji ga
optu�uje daje zlo�inac, hrvatski spasitelj.
Ve�ina hrvatskoga naroda brani Domovinski rat, brani Franju Tu�mana i dr�avno i
vojno vodstvo, suprotstavlja se krivotvorenim optu�nicama, ali, na�alost, isti ti
gra�ani ve�inom glasaju za Stjepana Mesi�a koji zastupa potpuno druk�iju politi�ku
koncepciju i koji s pravom govori da on ima legitimno pravo nastaviti s radikalnom
detu�manizacijom, jer je na toj politici dva puta pobijedio na predsjedni�kim
izborima.
Svoje opredjeljenje u tom sukobu i kad bih htio, ne bih mogao tajiti, jer sam mnogo
puta javno istupao, a i u svojim knjigama, Predsjednik (Protiv krivotvorina i
zaborava) i Predsjednik protiv predsjednika, jasno sam i argumentirano obrazlo�io
svoje stajali�te - da je dr. Franjo Tu�man jedan od hrvatskih velikana, a s
vremenom �e vjerojatno biti i najve�i.
Me�utim, unato� svojem osobnom opredjeljenju, uvijek sam bio spreman, kao i danas,
razmotriti i druk�ija mi�ljenja i sve �injenice koje opovrgavaju moje
opredjeljenje. Tako sam postupio i u pisanju ove knjige Tu�manizam i mesi�i-zam.
Nastojao sam napisati po�tenu i objektivnu knjigu.
Knjiga nije pisana crno-bijelom tehnikom, u kojoj se Franjo Tu�man prikazuje kao
esencija dobra i svjetlosti, a Stje-
pan Mesi� kao esencija zla i tame, ili obrnuto, kako su to prikazali neki autori u
svojim knjigama o Stjepanu Mesi�u i Franji Tu�manu.
Moj odnos, kako s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tu�manom, tako i s
drugim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesi�em, prolazio je razna razdoblja: od
iskrene suradnje pa i svojevrsnog prijateljstva do velikih politi�kih sukoba pa i
svojevrsnog neprijateljstva, tako da sam i od prvog i od drugog hrvatskog
predsjednika u odre�enim situacijama bio izlo�en �estokim kritikama pa i te�kim
uvredama. Mislim da poznajem i lo�e i dobre strane, i svijetlu i tamnu stranu i
prvog i drugog hrvatskog predsjednika te da mi to omogu�ava napisati objektivnu
knjigu u kojoj nijedan od predsjednika nije isklju�ivo dobar ni isklju�ivo lo�.
I jedan i drugi hrvatski predsjednik, i Franjo Tu�man i Stjepan Mesi�, samouvjereni
su ljudi, uvjereni u svoj uspjeh i svoju povijesnu misiju.
Nijedan ni drugi ne vole oko sebe oponente ni kriti�are.
15. Tu�manu je politi�ar esencijalist, a Mesi� la�ni konvertit
Bitna razlika me�u njima jest u shva�anju politike te u do�ivljavanju i realizaciji
politike. Dr. Franjo Tu�man bio je politi�ar-esencijalist - koji duboko vjeruje u
svoje ideje i u svoju povijesnu misiju. Franjo Tu�man, i kada je mijenjao svoja
politi�ka stajali�ta, a mijenjao ih je bitno, nije ih mijenjao zbog karijere ni
osobne koristi, nego iz uvjerenja. Franjo Tu�man bio je istinski konvertit koji se
razo�arao u komunizmu i koji se transformirao iz komunista u hrvatskog nacionalista
i domoljuba. U mladosti je vjerovao u antifa�izam i komunizam, vjerovao je da se
rje�avanjem socijalnog i klasnog
SR
pitanja mo�e rije�iti i hrvatsko nacionalno pitanje, vjerovao je da u nekoj
druk�ijoj Jugoslaviji od biv�e Hrvati mogu ostvariti svoju ravnopravnost i
nacionalne interese.
U zrelim godinama, su�eljen s praksom komunizma i neravnopravnim polo�ajem
hrvatskoga naroda u SFRJ, izgubio je vjeru u komunizam i u mogu�nost da �e Hrvati u
Jugoslaviji rije�iti svoje nacionalno pitanje te je sve vi�e postajao iskreni
disident koji je bio spreman, zbog svojih novih ideja, i i�i u zatvor, pa je i
zatvaran. Postupno je postajao hrvatski nacionalist, zapravo, postajao je iskreni
konvertit koji je, nakon �to nije na�ao spas ,,u tvr�avi komunizma", prona�ao spas
u tvr�avi nacionalizma.
Franjo Tu�man vjerovao je da �e postati hrvatski velikan i da mu je Bo�ja
Providnost odredila posebnu povijesnu misiju da, nakon sedam stolje�a borbe
generacija i generacija hrvatskoga naroda, bude na �elu stvaranja samostalne
hrvatske dr�ave.
Suprotno Franji Tu�manu, Stjepan Mesi� nije nikada bio politi�ar-esencijalist, nije
nikada bio previ�e zaokupljen idejama i politikom kao borbom za ideje. Mijenjao je
politi�ka uvjerenja, ali nikada nije bio iskreni konvertit, jer je politi�ka
uvjerenja i politi�ke stranke mijenjao kada je smatrao da �e mu to pomo�i u
ostvarivanju vlastitih politi�kih ambicija i vlastite politi�ke karijere. Dakle,
politika ga je zanimala kao uspje�na karijera, kao mo�, slast i vlast. Nastojao je
uvijek biti na strani pobjednika, ali znao je privremeno izabrati i gubitni�ku
stranu ako je bio uvjeren da �e ona na kraju pobijediti. Stjepan Mesi� jest
politi�ar velikog instinkta i zna procijeniti tko �e biti kona�ni pobjednik. Zato
je spreman na trenutnu �rtvu pa i gubljenje pozicije, ako �e se to kasnije
isplatiti.
Stoga je napustio Franju Tu�mana i HDZ jer je vjerovao da �e mu se to isplatiti na
du�i rok. Pokazalo se da je bio u
pravu, jer se upravo takvim svojim pona�anjem na velika vrata vratio u visoku
politiku.
Devedesetih godina, iako je po uvjerenju antifa�ist, Stjepan Mesi� �e��e se odricao
komunizma i Tita nego Franjo Tu�man. Iako se razo�arao u komunizmu, Franjo Tu�man
nije nikada bio spreman prihvatiti radikalnu kritiku Tita. I pored svih Titovih
pogre�aka, pa i zlo�ina�ke politike, Franjo Tu�man smatrao je daje Tito velikan
koji zaslu�uje posebno mjesto i da ga se ne smije diskreditirati niti umanjiti
njegova povijesna uloga, usprkos toga �to je bio svjestan tamne i zlo�ina�ke strane
titoizma.
Suprotno tome, Stjepan Mesi�, iako je devedesetih bio �e��i nacionalist i
antikomunist od Tu�maman, kad je prihvatio globalizam umjesto nacionalizma, kad je
sebi zadao cilj da �e provesti radikalnu detu�manizaciju te zastupati umjesto
Tu�manove pomirbe hrvatskoga naroda pomirbu naroda na Balkanu te stvarati
pretpostavke za novo zajedni�tvo, vratio se na ideju komunizma i titoizma. Zato su
antifa�isti, biv�i komunisti i Jugoslaveni �vrsto stali uz Stjepana Mesi�a kao
obnovitelja titoizma i ideje zajedni�tva na podru�ju biv�e Jugoslavije i kao
inicijatora stvaranja zapadnoga Balkana.
Dakle, osobno smatram da je dr. Franjo Tu�man bio i iskreni komunist u svojoj
mladosti i iskreni hrvatski domoljub i nacionalist u zreloj dobi. Suprotno Tu�manu,
Mesi� je lukav i pragmati�an politi�ar, koji je znao �jahati" na valu hrvatskog
nacionalizma dok je on bio velik i nezadr�iv, ali isto tako i promijeniti val i
uspje�no jahati na valu globalizma, europeizma, antifa�izma i obnove zajedni�tva
balkanskih naroda.
Zbog toga, za razliku od tu�manizma, koji je izgra�en na cjelovitoj politi�koj
doktrini i koncepciji, koja je davala odgovore na aktualna dru�tvena pitanja o
pro�losti, sada�njosti i budu�nosti, i koja je dosljedno provedena, mesi�izam je
nastajao prije svega negiranjem tu�manizma i kriminalizaci-jom Franje Tu�mana i
njegove politi�ke doktrine i njegova djela otvoriti prostor za neku druga�iju
Hrvatsku od Tu�manove Hrvatske, koja �e biti regionalizirana, federalizirana i
uklju�ena u novu UDBU (Udru�ene dr�ave Balkana).
Dakle, mesi�izam je nastao kao koncepcija osporavanja, ru�enja i kriminalizacije
Franje Tu�mana i njegove dr�avni�ke doktrine, kao i osporavanjem samih temelja na
kojima je izgra�ena Tu�manova Hrvatska. Dakle, mesi�izam nije teorija ni cjelovita
politi�ka doktrina, on je, prije svega, koncepcija destrukcije, koncepcija ru�enja
i obezvrje�ivanja politi�ke koncepcije i �ivotnoga djela Franje Tu�mana.
16. Mesi�izam - mje�avina razli�itih politi�kih koncepcija
Mesi�izam, kao posebna koncepcija politike i politi�koga djelovanja, zapravo je
kompilacija razli�itih politi�kih koncepcija bez teorijskog temelja i cjelovite
politi�ke doktrine.
Iako se radi o kompilaciji razli�itih politi�kih koncepcija, ipak je Stjepan Mesi�
uspio dati svoju boju i svoj koncept toj kompilaciji tako daje opravdano
upotrebljavati pojam mesi�izam. Mesi�izam je nastajao spontano i improvizacijom.
Mesi�izam je daleko od bilo kakvoga teorijskog i znanstvenog definiranja biti
politike i politi�koga djelovanja.
Mesi�izam nije nastao teorijskim promi�ljanjem i onda provo�enjem takve politi�ke
koncepcije, nego je nastajao postupno, intuitivno, u praksi, primjenom nemoralnih
na�ela u politi�kim borbama i ostvarivanju Mesi�eve karijere.
Mesi� ima veliku politi�ku intuiciju i sposobnost pronala�enja optimalnih rje�enja
u kriznim situacijama. Spontano i intuitivno pronalazi izlaz kada bi ga drugi
politi�ari te�ko
na�li te svoje mane i proma�aje uspijeva ne samo prikazati kao vrline i uspjehe,
nego u to uvjeriti i znatan broj ljudi. Stjepan Mesi� ima poseban politi�ki stil
koji je mje�avina karakteristika razli�itih tipova politi�ara.
Mesi� se bez ikakve dvojbe opredijelio za makijavelisti�ki tip politike, a ne za
politiku kao borbu za op�e dobro.
Ima bitne karakteristike politi�ara karijerista koji svoju karijeru i svoj uspjeh i
svoje interese beskrupulozno stavlja iznad op�ega dobra i nacionalnih interesa, ali
istodobno, vrlo uspje�no, uspijeva demagogijom i svojim simpati�nim stilom prevesti
��edne preko vode" ve�inu gra�ana i uvjeriti ih da uvijek radi za op�e dobro i op�e
nacionalne interese, �ak i onda kad je to u suprotnosti s argumentima i
�injenicama.
Stjepan Mesi� ponekad iskreno��u razoru�ava �ak i svoje najlju�e kriti�are kada
opravdava svoje o�igledno laganje, kada opravdava �to o istim stvarima vrlo
razli�ito govori, kada ka�e: �Samo budala ne mijenja svoje mi�ljenje."
Takvom izjavom on, ne samo �to opravdava svoj karijeri-zam i postupanje isklju�ivo
u skladu sa svojim interesima, nego od toga �ini vrlinu.
I to je jedna od bitnih karakteristika mesi�izma - vrlo uspje�no i bez skrupula
pogre�ku i postupanje suprotno istini, ako mu je to u interesu, zna prikazati ne
samo kao normalno i opravdano pona�anje nego i kao vrlinu. Progla�ava budalama �ak
one koji se dr�e �injenica, koji uvijek govore istinu, koji brane istinu i kada im
to ne donosi nikakvu korist, nego �ak i �tetu.
Stjepan Mesi� uspio je stvoriti za sebe posebne privilegije koje nema niti jedan
drugi hrvatski politi�ar. Ono zbog �ega se drugi politi�ari �estoko kritiziraju,
uklju�uju�i tra�enje njihovih ostavki i smjena, Mesi�u se tolerira. Mesi� uhva�en u
la�i na Ha�kome sudu, na pitanje za�to u razli�itim prilikama o istim stvarima
razli�ito govori, duhovito odgovara:
,jSamo moja �ena mi vjeruje da uvijek govorim istinu.'''' Time on priznaje da ne
govori istinu, da �esto la�e, ali to ne smatra manom nego �ak vje�tinom i vrlinom.
Stjepan Mesi�, u svojim politi�kim istupima i svojim pona�anjem u cjelini, bitno se
razlikuje od svih meni poznatih predsjednika dr�ava.
On voli pri�ati viceve, �esto vrlo neukusne. Ponekad te njegove �duhovitosti",
posebno na ra�un svoga prethodnika, prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje
Tu�mana, izazivaju burne reakcije, negodovanja pa i prosvjede. Takav se slu�aj
dogodio kada je Mesi� pri�ao neukusne viceve na ra�un Franje Tu�mana neposredno
nakon Tu�manove smrti.
Ali predsjednik Mesi� ima jo� jednu neobi�nu osobinu -voli u inozemstvu kritizirati
svoju dr�avu, a osobito razdoblje stvaranja i obrane hrvatske dr�ave i njezinih
prvih deset godina postojanja. Osobito voli u inozemstvu �estoko kritizirati dr.
Franju Tu�mana, misle�i kako to ondje �ele �uti i kako �e time dobiti pozitivne
bodove.
Jo� je po ne�emu poznat predsjednik Mesi�. �esto u razli�itim prilikama svjesno
govori neistine da bi se svidio. Tako �e, na primjer Crnoj Gori re�i da Crna Gora
nije nikada ratovala s Hrvatskom i da Crna Gora nije nikada napala Hrvatsku, iako
dobro zna da to nije istina.
Jednako �e u Beogradu bez problema re�i kako se svatko svakome treba ispri�ati,
�ime �e izjedna�iti krivnju agresora i �rtve, i nimalo ga ne�e smetati �injenica da
je u vlastitoj knjizi vrlo uspje�no dokazao da se ne mo�e izjedna�iti krivnja
agresora i krivnja �rtve. Predsjednik Mesi� jednako je olako i sustavno optu�ivao
dr. Franju Tu�mana, govore�i da se Franjo Tu�man cijelo vrijeme rata dogovarao s
Milo�evi-�em i da su njih dvojica vodili dogovorni rat radi komadanja Bosne i
Hercegovine. Ali, kada mu to zatreba, u nekoj zgodnoj prilici, bez problema �e re�i
da je Franjo Tu�man vodio
antisrpsku politiku, misle�i da nitko ne�e ni opaziti kako su mnoge njegove izjave
u suprotnosti jedna s drugom pa tako ne�e ni opaziti da je i ta izjava u
suprotnosti s optu�nicom koju je Stjepan Mesi� izrekao protiv Franje Tu�mana na
Ha�-kome sudu.
Stjepana Mesi�a ne�e smetati kada javno govori da su Mi-lo�evi� i Tu�man jednaki
krivci za rat, iako je bezbroj puta, pa i u svojoj knjizi, argumentirano ustvrdio
da je krivac za sve ratove na Balkanu velikosrpska agresorska politika koja je
imala svrhu stvoriti etni�ki �istu veliku Srbiju.
Kada se poredaju, jedan do drugoga, brojni gafovi predsjednika Mesi�a, mo�e se do�i
do vrlo neobi�nog zaklju�ka: ti navodni lapsusi ili gafovi, odnosno �injenica da o
istim stvarima u razli�itim prilikama govori na proturje�an na�in, ne mogu se
objasniti kao nekoncentriranost, �lepr�avost" stila ili nedosljednost predsjednika
Mesi�a. Rije� je o njegovoj smi�ljenoj politici, kojom, upravo tim smi�ljenim
gafovima, korak po korak, poku�ava promicati svoju politi�ku strategiju, tj.
naknadno pronalaziti dokaze za ono �to je svjedo�io na Ha�kome sudu, odnosno,
stvarati javno mi�ljenje na temelju kojega bi se krivotvorine o Domovinskome ratu i
hrvatskome dr�avnome i vojnome vodstvu, na �elu s Tu�manom, �ulile" u ljudske
glave, da bi gra�ani, bombardirani mno�tvom dezinformacija, poluistina i o�itih
la�i, po�eli vjerovati u te dezinformacije, poluistine i la�i.
17. Mesi� ne priznaje nu�nost morala u politici
Mesi� je, bez sumnje, ako postoji u njegovoj politi�koj nedosljednosti ne�to
konkretno i stabilno - titoist, partizan, antifa�ist i veliki protivnik usta�tva.
Me�utim, to mu nije smetalo kad je ocijenio da �e za ostvarivanje njegove karijere
biti korisno koketiranje s usta�tvom, da �otvara usta kada su se pjevale usta�ke
pjesme", odnosno, da veli�a NDH u danim okolnostima kad je mislio da mu to mo�e
pomo�i u politi�kim borbama u ostvarivanju njegove karijere
Mesi� je bez sumnje znatno pridonio ru�enju Jugoslavije i raskrinkavanju Slobodana
Milo�evi�a. Dr�ao je vatrene govore i vrlo je uspje�no organizirao narod
raspiruju�i nacionalizam u borbi protiv Slobodana Milo�evi�a i velikosrpske
agresije. Me�utim, kasnije mu to nije smetalo, kad je njegova karijera bila
ugro�ena, da krivokletstvom na Ha�kome sudu ospori istinu i optu�i Franju Tu�mana
kao sukrivca s Milo�evi�em za sve zlo koje se dogodilo. Dakle, Stjepan Mesi�,
suprotno istini i suprotno svojim stavovima, optu�io je Hrvatsku kao agresora i
prema Srbima i prema Muslimanima i prema Bosni i Hercegovini. To mu je trebalo za
njegovu politi�ku karijeru, to njegovo svjedo�enje bila je odsko�na daska prema
du�nosti predsjednika Republike Hrvatske.
Stjepan Mesi� ne smatra nepo�tenim i nemoralnim igranje dvostrukih igara. Sa
sada�njim premijerom Ivom Sanaderom javno vrlo uspje�no sura�uje, me�usobno se
podr�avaju i �tite. Me�utim, � ispod �ita ", poku�ava Mesi� kompromitirati Sanadera
prljavim obavje�tajnim igrama i prljavom trgovinom sa generalom Zagorcem, tra�e�i
preko svojega savjetnika informacije o Sanaderu koje bi ga mogle kompromitirati.
Kada se Stjepana Mesi�a uhvati u la�i i ne�asnoj politici, nekulturno i
necivilizirano reagira te svoje kriti�are, bez argumenata progla�ava ih
la�ljivcima, bolesnicima, usta�oi-dima, seronjama i najgorim ljudima, �to mu
tako�er javnost i veliki dio medija tolerira, �ak ga i podr�ava. Tek nakon slu�aja
Zagorec po�eo je smrtni skok jednog broja gloriflkatora Mesi�a koji su ga po�eli
�estoko kritizirati.
Mesi� je osvetoljubiv i bahat politi�ar, ali vrlo vje�to gradi image gra�anina-
predsjednika, obi�nog �ovjeka, susjeda iz ulice.
U svome politi�kom djelovanju i �ivotu ima dva kriterija - ono �to sebi dopu�ta,
o�tro napada kod svojih konkurenata, posebno onih koji ga kritiziraju. Smatra se
nedodirljivim i nepogre�ivim. Primjerice, usprkos neopovrgljivih argumenata da je
njegov glavni savjetnik Budimir Lon�ar djelovao anti-hrvatski u najte�im danima
borbe za opstojnost i samostalnost Hrvatske, daje bio klju�ni �ovjek koji je
nametnuo embargo Hrvatskoj na uvoz oru�ja, ne samo da usprkos kritika dr�i Lon�ara
za svoga savjetnika, nego i suprotno onome �to je i sam govorio o Lon�aru u to
vrijeme, tvrdi daje Lon�ar mnogo pridonio borbi za hrvatske nacionalne interese.
Mesi� namjerno pokazuje svoju mo� i nedodirljivost jer nakon opravdanih kritika
Lon�ara, on ga smje�ta tik do sebe na svim me�unarodnim va�nim konferencijama, a
ministricu vanjskih poslova stavlja u tre�i red. Time �alje poruku: �Ni�ta mi ne
mo�ete. Bit �e onako kako ja ho�u."
Svoga savjetnika Sa�u Perkovi�a, kojega je Zagorac ponizio i nadigrao, umjesto da
smijeni, ne samo da ga brani nego izjavljuje da �e ga iz inata postaviti za
nadsavjetnika.
18. Vr� ide na vodu dok se ne razbije, ka�e narodna poslovica
Mislim da se u prenesenome smislu ta izreka mo�e parafrazirati na sljede�i
na�in:,,Mesi� ide u Hag dok se u potpunosti ne razotkrije i diskreditira."
Ponovni odlazak u Hag Mesi�u je posljednja prilika da se iskupi, da poku�a
popraviti svoje velike pogre�ke. Ako zaista �eli obraniti Hrvatsku od la�nih
optu�bi, ako zaista �eli
obraniti istinu o Domovinskome ratu, ako mu je doista stalo do istine i op�ega
dobra, ako doista �eli kao predsjednik hrvatske dr�ave pridonijeti njezinome
prosperitetu, Stjepan Mesi� imat �e priliku opozvati svoje neistinite tvrdnje koje
je ranije izrekao na Ha�kome sudu i zatra�iti od tu�iteljstva Ha�koga suda da se iz
optu�nice izbaci optu�ba da je dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske bilo organizirano
kao zlo�ina�ka organizacija, odnosno, da su Oluja i druge oslobodila�ke akcije
Hrvatske vojske bili zlo�ina�ki pothvat, na �ijem je �elu bio dr. Franjo Tu�man.
Slu�aj Zagorac i smrtni skok jednog broja medijskih glori-fikatora Mesi�a pokazuje
da je u Hrvatskoj zapo�eo proces demesi�izacije.
Klju�no je pitanje �to �e u�initi politi�ke stranke? Velike politi�ke stranke �ute,
a mnoge i dalje podr�avaju Stjepana Mesi�a jer �ele njegovu pomo� na predstoje�im
parlamentarnim izborima, ne �ele ga dobiti protiv sebe.
Klju�no je pitanje �to �e u�initi HDZ i Sanader, a �to SDP i Milanovi�; ho�e li
shvatiti i jedni i drugi da obrana mesi-�izma nije korisna ne samo za Hrvatsku nego
niti za njihove politi�ke stranke.
Imao sam prilike biti bliski suradnik i prvoga i drugoga hrvatskoga predsjednika,
ali i politi�ki protivnik i jednoga i drugoga.
Imao sam priliku sudjelovati u dono�enju bitnih povijesnih odluka i s jednim i s
drugim hrvatskim predsjednikom. Imao sam prilike pratiti iz blizine sva bitna
razdoblja odnosa Tu�mana i Mesi�a.
Imao sam prilike u vi�e od �est stotina susreta s bitnim predstavnicima me�unarodne
zajednice, s mnogima u �etiri oka, upoznati bit razli�itih politika najva�nijih
aktera me�unarodne zajednice, odnosno, gospodara svijeta u odnosu na Hrvatsku,
Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i zapadni Balkan.
Budu�i da sam cijelo vrijeme vodio dnevni�ke bilje�ke i na temelju njih
kontinuirano pisao knjige o burnim povijesnim procesima od 1989. godine do danas
(13 knjiga s vi�e od 6000 stranica teksta), smatrao sam svojom moralnom i
politi�kom obvezom napisati ovu knjigu pod naslovom Tu�-manizam i mesi�izam kao
drugi dio knjige Predsjednik protiv predsjednika.
Ova knjiga izi�i �e pred parlamentarne izbore. Ona se ne opredjeljuje niti za jednu
politi�ku opciju, odnosno stranku, niti za bilo kojega politi�ara, niti za stare,
niti za nove politi�ke vo�e. Polazim od stajali�ta da svaki �ovjek i domoljub treba
biti vjeran svome narodu i domovini, a svoj odnos prema politi�arima i strankama
treba izgra�ivati samo na osnovi toga koliko politi�ari i stranke u datim
povijesnim okolnostima znaju, mogu i �ele obraniti bitne nacionalne interese.
Ponovno Hrvatska ulazi u sudbinsko povijesno razdoblje kada svaki bira� mora
donijeti odluku kome dati glas, ali jo� va�nije, kada prije toga mora donijeti
odluku da svakako mora izi�i na izbore. Zala�em se da se odluke donose na temelju
spoznaje istine i na temelju procjene koliko pojedini politi�ari ili politi�ka
stranka �eli i mo�e obraniti bitne nacionalne interese i dati jasne odgovore na
dvojbe pred kojima se nalazi hrvatsko dru�tvo.
Uvjeren sam da �e hrvatski narod znati sam procijeniti i ocijeniti kome treba dati
svoj glas, da �e znati prosuditi i odabrati one politi�ke programe koji realno
garantiraju da �e sprije�iti daljnju detu�manizaciju Hrvatske, odnosno, da �e
sprije�iti provo�enje mesi�izacije Hrvatske.
as
19. Pledoaje za obranu istine o Domovinskome ratu
Pre�u�ene istine u pravilu postaju ne samo gorke nego i opasne istine s
nesagledivim posljedicama.
Nastojao sam argumentima pokazati kakve se opasnosti kriju za budu�nost hrvatskoga
naroda ako pobijedi mesi�izam, odnosno, ako se odreknemo istine o svojoj pro�losti,
ako pobijedi koncepcija mesi�izma, odnosno, koncepcija koja je radi trenutne
koristi spremna trgovati i prihva�ati krimi-nalizaciju na�e pro�losti bez
postojanja stvarne krivnje.
Nastojao sam argumentirano pokazati za�to moramo odbaciti povijesne krivotvorine,
za�to ne smijemo �rtvovati ni jednog jedinoga �ovjeka, a osobito ne najzaslu�nije
ljude za stvaranje hrvatske dr�ave, za�to ne smijemo dopustiti da Hrvatskom
upravljaju strani gospodari, za�to moramo sa�uvati svoj identitet i biti svoji na
svome.
Nastojao sam odgovoriti na pitanje za�to se Franju Tu�mana i danas, sedam godina
nakon smrti, i dalje sustavno krimina-lizira i obezvrje�uje, odnosno, odgovoriti na
pitanje za�to danas i HDZ, �iji je utemeljitelj i osniva� Franjo Tu�man, sve manje
brani Franju Tu�mana od povijesnih krivotvorina, kriminalizacije i sotonizacije,
odnosno, za�to se i HDZ sve vi�e priklju�uje politici koju simbolizira aktualni
predsjednik Stjepan Mesi�.
Moja su stajali�ta poznata javnosti. U tome sukobu nisam bio �ovjek koji je taj
sukob prou�avao sa strane. Bio sam uklju�en u taj sukob i u bitne povijesne
procese.
Radi sudjelovanja u politi�koj borbi, jer nije dovoljno samo pisati, nego je nu�no
i javno djelovati, dijelove ove knjige objavio sam i prije njezina tiskanja.
Iz toga je vidljivo da nisam bitno mijenjao stajali�ta ni politi�ke poglede. Cak se
mo�e re�i da sam ostao na istoj
politi�koj poziciji, ali na politi�koj skali koja pokazuje raspored politi�kih
snaga u Hrvatskoj moje se mjesto bitno pomaknulo nadesno, ako se � desno " mjeri
�vrstinom obrane nacionalnih interesa, jer su mnogi koji su bili � desnije " od
mene postali provoditelji radikalne detu�manizacije, tako da ih je u obrani
hrvatskih nacionalnih interesa ostalo malo desnije od mene.
Na kraju se postavlja pitanje: Kakav je izlaz, kakav �e biti epilog sukoba
politi�kih strategija Mesi�a i Tu�mana? Ho�e li aktualni predsjednik definitivno
pobijediti preminuloga, prvoga hrvatskoga predsjednika?
Glavni cilj nepravedne politike prema Hrvatskoj i nametanja krivotvorina o na�oj
pro�losti jest lomljenje kralje�nice i volje hrvatskome narodu, nametanje krivnje
koje nema, kako bi se oslabili i onemogu�ili otpori novome balkanskome zajedni�tvu.
U tome kontekstu otkrivaju se, kao na dlanu, pravi uzroci kriminalizacije i
sotonizacije Franje Tu�mana i njegove politike, jer je on bio �estok protivnik
svake srpske ili bilo koje druge politi�ke autonomije unutar Hrvatske i jo� ve�i
protivnik bilo kakva regionalnog udru�ivanja Hrvatske na Balkanu.
20. Tu�man je bio u pravu
Na temelju svega navedenoga, u sudaru strategije dr. Franje Tu�mana i strategije
radikalne detu�manizacije, koja u temeljima osporava Tu�manovo djelo, u ovoj sam
knjizi dokazao da je u mnogim bitnim pitanjima Tu�man bio u pravu i da je zbog
toga, ne samo zbog povijesne istine, nego i zbog potrebe o�uvanja elemenata
hrvatske dr�avotvorne politike, i danas i sutra potrebno sprije�iti radikalnu
detu�manizaciju koja je u biti proces ukidanja Hrvatske kao nacionalne dr�ave
hrvatskoga naroda.
Iako �e se u drugom i tre�em dijelu knjige detaljno raspravljati o tu�manizmu i
mesi�izmu, ve� na temelju argumenata koje sam iznio u ovome dijelu knjige mo�e se
konstatirati da je dr. Franjo Tu�man bio je u pravu:
1. kad je inzistirao na tome da Hrvatska ni na koji na�in ne smije biti uvu�ena u
rje�avanje nerije�enih srpsko-alban-skih ni albansko-makedonskih problema te da ne
smije snositi sudbinu tih dr�ava koje jo� desetlje�ima ne�e rije�iti te probleme;
2. kad je ispravno procijenio da cjelovita Bosna i Hercegovina mo�e postati
�cement" povezivanja dr�ava na zapadnom Balkanu i uzrok stvaranja zapadnoga Balkana
ili Udru�enih Dr�ava Balkana; zbog toga je, svjestan te velike opasnosti, zatra�io,
a onda i u�inio, da se u hrvatski Ustav upi�e zabrana bilo kakvih balkanskih
integracija;
3. kad je ocijenio da provedba plana Z-4 i stvaranje srpske federalne jedinice u
Hrvatskoj dovodi u pitanje opstojnost Hrvatske kao suverene dr�ave hrvatskoga
naroda i da neiz-bje�ivo vodi u nekakvu �balkaniju", odnosno, Jugoslaviju pod
drugim imenom, bez Slovenije, ali zato s Albanijom. Suprotno tome, drugi hrvatski
predsjednik vrlo sustavno zagovara koncepciju regionalnog povezivanja na zapadnom
Balkanu kao hrvatski interes, odnosno, kao interes svih balkanskih naroda, jer,
kako tvrdi, ako svi Hrvati, svi Srbi, svi Makedonci, svi Muslimani i svi Albanci
budu �ivjeli u nekoj regionalnoj zajednici u kojoj su otvorene granice, u kojoj
vlada isti politi�ki i gospodarski sustav pa i jedinstveno tr�i�te radne snage,
prestat �e uzroci mogu�ih novih ratova i sukoba;
4. kad je ocijenio da za stabilnost Balkana i za miran �ivot bez novih ratova i
velikih sukoba treba te�iti povijesnoj nagodbi, povijesnom sporazumu sa Srbima o
razgrani�avanju hrvatskih i srpskih teritorija, uklju�uju�i i dragovoljnu mo-
T1
Zdravko Tomac - TUDMANIZAM I MESI�IZAM
gu�nost tzv. humanog preseljenja u svoju nacionalnu dr�avu, umjesto federalizacije
postoje�ih nacionalnih dr�ava.
Da bi se sru�ila Tu�manova politika, da bi se ostvarili strani interesi, da bi se
nametnula neka druga politika i neka druk�ija Hrvatska, i dalje �e na djelu biti
politi�ki i medijski lin� dr. Tu�mana, i dalje �e se kriminalizirati Domovinski
rat, i dalje �e se poku�avati sru�iti Hrvatska utemeljena u Domovinskom ratu i
nuditi neka nova Hrvatska koja �e biti organizirana na potpuno drugim na�elima.
Iz svega navedenoga potpuno je jasno za�to je dr. Tu�man, i sedam godina nakon
svoje smrti, na najve�emu udaru, za�to je postao prvooptu�eni u ha�kim optu�nicama.
I HDZ, nakon dolaska na vlast, djelomi�no prihva�a takvu politiku pa se Hrvatska
nalazi u novoj povijesnoj situaciji. Hrvatska vlast i ve�ina oporbe, ve�ina medija,
nevladinih udruga i ve�ina kreatora javnoga mi�ljenja prihva�aju i promi�u
povijesne krivotvorine i provode politike na temelju tih povijesnih krivotvorina.
Suprotno tome, ve�ina gra�ana Hrvatske sve se vi�e suprotstavlja takvoj politici,
ali u Hrvatskoj nema nikakve organizirane politi�ke alternative koja bi se toj
golemoj ve�ini nezadovoljnih hrvatskih gra�ana predstavila kao politi�ka mogu�nost
i kao nova opcija s novom politikom. To je ona na�a golema �utljiva ve�ina, kojoj
je pristup u �hrvatske" medije zabranjen, koja vi�e ni ne izlazi na izbore, ali
koja �e, duboko sam uvjeren, jednoga dana ipak prevladati, uzeti sudbinu Hrvatske u
vlastite ruke i obraniti na�e nacionalne interese.
Na temelju svega re�enoga, jasno je da se borba nastavlja i da �e biti sve ve�e
razlike izme�u politi�kih koncepcija, s jedne strane politi�kih, medijskih i
intelektualnih elita koje kreiraju javno mi�ljenje, a s druge strane hrvatskoga
naroda koji se tome suprotstavlja.
Nastojao sam argumentirano pokazati za�to je potrebno obraniti istinu o
Domovinskome ratu i dr. Franji Tu�manu, odnosno, kako se sustavnim poku�ajima
krivotvorenja pro�losti �eli stvoriti nove temelje za legitimnost onih koncepcija
budu�nosti koje su suprotne legitimnim pravima i interesima hrvatskoga naroda.
Zato nisu u pravu oni koji ka�u: � Pustimo pro�lost, okrenimo se budu�nosti!", jer
nema budu�nosti koja nije utemeljena na nekoj interpretaciji pro�losti. Ako
prihvatimo da je ova hrvatska dr�ava - Tu�manova Hrvatska - utemeljena na zlo�inu,
onda nam slijedi radikalna detu�manizacija i raskidanje s pro�lo��u i svime onim
�to je napravljeno u Domovinskome ratu.
Mislim da bi pobjeda takve opcije bila velika opasnost za hrvatski narod i da bi se
�ak moglo dogoditi da u tome slu�aju ostanemo bez svoje suverene i samostalne
Hrvatske te da nam opet nametnu neka rje�enja ograni�enog nacionalnog suvereniteta
ili �ivot u nadnacionalnim zajednicama, bez hrvatskoga suvereniteta.
Osobno sam optimist. Uvjeren sam da se to ne�e dogoditi. Kada ne bih vjerovao u
pobjedu istine i snagu hrvatskoga naroda, ne bih napisao ovu knjigu.
21. Povijesna pobjeda tu�manizma i povijesni slom mesi�izma
U nesmiljenome ratu protiv prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tu�mana i njegove
dr�avni�ke doktrine klju�nu ulogu ima drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi�. On
se poku�ava nametnuti kao spasitelj hrvatskoga naroda, kao novi vo�a koji
hrvatskome narodu otvara o�i, koji ga detu�-manizira i koji hrvatskome narodu
omogu�uje da se rije�i
�70
navodno zlo�ina�koga naslije�a i navodno zlo�ina�ke hipoteke Franje Tu�mana.
Zbog toga sam sve bitne politi�ke borbe i sukobe razli�itih doktrina, od
osamostaljenja Hrvatske do danas, analizirao kroz sukob ne samo li�nosti prvoga i
drugoga hrvatskoga predsjednika nego i njihovih politi�kih doktrina, da bih
argumentima dokazao da je ishod sukoba mesi�izma i tu�ma-nizma bitan za pro�lost,
sada�njost i budu�nost hrvatskoga naroda.
Taj sukob analizirao sam na dvije razine:
1. Na povijesnoj dugoro�noj razini kada �e protokom vremena sve ocjene biti
nepogre�ivo dane bez utjecaja politi�kih snaga i trenutnih politi�kih interesa.
2. Na aktualnoj politi�koj razini u konkretnoj politi�koj borbi koja �e bitno
utjecati na rezultat idu�ih parlamentarnih izbora, a tada i na budu�e politi�ke
procese i doga�aje u Hrvatskoj .
Dokazao sam neopovrgljivim argumentima i cjelinom ove knjige daje taj sukob na
povijesnoj razini ve� danas fakti�no odlu�en. Ve� danas se mo�e re�i da je na
povijesnoj razini tu�manizam pobijedio a mesi�izam izgubio.
Franjo Tu�man svoju je povijesnu misiju zavr�io. On je vi�e ne mo�e mijenjati, mogu
se mijenjati samo ocjene njegove povijesne misije. Protokom vremena te �e ocjene
biti �o�i��ene" od politi�kih strasti i trenutnih politi�kih interesa te �e postati
objektivne i kona�ne.
Drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi� nije zavr�io svoju povijesnu misiju.
Njegov mandat jo� uvijek traje. Dakle, on mo�e djelovati i bitno mijenjati kona�nu
ocjenu o svojoj politici i ulozi u povijesti. Me�utim, usprkos tome, usudim se
konstatirati, da bez obzira �to �e do kraja mandata i �ivota raditi, da je Stjepan
Mesi� napravio tako velike pogre�ke da se one ne mogu ispraviti pa �e zbog njih
imati
74
DIO - MESI�IZAM PROTIV TU�MANIZMA
vrlo negativno mjesto u povijesti hrvatskoga naroda, usprkos �injenice daje od
1990. do danas obna�a najva�nije dr�avni�ke du�nosti. Za njegovo negativno mjesto u
povijesti presudno je bilo njegovo svjedo�enje kao svjedoka optu�be u Hagu i ono
�to je radio nakon toga da bi opravdao svoje svjedo�enje.
Zbog toga je Stjepan Mesi� nakon svoga svjedo�enja u Hagu, koje je bilo krunski
dokaz za onaj dio optu�be u kojem se dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske optu�uje kao
zlo�ina�ka organizacija, a Domovinski rat kao zlo�ina�ki pothvat, svu svoju
aktivnost i energiju usmjerio na provo�enje radikalne detu�manizacije Hrvatske.
Iako povijesni procesi nisu dovr�eni, iako �e povijest staviti to�ku na taj sukob
tek kada i Stjepan Mesi� dovr�i svoju politi�ku karijeru i kada pro�e odre�eno
vrijeme, ve� danas ima dovoljno argumenata da se mo�e odrediti povijesno mjesto i
Franji Tu�manu i Stjepanu Mesi�u.
Povijesno mjesto odre�uje narod. Hrvatski narod u velikoj ve�ini nije prihvatio
mesi�izam, niti je radikalna detu�mani-zacija uspjela poljuljati i osporiti polo�aj
Franje Tu�mana kao jednog od najve�ih velikana u povijesti hrvatskoga naroda. Ve�
danas je jasno da ni najlju�i neprijatelji Franje Tu�mana ne mogu osporiti da je on
bio utemeljitelj i obnovitelj hrvatske dr�ave, da je najzaslu�niji za stvaranje i
obranu hrvatske dr�ave i obranu opstojnosti hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini.
Ve� danas je jasno i dokazano da Stjepan Mesi� nije uspio u svojoj diskreditaciji
Franje Tu�mana i Tu�manova �ivotnoga djela, da nije uspio dokazati daje Franjo
Tu�man doista bio na �elu zlo�ina�ke organizacije i da je Tu�manova Hrvatska
utemeljena na zlo�inu.
Dakle, ve� danas je za ve�inu hrvatskoga naroda neosporno da Stjepan Mesi� nije
hrvatski Mojsije koji je izveo
hrvatski narod iz Tu�manove zlo�ina�ke mo�vare u demokratsku Europu. Dakle,
rezultat povijesnoga sukoba ve� je rije�en. U toj borbi nema nerije�enoga
rezultata, postoje pora�eni i pobjednik. Ako je dr. Franjo Tu�man velikan i
obnovitelj hrvatske dr�ave, ako je to neosporno, tada Mesi�, koji ga optu�uje da je
zlo�inac, diktator, koji tra�i radikalnu detu�manizaciju, mo�e imati samo vrlo
ru�no mjesto u hrvatskoj povijesti.
Takvu ocjenu po�eli su priznavati i veliki mesi�evci, odnosno, veliki
antitu�manisti.
Za mesi�evce je bila �okantna, primjerice, izjava uglednog komentatora Novog lista
Branka Miji�a, koji je ustvrdio da �e iza Tu�mana ostati hrvatska dr�ava, a iza
Mesi�a veliko ni�ta. Ta izjava kao i mnoge druge izjave fanatika mesi�izma i
fanatika antitu�manizma pokazuje da i oni usprkos isklju�ivosti i neobjektivnosti
postaju svjesni da �e u povijesnome sukobu tu�manizma i mesi�izma trijumfirati
tu�manizam, a krahirati mesi�izam.
Autorova politi�ka stajali�ta izazvala su burne reakcije. Za ilustraciju ovdje je
prikazan manji dio tih reagiranja.
KffF� flA CV mm PAHAH, 3APABK0 TOMAU H TOPflAHA rPEHTi PATM 3H0HHHUM
KPBEHE VCTAU1E
POTPREDSJEDNIK HRVATSKE VLADE dl. ZDRAVKO TO MAC NAJAVLJUJE:
HRVATSKA
BOSNI!
Dr. &MSO KNKQVK, PREDSJEDNIK HM HRVO�!, Plik
ZAR dr. TU�MAN �ELI HRVATSKI BANTUSTANII HERCEGOVINI?
ILUSTRIRANI TJEDNIK
OBUS
novosti
u OiLMAOM i
;l'\/<) c) VOU Dr. ZDRAVKO TOMAC OTVORENO 0 U�INCIMA NOVE VLASTI I ODNOSIMA U
HRVATSKOM VRHU
MESICIRA�AN NE MOGU VODITI DR�AVU DOGOVOROM NA RU�KU!
� Obe�ali smo da �emo i�i vlastitim automobilima na posao, da �emo Brijune datira
visoki turizam, da ne�emo imati rezidencije, da �emo smanjiti pla�e du�nosnika za
40 posto, da ne�emo imati zrakoplove, da ne�emo imati predsjedni�ke i druge
dvore...a neke pojavnosti odudaraju od na�ih izbornih obe�anja
Pi�e : Anita MALENCA
Potpredsjednik Hrvatskoga dr-/,avn6g sabora i potpredsjednik SDP* dr. Zdravko To-
ma� i� nai iisl komentirao je aktualnu poiilttku situacini U) sukobe t'iiHKhi
pieiuitfii-a i predsjednika.
Gra�ani Hrvatske pun* �u o�ekivali nakon parlamentarni)! i pr<Mls}�dnl�kfh Ubora.
J�t� U zadovoljni uflnjrnJmT
� Na nekim podrutiima pro mtene Idu i brze nego smo otekiv*-ii Na�alost, r.rf
iM'kiiu podiii�jima idu mnogo :��/ � -P'/riie nego v> o�ekivalo -' <� lavati op�u
ocjenu sto � a posljednja
sci mjesna - 01 Treba bili
realan i v\>t- .sijtadatl �v�-
�lo >e aova vlast donijele u traiiiu demofcr�ti>aclir dru�tva?
� U prvom radu trnu uto je stia ha od vlasti. Nema viic Mimha m od tajnih sto� ni
od toga da bi zato Sw �ruk�ije mlsJII i to j�vr*o govo ris ntog&o imati problema im
po slu. No. polaoao n> stratt od gubi tka rodnog rajo**�. Bilo to ias.no da � nova
vlast morati rje-�avaii vrte te�ke pi-obteroa- Najtc/i Je problem onih poduzet*
koja nomaju nih� kve ituuM /bog dugova <is �a bez. ste�aja utvukg St Uh problema.
Na ravno, stecausvi gubitak radnih injesl* �veliki broi l)udt P"> mileni!� se
poMft* u smislu da se iitoiajn vu�i nepopularni pate� kit ka bi u idu�em vremenu
Hi-valska gospodar**! bUasp"�*"" ostvari li uroei-ara razvoja.
16, Kolovoza 2000.
POTPREDSJEDNIK SABORU OBJA�NJAVA SVOJE VUKOVARSKE IZJAVE
posljedice, al< rraslun daje on bio u skladu sa svim strate�kim I odhiksna
Hrvasfcog driavnog jabot� u �ije sam ime govorio. Politika HrvHskig dr�svnog
pskqj agresiji, DornovrnakiTO I ntuiHaa�fcom sudu je jema, i I tmeli se na
sljede�im bunim
PrKi Jirvatslajeobvczatani Hiaaqu s HaAnn sodom i r tame rjaujeb Vtttvra zafcaa
twi tvoje obvrae, ata isla ako i da kiti tmjejrnvi. To zmti da je ondajt <>}dog a
kojem ni I obje amne tsvaqwrvne i u kojem etije stran* imaju paro iic I sanio
raspravljan Kgri i knnzi- I rati ono �to rmsk da i/las izvan I utvr�enih ofcvini
si�sitae. I
__ WaiiiMizkiaa
�fiinflnjmTfcqj wtunjafii Urugo. Hrvatski dr�avni sabt�
atawDOoao�O�aminidioiu " ptndtih de*i krvav*godi-
brjesumc^skr�veBeriittt^rc ta i svojim rezolucija� i m
bie,rmwizDBdimzt(&ih niz drug* na�ini o�tro se su-
uvredi i (MvabfikKtja. Ni- proislavljao potuiajiiM da se I
c�DUtkw kohmnut Sre�ko velikosrpska agresija ufcnad-
IwImb �ak ote apetito a ra �> juBvnr � medunarionarni I
C�DBBliaiii i oestavijtrja Ti^ sulîgradaiiskiia.uk0jisu
DBflOW prLblL. z�vrevEl- obje orare podjednako krive i
��^ � sno da tmt bk> aajs- � kojem su �bje mae �tate I
vdEXi paror-ixMjavaosB, negok: i pruvo-
lba�l,aayt�BVandie IVni, u mu a tkxaako} IV
Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora i SDP-a, pro�log je tjedna u Vukovaru odr�ao
govor koji je izazvao pravu lavinu negativnih reakcija, Totnac u Nacionalu
poja�njava da nije bila rije� o njegovu slu�ajnu istupu vec o 'promisljenoj odluci
da se upozori na to da su istrage i izjave haa�kih tu�itelja dale dovoljno
elemenata za uzbunu
v IZJEDNA�ITI NnS \\. S AGRESOROM -TREBARECI: DOSTA!
W\"'r.\m ��in�>ti�n�>rl��> ',^PPw�n dopustiti
tribina
PETAK 2B hotovon im
10
RAZUM ILI RAT (4)
Federalizacija vodi novom ralu
Kada predmet rasprave s gospodi- i 111 �� - ........ ,
nam Pe|novWem im bi bio rat�a- n~ *w_� i �*/ - . 7* h^tlU taJtTu
"*ncepct(u jer bt to bila kapi-
�avanje va�nog, moida i sudbo- TOflU UVT00O / OPfUZDOfflO Q. POlflOVlC 30 Dif-
tuiaciJ� ' ,lom hrvatska drtave 1 Hrvati �e
nosnog pUanja za tvt rvu � da u aViiJTi- tr 1 _ , - w . morati u tome
�lutaju UH u rat. baz obzira
ada predmet rasprave � gospodi nozn Pejnovt�em ne bi bio raa�i�-�avanje va�nog,
moida i sudbonosnog pitanja za �ve na* - da li Inztatiranf� na uttsvnom zakonu '
njegovu provo�eni u vodi miru 111 ratu, odnosno da li odbactvanja ustavnon zakona
vodi miru ili ratu - ne btb odgovarao na �lanak pamflet goepodtna Pefnovtca pt*-Pun
dtskvalmkactta, uvreda I Uma.
U svome �lanku gocpodin Pejnovi� rute <j*Pona ni ledan jedtrd argunwit k�^lm um da
i on i njegova, stranka, odbacuju uetavm zakon i da ie zauslinaiu sa nova n�*�n|e
liltu�uju�l u ko^SraUiaclIu HT�M<*^ Kako sam gospodinu Pajnovi�u �aranksiti
njegovih tqava t stavova ofegov� strnr.ke dokazao da ntfr istina da asm 1*-ipo i|
podinatao kada aan tvrdio da gospo-
Pejnovlc govori Mtattnu. riegtra)u�iiro-N> i zauzimanje svoj* stranke i u konfeda-
raliz�ci|u Hrvatske, ne praostale mu drugo nego da bit spor* pota�a zamutiti i da
ne-��Mak argumenata nadomfasti novom koiittnom uvreda. Evo samo nekih epitet�
�otima ma (* pobaatto gospodia Pajnovt�: �Jadno reaglrant�.. ^>paaan lotalekiualac
Po fonu uvreda / optu�bama g. Pmjnovt� so pribli�io onima Iz Knina I Beograda koji
mo ovih dana optu�uju za ratno zlo�ina. Pozadina Jo u mofomu zauzimanju za ustavni
zakon koji W odbacujete priklanjaju�i se tra�enju teritorijalnoga suvereniteta I
Integriteta, odnosno stvaranju srpske dr�ave na teritoriju Hrvatske. Takvi su
zahtjevi za Hrvate I Hrvatsku neprihvatljivi Jer zna�e kapitulaciju I slom hrvatske
dr�ave, pa bi Hrvati u tome slu�aju morali u�i u rat, bez obzira na to sto rat ne
�ele
Pi�e: prof, dr, Zdravko TOMAC, Zagreb \
hvaliti takvu koncepciju |er bi to bila kapitulacija i �lom hrvatske dr�ave l
Hrvati �e lorati u tome slu�aju 1� u rat. bez obzira -to ne tele rat Zato sam
upozoravao u po-slrMtnt� vrttein� ne samo Vas, nego t nese prifaialje u inoMmatvu
aa koje se pozivate da federalizacija i konfederalizacija Hrvatske ne vode miru.
nego novom* ratu. To Je moja politi�ka potlcll* i politi�ka, pozicija SDP*. Znamo
Ja ja to opasno � �veone koji tele da ee sve fao se dogodilo zaboravi, kako bi M
legalizirao veliki dftfonoga sto |e ratom I gBooddom srpski agresor ostvario.
Zato ma ne iznena�uje kampanja iz Srbite, od onih za koje *nv> opa�ni, ali me
iznena�uje da me i Vi smatrale opasnim i da me krstite Intelektualcem opasnih
namjera
Pobjoda porannlh
U svome ttanku. gocpodin� PejnovJ�u, svojim javnim istupima Vi jasne stvari
zarau�ulete I �ulim nejasnim U istome, tekstu navodite stavove koji se me�usobno
ls-
Kre�imir Cosi�: -*3
Umirovljeni pe generali ne predaju
Ôtrovni otpad �zagu�uje Zagreb |�f
Za�to Puto
jo� ne radi?
Zdravko Tomac
iroju Prilog HSK-a
Govore mi da �utim
Prof. dr. Zdravko TOM DANAS BI NE VOLJELI DA S RIJE� HRVAT UOP�E NE SPOMINJE!
m
'\_MCiaiM.13
I POLITICAI. REPORT
Iznena�uju�i istupi du�nosnika SDPtMtlntunallU�aj �eijke Anlunovic, koji su javno
lafrailjiromjeMi na vrhu najja�e WlmSJ^mlmi}^)m�M.Vil!^Mwi�. najamna �mmmm fm^m i
odlazak klju�nih fljurihrvatske ljevice
�e Hrvatska biti, objektivno vrednovanje na�e pro�losti i prestanak borbe 7a bolju
pro�lost, uvjet je na�e budu�nosti. Nadam se da �e ovaj moj prilog pridonijeti
takvim nasto-
2. Nacionalno jedinstvo i pomirba preduvjet uspjeha
^ Povijesna situacija u kojoj se na�ao hrvatski narod potkraj
�avnog socijali7ma i druge velike promjene stvarale su uvjete za ostvarivanje
povijesnih te�nji hrvatskog naroda da se organizira u samostalnu i suverenu dr�avu
Da bi to ostvarili, Hrvati su morali bitno promijeniti svoje dotada�nje pona�anje.
Ostvarivanje povoljnih povijesnih mogu�nosti za stvaranje vlastite dr�ave nije bilo
mogu�e bez nacionalnog pomirenja Hrvata, bez zavr�etka Drugog svjetskog rata medu
Hrvatima, bez politi�kog udru�ivanja Hrvata od ljevice do desnice u jedinstven
nacionalni pokrei i bez jedinstva i �vrsta zajedni�tva domovinske i iseljene
Hrvatske.
Bilo je jasno od po�etka da se takav epohalni projekt nije mogao organizirati i
ostvariti u jednopartijskom komunisti�kom sustavu ni u sklopu Jugoslavije, ma kako
ona bila us-a. Dakle, nacionalno jedinstvo je bilo preduvjet
Hrvatske i gotovo osam godina od smrti prvoga hrvatskoga predsjednika, nakon �to
sam napisao dvije op�irne knjige i> dr Franji Tu�manu (Predsjednik, Predsjednik
protiv predsjednika), nvom
su se neutemeljeni napadi na Tu�mana poja�ali.
uspjeha. ali nacionalno jcdmsl napu�tanja jednopartijskog i udru�ivanja na projektu
stva
Zato te za po�etak povijesnih promjena trebalo ostvariti neke bitne preduvjete.
Trebalo je istodobno djelovati na razli�itim frontama.
S jedne strane trebalo jc formirali gra�anske stranke, ali i
preduvjeti za vi�estrana�ke slobodne izbore i za miran prije I a? iz jednostrana�ja
u vi�estrana�ke i !7 socijalizma u kapitalizam.
Takvi su preduvjeti i stvoreni. Formirane su gra�anske stranke. Osobito je zna�ajno
bilo formiranje Hrvatske demokratske zaiednice, koja je od po�etka radila na
jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske. Unutar vladaju�eg Saveza komunista do�lo
je do promjena i pobjeda onih snaga koje su iznutra stvarale uvjete za epohalne
promjene. Zbog svega toga, relativno brzo, ve� u prolje�e 1990. mogli su se odr�ati
vi�estrana�ki slobodni izbori i mogao se na miran na�in promijeniti karakter vlasti
i Hrvatska se mogla priklju�iti demokratskim europskim dr�avama.
Ostvarivanje nacionalnog jedinstva nije �in nego proces. Nacionalno jedinstvo ne
mo�e se ostvarivati apstraktno, nego na odre�enim strategijskim politi�kim
programima koji
3. Pomirbe i oprost
Na formiranju takvih programa u pro�losti radilo je mnogo ljudi i politi�kih
pokreta, ipak, nisu uspjeli ne samo zbog nepovoljnih geopoliti�kih i drugih uvjeta
i okolnosti u kojima su
Dan;is kada su potrebne nove vizije, kada se odlu�uje kakva :e Hrvatska biti,
objektivno vrednovanje na�e pro�losti i irestanak borbe za bolju pro�lost, uvjet je
na�e budu�nosti.
Nadam se da �e ovaj moj prilog pridonijeti takvim nasto-
Povijesna situacija u kojoj se na�ao hrvatski narod potkraj osamdesetih godina
mijenjala se iz dana u dan. Raspad dr�avnog socijalizma i druge velike promjene
stvarale su uvjete za ostvarivanje povijesnih te�nji hrvatskog naroda da se
organizira u samostalnu i suverenu dr�avu.
Da bi to ostvarili. Hrvati su morali bitno promijeniti svoje dotada�nje pona�anje.
Ostvarivanje povoljnih povijesnih mogu�nosti za stvaranje vlastite dr�ave nije bilo
mogu�e bez nacionalnog pomirenja Hrvata, bez zavr�etka Drugog svjetskog rata me�u
nacionalni pokret i bez jedinstva i �vrsta zajedni�tva domovinske i iseljene
Hrvatske.
ona bila ustavno ure�ena. Dakle, nacionalno jedinstvo je bilo preduvjet
Tu�manu {Predsjednik, Predsjednik protiv predsjednika), ovom
napu�tanja jednopartijskog i socijalisti�k udru�ivanja na projektu stvaranja suvert
hrvatske dr�ave.
Zato je za po�etak povijesnih promjena trebalo neke bitne preduvjete. Trebalo je
istodobno djelovat li�itim frontama.
n n s snaga u Savezu komunista, kako bi si
bilo formiranje Hrvatske demokratske zajednice, koja je od po�etka radila na
je do promjena i pobjeda onih snaga koje su iznutra stvaraie uvjete za epohalne
promjene. Zbog svega ioga. relativno brzo, ve� u prolje�e 1990. mogli su se odr�ati
vi�estrana�ki slobodni izbori i mogao se na miran na�in promijeniti karakter vlasti
i Hrvatska se mogla priklju�iti aemokratsktm europskim dr�avama.
Ostvarivanje nacionalnog jedinstva nije �in nego proces. Nacionalno ledinstvo ne
mo�e se ostvarivati apstraktno, nc-ao na odre�enim strategijskim politi�kim
programima koji
3. Pomirbe i oprost
Na formiranju takvih programa u pro�losti radilo je mnogo ljudi i politi�kih
pokreta. Ipak, nisu uspjeli ne samo /bog nepovoljnih geopoliti�kih i drugih uvjeta
i okolnosti u kojima su
Danas kada su potrebne nove vizije, kada se odlu�uje ki �e Hrvatska biti,
objektivno vrednovanje na�e pro�lo prestanak borbe za bolju pro�lost, uvjet je na�e
budu�nos
Nadam se da �e ovaj moj prilog pridonijeti takvim ni
Povijesna situacija u kojoj se na�ao hrvatski narod potkraj osamdesetih godina
mijenjala se 17 dana u dan. Raspad dr�avnog socijalizma i druge velike promjene
stvarale su uvjete za ostvarivanje povijesnih te�nji hrvatskog naroda da se
organizira u samostalnu i suverenu dr�avu.
Da bi to ostvarili, Hrvati su morali bitno promijeniti svoje dotada�nje pona�anje.
Ostvarivanje povoljnih povijesnih mogu�nosti 7a stvaranje vlastite dr�ave nije bilo
mogu�e bez nacionalnog pomirenja Hrvata, bez zavr�etka Drugog svjetskog rata me�u
nacionalni pokret i bez jedinstva i �vrsta zajedni�tva domovinske i iseljene
Hrvatske.
ona bila ustavno ure�ena. Dakle, nacionalno jedinstvo je bilo preduvjet
Hrvatske i gotovo osam godina od smrti prvoga hrvatskoga prei sjednika, nakon �to
sam napisao dvije op�irne knjige o dr. Frar
napu�tanja jednopartijskog i socijalisti�kog sustava i bez udru�ivanja na projektu
stvaranja suverene i samostalne hrvatske dr�ave.
Zato je za po�etak povijesnih promjena trebalo ostvariti neke bitne preduvjete.
Trebalo je istodobno djelovati na razli�itim frontama.
S le�ne strane trebalo je formirati gra�anske stranke, ali i miieniati odnos snaga
u Savezu komunista, kako bi se stvorili preduvjeti za vi�estrana�ke slobodne izbore
i za miran prijelaz iz jednostranaeja u vi�estrana�je i iz socijalizma u
kapitalizam, odnosno iz diktature u demokraciju.
bilo formiranje Hrvatske demokratske zaiednice, koja je od po�etka radila na
je do promjena i pobjeda onih snaga koje su iznutra stvarale uvjete za epohalne
promjene. Zbog svega toga, relativno brzo, ve� u prolje�e 1990. mogli su se odr�ati
vi�estrana�ki slobodni izbori i mogao se na miran na�in promneniti karakter vlasti
i Hrvatska se mogla priklju�iti demokratskim europskim dr�avama.
Ostvanvame nacionalnog jedinstva nije �in nego proces. Nacionalno ledinstvo ne mo�e
se ostvarivati apstraktno, nego na odre�enim strategijskim politi�kim programima
koji izra�avaju nacionalne interese.
3. Pomirbe i oprost
Na formiranju takvih programa u pro�losti radilo je mr ljudi i politi�kih pokreta.
Ipak, nisu uspjeli ne samo zbog povoljnih geopoliti�kih i drugih uvjeta i okolnosti
u kojim
2. Pozitivne elemente Tu�manove dr�avni�ke doktrine treba ugraditi u novu
hrvatsku politiku
I u uvjetima velikosrpske agresije i strasnih zlo�ina protiv hrvatskoga naroda u
vrijeme okupacije dijela Hrvatske i velikog dijela Bosne i Hercegovine, dr. Franjo
Tu�man nije odustajao od svoje vizije i svoje vjere daje postizanje povijesnog
sporazuma izme�u Hrvata i Srha uvjet stabilnosti i
Dakle, i u tim u�asnim uvietima Tu�man nije odustao od
sporazum, vjeruju�i da ga je mogu�e posti�i ako ne ve� za vrijeme velikosrpske
agresije, onda svakako nakon zavr�etka rata. Zato je �gurao da bi danas, da je �iv,
Tu�man ve� potpisao takav sporazum ili ga pripremio za potpisivanje. Zato se ne
smiju podcijeniti neki elementi hrvatsko-srpskog sporazuma koje je Franjo Tu�man
postigao u razgovorima sa Slohodanom MiloSevi�em i Dobricom �osi�em, koji su imali
veliko zna�enje u uvjetima rata, jer su sprije�ili globalni potpuni rat Srbije i
Hrvatske s nesagledivim posljedicama.
O�ito je daje Ivo Sanader svjestan svoje velike povijesne odgovornosti i potrebe da
trajno rije�i hrvatsko-srpske odnose. U u>mr ima velike otpore koji su djelomi�no i
posljedica neuva�avanja nekih bitnih elemenata Tu�manove dr�avni�ke doktrine i
povijesnih iskustava u tra�enju rje�enja hrvatsko-- srpskih odnosa.
Tu&nanov nasljednik na �elu HDZ-a i hrvatski premijer Ivo Sanader pod ivlikim je
pritiskom me�unarodne zajedni-
Srbijom negv i veliku ulogu Hrvatske u rje�avanju niza otvo-
da me�unarodna zajednica uvjetuje Hrvatskoj put ti Europsku uniju pristajanjem
Hrvatske da se uklju�i u instituciona-
lizirame zapadnog Balkana kao regije, zone slobodne Irgo-vine, carinske unije i
jedinstvenog tr�i�ta Kako se ne Hrvatsku vise neprincipijelni pritisci, kako se
tra�i da prihvati raspodjelu krivnje za rat, da na neki na�in, radi uspostavljanja
novih odnosa, �rtvuje istinu o pro�losti, u Hrvatskoj rasle neslaganje pa. i otpor
Saiuderovoj politici brze normalizacije hrvatako-snitkih odnosa. Posehno je na
udaru mlaka hrvata ka politika, koja prihva�a da sc hrvatsko-srpski odnosi
rje�avaju na povijesnim krivotvorinama koje Hrvatsku od �rtve velikosrpske agresije
pretvaraju u agresora, a Franju Tu�mana u krivca i zlo�inca.
U tom kontekstu potrebno je ris sarno braniti i obraniti istinu
0 Tu�manovoj dr�avni�koj doktrini nego i pozitivne elemente te doktrine ugraditi u
novu hrvatsku politiku.
Kako je ta Tu�manova doktrina potpuno iskmljena i krivotvorena, mislim da je
korisno objektivno valorizirati bitne elemente le politi�ke doktrine. To se prije
svega odnosi na Tu�manova mi�ljenje o sporazuma Cvttkovi�-Ma�ek i Banovini
Hrvatskoj, na Tu�manove razgovore sa Slobodanom MiloSevi�em i na Tu�manovu viziju
Europske unije.
Razmotrimo ukratko ta tri bitna dijela Tu�manove dr�avni�ke strategije, koju dr.
Ivo Sanader, kao predsjednik HDZ-a
1 Tu�manov slijednik, ne samo treba nego i mora obraniti od �estokih napada izvana
i iznutra, koji �ele Franju Tu�mana ne samo diskreditirati nego i kriminalizirali.
Mnoge pogre�ne ocjene, koje su postale op�a mjesta koja navodno ne treba dokazivati
o dr, Franji Tu�manu, posljedica su ne samo protivljenja njegovoj politici, ne �amo
nerazumijevanja njegove politike nego i nepoznavanja biti njegove polilike.
hrvatsku politiku
I u uvjetima velikosrpske agresije i stra�nih zlo�ina proliv hrvatskoga naroda u
Tu�man nije odustajao od svoje vizije i svoje vjere da je postizanje povijesnog
sporazuma izme�u Hrvata i Srba uvjet stabilnosti i
Dakle, i u tim u�asnim uvjetima Tu�man nije odustao od razgoiora i tra�enja sitnih
mogu�nosti za hrvatsko-srpski sporazum, vjeruju�i da gaje mogu�e posti�i ako ne ve�
73 vrijeme velikosrpske agresije, onda svakako nakon zavr�etka rata. Zato je
sigurno da bi danas, daje �iv, Tu�man ve� potpisao takav sporazum ili ga pripremio
za potpisivanje. Zato se ne smiju podcijeniti neki elementi hrvatsko-srpskog
sporazuma koje je Franjo Tu�man postigao u razgovorima sa Slobodanom MiloSevi�em i
Dobricom �osi�em, koji su imali veliko zna�enje u uvjetima rata, jer su sprije�ili
globalni potpuni ral Srbije i Hrvatske s nesagledivim posljedicama.
O�ito je da jt Ivo Sanader svjestan svoje velike povijesne odgovornosti i potrebe
da trajno rije�i hrvatsko-srpske odnose. U lome ima velike otpore koji su
djelomi�no i posljedica neuva�avanja nekih bitnih elemenata Tu�manove dr�avni�ke
doktrine i povijesnih iskustava u tra�enju rje�enja hrvatsko--srpskih odnosa.
Tu�manov nasljednik na �elu HDZ-a i hrvatski premijer Ivo Sanader pod velikim te
e. koja ,
I Hn-ot.
naltiac
Srbijom nego i veliku ulogu Hn-atske u rje�avanju niza otvorenih problema na
zapadnom Balkanu. �ak bi se moglo re�i da me�unarodna zajednica uvjetuje Hrvatskoj
pul u Europsku uniju pristajanjem Hrvatske da se uklju�i u instituciona-
liziranje zapadnog Balkana kau regije, zone slobodne trgovine, carinske unije i
jedinstvenog tr�i�ta. Kiko se na Hrvatsku vr�e neprincipijelni pritisci, kako se
tra�i da prihvati raspodjelu krivnje za rat. da na neki na�in, radi uspostavljanja
novih odnosa, �rtvuje istinu o proSlosti. u Hrvatskoj raste neslaganje pa i otpor
Sanaderovoj politici brze normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa. Posebno je na
udaru mlaka hrvatska politika, koja prihva�a da se hrvatsko-srpski odnosi rje�avaju
na povijesnim krivotvorinama koje Hrvatsku od �rtve velikosrpske agresije
pretvaraju u agresora, a Franju Tu�mana u
U tom kontekstu potrebno je ne satno braniti i obraniti istinu
Kako je ta Tu�manova doktrina potpuno iskrivljena i krivotvorena, mislim daje
korisno objektivno valorizirati bitne elemente le politi�ke doktrine. To se prije
svega odnosi na Tu�manova mi�ljenje o sporazumu Cvetkovi�-Ma�ek i Ba-
Razmotrimo ukratko ta tri bitna dijele Tu�manove dr�avni�ke strategije, koju dr.
Ivo Sanader, kao predsjednik HDZ-a
1 Tu�manov slijednik, ne samo treba nego i mDra obranili od �estokih napada izvana
i iznutra, koji �ele Franju Tu�mana ne samo diskreditirati nego i kriminalizirati
Mnoge pogre�ne ocjene, koje su poslale op�a mjesta koja navodno ne neba dokazivati
f> dr. Franji Tu�manu, posljedica su ne samo protivljenja njegovoj politici, ne
samo nerazumijevanja njegove politike nego i nepoznavanja hiti njegovi politike.
hrvatsku politiku
1 u uvjetima velikosrpske agresije i stra�nih zlo�ina protiv hrvatskoga naroda u
Tu�man nije odustajao od svoje vizije i svoje vjere da je postizanje povi-uma
i/me�u Hrvala i Srba uvjet stabilnosti i
Dakle, i u tim u�asnim uvjetima Tu�man nije odustao od razgovora i tra�enja silnih
mogu�nosti za hrvalsko-srpski sporazum, vieruju�i da ga je mogu�e posti�i ako ne
vec za vnjeme velikosrpske agresije, onda svakako nakon zavr�etka rata. Zato je
sigurno da bi danas, daje �iv, Tu�man ve� potpisao takav sporazum ili ga pripremio
za potpisivanje. Zato se ne smiju podcijenili neki elementi hrvatsko-srpskog
Dobricom �osi�em, koji su imali veliko zna�enje u uvjelima rala. jer su sprije�ili
globalni potpuni ral Srbije i Hnalske s nesagledivim posljedicama.
O�ito je da je ivo Sanader svjeslan svoje velike povijesne odgovornosti i potrebe
da trajno rije�i hrvatsko-srpske odnose. U lome ima velike otpore koji su
doktrine i povijesnih iskustava u tra�enju rjeSenja hrvalsko-
Tu�manov nasljednik na �elu HDZ-a i hrvatski premijer Ivo Sanader pod velikim ;e
pritiskom me�unarodne zajednice, kuja od Hrvatske traii ne samo normalizaciju
odnosa sa Srbijom nego i veliku ulogu Hrvatske u rjeSavanju niza otvorenih problema
na zapadnom Balkanu. �ak bi se moglo re�i da me�unarodna zajednica uvjetuje Hrvi
vine, carinske unije i jedinstvenog" tr�i�ta Kako se na Hrvatsku vr�e
neprincipijelni pritisci, kako se tra�i da prihvati raspodjelu krivnje za rat, da
na neki na�in, radi uspostavljanja novih odnosa, �rtvuje istinu o pro�losti, u
Hrvatskoj raste neslaganje pa i otpor Sanaderovoj politici brze normalizacije
hrvatsko-srpskih odnosa. Posebno je na udara mlaka hrvatska politika, koja prihva�a
da se hrvatsko-srpski odnosi rje�avaju
kosrpske agresije pretvaraju u agresora, a Franju Tu�mana u krivca i zlo�inca. U
tom kontekstu potrebno jc nc samo braniti i obraniti istinu
Kako je ta Tu�manova doktrina potpuno iskrivljena i kri-
elemente te politi�ke doktrine To se prije svega odnosi na Tu�manova miiljenje o
sporazumu Cvtlkortc-Ma�ek i Banovini Hrvatskoj, na Tu�manove razgovore sa
Slobodanom Milosevt�em i na Tu�manovu viziju Europske unije
Razmotrimo ukratko ta ln bitna dijela Tu�manove dr�avni�ke strategije, koju dr. Ivo
Sanader, kao predsjednik HDZ-a
i iznutra, koji �ele Franju Tu�mana ne samo diskreditirati nego i kriminalizirati.
o dr. Franji Tu�manu, posljedica su ne samo protivljenja niegovoj politici, ne samo
nerazumijevanja njegove politike nego i nepoznavanja biti njegove politike.
iu pasta
ie uklju�
hrvatsku politiku
1 u uvjetima velikosrpske agresije i stra�nih zlo�ina protiv hrvatskoga naroda u
vrijeme okupacije dijela Hrvatske i velikog dijela Bosne i Hercegovine, dr, Franjo
Tu�man nije odustajao od svoje vizije i svoje vjere da je postizanje povijesnog
sporazuma izme�u Hrvata i Srba uvjet stabilnosti i
lastolje�i
razgovora i tra�enja sitnih mogu�nosti za hrvatsko-srpski
vrijeme velikosrpske agresije, onda svakako nakon zavr�etka rata. Zataje sigurno da
bi danas, daje �iv, Tu�man ve� potpisao takav sporazum ili ga pripremio za
potpisivanje. Zato se ne smiju podcijeniti neki elementi hrvatsko-srpskog sporazuma
koje je Franjo Tu�man postigao u razgovorima sa Slobodanom MiloSevi�em i Dobricom
�osi�em, koji su imali veliko zna�enje u uvjetima rata, jer su sprije�ili globalni
potpuni rat Srbije i Hrvatske s nesagledivim posljedicama.
O�ito je da je Ivo Sanader svjestan svoje velike povijesne odgovornosti i potrebe
da trajno rije�i hrvatsko-srpske odnose. U tome ima velike otpore koji su
doktrine i povijesnih iskustava u tra�enju rje�enja hrvatsko--srptkih odnosa.
Tu�manov nasljednik na �elu HDZ-a I hrvatski premijer Ivo Sanader pod velikim je
Srbtjom nego i veliku ulogu Hrvatske u rje�avanju niza otvo-
da me�unarodna zajednica uvjetuje Hrvatskoj put u Europsku uniju pristajanjem
Hrvatske da se uklju�i u in
hziranjL zapadnog Balkana kao regije, zone slobodne Irgo-vine, carinske unije i
jedinstvenog tr�i�ta. Kako se na Hrvatsku vr�e neprincipijelni pritisci, kako se
tra�i da prihvati raspodjelu krivnje za ral, da na neki na�in, radi uspostavljanja
novih odnosa, �rtvuje istinu o pro�losti, u Hrvatskoj raste neslaganje pa i otpor
na po\ljetnim krivotvorinama koje Hrvalsku od �rtve vcli-koirpskc agresije
pretvaraju u agresora, a Franju Tu�mana u krivca i 7lo�irica
U tom kontekstu ponehno je ne samo branici i obraniti istinu
0 Tu�manovoj dr�avni�koj �okrrini nego i pozitivne elemente te doktrine ugraditi u
Kako le ta Tu�manova doktrina potpuno iskrivljena i kri~ votvorena. mislim daje
korisno objektivno valorizirati bitne elemente te politi�ke doktrine. To se prije
svega odnosi na Tu�manova mi�ljenje o sporazumu Cvetkovi�-Ma�ek i Banovini
Hrvatskoj, na Tu�manove razgovore sa Slobodanom MiloSevi�em i na Tu�manovu viziju
Europske unije.
Razmotrimo ukratko ta tn bitna dijela Tu�manove dr�avni�ke strategije, koju dr. Ivo
Sanader, kao predsjednik HDZ-a
i iznutra, koji �ele Franju Tu�mana ne samo diskreditirati nego i knminaiizirati.
Mnoge pogreS-ne ocjene, koje su postale op�a mjesta koja navodno ne treba
dokazivati o dr. Franji Tu�manu, posljedica su ne samo protivljenja njegovoj
politici, ne lamo nerazumijevanja njegove politike nego i nepoznavanja biti njegove
politike.
I u uvjetima velikosrpske agresije i stra�nih zlo�ina protiv hrvatskoga naroda u
Tu�man nije odustajao od svoje vizije i svoje vjere da je postizanje povi-icsnog
spoMiuma izme�u Hrvata i Srba uvjet stabilnosti i mira n.i Balkanu za naredna
stolje�a.
?akk. i u tim u�asnim uvjetima Tu�man nije odustao od razgovora i tra�enja sitnih
mogu�nosti za hrvatsko-srpsk i sporazum, vjeruju�i da ga je mogu�e posti�i ako ne
ve� za vnjeme velikosrpske agresije, onda svakako nakon zavr�etka rata. Zato je
sigurno da bi danas, da je �iv, Tu�man ve� pot-Disan lakav sporazum ili ga
pripremio za potpisivanje. Zato se ne smiju podcijeniti neki elementi hrvatsko-
srpskog sporazuma koje je Franjo Tu�man postigao u razgovorima sa Slobodanom
MiloSevi�em i Dobricom �osi�em, koji su imali veliko zna�enje u uvjetima rata, jer
su sprije�ili globalni potpuni rat Srbije i Hrvatske s nesagledivim posljedicama.
O�iloje daje Ivo Sanader svjestan svoje velike povijesne odgovornosti > potrebe da
trajno rije�i hrvatsko-srpske odnose. U lome ima velike otpore koji su djelomi�no i
posljedica neuva�avanja nekih bitnih elemenata Tu�manove dr�avni�ke doktrine i
povijesnih iskustava u tra�enju rje�enja hrvatsko-- srpskih odnosa.
Tu�manov nasljednik na �elu HDZ-a i hrvatski premijer Ivo Sanader pod pitkim ie
pritiskom me�unarodne zajednice, koju odHnalske trati ne samo normalizaciju odnosa
sa Srbijom nego i veliku ulogu Hn-atskt u rjeSavanju niza otvorenih problema na
zapadnom Balkanu. �ak bi se moglo re�i da me�unarodna zajednica uvjetuje Hrvatskoj
put u Europsku uniju pristajanjem Hrvatske da se uklju�i u instituciona-
liziranje zapadnog Balkana kao regije, zone slobodne trgovine, carinske unije i
jedinstvenog tr�iSta. Kako se na Hrvatsku vr�e neprincipijelni pridsu, kako se
tra�i da prihvati raspodjelu krivnje za rat, da na neki na�in, radi uspostavljanja
novih odnosa, �rtvuje istinu o pro�losti, u Hrvatskoj raste neslaganje pa i otpor
L" tom kontekslu polrebnu je ne samo braniti i obraniti istinu
Kako je ta Tu�manova doktrina popuno iskrivljena i krivotvorena, mislim daje
korisno objektivno valorizirali bitne elemente te politi�ke doktrine. To se prije
svega odnosi na Tu�manova mi�ljenje o sporazumu Cvetkovi�-Ma�ek i Banovini
Hrvatskoj, na Tu�manom razgovore sa Slobodanom MiloSevi�em i na Tu�manovu viziju
Europske unije.
Razmotrimo ukratko ia tri bibia dijela Tu�manove dr�avni�ke strategije, koju dr Ivo
Sanader. kao predsjednik HDZ-a
Mnoge pogre�ne ocjene, koje su poslale op�a mjesla koja naiodnone treba dokazivali
o dr. Franji Tu�manu, posljedica su ne samo protivljenja njegovoj pohlici, ne samo
nerazumijevanja njegove politike nego i nepoznavanja hm njegove polilike
hrvatsku politiku
t u uvjetima velikosrpske agresije i stra�nih zlo�ina protiv hrvatskoga naroda u
Tu�man nije odustajao od svoje vizije i svoje vjere daje postizanje povijesnog
sporazuma izme�u Hrvata i Srba uvjet stabilnosti i mira na Balkanu za naredna
stolje�a.
Dakle.
a hrvatsko-srpski
razgovora i na�enja sitnih tn sporazum, vjeruju�i da ga je mogu�e posli�i ako ne
ve� za vrijeme velikosrpske agresije, onda svakako nakon zavr�etka rata. Zato je
sigurno da bi danas, da je �iv, Tu�man ve� potpisao takav sporazum ili ga pripremio
za potpisivanje. Zato se ne smiju podcijeniti neki elementi hrvatsko-srpskog
Itobricom �osi�em, koji su imali veliko zna�enje u uvjetima rala. jer su sprije�ili
globalni potpuni ral Srbije i Hrvatske s nesagledivim posljedicama.
O�ito je da je Ivo Sanader svjestan svoje velike povijesne odgovornosti i potrebe
da trajno rije�i hrvatsko-srpske odnose. U tome ima velike otpore koji su
doktrine i povijesnih iskustava u tra�enju rje�enja hrvatsko--srpskih odnosa.
Tu�manov nasljednik na �elu HDZ-a i hrvatski premijer Ivo Sanader pod velikim je
pritiskom me�unarodne zajednice, koja od Hrvatske tra�i ne samo normalizaciju
odnosa sa Srbijom nego i veliku ulogu Hrvatske u rjeSavanju niza otvorenih problema
na zapadnom Balkanu. �ak bi se moglo re�i da me�unarodna zajednica uvjetuje
Hrvatskoj put u Europ-
zapadnog Balkana kao regije, zone slobodne trgo-i jedinstvenog tr;
nepnn
pijelr
raspodjelu krivnje za rat, da na neki na�in, radi uspostavljanja novih odnosa,
�rtvuje istinu o pro�losti, u Hrvatskoj raste neslaganje pa i otpor Sanaderovoj
politici brze normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa. Posebno je na udara mlaka
hrvatska
na povijesnim krivotvorinama koje Hrvatsku od �rtve velikosrpske agresije
pretvaraju u agresora, a Franju Tu�mana u krivca i zlo�inca. U tom kontekstu
potrebno je ne samo braniti i obraniti istinu
0 Tu�manovoj dr�avni�koj doktrini nego i pozitivne elemente te doktrine ugradili u
Kako je ta Tu�manova doktrina popuno iskrivljena i kri-
elemente te politi�ke doktrine. To se prije svega odnosi na Tu�manovo mi�ljenje o
sporazumu Cvelkovi�-Ma�ek i Banovim Hrvatskoj, na Tu�manove razgovoi-e sa
Stobviimom Milosevicem i na Tu�manovu vizitu Europske unije.
Razmotrimo ukratko Q tri bitna dijela Tu�manove dr�avni�ke strategije, koju dr. Ivo
Sanader. kao predsjednik HDZ-a
1 Tu�manov slijednik, ne samo treba nego i mora obranili od �estokih napada izvana
o dr. Franji Tu�manu, posljedica au ne samo pro-
politike nego i nepoznavanja biti njegove politike
n Hrvi
ie uklju�
Treba reci da je izvori�nim osnovama Ustava Hrvatske, kao jedan od temelja hrvatske
dr�avnosti, naveden i sporazum Cvetkovi�-Ma�ek iz I �9. godine.
Dakle, da je liv, danas bi i Franjo Tu�man, kao �io to �im i Ivo Sanader, radio na
normalizaciji odnosa sa Srbijom, ali bi prethodno tra�io da se utvrdi istina o
velikosrpskoj agresiji, da Srbija prima krivnju, da se ispri�a i da osudi veliko-
u/jvt.' snage koje i dalje vode politiku nove agresije radi
Srbije.
4. 0 futrarJma i razgovorima sa Sto�odanom Mllotavl�sm
Potrebno je objektivno ocijeniti odnose Tu�man-Milose-vi� u skladu s tada�njim
uvjetima i okolnostima vrlo proturje�nih politika i pritisaka me�unarodne
zajednice. Ti razgovori bili su dio Tudmanove strategije �kupovanja vremena" da bi
se mogao, kad za to do�e vrijeme, i adekvatnom vojnom silom suprotstaviti
velikosrpskoj agresiji i odbacili ullimatume, ne samo velikosrba, nego i
me�unarodne
Zbog svih tih razloga brojni susreti i razgovori dr. Franje Tu�mana sa Slobodanom
MiloSevi�em, uo�i i za vrijeme rata, sve do potpisivanja mirovnog Dejtonskoga
sporazuma koji je ozna�io formalni kraj rata, jedno su od najva�nijih politi�kih
djelovanja Tu�mana i ostvarivanja njegove politi�ke doktrine. Nema nikakve dvojbe
da je on takvom svojom politi�kom doktrinom pregovaranja i kupovanja vremena, da
ni samostalne hrvatske dr�ave, niti bi se hrvatski narod odr �ao u Bosni i
Hercegovini, nadigrao i Slobodtma Miio�evi�i i me�unarodnu zajednicu, i ostvario
bitne politi�ke ciljeve.
Tu�manovi razgovori sa Slobodanom MiloSevi�em, i pos redno (preko Hrvoja �arim�a) i
neposredno u �etiri oka, bi tan su dio njegove politi�ke koncepcije i ne mogu se
tretirat kao slu�ajni, kao oma�ka, pogre�ka ili proma�aj.
Tu�manova upozorenja i strahovanja bi opravdana
Dr. Franjo Tu�man, kao povjesni kao politi�ar i dr�avnik, nije vjerovao u opstanak
komunisti�kih federacija nakon sloma komunizma te je tvrdio da se one ne mogu
odr�ati u demokratskim uvjetima, bez diktature jednopartijskog monopolnog sustava.
U tom kontekstu on je smatrao da �e nakon raspada Jugoslavije, odnosno SFRJ, i
stvaranja novih dr�ava bili velikih problema s onim politi�kim snagama koje �e na
novi na�in poku�ati stvoriti ponovno neku multinacionalnu dr�avu, savez ili
konfederaciju na zapadnom Balkanu. Zato je inzistirao da se u hrvatski Ustav zapi�e
zabrana stvaranja takvih integracija.
Isto tako, smatrao je da �e Bosna i Hercegovini, nakon raspada Jugoslavije, do�i u
velike te�ko�e, jer �e ve�ina Srba te�iti �vrstim vezama sa Srbijom, a Hrvati s
Hrvatskom, dok �e Bo�njaci-Muslirnani te�iti stvaranju nove bosanske nacije s tri
vjere, odnosno unitarnu dr�avu. Isto tako, smatrao je da upravo takva situacija u
Bosni i Hercegovini i �injenica da Albanci �ive u �etiri dr�ave na teritoriju
me�usobno povezanom, na kojem imaju ve�inu, u uvjetima kada nije rije�eno pitanje
Makedonije i odnosa Srbije i Crne Gore, u uvjetima
Treba te�i da je izvori�nim osnovama Ustava Hrvatske, kao jedan od temelja hrvatske
dr�avnosti, naveden i sporazum Cvetkovi�-Ma�ek iz 1939. godine
Dakle, da je liv. danas bi i Franjo Tu�man, kao tlo lo �ini i Ivo Sanader. radio na
normalizaciji odnosa sa Srbijom, ali hi prethodno tra�io da se utvrdi istina o
velikosrpskoj agresiji, da Srbija prizna krivnju, da se ispri�a i da osudi
velikosrpski' snage koje i dalje vo�e politiku nove agresije radi
Ah, Im Sanader �eli ostvariti i provesti Tu�manov politi�ki InUimcnl. onda se mom
vratiti biti Tudmanove dr�avni�ke
4. 0 susretima I razgovorima sa Slobodanom MiloSevi�em
Potrebno je objektivno ocijeniti odnose Tu�man-Milo�e-vi� u skladu s tada�njim
velikosrpskoj agresiji i odbaciti ultimatume, ne samo velikosrba, nego i
me�unarodne zajednice.
Zbog svih lih razloga brojni susreli i razgovori dr. Franje Tu�mana sa Slobodanom
Milosevicem, uo�i i za vrijeme rata, sve do potpisivanja mirovnog Dejtonskoga
sporazuma koji je ozna�io formalni kraj rata, jedno su od najva�nijih politi�kih
djelovanja Tu�mana i ostvarivanja njegove politi�ke doktrine. iVema nikakve dvojbe
da je on takvom svojom
bi stvorio hrvatsku vojsku, bez �ije vojne pobjede ne bi bilo
ni samostalne hrvatske dr�ave, niti bi se hrvatski narod odr�ao u Bosni i
Hercegovini, nadigrao i Slobodana Miloievi�a i me�unarodnu zajednicu, i ostvario
Tu�manovi razgovori sa Slobodanom Milosevicem, i posredno (preko Hrvoja �arini�a) i
neposredno u �etiri oka, bitan su dio njegove politi�ke koncepcije i ne mogu se
tretirati kao slu�ajni, kao oma�ka, pogre�ka ili proma�aj.
Tu�manova upozorenja i strahovanja bila su opravdana
Dr, Franjo Tu�man, k kao politi�ar i dr�avnik, tiikih federacija t
enik, ali i o u opstanak komunis-lizma te je tvrdio da se one ne mogu odr�ati u
demokratskim uvjetima, bez diktature jednopartijskog monopolnog sustava.
stvaranja novih dr�ava biti veli-
na�in poku�ali stvoriti ponovno neku multinacionalnu dr�avu, savez ili
konfederaciju na zapadnom Balkanu, Zato je inzistirao da se u hrvatski Ustav zapise
zabrana stvaranja
Isto lako, smatrao je da �e Bosna i Hercegovina, nakon raspada Jugoslavije, do�i u
velike te�ko�e, jer �e ve�ina Srba le�iti �vrstim vezama sa Srbijom, a Hrvati s
Hrvatskom, dok �e BoSnjaci-Muslimani te�iti stvaranju nove bosanske nacije
upravo takva situacija u Bosni i Hercegovini i �injenica da Albanci �ive u �etiri
dr�ave na teritoriju me�usobno poveza-
pitanje Makedonije i odnosa Srbije i Crne Ciore, u uvjetima
Treba reci da je izvori�nim osnovama Ustava Hrvalske, kao jedan od temelja hrvatske
dr�avnosti, naveden i sporazum Cvetkovi�-Ma�ek iz 1939. godine.
Dakle, da je �iv, danas bi i Franjo Tu�man, kao �to to �ini i Ivo Sanader, radio na
normalizaciji odnosa sa Srbijom, ali bi prethodno tra�io da se utvrdi istina o
velikosrpskoj agresiji, da Srbija prizna krivnju, da se ispri�a i da osudi
velikosrpske snage koje i dalje vode politiku nove agresije radi
Ako Ivo Sanader �eli ostvariti i provesti Tu�manov politi�ki
4. 0 susretima I razgovorima sa Slobodanom MiloSevi�em
Potrebno je objektivno ocijeniti odnose Tu�man-Milo�e-vi� u skladu s tada�njim
velikosrpskoj agresiji i odbaciti ultimatume, ne samo velikosrba, nego i
me�unarodne
Zbog svih tih razloga brojni susreti i razgovori dr. Franje Tu�mana sa Slobodanom
Milosevicem, uo�i i za vrijeme rala, sve do potpisivanja mirovnog Dejtonskoga
sporazuma koji je ozna�io formalni kraj rata. jedno su od najva�nijih politi�kih
djelovanja Tu�mana i ostvarivanja njegove politi�ke doktrine. Nema nikakve dvojbe
da je on takvom svojom politi�kom doktrinom pregovaranja i kupovanja vremena, da
ni samostalne hrvatske dr�ave, niti bi se hrvatski narod odr�ao u Bosni i
Hercegovini, nadigrao i Slobodana Milo�evi�a i me�unarodnu zajednicu, i ostvario
Tu�manovi razgovori sa Slobodanom Milosevicem. i posredno (preko Hrvoja �arini�a) i
neposredno u �etiri oka, bitan su dio njegove politi�ke koncepcije i ne mogu se
tretirali kao slu�ajni, kao oma�ka, pogre�ka ili proma�aj.
5. Tu�manova upozorenja I strahovanja bila su opravdana
Dr, Franjo Tu�man, kao povjesni�ar i znanstvenik, ali i kao politi�ar i dr�avnik,
nije vjerovao u opstanak komunisti�kih federacija nakon sloma komunizma te je
tvrdio da se one ne mogu odr�ati u demokratskim uvjetima, bez diktature
jednopartijskog monopolnog sustava.
stvaranja novih dr�ava biti velikih problema s onim politi�kim snagama koje �e na
novi na�in poku�ati stvoriti ponovno neku multinacionalnu dr�avu, savez ili
konfederaciju na zapadnom Balkanu. Zato je inzistirao da se u hrvatski Ustav zapi�e
zabrana stvaranja takvih integracija.
Isto tako. smatrao je da �e Bosna i Hercegovina, nakon raspada Jugoslavije, do�i u
velike leSko�e, jer �e ve�ina Srba le�iti �vrstim vezama sa Srbijom, a Hrvati s
Hrvatskom, dok <K BoSnjaci-Muslimani te�iti stvaranju nove bosanske nacije s tri
vjere, odnosno unitarnu dr�avu. Isto tako, smatrao je da upravo takva situacija u
Bosni i Hercegovini i �injenica da Albanci �ive u �etiri dr�ave na teritoriju
me�usobno povezanom, na kojem imaju ve�inu, u uvjetima kada nije rije�eno pitanje
Makedonije i odnosa Srbije i Crne Gore, u uvjetima
titet i oduprijeti se takozvanim velikim idejama, kojima se pod firmom
univerzalizma, u stvari, name�u interesi velikih naroda i porobljavaju mali narodi.
Tu�man, kao dr�avnik i politi�ar, stvaraju�i na �elu �irokog nacionalnog pokreta,
suverenu i samostalnu Hrvatsku, devedesetih godina i u deset godina postojanja
hrvatske dr�ave, sve do svoje smrti, bio je svjestan velik* opasnosti, da 'i'
komunisti�ki internacionalizam i jugoslavenstvo i druge 'wotmo velike ideje
transformiraju u europcizam i globulinom prcvile izbora, da mora sudjelovali u
nenuatavljivmi proceumi eoropakih integracija i globalizma. Medinim, on je
inzutirao da Hrvauka u tome mota braniti svoje nacionalne interese i da smije
prihvatiti Europsku m(ju samo kao zajednicu ravnopravnih dr�ava I naroda, a ne kao
nadnacionalnu tvorevinu, u kojoj �e svi mali narodi, pa tako l hrvatski narod,
izgubiti svoj identitet, suverenitet i slobodu.
Dakle, nije Franjo Tu�man bio protiv Europske unije, nego je bio protiv prihva�anja
ultimatuma i diktata i ucjena, koje ugro�avaju identitet, samostalnost i suverenost
hrvatskoga naroda. Zato je razumljivo zaSto je on bio vrlo nepopularan stranim
gospodarima i upravlja�ima svijeta i za�to su ga �estoko napadali za vrijeme
�ivoti, odnosno, za�to ga i danas, Sest godina nakon njegove smrti, joS �eS�e
napadaju i poku�avaju ga obezvrijediti i kriminalizirati kao osobu, a njegovu
politi�ku doktrinu i dr�avni�ku politiku pretvoriti u zlo�ina�ki polhval i
zlo�ina�ku politiku. Taj proces po�eo je ve� devedeset i pete godine, neposredno
nakon Oluje, i on traje do danas, i nastavil �e se. kako bi se, kriminaliziranjem i
dr. Franje Tu�mana i Domovinskoga rala. stvarali uvjeli za ru�enje Hrvatske, kao
nacionalne dr�ave hrvatskoga na-
roda na vrijednostima Domovinskoga rata i na dr�avni�koj dokirini dr. Franje
Tu�mana. Ako se ponavljanjem brojnih krivotvorina uvjeri hrva�ki narod da je lo
navodno, u naJem nacionalnom interesu, stvorit �e se uvjeti s� nametanje neke
druga�ije politike, u kojoj �e na oltar globalizma bio �rtvovan i nat nacionalni
identitet i naa suverenim i nali slobodi i ravnopravnim- Ponovno se, skoro
devedeset godina kasnije vra�amo u preilosl. u kojot mnogi u Hrvatskoj zaboravljaju
iuveno Kad,�i;o ...VVm.��- hl. gusAv u masi..
Ja�aju u Hrvatskoj snage poliu�J.� i medijske, koje ponai-Ijanjem la�nih npruibi i
krivotvorina ispiru mo/aJ. hrvatskome narodu. Sve je ve�i broj ljudi koji H
krivotvorine po�inje prihva�ati kao istine, tako da te sve manji broj ljudi u
Hrvatskoj buni protiv tih krivotvorini, koje ugro�avaju budu�noat hrvatskoga
naroda.
Najve�a je odgovornost na Ivi Sanaderu I HDZ-u. I Ivo Sa-nader kao predsjednik HDZ-
a i HDZ utemeljen na Tu�mana-voj driavniikoj doktrini - moraju na�i snage obraniti
ne samu istinu o dr. Tu�manu i Domovinskom ratu nego i ostvariti '�jegov politi�ki
testament i o�uvati Hrvatsku kao nacionalnu dr�avu hrvatskog naroda, odbaciti sve
pritiske za stvaranje bilo kakvih balkonskih integracija i na miran i dostojanstven
na�in rijeli sporove i uzroke sukoba sa susjedima.
Hrvatski narod i pravom o�ekuje da te Ivo Sanader I HDZ nakon lutanja i proma�aja
shvatiti da su du�ni obraniti dr�avni�ku doktrinu Franje Tu�mana, ne samo zbog
istine i povijesti nego jo� vi�e zbog budu�nosti.
titet i oduprijeti se takozvanim velikim idejama, kojima se pod firmom
hrvatske dr�ave, sve do svoje smrti, bio je svjestan velike opasnosti, da
nema previ�e izbora, da mora sudjelovati u nezaustavljivim procesuna europskih
integracija i globalizma. Me�utim, on je inzranrao da Hrvatska u ume mora braniti
svoje nacionalne interese i da smije prihvatiti Europsku uniju samo kao :a-lednicu
ravnopravnih driava i naroda, a ne kao nadnacionalnu tvorevinu, u kojoj �e svi mali
narodi, pa lako i hrvatski narod, izgubiti svoj identitet, suverenitet i slobodu.
ultimatuma i diktata i ucjena, koje ugro�avaju identitet, samostalnost i suverenost
hrvatskoga naroda. Zato je razumljivo zaito je on bio vrlo nepopularan stranim
gospodarima i upravlja�ima svijeta i zaSto su ga �estoko napadali za vrijeme
�ivota, odnosno, za�to ga i danas, Sest godina nakon njegove smrti, jo3 �eS�e
politi�ku doktrinu i dr�avni�ku politiku pretvoriti u zlo�ina�ki pothvat i
nakon Oluje, i on traje do danas, i nastavit �e se. kako bi se, kriminaliziranjem i
dr. Franje Tu�mana i Domovinskoga rata, stvarali uvjeti za ruSenje Hrvatske, kao
roda na vrijednost ima Domovinskoga rata i na dr�avni�koj doktrini dr. Franje
Tu�mana. Ako se ponavljanjem brojnih krivotvorina uvjeri hrvatski narod da je to
navodno, u na�em
: uvjeti Zi
druga�ije politike, u kojoj �e na oltar globili oni biti �rtvovan i nit nacionalni
identitet i nai suverenitet i nisi sloboda i ravnopravnosl. Ponovno se, skoro
devsdeiel godina kasnije, vra�amo u pro<lo*i. u kr-iuj mnegi u Hrvnlskrij 'ahrrav.
llgh-
narodu. Sve je ve�i broj ljudi koji te krivotvorine po�inje prihva�ali kao istine,
lako da ae �ve manji broj ljudi u Hrvatskoj buni protiv tih krivotvorina, koje
ugro�avaju budu�nost hrvatskoga naroda.
Najve�a j* odgovornost na Ivi Sanaderu i HDZ-u. I Ivo Sanader kao predsjednik HDZ-a
i HDZ utemeljen na Tu�mana-
isnmi o dr Tu�manu i Domovinskom rani nego i ostvarili njegov politi�ki testament i
o�uvati Hrvatsku kao nacionalnu dr�avu hrvatskog naroda, odbacili sve pritiske za
stvaranje bila kakvih balkanskih Integracija 1 na miran I dostojanstven na�in
rije�i sporove i uzroke sukoba sa susjedima
Hrvatski narod s pravom o�ekuje da�e Ivo Sanader I HDZ nakon lutanja i proma�aja
shvatiti da su duini obraniti dr�avni�ku doktrinu Franje Tu�mana, ne samo zbog
istine l povijesti nego jai viie zbog budu�nosti
titet i oduprijeti se takozvanim velikim idejama, kojima se pod rumom
hrvatske dr�ave, sve do svoje smrti, bio je svjestan velike opasnosti, da
� oblik
robljm;
S druge sirane, Franjo Tu�man bio je svjestan da Hrvatska nrma previ�e izbora, da
mora sudjelovati u nezaustavljivim procesima europskih integracija i globalizma.
Me�utim, on je inzistirao da Hrvatska u tome mora braniti tvoje nacional-neioknse i
da unije prihvatiti Europsku uw)U samo kao la-jedmeu ravnopravnih driava i naroda,
a ne kao nadnacionalnu tvorevinu, u kojoj �e svi mali narodi, pa laka i hrvatski
narod, agubin svoj identitet, suverenitet i slobodu.
ultimatuma i diklata i ucjena, koje ugro�avaju identitet, samostalnost i suverenosl
hrvatskoga naroda. Zato je razumljivo zaito je on bio vrlo nepopularan stranim
gospodarima i upravlja�ima svijeta i zaSlo su ga �estoko napadali za vrijeme
�ivota, odnosno, za�lo ga i danas, sest godina nakon njegove smrti, joS �e��e
politi�ku doktrinu i dr�avni�ku politiku pretvoriti u zlo�ina�ki pothvat i
nakon Oluje, i on traje do danas, i nastavit �e se, kako bi se, kriminaliziranjom i
dr. Franje Tu�mana i Domovinskoga rata, stvarali uvjeti 73 ru�enje Hrvatske, kao
roda na vrijednostima Domovinskoga rata i na dr�avni�koj doktrini dr. Franje
Tu�mana. Ako se ponavljanjem brojnih krivotvorina uvjeri hrvatski narod da je to
navodno, u na�em nacionalnom interesu, stvoru �e se uvjeti za nametanje neke
druga�ije politike, u kojoj �e na oltar globalizma biti �rtvovan i naS nacionalni
identitet i naS suverenitet i naU sloboda i ravnopravnost. Ponovno se, skoro
devedeset godina kasnije, vra�amo u proilosl, u kojoj mnogi u Hrva�koj zaboravljaju
�uveno kod,�eW upozon-nji-. �Nemojte bit, Ki�*c n mogli. "
Ja�aju u Hrvatskoj snage politi�ke i medijske, koje ponavljanjem la�nih optu�bi i
krivotvorina upiru moiak hrvaiskonk1 narodu. Sve je ve�i broj ljudi koji te
krivotvorine po�inje prihva�ati kao urine, tako di te ive manji broj ljudi u
Hrvaltkoj buni protiv hh krivotvorina, koje ugro�avaju budu�nost hi-
Sajve�a je odgovornost na tvi Sanaderu i HDZ-u. I Im Sa nada- kao predsjednik HDZ-a
i HDZ utemeljen na Tudmano-voj dr�avni�koj doktrini - moraju na�i snage obraniti ne
samo isnnu a it. Tu�manu i Domovinskom ratu nego I ostvariti njegov politi�ki
testament i o�uvati Hrvatsku kao nacionalnu dr�avu hrvatskog naroda, odbacili sve
pritiske za stvaranje bilo kakvih balkanskih integracija i na miran i dostojanstven
na�in rije�i sporove i uzroke sukoba sa susjedima.
Hrvatski narod s pravom o�ekuje da�e Ivo Sanader i HDZ nakon hitanja i proma�aja
shvatili da su duini obraniti dr�avni�ku doktrinu Franje Tu�mana, ne samo zbog
Istine i povijesti nego jo� vite inog huduinnsli
POSMRTNO SU�ENJE TU�MANU: MIJENJANJEM PRO�LOSTI, OPTU�NICAMA SE STVARA PODLOGA ZA
PO�ELJNU BUDU�NOST'
1. Nove su optu�nice ne samo pravosudni nego i civilizacijski skandal
Nove optu�nice Tu�iteljstva Ha�kog suda dostupne na Internetu, ali uglavnom
pre�u�ene u hrvatskoj javnosti i medijima, protiv hrvatskih generala Ivana �ermaka
i Mladena Marka�a te optu�nice protiv Hrvata iz BiH: Zadranka Prli�a. Brane
Stoji�a, Slobodana Praljka, Milivoja Potkovica, Valentina �ori�a i Berislava
Pu�i�a, veliki su antidemokratski i anticivilizacijski presedan jer je zapravo i u
jednoj i u drugoj optu�nici prvooptu�eni pokojni dr, Franjo Tu�man, prvi
predsjednik Republike Hrvatske. Presedan je jer sud nije ovla�ten suditi umrlim
ljudima koji se ne mogu braniti.
Te su optu�nice jo� po mnogo �emu drugom ne samo presedan, nego i pravosudni
skandal, jer izlaze iz nadle�nosti
..Vjesnik'
4. 2004.
Ha�kog suda, jer se u njima progla�avaju zlo�incima n mo umrli ljudi dr. Franjo
Tu�man, Gojko Su�ak, Mali ban i general Janko Bobetko, nego se kolektivno opit
znani i neznani, dr�avno i vojno vodstvo, politi�ke stri HVO, pa �ak i simpatizeri
i svi oni koji su na neki na�in jelovali u borbi za opstojnost hrvatskog naroda
bilo i,
U oj
u BiH.'
enje i
ici protiv generala �ermaka i Mai Tu�man je optu�en daje kreirao i organizira,
�ina�ku organizaciju �iji je zajedni�ki cilj bio uklanjanje srpskog stanovni�tva iz
,Jirajine"'. je da je svjesno planirao i proveo etni�ko �i
U optu�nici protiv Hrvala iz BiH dr. Franjo Tu�man tako�er je prvooptu�eni za
stvaranje �udru�enog zlo�ina�kog pothvata politi�kog i vojnog podjarmljivanja,
trajnog uklanjanja i etni�kog �i��enja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata koji
su �ivjeli na onim dijelovima teritorija Republike BiH za koje se tvrdilo da
pripadaju Hrvatskoj zajednici, a kasnije Republici Herceg-Bosni, te pripajanju tih
teritorija kao dijela 'Velike Hrvatske', U optu�nici se tvrdi da je cilj udru�enog
zlo�ina�kog pothvata koji je smislio i proveo dr. Franjo Tu�man bio �osnivanje
hrvatskog teritorija u granicama Hrvatske Banovine, teritorijalnog entiteta koji je
postojao od 1939. do
Zanimljivo je da, suprotno Statutu Ha�kog suda, i jedna i draga optu�nica optu�uju
kolektivitete i organizacije, vlade, vojsku, policiju, politi�ke stranke i razne
drage institucije, a
' Zbog ovih mojih ocjena napisanih prije vi�e od tri godine d sam velike nepravde.
Napadnut sam kao �ovjek koji la�nim � bama ugro�ava mogu�nost ulaska Hrvatske u
Europsku uniju, I nakon Sto iz samog tu�iteljstva izlaze dokazi o sramoj ulos
tu�iteljstva, moji kriti�ari mudro �ute.
IV. POSMRTNO SU�ENJE TU�MANU: MIJENJANJEM PRO�LOSTI, OPTU�NICAMA SE STVARA
PODLOGA ZA PO�ELJNU BUDU�NOST'
1, Nove su optu�nice ne samo pravosudni nego i civilizacijski skandal
Nove optu�nice Tu�iteljstva Ha�kog suda dostupne na Internetu, ali uglavnom
i Mladena Marka�a te optu�nice protiv Hrvata iz BiH: Jadrsnka Prli�a, Brune
Stoji�a, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovi�a, Valentina �ori�a i Berislava
jednoj i u drugoj optu�nici prvooptu�eni pokojni dr. Franjo Tu�man, prvi
predsjednik Republike Hrvatske. Presedan je jer sud nije ov-n ljudima koji se ne
mogu braniti.
Test,
skandal, jer iz
nadle�t
Ha�kog suda. jer se u njima pro% mo umrli ljudi dr. Franjo Tu�ma ban i general
Janko Bobetko. ne
HVO, pa �ak i sim) jelovali u borbi zc vatskoj bilo u BiH.'
U optu�nici protiv generala �i Tu�man je optu�en da je kreirao �ina�ku organizaciju
�iji je zajedi
no vodstvo, politi�ke stranke, hrvatskog naroda bilo u Hr-
zlo�inima.
U optu�nici protiv Hrvata iz BiH dr, Franjo Tu�man tako�er je prvooptu�eni za
trajnog uklanjania i etni�kog �i��enja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata koji
tentoriia kao dijela 'Velike Hrvatske'. U optu�nici se tvrdi daje cilj udru�enog
postojao od 1939. do 1941. godine".
Zanimljivo je da, suprotno Statutu Ha�kog suda. i jedna i druga optu�nica optu�uju
druge mstituciie. a
"Zbog ovih mojih ocjena napisanih prije vi�e od tn godine do�ivio sam velike
nepravde. Napadnut sam kao �ovjek koji la�nim optu�bama ugro�ava mogu�nost ulaska
Hrvatske u Europsku uniju. Danas,
IV. POSMRTNO SU�ENJE TU�MANU: MIJENJANJEM PRO�LOSTI, OPTU�NICAMA SE STVARA
PODLOGA ZA PO�ELJNU BUDU�NOST
1. Nove su optu�nice ne samo pravosudni nego i civilizacijski skandal
Nove optu�nice Tu�iteljstva Ha�kog suda dosmpne na Internetu, ali uglavnom
i Mladena Marka�a te optu�nice protiv Hrvata iz BiH: ladranka Prli�a, Brune
Stoji�a, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovi�a, Valentina �ori�a i Berislava
jednoj i u drugoj optu�nici prvooptu�eni pokojni dr. Franjo Tu�man, prvi
predsjednik Republike Hrvatske. Presedan je jer sud nije ovla�ten suditi umrlim
ljudima koji se ne mogu branili.
Te su optu�nice jo� po mnogo �emu drugom ne samo presedan, nego i pravosudni
skandal, jer izlaze iz nadle�nosti
' �Vjesnik". 19. 4. 2004.
Ha�kog suda, jer se u njima progla�avaju zlo�incima ne samo umrli ljudi dr. Franjo
Tu�man, Gojko �u�ak, Mate Bo-ban i general Janko Bobetko, nego se kolektivno
optu�uju znani i neznani, dr�avno i vojno vodstvo, politi�ke stranke. HVO. pa �ak i
simjtatizeri i svi oni koji su na neki na�in sudjelovali u borbi za opstojnost
hrvatskog naroda bilo u Hrvatskoj bilo u BiH.
U optu�nici protiv generala �ermaka i Marka�a dr. Franjo
�ina�ku organizaciju �iji je zajedni�ki cilj bio prisilno i Iraino uklanjanje
srpskog stanovni�tva iz �Krajine". Dakle, optu�en
zlo�inima.
U optu�nici protiv Hrvata iz BiH dr. Franjo Tu�man tako�er je prvooptu�eni za
trajnog uklanjanja i etni�kog �i��enja bosanskih Muslimana i dragih nehrvata koji
teritorija kao dijela "Velike Hrvatske'. U optu�nici se tvrdi daje cilj udru�enog
postojao od 1939. do 1941. godine".
Zanimljivo je da, suprotno Statutu Ha�kog suda. i jedna i druga optu�nica optu�uju
druge mstiluciju, u
Zbog ovih mojih ocjena napisanih sam velike nepravde. Napadnut sam bama ugro�ava
mogu�nost ulaska Hrvatske u Europa nakon �to i* samog tu�iteljstva izlaze �oka;i n
sr tu�iteljstva, moji kriti�ari mudro Slite.
HRVATSKOJ JE POTREBNA DETITOIZACIJAA NE DETU�MANIZACIJA*
Bczhmi |e dokaza koji pokazuju da u Hrvatskoj vrlo 7tia-�ajne politi�ke snage ali i
veliki broj gra�ana Hrvatske i dalje komunizam smatra dobrom idejom i dobrim
programom a po�injene zlo�ine komunizma opravdava deformacijama i odstupanjima od
dobre ideje.
Takvo nuSljeuje najbolje ilustrira pisanje organa Komunisti�ke partije
Francuske, ,,Le Humanite", koji tvrdi da ni osamdeset i pet milijuna �rtava
komunizma ne mo�e kod komunista izazvati osje�aj srama, a joS manje odustajanje od
veuke Komunisti�ke ideje.
Ni u nas nakon sloma komunizma nije bilo ni volje ni snage da se kazne odgovorni za
komunisti�ke zlo�ine te se sva dru�tvena energija usmjerila na otkrivanje zlo�ina u
obrambenom Domovinskom ralu koji su bezna�ajni u odnosu na komunisti�ke zlo�ine u
vrijeme Drugog svjetskog rala. Kri�nog puta, Colog otoka i djelovanja UDBE kao
zlo�ina�ko
Tita i komunizam i koji se zgra�aju ako netko poku�ava zatra�ili iste kriterije u
odnosu na sve totalitarne sustave i sve zlo�ine koje su svi totalitarni sustavi
po�inili, U nas je ve� postalo op�e mjesto da se komunizam i njegovi zlo�ini brane
antifaSizmom. Pri tome se zaboravlja da Staljin nije bio anti-faSist nego la�ist
jer je proveo genocid nad nizom naroda.
Postavlja se pitanje zaSto su lijevi liberalni demokrati, ne samo u nas nego i u
svijetu, blagi u kritici komunisti�ke ideje, samo kritiziraju deformacije
komunizma, a ne samu ideju.
Postavlja se pitanje zaSto su i �idovi spremni gledati kroz prste zlo�inima
staljinizma i komunizma.
To je zbog to
10 borba za dobro i pravdu u globalnim razmjerima. Komunizam se poziva na autoritet
znanosti i tvrdi da mo�e odgoj iti odnosno stvoriti novog �ovjeka. Komunizam tvrdi
da mo�e stvoriti savr�eno draStvo iskorjenjivanjem uzroka zla koji spre�avaju
ostvarivanje savr�enog �ruStva. Mnogi nisu bili u stanju prepoznati prevaru, zato
je bilo mnogo sljedbenika komunisti�ke ideje koji su bili �estiti ljudi, idealisti
koji su svojim postojanjem omogu�avali prevaru komunizma, koji su i sami �ak i onda
kada su postajali �rtve komunizma, umirali s vjerom u komunizam, smatraju�i da ih
zlo nije zadesilo zbog pogre�ne ideje nego zbog odstupanja
Zato je i u svijetu i u nas potrebna radikalna kritika komunisti�ke ideje te
dokazivanje da ona zakonito dovodi do totalitarizma i zlo�ina.
Kritika komunizma mo�e biti radikalna samo ako se on
do pretvaranja par bezgre�no bo�aml\ koje upravlja sudbi za budu�a pojmljen
VI. HRVATSKOJ JE POTREBNA DETITOIZACIJAA NE DETU�MANIZACIJA'
komunizam smatra dobrom idejom i dobrim programom a po�injene zlo�ine komunizma
opravdava deformacijama i odstupanjima od dobre ideje.
Takvo mi�ljenje najbolje ilustrira pisanje organa Komunisti�ke partije
Francuske, ,J_e Humanite", koji tvrdi da ni osamdeset i pet milijuna �rtava
komunizma ne mo�e kod komunista izazvati osje�aj srama, a jo� manje odustajanje ud
velike komunisti�ke ideje.
komunisti�ke zlo�ine te se sva druStvena energija usmjerila na otkrivanje zlo�ina u
obrambenom Domovinskom ratu koji su bezna�ajni u odnosu na komunisti�ke zlo�ine u
vrijeme Drugog svjetskog rata, Kri�nog puta, Golog otoka i djelovanja UDBE kao
zlo�ina�ko teroristi�ke organizacije koja je ubijala �irom svijeta politi�ke
protivnike.
brojnih h
omunisti�ke i a lidera lijevih politi�kih si
' Objavljeno a mbrki Stajali:
Tita i komunizam i koji se zgra�aju ako netko poku�ava zatra�iti iste kriterije u
odnosu na sve totalitarne sustave i sve zlo�ine koje su svi totalitarni sustavi
po�inili. U nas je ve� postalo op�e mjesto da se komunizam i njegovi zlo�ini brane
antifaSizmom, Pri tome se zaboravlja da Staljin nije bio anti-fa�ist nego fa�ist
jer je proveo genocid nad nizom naroda,
Postavlja se pitanje zaSto su lijevi liberalni demokrati, ne samo u nas nego i u
svijetu, blagi u kritici komunisti�ke ideje, samo kritiziraju deformacije
komunizma, a ne samu ideju.
Postavlja se pitanje za�to su i �idovi spremni gledati kroz prste zlo�inima
staljinizma i komunizma.
zali kao borba za dobro i pravdu u globalnim razmjerima. Komunizam se poziva na
autoritet znanosti i tvrdi da mo�e odgojiti odnosno stvoriti novog �ovjeka.
Komunizam tvrdi da mo�e stvoriti savr�eno druStvo iskorjenjivanjem uzroka zla koji
spre�avaju ostvarivanje savr�enog dru�tva. Mnogi nisu bili u stanju prepoznati
prevaru, zato je bilo mnogo sljedbenika komunisti�ke ideje koji su bili �estiti
ljudi, idealisti koji su svojim postojanjem omogu�avali prevaru komunizma, koji su
i sami �ak i onda kada su postajali �rtve komunizma, umirali s vjerom u komunizam,
smatraju�i da ih zlo niie zadesilo zbog pogre�ne ideje nego zbog odstupanja od te
idete.
dokazivanje da ona zakonito dovodi do
Kritika komunizma mo�e biti radikalna samo ako se on razotkrilo kao nova ateisti�ka
religiju koja zakonito dovodi
koje upravlja sudbinama ljudi radi stvaranja raja na Zemlji
VI. HRVATSKOJ JE POTREBNA DETITOIZACIJAA NE DETU�MANIZACIJA*
�ajne politi�ke snage ali i veliki broj gra�ana Hrvatske i dalje komunizam smatra
dobrom idejom i dobrim programom a po�miene zlo�ine komunizma opravdava
deformacijama i odstupanjima od dobre ideje.
Takvo mi�ljenje najbolje ilustrira pisanje organa Komunisti�ke partije Francuske,
�Le Humanite", koji tvrdi da ni osamdeset i pet milijuna �rtava komunizma ne mo�e
kod komunista izazvati osje�aj srama, ajos manje odustajanje od
-ekoim.
komunisti�ke zlo�ine te se sva druStvena energija usmjerila na otkrivanje zlo�ina u
obrambenom Domovinskom ratu koji su bezna�ajni u odnosu na komunisti�ke zlo�ine u
vrijeme Drugog svjetskog rata. Kri�nog puta. Golog otoka i djelovanja UDBE kao
zlo�ina�ko teroristi�ke organizacije koja je ubijala �irom svijeta politi�-
I ovih dana u obrani komunisti�ke ideje svjedoci smo brojnih izjava lidera lijevih
politi�kih stranaka koje brane
"Objavljenom
r ( koji se zgra�aju i
�erge u ot
, i �idovi spremni gledati kroz
zlo�ine koje su s\ postalo op�e mjesto da se komunizam i njegovi zlo�ini bran
antifaSizmom. Pri tome se zaboravlja da Staljin nije bio anti fa�ist nego faSist
jer je proveo genocid nad nizom naroda.
Postavlja se pitanje za�to su lijevi liberalni demokrati, n samo u nas nego i u
svijetu, blagi u kritici kc
Postavlja se pitanje 2
To je zbog toga �to se komunizam poku�ava la�no prikazati kao borba ia dobro i
pravdu u globalnim razmjerima. Komunizam se poziva na autoritet znanosti i tvrdi da
mo�e odgojiti odnosno stvoriti novog �ovjeka. Komunizam tvrdi da mo�e stvoriti
savr�eno dru�tvo iskorjenjivanjem uzroka zla koji spre�avaju ostvarivanje savr�enog
dru�tva. Mnogi nisu bili u stanju prepoznati prevaru, zato je bilo mnogo
sljedbenika komunisti�ke ideje koji su bili �estiti ljudi, idealisti koji su svojim
postojanjem omogu�avali prevaru komunizma, koji su i sami �ak i onda kada su
postajali �rtve komunizma, umirali s vjerom u komunizam, smatraju�i da ih zlo nije
zadesilo zbog pogre�ne ideje nego zbog odstupanja od te ideje,
dokazivanje da ona zakonito dovodi do totalitarizma i zlo�ina.
Kritika komunizma mo�e biti radikalna samo ako se on razotkrije kao nova ateisti�ka
religija koja zakonita dovodi do pretvaranja partije i dr�ave u svete institucije,
a vo�e u bezgre�no bo�anstvo na zemlji koje preuzima ulogu Boga i koje upravlja
sudbinama ljudi radi stvaranja raja na Zemlji za budu�a pokoljenja.
Komunizam spaja i sveto komunisti�ko ca
o zemaljsko i c o. Dr�ava, partija
ju ulogu Isusa, oni su nedodirljivi imaju pravo odlu�ivati bez milosti o sudbini
ljudi i cijelih naroda. Ako Bog odlu�uje o ljudskim sudbinama, ako On izri�e
kona�nu presudu, onda to ne mo�e raditi partija i voda, zato je za komuniste
detronizacija Boga i kr��anstva glavni zadatak - pretpostavka stvaranja
komunisti�ke religije. Komunizam tra�i da se gra�ani odreknu prava vlasni�tva,
obitelji, slobode i vjere. Komunizam nastoji nasilno sjediniti ljude putem
uspostavljanja despotskog re�ima u kojem vladaju
gome i iz straha udaju ne samo svoje prijatelje nego i �lanove obitelji kao navodne
narodne neprijatelje.
Komunizam polazi od pretpostavke da je privatno vlasni�tvo zlo i silom ga nastoji
uni�titi kao i sva prava i slobode �to proizlaze iz vlasni�tva.
Za komunizam je zlo i obitelj, ona je malogra�anska kapitalisti�ka institucija koja
ne mo�e dobro odgajati djecu nego to mora preuzeti dr�ava. Komunizam zastupa
revolucionarne metode odnosno smatra da se diktaturom i nasiljem mo�e stvoriti
apsolutno dobro. Zato se komunizam temelji na zlo�inu i opravdava zlo�in kao
sredstvo postizanja dobra i raja
Na�alost, mnogi i danas ne �ele se suo�iti sa istinom, ne �ele prepoznati prevaru
te i dalje poku�avaju titc bilitirati kao dobar demokratski i ne zlo�ina�ki st
v a Tita
tretirati kao povijesnog velikana koji je u ostvarivanju velikih ciljeva morao
�rtvovati i odre�en broj ljudi.
Artur Koesler, biv�i komunist i pisac knjige Pomra�enje u podne, koja je
razobli�ila zlo�ina�ku bit komunizma dobro je rekao da prevaru komunizma mogu
razobli�iti samo biv�i
a koji s
uzeli socijaldemokratske ili narodnja�ke ili liberalne barjake kao svoje simbole,
koji su spremni suo�iti se s istinom i pomo�i da se i u hrvatskom dru�tvu provede
nu�na detitoizacija bez koje �e Hrvatska dugo vremena biti i dalje u opasnosti
obnavlja komunisti�ki mentalni sklop.
Upravo zagovornici obnove titoizma uspjeli su danas nametnuti hrvatskom narodu
borbu protiv tu�manizma kao, navodno, najva�niju za demokratsku budu�nost Hrvatske.
Uvjeren sam daje to pogre�no i daje za demokratsku bu�u�-
;t Hrvi
u koje pripadi
Komunizam spaja carstvo zemaljsko i carstvo nebesko u sveto komunisti�ko carstvo.
Dr�ava, partija i vo�a zamjenjuju ulogu Isusa, oni su nedodirljivi, oni su
bo�anstva koja imaju pravo odlu�ivati bez milosti o sudbini ljudi i cijelih naroda.
Ako Bog odlu�uje o ljudskim sudbinama, ako On izri�e kona�nu presudu, onda to ne
mo�e raditi partija i vo�a, zato je za komuniste detronizacija Boga i kr��anstva
glavni zadatak -
obnavlja komunisti�ki mentalni sklop.
lastoji n
avljanja
iti ljude daju
ii postaju neprijatelji jedan gome i iz straha izdaju ne samo svoje prijatelje nego
i �lanove obitelji kao navodne narodne neprijatelje.
Komunizam polazi od pretpostavke daje privatno vlasni�tvo zlo i silom ga nastoji
uni�titi kao i sva prava i slobode �to
ii obitelj, ona je malogra�anska kapitalisti�ka institucija koja ne mo�e dobro
odgajati djecu nego to mora preuzeti dr�ava. Komunizam zastupa revolucionarne
metode odnosno smatra da se diktaturom i nasiljem mo�e stvoriti apsolutno dobro.
Zato se komunizam temelji na zlo-
te i dalje poku�avaju titoizam rehabilitirati kao dobar demokratski i ne zlo�ina�ki
sustav a Tita tretirati kao povijesnog velikana koji je u ostvarivanju velikih
ciljeva morao �rtvovali i odre�en broj ljudi.
razobli�ila zlo�ina�ku bit komunizma dobro je rekao da prevaru komunizma mogu
razobli�ili samo biv.ii
komunizma u koje pripada i titoizam.
Dakle, hrvatskom narodu je potrebna i detu�manizacija.
Komunizam spaja carstvo zemaljsko i carstvo nebesko u svelo komunisti�ko carstvo.
Dr�ava, partija i vo�a zamjenjuju ulogu Isusa, oni su nedodirljivi, oni su
bo�anstva koja imaju pravo odlu�ivati bez milosti o sudbini ljudi i cijelih naroda.
Ako Bog odlu�uje o ljudskim sudbinama, ako On izri�e kona�nu presudu, onda to ne
mo�e raditi partija i voda, zato je za komuniste detronizacija Boga i kr��anstva
glavni
lji, slobode i vjere. Komunizam nastoji nasilno sjediniti ljude putem
uspostavljanja despotskog re�ima u kojem vladaju �pijuni i strah i u kojem ljudi
postaju neprijatelji jedan dm-gome i iz straha izdaju ne samo svoje prijatelje nego
i �lanove obitelji kao navodne narodne neprijatelje.
Komunizam polazi od pretpostavke daje privatno vlasni�tvo zlo i silom ga nastoji
uni�titi kao i sva prava i slobode �to proizlaze iz vlasni�tva.
Za komunizam je zlo i obitelj, ona je malogra�anska kapitalisti�ka institucija koja
ne mo�e dobro odgajati djecu nego
letode o,
i se diki,
stvoriti apsolutno dobro. Zato se komunizam temelji na zlo�inu i opravdava zlo�in
kao sredstvo postizanja dobra i raja
te i dalje poku�avaju titoizam rehabilitirati kao dobar demokratski i ne zlo�ina�ki
sustav a Tita tretirati kao povijesnog velikana koji je u ostvarivanju veb-
razobli�ila zlo�ina�ku bit komunizma dobro
Na�alost, u nas je malo biv�ih komunista koji si uzeli socijaldemokratske ili
narodnja�ke ili liberalne kao svoje simbole, koji su spremni suo�iti se s istino
mo�i da se i u hrvatskom dru�tvu provede nu�na detit bez koje �e Hrvatska dugo
vremena biti i dalje u oj. da se pod novom socijaldemokratskom ambala�om ot '
mentalni sklop.
Upravo
ia uspjeh
., Ne idile u balkanske integracije, ne budite 'guske u magli'!
.:Ne idite u Europsku uniju jer ona je 'super Jugoslavija', u kojoj �e Hrvati imati
manja ustavna prava nego Sto su imali u Titovoj Jugoslaviji po Ustavu iz 1974.
godine."
Kao tlo je Radi�, u svome proro�anskom govoru 24. studenog 1918-, vjemjimo
naj�njrati�rjijem i najva�nijem govoru koji je ikad* izre�en u Hrvatskome saboru,
�estoko optu�io (ahomike rije�ima' ..VjJ rad u Narodnom vije�u niti je demo-
Danai je polrcbno nesln sli�no re�i u Hrvatskome saboru, jer u; ponavlja povijest,
ponovno se srlja u nadnacionalne mloi;-lacije. ponovno su Hrvali ihCni .jîiiLanu u
magli".
Prijedlog Europskog murvi, � koji je ni nasu sre�u propao na rafeicndumu u
Francuskoj i Nizozeoiskoj. preuzeo je pomnu Bratnjevljevu doktrinu ograni�enog
-nivcrenileta.
Prijedlog utuvi EU bitno je promijenio koncepciju EU za koju amo te mi Hrviti
zalagali, odnosno, pobijedi!� je koncepcija koji zna�i oduzimanje suvereniteta
Hrvatskoj i. u krajnjoj liniji, nestanak Hrvatske kao suver
Dakle, pobijedila je koncepcija naddr�ave, a ne koncepcija EU kao zajednice
ravnopravnih dr�ava.
Polaze�i od Prijedloga Ustava Europske unije, koji je u suprotnosti s Ustavom
Republike Hrvatske, nema nikakve dvojbe da hrvatske dr�avne institucije i politi�ke
stranke koje sudjeluju u procesima pregovaranja a ulasku Hrvatske u Europsku uniju
krle hrvatski Ustav t njegove temeljne odredile, jer prihva�aju koncepl Europske
unije kao naddr�ave. u kojoj
' SVOJ 16
e Seli n
sa sadaSnjam politikom, u najmanju ruku potrebno je promijeniti hrvatski Ustav kako
bi gra�ani voljeli kamo nas to vodi elita, i vladaju�i
STRANPUTICE KOBNIH KRIVOTVORINA'
1. Obnovi plina Z-4
Posljednjih smo mjeseci iz daju se dogtdeji za koje smo' ne mogu dogoditi. Sporni
izvrgnuti brojnim tokovima. Rc-i vjerovah da se ni u kom slu�aju it �u neke
najva�nije i ruj ki kan i �vileljskoj skupStini tzv. republika 'a s o�iglednim
planom da se pola Z4 odnosno �republike srpikc
srpske krajine krene borba za obnovu krajine " u Hrvatskoj.
Dio toga plana, prvi njegov korali, ostvaren je �autobuinom demokracijom" na
lokalnim izborima s ciljem da se uspostavi srpska lokalna vlast u Sto ve�em broju
lokalnih zajednica koje su nekad �inile �republiku srpsku krajinu". Vode�i ljudi
Republike Srpske ponovno su optu�ili Hrvatsku u genocidnost i navodno za skrivanje
istine o vise stotina tisu�a �rtava
* -Vjernik". 2.6.2005.
�Ne Idite u balkanske integracije, ne budite 'guske u magli'! �Ne Idite u Europsku
uniju jer ona je 'super Jugoslavija', u kojoj �e Hrvali Imati manja ustavna prava
nego �to su imali u Titovoj Jugoslaviji po Ustavu iz 1974. godine. "
Kao lio je Radi�, u svome proro�anskom govoru 24. studenog 191S., vjarojitno
najdramati�nijem i najva�nijem govoru koji je ikada izre�en u Hrvatskome saboru,
�estoko optu�io obiimilc nje�ima ..Va! rad u Narodnom vije�u niti je demo-li
pametan".
u Hrvali
u. jer
su Hp ;
se srlja u nadnacionalne inier.-I ..-"uskama u magli" Prijedlog Europskog ustava, a
koji je na nasu sre�u propao ni rcrettn�umu u Francuskoj i Nizozemskoj, preuzeo je
poznam Brefiijevljevu doktrinu ograni�enog suvereniteta.
Prijedlog ustavi EU bitno je promijenio koncepciju EU za koju smo se mi Hrvali
zalagali, odnosno, pobijedila je koncepcija koja zna�i oduzimanje suvereniteta
Hrvatskoj i, u krajnjoj liniji, nestanak Hrvatske kao suverene i samostalne
Dakle, pobijedila je koncepcija naddr�ave, a ne koncepcija fcU kao zajednice
Republike Hrvatske, nema nikakve dvojbe da hrvatske dr�avne Institucije i politi�ke
stranke koje sudjeluju u procesima prigovaranja o ulasku Hrvatske u Europsku uniju
kr�e hrvatski Ustav i njegove temeljne odredbe, jer prihva�aju koncept Europske
unije kao naddr�ave. u kojoj bi Hrvatska izgubila svoj identitet i suverenitet. Ako
se �eli nastaviti sa sada�njom politikom, u najmanju ruku potrebno je promijenili
hrvatski Utlav kako bi gra�ani vidjeli kamo nas to vodi tada�nja politi�ka elita, i
vladaju�a i oporbena.
X. STRANPUTICE KOBNIH KRIVOTVORINA'
Ako hrvatska politika, i vladaju�a i opori Ja je Hrvatskoj prijeko potreban no/Stri
n .\enzus u obrani istine o Domovinskom r
1. Obnova plana Z-4
Posljednjih smo mjeseci izvrgnuti brojnim sokovima. Redaju se doga�aji za koje smo
vjerovali da se ni u kom slu�aju ne mogu dogoditi. Spomenut �u neke najva�nije i
najiokant-nije. U Beogradu je na obnoviteljskoj skup�tini tzv. republike srpske
krajine izabrana vlada s o�iglednim planom da se pokrene borba za obnovu plana 24
odnosna ..republike srpske krajine " u Hrvatskoj.
Dio toga plana, prvi njegov korak, ostvaren je .autobusnom demokracijom" na
lokalnim izborima s ciljem da se usposlivi srpska lokalna vlast u Sto ve�em broju
lokalnih zajednica koje su nekad �inile �republiku srpsku krajinu". Vade�i ljudi
Republike Srpske ponovno su optu�ili Hrvatsku za genocidnost i navodno za skrivanje
istine o vise stotina tisu�a �rtava
�awci^-rupwAHeAuiu
..Ne idite u balkonske integracije, ne budite 'guske u magli'!
,.Ne idile u Europsku uniju jer ona je 'super Jugoslavija', u kojoj �e Hrvali Imali
manja ustavna prava nego Sto su imali u Titovoj Jugoslaviji po Ustavu iz 1974.
godine."
Kao Sto je Radi�, u svome proro�anskom govoru 24, studenog 1018., vjerojatno
najdramati�nijem i najva�nijem govoru koji je ikada izre�en u Hrvatskome Babom,
�estoko optu�io (ahomikc rije�ima: ..VaS rad u Narodnom vijc�u niti jc demo-
Danasje potrebnu ih �jc ponavlja povijest, ponovno se srl|a u nadnacionalne inieg-
Prijedlog Europtkog ustava, a koji |� na aaiu sre�u propao na referendumu u
Francuskoj i Nizozemskoj, preuzeo je poznatu Bre�njevljevu doktrinu ograni�enog
suvereniteta.
Prijedlog ustavi EU bitno je promijenio koncepciju EU za koju smo ac mi Hrvati
zalagali, odnosno, pobijedila je koncepcija koja zna�i oduzimanje suvereniteta
Hrvatskoj i, u krajnjoj liniji, nestanak Hrvatske l
Dakle, pobijedila je koncepcija naddr�ave, a ne koncepcija tU kao zajednice
Republike Hrvatske, nema nikakve dvojbe da hrvatske dr�avne institucije i politi�ke
stranke koje sudjeluju u procesima pregovaranja o ulasku Hrvatske u Europsku uniju
kr�e hrvatski Ustav i njegove temeljne odredbe, jer prihva�aju koncept Europske
unije kao naddr�ave, u kojoj bi Hrvatska izgubila svoj identitet i suverenitet. Ako
se �eli nastaviti .sa sadaSnjom politikom, u najmanju ruku potrebno je promijeniti
hrvattki Ustav kako bi gra�ani vidjeli kamo nas to vodi sada�nju politi�ka elita, i
vladaju�a i oporbena.
STRANPUTICE KOBNIH KRIVOTVORINA'
1. Obnova plana Z-4
Posljednjih smo mjeseci izvrgnuti brojnim Sokovima. Redaju se doga�aji za koje smo
vjerovali da se ni u kom slu�aju ne mogu dogoditi. Spomenut �u neke najva�nije i
najsokani-nije. U Beogradu je na obnoviteljskoj skup�tini tzv. republike srpske
krajine nabrana vlada s o�iglednim planom da se pokrene borba za obnovu plana Z4
odnosno �republike srpske krajine" u Hrvatskoj.
Dio toga plana, prvi njegov korak, ostvarenje �autohusnom demokracijom" na lokalnim
izborima s ciljem da se uspostavi srpska lokalna vlast u Sto ve�em broju lokalnih
zajednica koje su nekad �inile �republiku srpsku krajinu". Vode�i ljudi Republike
Srpske ponovno su optu�ili Hrvatsku za genocidnost i navodno za skrivanje istine o
vise stotina tisu�a �rtava u Jasenovcu.
UDBA {Udru�ene Dr�ave Balkana) NE SMIJE PONOVNO POSTATI HRVATSKA SUDBA*
1. �Narod Sumom, a politi�ari drumom"
Kako prolazi vrijeme od smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tu�mana sve
se vi�e ostvaruje prognoza iz pisma Henrvja Kissingera, dr. Franji Tu�manu:
�Gospodine predsjedni�e, kao mnogi velikani, ni Vi ne�ete za �ivota do�ivjeti da
VaS narod zna cijenili ono �io ste za njega u�inili. Ali to te uslijediti nakon
Va�ega �ivota."
To se i ostvaruje jer ogromna ve�ina hrvatskoga naroda sve vi�e po�tuje i uva�ava
dr. Franju Tu�mana, prvoga hrvatskoga predsjednika, utemeljitelja i obnovitelja
hrvatske dr�ave. Ogromna ve�ina hrvatskog naroda smatra da je dr. Tu�man u�inio
najvi�e �to politi�ar i dr�avnik mo�e u svome �ivotu u�initi, daje uspje�no vodio i
doveo hrvatski narod do stvaranja i obrane samostalne Hrvatske te da zbog toga ve�
danas Franjo Tu�man zaslu�uje najva�nije mjesto u Aleji hrvatskih velikana.
Me�utim, suprotno takvom mi�ljenju ve�ine hrvatskoga naroda u dijelu dr�avnog
vodstva i ve�ini politi�kih stranaka, u medijima, kulturnim institucijama,
nevladinim udrugama, civilnom dru�tvu, ja�aju snage koje sustavno rade, na �alost
vrlo uspje�no, na procesu detu�manizacije, �iji je krajnji cilj ukidanje Hrvatske
kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda i poni�tavanje svega onoga velikoga Stoje
hrvatski narod, na �elu s Franjom Tu�manom, postigao u Domovinskome ratu.
Najvi�e i najbolje �emo se odu�iti dr. Franji Tu�manu ako se izborimo za istinu o
njegovome djelu i Domovinskome ralu, ako se suprotstavimo povijesnim krivotvorinama
i politi�kim snagama koje, mijenjanjem i krivotvorenjem hrvatske pro�losti. �ele
hrvatskome narodu nametnuti politiku koja nas vra�a unazad. Dr. Franjo Tu�man,
simboli�no govore�i, proveo je uspje�no hrvatski narod kroz pustinju, kao Mojsije
svoj narod iz Egipta. Na �elu s Tu�manom hrvatski narod je pre�ao �balkansku"
rijeku i bila bi prava katastrofo kada bi
Dakle, vi�e nego ikada, potrebno je formulirati alternativnu politiku sada�njoj
hrvatskoj politici, kako vladaju�oj tako i opozicijskoj, te dati jasnu viziju kako
dalje. U toj novoj nacionalnoj politici za dvadeset i prvo stolje�e bitno je
sa�uvati i prilagoditi novome vremenu i potrebama dr�avotvornu Tu�-manovu politiku.
To je zadatak hrvatskih intelektualaca i domoljubnih snaga koje se moraju udru�iti
i ponuditi jasnu i razumljivu viziju.
To mogu u�initi samo politi�ari nove generacije iza kojih �e stati objedinjene
intelektualne domoljubne snage te hrvatski politi�ari koji nisu izgubili
kredibilitet kod hrvatskoga naroda, koji sami ne trebaju i�i na izbore jer za novu
politiku trebaju novi ljudi nove generacije modernih domoljubnih hrvatskih
politi�ara. Mi stariji, trebamo biti podr�ka i garancija hrvatskome narodu, da se
stvarno radi o novoj politici i no-
UDBA (Udru�ene Dr�ave Balkana) NE SMIJE PONOVNO POSTATI HRVATSKA SUDBA'
., Gospodine predsjedni�e, kao mnogi velikani, ni Vi ne�ete za �ivota do�ivjeti da
VaS narod zna cijenili ono �to ste
�Narod Sumom, a politi�ari drumom"
1.
Kako prolazi vrijeme od smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr, Franje Tu�mana sve
� Gospodine predsjedni�e, kao mnogi velikani, ni Vi ne�ete za �ivota do�ivjeti da
Ya� narod zna cijeniti ono Sto ste za njega u�inili. Ali to �e uslijediti nakon
Va�ega �ivota."
hrvatske dr�ave. Ogromna ve�ina hrvatskog naroda smatra da je dr.
io najvi�i
tu u�initi, daje uspje�no vodio i doveo hrvatski narod do ranja i obrane samostalne
Hrvatske te da zbog toga ve� is Franjo Tu�man zaslu�uje najva�nije mjesto u Aleji
Me�utim, suprotno takvom mi�ljenju ve�ine hrvatskoga naroda u dijelu dr�avnog
vodstva i ve�ini politi�kih stranaka, u medijima, kulturnim institucijama,
nevladinim udrugama, civilnom dru�tvu, ja�aju snage koje sustavno rade, na �alost
vrlo uspje�no, na procesu detu�manizacije, �iji je krajnji cilj ukidanje Hrvatske
kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda i poni�tavanje svega onoga velikoga �to je
hrvatski narod, na �elu s Franjom Tu�manom, postigao u Domovinskome ralu.
njegovome djelu i Domovinskome ratu, ako se suprotstavimo povijesnim krivotvorinama
i politi�kim snagama koje, mijenjanjem i krivotvorenjem hrvatske pro�losti, �ele
rijeku i bila bi prava katastrofa kada bi dozvolili danas vrate nazad, na �emu se
vrlo sustavno radi.
dalje. U toj novoj nacionalnoj politici za dvadeset i prvo stolje�e bitno je
sa�uvati i prilagoditi novome vremenu i potrebama dr�avotvornu Tu�-mino� politiku.
To je zadatak hrvatskih intelektualaca i domoljubnih snaga koje se moraju udru�ili
i ponuditi jasnu i razumljivu viziju.
To mogu u�initi samo politi�ari nove generacije iza kojih �e stati objedinjene
UDBA (Udru�ene Dr�ave Balkana) NE SMIJE PONOVNO POSTATI HRVATSKA SUDBA'
1. �Narod sumom, a politi�ari drumom"
Kako prolazi vrijeme od smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tu�mana sve
., Gospodine predsjedni�e, kao mnogi velikani, ni Vi ne�ete za �ivota do�ivjeti da
Va� narod zna cijenili ono �io ste za njega u�inili. Ali to �e uslijediti nakon
Va�ega �ivota. "
hrvatske dr�ave. Ogromna ve�ina hrvatskog naroda smatra da je dr. Tu�man u�inio
najvi�e �to politi�ar i dr�avnik mo�e u svome �ivotu u�initi, daje uspje�no vodio i
doveo hrvatski narod do stvaranja i obrane samostalne Hrvatske te da zbog toga ve�
danas Franjo Tu�man zaslu�uje najva�nije mjesto u Aleji hrvatskih velikana.
Me�utim, suprotno takvom mi�l|enju ve�ine hrvatskoga naroda u dijelu dr�avnog
vodstva i ve�ini politi�kih stranaka, u medijima, kulturnim instiluciiama.
nevladinim udrugama, civilnom dru�tvu, ja�aju snage koie sustavno rade, na �alost
vrlo uspje�no, na procesu detu�mamzaciie. �ili le krajnji cilj ukidanje Hrvatske
kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda i poni�tavanje svega onoga velikoga stoje
hrvatski narod, na �elu s Franjom Tu�manom, postigao u Domovinskome ratu.
njegovome djelu i Domovinskome ratu, ako se suprotstavimo povijesnim krivotvorinama
i politi�kim snagama koje, mijenjanjem i krivotvorenjem hrvatske pro�losti, �ele
rijeku i bila bi prava katastrofe kada bi dozvolili da nas vrate nazad, na �emu se
vrlo sustavno radi.
dalje. U toj novoj nacionalnoj politici za dvadeset i prvo stolie�e bitno je
sa�uvati i prilagoditi novome vremenu i potrebama dr�avotvornu Tu�-manovu politiku.
To je zadatak hrvatskih intelektualaca i �omohubnih snaga koje se moraju udru�iti i
ponuditi jasnu i razumljivu viziju.
To mogu u�initi samo politi�ari nove generacije iza koiih �e stati objedinjene
Me�unarodna zajednica ne vidi mogu�nost rje�avanja albanskog, srpskog, makedonskog
i bo�nja�kog nacionalnog pitanja, bez uspostavljanja novog zajedni�tva.
Zato je pogre�no govoriti da je Europska unija alternativa balkanskoj uniji, te da
zbog toga Hrvatska mora sve prihvatiti i provesti �to se od nje tra�i kako bi
definitivno individualno u�la u Europsku uniju i na taj na�in se spasila od
Balkanske
3. UDBA (Udru�ene Dr�ave Balkana) uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju
Istina je daje Balkanska unija i regionalno povezivanje Hrvatske na zapadnom
Balkanu uvjet za Europsku uniju, pretpostavka ulaska u Europsku uniju, a ne
alternativa Europskoj uniji. Regionalno balkansko udru�ivanje je �istili�te koje
Hrvatska mora pro�i prije ulaska u navodni �Raj"' - u Europsku uniju.
na zapadnom Balkanu, osim Hrvatskoj i Hrvatima. Zbog loga se Hrvatima brojnim
ultimatumima lomi kralje�nica kako bi nas natjerali na prihva�anje projekata
me�unarodne zajednice koji su suprotni hrvatskim nacionalnim interesima.
Evo u nekoliko to�aka najte�ih i najneprihvatljivijih ulti-
- Nevjerojatnim krivotvorinama i la�nim optu�bama hrvatskom se narodu beskrupulozno
name�e krivnja za pro�lost. Tra�i se bespogovomo prihva�anje povijesnih
krivotvorina koje Hrvate od �rtve velikosrpske agresije i u Hrvatskoj i Bos-
e Hrvi
i Hen
Hrvata iz Hrvatske, odnosno, tra�i se da Hrvatska ni na koji na�in ne brani Hrvate
u Bosni i Hercegovini od terora kojemu su izlo�eni i �iji je cilj pretvoriti Hrvate
u Bosni i Hercegovini od ravnopravnog naroda u nacionalnu manjinu. Me�unarodna
zajednica u Bosni i Hercegovini �titi interese Bo�njaka i Srba, na �tetu Hrvata, a
od Hrvatske se tra�i da to prihvati bez otpora.
- Hrvatsku se pretvara u taoca zapadnog Balkana i na stotine se na�ina pravi
pritisak na Hrvatsku kako bije seprisili-kansku uniju. Taj se projekt vi
li�ljen
i. Zatiru
siitucije hrvatske dr�ave i svi bitni ljudi, zagovornici domoljubne politike i
Hrvatske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda. Suprotno tome, razli�itim
projektima i sentimentalnim sje�anjima na Jugoslaviju idealiziraju se Tito i
bratstvo i jedinstvo. Na stotine na�ina �eli se izbrisati sve ono zlo�ina�ko i
gorko �to se doga�alo u komunisti�koj pro�losti i retromanijom stvarati �al za
biv�im tobo�e lijepim vremenima. Zato bit toga projekta jest kriminalizirati
Domovinski rat kao krivca stoje prestala ta jugoslavenska idila, kojoj se sada
treba vratiti u novom pakovanju.
- Upravo se na ovim prostorima provjeravaju neki eksperimenti. Provjerava se je li
mogu�e, upravo na Balkanu, na kojem su se stotinu godina vodili nacionalni ratovi,
uspostavili postnacionalno dru�tvo u obliku Balkanske unije. U ostvarivanje toga
projekta upregnute su mo�ne financijske, medijske, politi�ke i kulturne sile.
Sustavnom medijskom promid�bom, diktatora i zlo�inca Tita nastoji se pretvoriti u
najve�ega Hrvata. Novcem hrvatskih poreznih obveznika financiraju se knjige
�etni�kih knji�evnika. Napadi na hrvatski jezik i brojni drugi doga�aji tako�er su
dio smi�ljene i pomno isplanirane politike ispira-
Me�unarodna zajednica ne vidi mogu�nost rje�avanja albanskog, srpskog, makedonskog
Zato je pogre�no govoriti daje Europska unija alternativa balkanskoj uniji, te da
Balkanske
Istina je da je Balkanska unija i regionalno povezivanje Hrvatske na zapadnom
Balkanu uvjet za Europsku uniju, pretpostavka ulaska u Europsku uniju, a ne
alternativa Europskoj uniji. Regionalno balkansko udru�ivanje je �istili�te koje
Hrvatska mora pro�i prije ulaska u navodni �Raj" - u Europsku uniju.
Balkanska unija, kao regionalna zajednica, odgovara svima na zapadnom Balkanu, osim
Hrvatskoj i Hrvatima. Zbog toga se Hrvatima brojnim ultimatumima lomi kralje�nica
kako bi
- Nevjerojatnim krivotvorinama i la�nim optu�barr vatskom se narodu beskrupulozno
name�e krivnja za prc Tra�i se bespogovomo prihva�anje povijesnih k koje Hrvate od
�rtve velikosrpske agresije i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovim pretvaraju u
agresore, a hrvatsko dr�avno i vojno vodstvo u zlo�ina�ku organizaciju te
Domovinski rat od na�eg ponosa u na�u sramotu i zlo�ina�ku hipoteku.
- Tra�i se razdvajanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvata iz Hrvatske, odnosno,
tra�i se da Hrvatska ni na koji na�in ne brani Hrvate u Bosni i Hercegovini od
terora kojemu su izlo�eni i �iji je cilj pretvoriti Hrvate u Bosni i Hercegovini od
ravnopravnog naroda u nacionalnu manjinu. Me�unarodna zajednica u Bosni i
Hercegovini �titi interese Bo�njaka i Srba, na �tetu Hrvata, a od Hrvatske se tra�i
da to prihvati bez otpora.
laj s<
sve institucije hrvatske dr�ave i svi bitni ljudi, zagovornici domoljubne politike
i Hrvatske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda. Suprotno tome, razli�itim
projektima i sentimentalnim sje�anjima na Jugoslaviju idealiziraju se Tito i
bratstvo i jedinstvo. Na stotine na�ina �eli se izbrisati sve ono zlo�ina�ko i
gorko �to se doga�alo u komunisti�koj pro�losti i retromanijom stvarati �al za
biv�im tobo�e lijepim vremenima. Zato bit toga projekta jest kriminalizirati
Domovinski rat kao krivca stoje prestala ta jugoslavenska idila, kojoj se sada
treba vratiti u novom pakovanju.
mogu�e, upravo na Balkanu, na
postnacionalno dru�tvo u obliku Balkanske unije. U ostvarivanje toga projekta
upregnute su mo�ne financijske, medijske, politi�ke i kulturne sile.
najve�ega Hrvata. Novcem hrvatskih poreznih obveznika financiraju se knjige
�etni�kih knji�evnika. Napadi na hrvatski jezik i brojni drugi doga�aji tako�er su
Me�unarodna zajednica ne vidi mogu�nost rjeSavanja albanskog, srpskog, makedonskog
Zato je pogre�no govoriti daje Europska unija alternativa balkanskoj uniji, te da
Balkanske
Istina je daje Balkanska unija i regionalno povezivanj< Hrvatske na zapadnom
Balkanu uvjet za Europsku uniju pretpostavka ulaska u Europsku uniju, a ne
alternativa Eu ropskoj uniji. Regionalno balkansko udru�ivanje je �istili Hi koje
Hrvatska mora pro�i prije ulaska u navodni �Raj" - i Europsku uniju.
a, kao regionalna zajednica, odgovara svimi kanu, osim Hrvatskoj i Hrvatima, Zbog
togi
se Hrvatima bi
nas natjerali na prihva�anje projekata me�unarodne zajednic koji su suprotni
hrvatskim nacionalnim interesima Evo u nekoliko to�aka najte�ih i
najneprihvatljivijih ulti
- Nevjerojatnim krivotvorinama i la�nim optu�bama hr vatskom se narodu
beskrupulozno name�e krivnia za pro�losi Tra�i se bespogovomo prihva�anje
povijesnih krivotvorin koje Hrvate od �rtve velikosipske agresije i u Hrvatskoj i
Bos ni i Hercegovini pretvaraju u agresore, a hrvatsko dr�avno
na�eg ponosa u na�u sramotu i zlo�ina�ku hipoteku.
- Tra*
Hrvi
7. Rosne i Hercegovine i
su izlo�eni i �iji je cilj pretvoriti Hrvate u Bosni i Hercegovini od ravnopravnog
naroda u nacionalnu manjinu. Me�unarodna zajednica u Bosni i Hercegovini �titi
interese Bo�njaka i Srba, na �tetu Hrvata, a od Hrvatske se tra�i da to prihvati
line se na�ina pravi pritisak na Hrvatsku kako bi je se prisililo na Balkansku
uniju. Taj se projekt ve� godinama, vrlo smi�ljeno i sustavno, ostvaruje, na svim
razinama. Zatiru se sve institucije hrvatske dr�ave i svi bitni ljudi, zagovornici
domoljubne politike i Hrvatske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda. Suprotno
tome, razli�itim projektima i seliti sjecanjima na Jugoslaviju idealiziraju se Tito
i
i jedim
>. Na st
la�eli s
ono zlo�ina�ko i gorko �to se doga�alo u komunisti�koj pro�losti i retromanijom
stvarati �al za biv�im tobo�e lijepim vremenima. Zato bit toga projekta jest
kriminalizirati Domovinski rat kao krivca stoje prestala ta jugoslavenska idila,
kojoj se sada treba vratiti u novom pakovanju.
mogu�e, upravo na Balkanu, na kojem su se stotinu godina vodili nacionalni ratovi,
uspostaviti postnacionalno dru�tvo u obliku Balkanske umje. U ostvarivanje toga
projekta upregnute su mo�ne frnanciiske. medijske, politi�ke i kulturne sile.
najve�ega Hrvata. Novcem hrvatskih poreznih obveznika financiraju se knuge
�etni�kih knji�evnika. Napadi na hrvatski jezik i brojni drusi dosa�ap tako�er su
doseljavanjem bogatih na jadransku obalu, prijeti opasnost da upravo u trenutku
kada smo stvorili suverenu dr�avu ona u�ini ono Sto ni ovim prostorima sedam
stolje�a nisu u�inile strane dr�ave i osvaja�i.
Nije slu�ajna politika koja iseljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine �eli to
hrvatsko zalede destabilizirati i pretvoriti u multikulturno dru�tvo.
Osamdeset tisu�a Hrvala i? Bosne i Hercegovine ve� su oti�li u Novi Zeland i druge
pieknmorske zemlje, a doseljavanje Rumunja, Srba. Bugara. Albanaca pa i Kineza brzo
mijenja demografsku sliku Hrvatske. Kona�ni cilj je poni�titi Hrvatsku kao
nacionalnu drz.ivu hrvatskoga naroda i pretvoriti je u multinacionalnu dr�avu ih
�ak, jo� vi�e, u imigracijsku dr�avu, mje�avinu razli�itih naroda i vjera kao novi
eksperiment kako bi se Hrvatska napravila sli�na ostalim zemljama zapadnog Balkana
i kako bi se pokazala nu�nost stvaranja Udru�enih Dr�ava Zapadnog Balkana
hrvatsku dr�avu, pa i hrvatski narod.
Spektakularnim procesima u Hagu na kojima se te�kim krivotvorinama optu�uju
Hrvatska i hrvatski narod, �eli se promijenio povijest kako bi se na krivotvorenoj
pro�losti gradila nova budu�nost, kako bi se pokazalo da je Balkanska unija ne samo
koristan projekt nego i nu�an. Svi oni koji se tome suprotstavljaju medijskom i
politi�kom bukom i halabukom progla�avaju se nacionalistima, ognji�tarima, natra�-
njacima i ko�ni�arima hrvatskoga puta u bolju budu�nost.
Franjo Tu�man bio je simbol otpora takvim procesima zato su ga sotonizirali ne samo
za �ivota nego i poslije smrti. I danas, sedam godina nakon smrti, on je
najnapadaniji protivnik antihrvatskim i antidomoljubnim snagama u zemlji i
inozemstvu, i nije slu�ajno, kako godine prolaze, da se napad na �ivot i djelo
Franje Tu�mana radikalizira i poja�ava.
Franjo Tu�man, prije petnaest godina s pravom je formulirao politiku pomirbe kao
uvjet za stvaranje i obranu hrvatske dr�ave. Tada je to bilo nu�no, ah danas tu
pokazuje svoju tamnu stranu. Mnogi koji su lada iz slraha i ostalih razloga,
neiskreno prihvatili politiku pomirbe i politiku stvaranja samostalne i suverene
hrvatske dr�ave, nakon smrti dr Franje Tu�mana, ali ve� i za njegova �ivota i za
vrijeme njegove bolesti, po�eli su pokazivao svoje pravo lice. Ne samo da su
pokrenuli �estoku kampanju protiv hrvatske politike i hrvatskih nacionalnih
interesa nego su uz pomo� me�unarodne zajednice vrlo sustavno i uspje�no po�eli
preuzimati klju�ne pozicije u politi�kim strankama, institucijama, dr�avi, kulturi,
medijima, svugdje ondje gdje se odlu�uje o sudbini hrvatskoga naroda Raskorak
izme�u osje�aja i raspolo�enja naroda i tih snaga sve je ve�i. Zbog toga je njihova
agresivnost sve ve�a. Ne treba ih podcjenjivan jer raspola�u s mo�nim sredstvima
kojima su u sranju promid�bom istinu pretvarati u la�, a la� u istinu.
Zbog toga je Hrvatska ponovno na sudbinskom raskri�ju kada se odlu�uje ne samo
kakva �e Hrvatska biti nego ho�e li i opstati kao dr�ava hrvatskoga naroda.
Ako se ne�to ne u�ini, slijedi definitivni poraz domoljubnih snaga i povratak preko
rijeke i pustinje, tamo, odakle smo na �elu s Tu�manom, uz velike �rtve iza�li.
Zbog toga nam nakon strategije pomirbe, kojom je Tu�man stvorio novu dr?avu, tre-
gama Potrebno je organizirati ve
u�ini
doseljavanjem bogatih na jadransku obalu, prijeti opasnost da upravo u trenutku
kada smo stvorili suverenu dr�avu ona uCini ono �to na ovim prostorima sedam
stolje�a nisu u�inile
Nije slu�ajna politika koja iseljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine �eli to
hrvatsko zale�e destabilizirati i pretvoriti u multikulturno dru�tvo.
Osamdeset tisu�a Hrvata iz Bosne i Hercegovine ve� su oti�li u Novi Zeland i druge
prekomorske zemlje, a doseljavanje Rumunja, Srba. Bug.tra. Albanaca pa i Kineza
brao mijenja demografsku iliku Hrvalske. Kona�ni cilj je poni�titi Hrvatsku kao
nacionalnu dr�avu hrvatskoga naioda i pretvoriti je u multinacionalnu dr�avu ili
�ak, jo� vi�e. u imigracijsku dr�avu, mje�avinu razli�itih naroda i vjera kao novi
i kako bi se pokazala nu�nost stvaranja Udru�enih Dr�ava Zapadnog Balkana.
S. Ha�ki sud ima va�nu ulogu u �poni�tavanju" Hrvatske kao nacionalne dr�ave
U toj dugoro�noj politici poni�tavanja Hrvatske kao nacionalne dr�ave, veliku ulogu
igra Ha�ki sud, koji kriminalizira hrvatsku dr�avu, pa i hrvatski narod.
Hrvatska i hrvatski narod, �eli se promijeniti povijest kako bi se na krivotvorenoj
pro�losti gradila nova budu�nost, kako bi se pokazalo daje Balkanska unija ne samo
politi�kom bukom i halabukom progla�avaju se nacionalistima, ognji�tarima, natra�-
Franjo Tu�man bio je simbol otpora takvim procesima zato su ga sotonizirali ne samo
za �ivota nego i poslije smrti I danas, sedam godina nakon smrti, on je
najnapadaniji protivnik antihrvatskim i antidomoljubnim snagama u zemlji i
Franjo Tu�man, prije petnaest godina s pravom je formulirao politiku pomirbe kao
uvjet za stvaranje i obranu hrvatske dr�ave. Tada je to bilo nu�no, ali danas 10
pokazute svoju tamnu stranu. Mnogi koji su tada 17 -straha i osialih razloga,
neiskreno prihvatili poliiiku pomirbe i pnimku stvaranja samostalne i suverene
hrvalske dr�ave, nakon smrti dl. Fi.inie
Tu�mana, ali ve� lesti, po�eli su pol krenuli �estoku ki
i njege
�a vrijeme njegove boju protiv hrvatske politike i hrvatskih o su uz pomo�
me�unarodne zajedni-
svugdje ondje gdje se odlu�uje o sudbini hrvatskoga naroda. Raskorak izme�u
osje�aja i raspolo�enja naroda i tih snaga sve je ve�i. Zbog toga je njihova
agresivnost sve ve�a. Ne treba ih podcjenjivati jer raspola�u s mo�nim sredstvima
kojima su u stanju promid�bom istinu pretvarati u la�, a la� u istinu.
kakva �e Hrvatska biti nego ho�e
Zbog toga nam nakon
doseljavanjem bogatih na jadransku obalu, prijeti opasnost
u�ini ono �io na ovim prratorima sedam stolje�a nisu u�inile sijane dr�ave i
osvaja�i
Nije slu�ajna politika koja iseljavanjem Hrvat* iz Bosne i Hercegovine �ali to
hrvatsko zalede destabilizirati i pretvoriti u multikulturno dru�tvo.
Osamdeset nsu�a Hrv.ita iz Bosne i Hercegovine ve� su olrt-li u Novi Zelnnd i druge
prekomorske zemlje, a doseljavanje Rumunja, Srba, Bugara, Albanaca pa i Kineza brzo
mijenja demografsku sliku Hrvatike Kona�ni cilj je poni�tili Hrvatsku kao
nacionalnu dr�avu hrvatskoga naroda i pretvorili je u multinacionalnu dr�avu ili
�ak, jo� vi�e, u imigracijsku dr�avu, mje�avinu razli�itih naroda i vjera kao novi
i kako bi se pokazala nu�nost stvaranja Udru�enih Dr�ava Zapadnog Balkana.
S. Ha�ki aud ima va�nu ulogu u �poni�tavanju" Hrvatske kao nacionalne dr�ave
U toj dugoro�noj politici poni�tavanja Hrvatske kao nacionalne dr�ave, veliku ulogu
igra Ha�ki sud, koji kriminalizira hrvatsku dr�avu, pa i hrvatski narod.
Hrvatska i hrvatski narod, �eli se promijeniti povijest kako bi se na krivotvorenoj
pro�losti gradila nova budu�nost, kako bi se pokazalo da je Balkanska unija ne samo
politi�kom bukom i hala-
njacima i ko�ni�arima hrvatskoga puta u bolju l
Franjo Tu�man bio je simbol otpora takvim procesima �alo su ga sotonizirali ne samo
za �ivota nego i poslije smrti. J danas, sedam godina nakon smrti, on je
najnapadaniji piolivnik antihrvatskim i antidomoljubnim snagama u zemlji i
Franjo Tu�man, prije petnaest godina s pravom je formulirao poliiiku pomirbe kao
uvjet za irvaranje i obranu hrv niske
u stranu Muo
I, politi!
Tu�mana, ali ve� i za njegova �ivota i za vrijeme njegove bolesti, po�eli su
pokazivati svoje pravo lice. Ne samo da su pokrenuli �estoku kampanju protiv
hrvatske politike i hrvatskih nacionalnih interesa nego su uz pomo� me�unarodne
zajednice vrlo sustavno i uspje�no po�eli preuzimati klju�ne pozicije u politi�kim
strankama, institucijama, dr�avi, kulturi, medijima, svugdje ondje gdje se odlu�uje
o sudbini hrvatskoga naroda. Raskorak izme�u osje�aja i raspolo�enja naroda i tih
snaga sve je ve�i. Zbog toga je njihova agresivnost sve ve�a Ne treba ih
podcjenjivali jer raspola�u s mo�nim sredstvima kojima su u stanju promid�bom
istinu pretvarati u la�, a la� u istinu.
kakva �e Hrvatska hiti nego ho�e U i opstati kao dr�ava hrvatskoga naroda.
Zbog toga nam nakon strategije pomirbe, kojom je Tu�man stvorio novu dr�avu, treba
nova strategija Potrebna je pobjeda nad antihrvatskim sna-
u�ini na demokratski legalan i legitiman na�in na izborima
biti optu�eni i odbjegli general Zagorec. Mesi� je bio uvjeren da �e u trgovini s
generalom Zagorcem do�i do senzacionalnih otkri�a, koje �e mu kona�no, kako je on
pri�eljkivao, dati kakve-takve argumente da optu�i obitelj Franje Tu�mana ali i
novog predsjednika HDZ-a i sve predsjednike HDZ-ovih vlada i druge bitne �imbenike
kao glavne igra�e u velikoj plja�ki Hrvatske, Dakle, cilj je kriminalizirati
dr�avno i vojno vodstvo i dokazati da Tu�manova Hrvatska, ali i
u ratu nego i na kriminalnoj plja�ki. Dakle, cilj je ne samo Tu�manov HDZ nego i
Sanadctov HDZ diskreditirati kao lopovsku i plja�ka�ku organizaciju koja je
oplja�kala hrvatski narod Ta kriminal izacija dr�avnog vodstva podudara se s
procesom kriminalizacije ratnog dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske na �elu s
Tu�manom kao zlo�ina�ke organizacije koja je izvr�ila etni�ko �i��enje Muslimana u
BiH i Srba u Hrvatskoj.
Sve optu�nice protiv dr�avnoga i vojnog vodstva Hrvatske i svi procesi bilo da se
vode u Hagu ili u Hrvatskoj, temelje se
neargumentiranoj optu�nici da je dr�avno i vojno vodstvo bilo organizirano kao
zlo�ina�ka organizacija i da su oslobodila�ke akcije u Domovinskom ratu bili
zlo�ina�ki pothvati odnosno daje Hrvatska bila agresor u BiH.
2. Optu�ena Vlada demokratskog jedinstva
Tre�i ptoces potpune kriminalizacije dr�avnoga i vojnog
sudskih procesa protiv bitnih ljudi u obrani Hrvatske, odnosno u onim gradovima
koji su se obranili od velikosrpske ag-
Poku�ava se pamfletom i izmi�ljenim optu�bama optu�ili Vlada demokratskog
jedinstva, dakle, poku�ava se i ta Vlada, koja je dovela do me�unarodnog priznanja
Hrvatske, diskreditirati kao zlo�ina�ka organizacija odgovorna po zapovjednoj
(apojed
i. Za-
jednica Srba u Hrvatskoj podnijela je 27. travnja 2007. �upanijskom dr�avnom
odvjetni�tvu u Sisku kaznenu prijavu protiv klju�nih ljudi Vlade demokratskog
jedinstva zbog kaznenog djela protiv �ovje�nosti i me�unarodnog prava i
ilnog st
j, opisa
storice ,j drugih osoba koje su u�inile zlo�in".
Tri dana kasnije, �to nije slu�ajno, podnesena je i druga kaznena prijava za
navodno iste zlo�ine u ime Srpske narodne stranke Milana �uki�a. Dakle, poku�ava se
pamfletima optu�iti Vlada demokratskog jedinstva, dakle Vlada koju su �inile sve
parlamentarne politi�ke stranke, �to zna�i da se poku�ava kriminalizirati sama
ideja prava na obranu. Interesantno je da krivi�nu prijavu podnose zajednica Srba u
Hrvatskoj, koju potpisuje njen predsjednik Milovan �kori� i Srpska narodna stranka
Milana �uki�a. Dakle, dvije zna�ajne institucije Srba u Hrvatskoj. Time agresori
postaju tu�itelji. Amnestirani zlo�inci podi�u optu�be protiv Hrvatske i hrvatskoga
naroda. Nakon Vukovara, Osijeka, Splita, Karlovca nare�uje Sisak. Poku�ava se
provesti u povijesti nepoznata inverzija po kojoj �rtva agresije postaje agresor, a
agresor postaje ne samo navodna �rtva nego i tu�itelj.
Kada se sva tri procesa povezu, postaje jasno da su oni dio jedne cjelovite
strategije, jednog velikog cilja kriminaliziranja ne samo u ratu nego i u miru svih
bitnih �imbenika stvaranja i obrane hrvatske dr�ave. Prikazati ih falsifikatima i
la�nim optu�nicama ne samo ratnim zlo�incima nego i lopovima i
biti optu�eni i odbjegli general Zagorec. Mesi� je bio uvjeren da �e u trgovini s
pri�eljkivao, dati kakve-takve argumente da optu�i obitelj Franje Tu�mana ah i
kao glavne igra�e u velikoj plja�ki Hrvatske. Dakle, cilj je kriminalizirati
dr�avno i vojno vodstvo i dokazati da Tu�manova Hrvatska, ali i Sanaderova. nisu
samo utemeljene na zlo�ina�kom pothvatu u ralu nego i na kriminalnoj plja�ki.
Dakle, cilj je ne samo Tu�manov HDZ nego i Sanaderov HDZ diskreditirati kao
lopovsku i plja�ka�ku organizaciju koja je oplja�kala hrvatski narod. Ta
kriminalizacija dr�avnog vodstva podudara se s procesom kriminalizacije ratnog
dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske na �elu s Tu�manom kao zlo�ina�ke organizacije
koja je izvr�ila etni�ko �i��enje Muslimana u BiH i Srba u Hrvatskoj.
vode u Hagu ili u Hrvatskoj, temelje se na te�kim la�ima i povijesnim
krivotvorinama odnosno na neargumentiranoj optu�nici daje dr�avno i vojno vodstvo
bilo organizirano kao zlo�ina�ka organizacija i da su oslobodila�ke akcije u
Domovinskom ratu bili zlo�ina�ki pothvati odnosno daje Hrvatska bila agresor u BiH.
2. Optu�ena Vlada demokratskog jedinstva
vodstva Hrvatske ide putem podizanja optu�nica i pokretanja sudskih procesa protiv
bitnih ljudi u obrani Hrvatske, odnosno u onim gradovima koji su se obranili od
velikosrpske agresije. I tu je ovih dana u�injen jedan zna�ajan novi korak.
kc irodnog priznanja Hrvatske, diskre-
ditirati kao zio�inacua organizacija odgovorna po zapovjednoj odgovornosti za
pojedina�ne zlo�ine po�injene u obrani. Zajednica Srba u Hrvatskoj r^dnijela je 27.
travnja 2007. �upanijskom dr�avnom odvjetni�tvu u Sisku kaznenu prijavu protiv
klju�nih ljudi Vlade demokratskog jedinstva zbog
nog djela
dnog prai
njivo u �lanku 120. st. 1 OKZRH. Konkretno, kaznena prijava zbog najte�ih ratnih
zlo�ina podnesena je protiv nas dvanaestorice �i drugih osoba koje su u�inile
zlo�in".
Hrvatskoj, koju potpisuje njen predsjednik Milovan �kori� i Srpska narodna stranka
Milana �uki�a, Dakle, dvije zna�ajne institucije Srba u Hrvatskoj. Time agresori
naroda. Nakon Vukovara, Osijeka, Splita, Karlovca nare�uje Sisak. Poku�ava se
strategije, jednog velikog cilja kriminaliziranja ne samo u ratu nego i u miru svih
bitnih �imbenika stvaranja i obrane hrvatske dr�ave. Prikazati ih falsifikatima i
la�nim optu�nicama ne samo ratnim zlo�incima nego i lopovima i
bili optu�eni i odbjegli general Zagorec. Mesi� je bio uvjeren da �e u trgovini s
pri�eljkivao, dati kakve-takve argumente da optu�i obitelj Franje Tu�mana ali i
kao glavne igra�e u velikoj plja�ki Hrvatske. Dakle, cilj je kriminalizirati
dr�avno i vojno vodstvo i dokazati da Tu�manova Hrvatska, ali i Sanaderova, nisu
samo utemeljene na zlo�ina�kom pothvatu
Tu�manov HDZ nego i Sanaderov HDZ diskreditirati kao lopovsku i plja�ka�ku
organizaciju koja je oplja�kala hrvatski narod. Ta kriminalizacija dr�avnog vodstva
podudara se s procesom kriminalizacije ratnog dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske na
�elu s Tu�manom kao zlo�ina�ke organizacije koja je izvr�ila etni�ko �i��enje
Muslimana u BiH i Srba u Hrvatskoj.
vode u Hagu ili u Hrvatskoj, temelje se na te�kim la�ima i povijesnim
krivotvorinama odnosno na
organizirano kao zlo�ina�ka organizacija i da su oslobodila�ke akcije u Domovinskom
ratu bili zlo�ina�ki pothvati odnosno da je Hrvatska bila agresor u BiH.
2. Optu�ena Vlada demokratskog Jedinstva
Tre�i proces potpune kriminalizacije dr�avnoga i vojnog vodstva Hrvatske ide putem
podizanja optu�nica i pokretanja
no u onim gradovima koji su se obranili od velikosrpske agresije. 1 tu je ovih dana
u�injen jedan zna�ajan novi korak.
e dovela do me�unarodnog priznanja Hrvatske, diskre-i kao zlo�ina�ka organizacija
odgovorna po zapovjednoj 'ornosti za pojedina�ne zlo�ine po�injene u obram. Za-:a
Srba u Hrvatskoj podnijela je 27. travnja 21)07. �u-
protiv klju�nih ljudi Vlade demokratskog jedinstva
la prijava
zbog najte�ih ratnih zlo�ina podnesena je protiv nas dvanaestorice �i drugih osoba
koje su u�inile zlo�in".
Hrvatskoj, koju potpisuje njen predsjednik Milovan Skori� i Srpska narodna stranka
Milana �uki�a. Dakle, dvije zna�ajne institucije Srba u Hrvatskoj. Time agresori
naroda. Nakon Vukovara, Osijeka, Splita, Karlovca na redu je Sisak. Poku�ava se
strategije, jednog velikog cilja kriminaliziranja
XIV. PAKLENE LOMA�E ZA HRVATSKU*
1. Duhovni piromani
Ne gore samo hrvatske Sume i polja, hrvatski otoci, hrvatska obala i planine.
Potpaljene su i potpaljuju se i duhovne loma�e mnogo opasnije za budu�nost
hrvatskoga naroda. Tim loma�ama poku�avaju nam spaliti na�u povijest, na� ponos,
na�e dostojanstvo, na�e nacionalne osje�aje, na�a sjecanja na slavne dane i na na�e
mrtve i �ive heroje.
Hrvatski narod kao daje fasciniran tim velikim loma�ama i plamenovima i skoro ni�ta
ne poduzima da se kulturni i politi�ki piromani zaustave i onemogu�e. Opo�arene
sume, otoci, planine i obala ponovno �e se s vremenom zazeleniti, tako da te velike
vatre ne �e uni�titi Hrvatsku, ve� �e i u budu�nosti nove generacije hrvatskoga
naroda pjevati pjesmu ,Jo� Hrvatska ni propala". Zato su mnogo opasnije duhovne
loma�e koje se �ire, koje potpaljuju u sve ve�em broju brojni
is, 3. 8. 2007.
s ciljem da spale i pretvore u pepeo na�u povijest, na� identitet, na�e nacionalne
vrednote i sve ono �to nas �ini Hrvatima
Ve� dugo gore i jo� se vi�e razbuktavaju ha�ke loma�e, koje u pepeo poku�avaju
pretvoriti na� slavni Domovinski rat. Stalno se razbuktavaju i pale nove medijske
loma�e koje trebaju spaliti sve pozitivno �to je hrvatski narod na �elu s dr.
Franjom Tu�manom stvorio. Zapaljene su i dalje se razbuktavaju plamenovi mr�nje
prema hrvatskoj ljubavi za
se vidi da u ..tom ludilu ima sustava", da se ni�ta ne doga�a
uspje�no ostvaruju. Spremaju se nove loma�e za cjelokupno dr�avno i vojno vodstvo
koje je bilo na �elu stvaranja i obrane hrvatske dr�ave, dakle za sve ljude koji su
imali va�nu ulogu u Domovinskome ratu, konstituiranju i obrani Hrvatske kao
nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda.
U tom kontekstu progovorit �u u ovom �lanku o novoj velikoj loma�i koja prijeti
Hrvatskoj i koju treba na vrijeme ugasiti, a piromane i protuhrvatske mrzitelje
onemogu�iti. Nakon loma�a za Franju Tu�mana, dr�avno i vojno vodstvo i bitne ljude
Domovinskog rata, poku�ava se potpaliti i velika loma�a za Vladu demokratskoga
jedinstva - ratnu Vladu, prvu koalicijsku Vladu, koju su �inile sve parlamentarne
stranke izabrane na prvim vi�estrana�kim izborima. Cilj je o�it, treba i tu Vladu
kriminalizirati i pretvoriti u zlo�ina�ku organizaciju, treba je optu�iti da je ona
planski, smi�ljeno, vr�ila genocid nad Srbima kako bi se podvalila povijesna
inverzija po kojoj nisu srpski teroristi i velikosrpski agresor napali Hrvatsku
nego su se Srbi morali braniti i boriti za goli �ivot kako bi se spasili novoga
usta�kog genocida. Dakle, ja Vlade demokratskoga jedinstva ima
:a cilj kriminaliziranje svih politi�kih st
XIV. PAKLENE LOMA�E ZA HRVATSKU'
prijave protiv nade demokratskoga jedinstva poanije. su zna�ajni institucije Srha u
Hrvatskoj.
1. Duhovni piromani
Ne gore samo hrvatske �ume i polja, hrvatski otoci, hrvatska obala i planine.
na�e dostojanstvo, na�e nacionalne osje�aje, na�a sje�anja na slavne dane i na na�e
Hrvatski narod kao da je fasciniran tim velikim loma�ama i plamenovima i skoro
ni�ta ne poduzima da se kulturni i politi�ki piromani zaustave i onemogu�e.
Opo�arene �ume, otoci, planine i obala ponovno �e se s vremenom zazeleniti, tako da
te velike vatre ne �e uni�titi Hrvatsku, ve� �e i u budu�nosti nove generacije
hrvatskoga naroda pjevati pjesmu Jo� Hrvatska ni propala". Zato su mnogo opasnije
duhovne loma�e koje se �ire, koje potpaljuju u sve ve�em broju brojni antihrvatski
piromani
'Fokus
8. 2007.
Ve� di
koje u pepeo poku�avaju pretvoriti na� slavni Domovinski rat. Stalno se
razbuktavaju i pale nove medijske loma�e koje trebaju spaliti sve pozitivno �to je
hrvatski narod na �elu s dr. Franjom Tu�manom stvorio. Zapaljene su i dalje se raz-
Kada se
a,jasi
slu�ajno, da su postavljeni opasni ciljevi koji se. na �alost, uspje�no ostvaruju.
Spremaju se nove loma�e za cjelokupno dr�avno i vojno vodstvo koje je bilo na�elu
stvaranja i obrane hrvatske dr�ave, dakle za sve ljude koji su imali va�nu ulogu u
Domovinskome ratu, konstituiranju i obrani Hrvatske kao nacionalne dr�ave
hrvatskoga naroda,
nego su se Srbi morah braniti i boriti za goli �ivot kako bi se spasili novoga
usta�kog genocida. Dakle, poku�aj kriminaliziranja Vlade demokratskoga jedinstva
ima za cili kriminaliziranje svih politi�kih stranaka i kriminalizi-
XIV. PAKLENE LOMA�E ZA HRVATSKU"
ijivanjem duhovnih loma�a maju ia cilj spaliti i pretvorili
Duhovni piromani
Ne gore samo hrvatske �ume i polja, hrvatski otoci, hrvatska obala i planine.
na�e dostojanstvo, na�e nacionalne osje�aje, na�a sje�anja na slavne dane i na na�e
Hrvatski narod kao da je fasciniran tim velikim loma�ama i plamenovima i skoro
ni�ta ne poduzima da se kulturni i politi�ki piromani zaustave i onemogu�e.
Opo�arene �ume, otoci, planine i obala ponovno �e se s vremenom zazeleniti, tako da
te velike vatre ne �e uni�titi Hrvatsku, ve� �e i u budu�nosti nove generacije
hrvatskoga naroda pjevati pjesmu ,Jo� Hrvatska ni propala". Zato su mnogo opasnije
duhovne loma�e koje se �ire, koje potpaljuju u sve ve�em broju brojni antihrvatski
piromani
10 �to:
ni Hrvati
Ve� dugo gore i jo� se vi�e razbuktavaju ha�ke loma�e, koje u pepeo poku�avaju
pretvoriti na� slavni Domovinski rat. Stalno se razbuktavaju i pale nove medijske
loma�e koje trebaju spaliti sve pozitivno stoje hrvatski narod na �elu s dr.
Franjom Tu�manom stvorio. Zapaljene su i dalje se raz-'i mr�nje prema hrvatskoj
ljubavi za
Kfld? se nabroje sv
te loma�e i plarr
slu�ajno, da su postavljeni opasni ciljevi koji se, na �alost, uspje�no ostvaruju.
Spremaju se nove loma�e za cjelokupno dr�avno i vojno vodstvo koje je bilo na �elu
stvaranja i obrane hrvatske dr�ave, dakle za sve ljude koji su imali va�nu ulogu u
Domovinskome ratu, konstituiranju i obrani Hrvatske kao nacionalne dr�ave
hrvatskoga naroda.
nego su se Srbi morali braniti i boriti za goli �ivot kako bi se spasili novoga
usta�kog genocida. Dakle, poku�aj kriminaliziranja Vlade demokratskoga jedinstva
ima za cilj kriminaliziranje svih politi�kih stranaka i kriminalizi-
n. Glavnu ulogu Igraju 1
ci KGB-a.
Turska mafija, albanska, mafija, sicilijanska maiija, kolumbijska narko-roafija
ulaze u sve pore dru�tvenog �ivota. Ogroman je aparat koji �titi organizirani
kriminal i mafiju u koju su uklju�eni suci, politi�ari, znanstvenici.
Organizirani kriminal sve vi�e se povezuje s politi�kim strankama jer organizirani
kriminal u presudnom trenutku
1C1J1.
Globalni svjetski sustav vrlo perfidnim sredstvima �iri drogu kao sredstvo kojim se
ubija volja i identitet �ovjeka, kojim se stvaraju novi ovisnici i poslu�nici.
Promid�bom se name�e kultura smrti umjesto kulture �ivota.
Mladi ljudi su op�injeni mafija�ima i kriminalom, drogom, perverzijama. Mladima se
globaliziranim medijima i cijelom mre�om institucija nudi kao po�eljan model �ivota
�kratki, uzbudljivi, intenzivni, hedonisti�ki model �ivota". �ivot se sa�ima,
ulijeva se u glavu mladim ljudima da nema smisla �ivjeli normalan obiteljski, miran
�ivot nego da treba �ivjeti uzbudljivo, daje najva�niji provod, avantura, uzbu�enje
i po cijenu kratkog �ivota i brze smrti.
Preko Hrvatske prolaze putovi globalne zlo�ina�ke ekonomije i kriminala. Preko nas
idu putovi droge, trgovina ljudima, oru�jem pa i trgovina nuklearnim materijalom. U
Europsku uniju godi�nje ude oko petsto tisu�a ilegalnih
6. Tko su produ�ene ruke Komiteta 31 Hrvatskoj?
j svih nan
a u ravnopravnosti i
Me�utim, usporedo suo�eni smo i s paralelnim procesima vladavine tajne svjetske
vlade koja vrlo sustavno i organizirano u stvari ru�i i koncept Europske unije kao
demokratske zajednice ravnopravnih naroda.
Nakon proizvedenih ratova na Balkanu i u kavkaskoj regiji u borbi za naftu nametnut
�e se novi ratovi na Srednjem istoku Nakon ratova u Afganistanu i Iraku na redu je
Iran s ogromnim
Hrvi
i budu�nost �ovje�ansi malen
mogul
enjali
svjetske procese, ne mogu se suprotstaviti vladavini Komiteta 300, vladavini
globalnog kriminala, mafije i politici stvaranja kriza i otvaranja novih ratnih
sukoba da bi se ostvarili sve ve�i profiti i interesi vladara svijeta.
Me�utim i hrvatski narod u cjelini i svaki gra�anin, ako zna o �emu se radi, ne�e
barem svojim pona�anjem pomagati sve te negativne procese s kojima je moderno
�ovje�anstvo suo�eno. Ve� i to je mnogo, jer na�alost i mnogi gra�ani u Hrvatskoj,
izmanipulirani i u stvari opranog mozga, dobrovoljno pristaju biti robovi nove
totalitarne naddr�ave koja se stvara kao svjetska dr�ava i svjetska vlada.
Kao da se ostvaruju zlokobna predvi�anja HaksHja koji je rekao u svojoj knjizi
Divni novi svijet, �Uistinu u�inkovita lolalitarna dr�ava bila bi ona u kojoj
svemo�ni politi�ari i njihove vojske menad�era kontroliraju stanovnike pretvorene u
robove, koje ne treba ni na �io prisiljavati, jer vole svoj
Na�alost, danas se te vizije ostvaruju jer mnogi dobrovoljno pristaju na ropstvo i
neslobodu, na ovisnost.
Danas je sve va�nije u ostvarivanju poslu�nosti i pokornosti tko vlada medijima, a
ne tko vlada vojskom i policijom. Monopol na rije� i informaciju postao je
najmo�nije oru�je u
ranim kriminalom. Glavnu ulogu igraju biv�i �asnici KGB-a. Turska mafija, albanska,
mafija, sicilijanska mafija, kolumbijska narko-mafija ulaze u sve pore dru�tvenog
�ivota. Ogroman je aparat koji �titi organiziram kriminal i mafiju u koju su
uklju�eni suci, politi�ari, znanstvenici.
kriminal u presudnom trenutku izbora nudi sredstva i oprani novac. �ime se otvaraju
vrata korupciji.
ubija volja i identitet �ovjeka,
name�e kultura smrti umiesto kulture �ivota. Mladi ljudi su op�injeni mafija�ima i
kriminalom, drogom, ama. Mladima se globaliziranim medijima i cijelom institucija
nudi kao po�eljan model �ivota �kratki, uzbudljivi, intenzivni, hedonisti�ki model
�ivota". �ivot se sa�ima, ulneva se u glavu mladim ljudima da nema smisla �ivjeti
normalan obiteljski, miran �ivot nego da treba �ivjeti uzbudljivo, daje najva�niji
provod, avantura, uzbu�enje i po cijenu kratkog �ivota i brze smrti.
Europsku uniju godi�nje u�e oko petsto tisu�a ilegalnih
Tko su produ�ene ruke Komiteta 300 u Hrvatskoj?
per
ratove i osigurati mir i razvoj svih naroda u ravnopravnosti i
Nakon proizvedenih ratova na Balkanu i u kavkaskoj regiji
Nakon rai
u Afgani s zabudu�r
ranja Europske unije kao zi
Hrvati kao relativno malen narod, ne mogu bilno mijenjati svjetske procese, ne mogu
se suprotstaviti vladavini Komiteta 300, vladavini globalnog kriminala, mafije i
politici stvaranja kriza i otvaranja novih ratnih sukoba da bi se ostvarili sve
ve�i profiti i interesi vladara svijeta.
Kao da se ostvaruju zlokobna predvi�anja HaksHja koji je rekao u svojoj knjizi
Divni novi svijet: �Uistinu u�inkovita totalitarna dr�ava bila bi ona u kojoj
robove, koje ne treba ni na �to prisiljavali, jer vole svoj ropski polo�aj."
pristaju na ropstvo i neslobodu, na ovisnost. Danas je sve va�nije u ostvarivanju
poslu�nosti i pokor-
Monopol na rije� i informaciju poslao je najmo�nije oru�je u
Turska mafija, albanska, mafija, sicilijanska mafija, kolumbijska naiko-mafija
ulaze u sve pore dru�tvenog �ivota. Ogroman je aparat koji �titi organizirani
kriminal i mafiju u koju su uklju�eni suci, politi�ari, znanstvenici.
kriminal u presudnom trenutku izbora nudi sredstva i oprani novac, �ime se otvaraju
vrata korupciji.
ubija volja i identitet �ovjeka, kojim sc stvaraju novi ovisnici i poslu�nici.
Promid�bom se name�e kultura smrti umjesto kulture �ivota.
Mladi ljudi su op�injeni mafija�ima i kriminalom, drogom, perverzijama. Mladima se
globaliziranim medijima i cijelom mre�om institucija nudi kao po�eljan model �ivota
�kratki, uzbudljivi, intenzivni, hedonisti�ki model �ivota". �ivot se sa�ima,
ulijeva se u glavu mladim ljudima da nema smisla �ivjeti normalan obiteljski, miran
�ivot nego da treba �ivjeti uzbudljivo, daje najva�niji provod, avantura, uzbu�enje
i po cijenu kratkog �ivota i brze smrti.
Europsku uniju godi�nje u�e oko petsto tisu�a ilegalnih emigranata.
6. Tko su produ�ene ruke Komiteta 300 u Hrvatskoj?
ratove i osigurati mir i razvoj svih naroda u ravnopravnosti i
Nakon proizvedenih raiova na Balkanu i u kavkaskoj regiji
opasni
nogu bi
svjetske procese, ne mogu sc 300, vladavini globalnog kriminala, mafije i politici
stvaranja kriza i otvaranja novih ratnih sukoba da bi se ostvarili sve ve�i profiti
i interesi vladara svijeta.
Kao da se ostvaruju zlokobna predvi�anja Hakslija koji je rekao u svojoj knjizi
Divni novi svijet: �Uistinu u�inkovita totalitarna dr�ava bila bi ona u kojoj
robove, koje ne treba ni na �to prisiljavati, jer vole svoj ropski polo�aj."
Na�alost, danas se te vizije ostvaruju jer mnogi dobrovoljno pristaju na ropstvo i
neslobodu, na ovisnost.
Danas je sve va�nije u ostvarivanju poslu�nosti i pokornosti tko vlada medijima, a
ne tko vlada vojskom i policijom. Monopol na rije� i informaciju postao je
najmo�nije oru�je u
te proizvode nego i dovesti nehr-
Takvi politi�ki ciljevi ostvaraju se zakamujlirano. pod vidom borbe protiv
beionaacije obale, sprje�avanja divlje gradnje, a u bili - �i��enja terena za
rashrva�enje jadranske
Zato mnogi ljudi, ne znaju�i �t
li o prip
2. Opasnost od talijanlzaclj� jadranska obale
Na sli�an se na�in promi�e i korisnost stvaranja jadranske euroregije, kao ne�ega
dobrog i korisnog. No, kada 86 dublje zagrebe Sto se u biti krije iza te jadranske
euroregije, onda je vidljivo da se radi o smi�ljenoj politici talijanizacije
jadranske obale t poku�aja pretvaranja Jadranskog mora u �talijansko
�eli se Hrvatsku, kao nacionalnu dr�avu hrvatskoga naroda, regionalizirati i
podijeliti. Dio �e u�i u jadransku euro-regiju, dio u srednjeeuropsku, dio u
balkansku, te �e se aveti pro�losti, u obliku podijeljenog hrvatskog naroda, na nov
na�in obnavljati, sa svrhom slabljenja hrvatske nacionalne kohezije.
Istodobno traje i proces vrlo smi�ljenog razdvajanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine
i Hrvala iz Hrvatske, posebno Hercegovine, kao prirodnog zale�a opstojnosti
hrvatskoga naroda na jadranskoj obali.
Hrvatskoj se zabranjuje progla�enje gospodarskog pojasa na Jadranu, iako ne samo
Talijani nego i Slovenci to progla�avaju, a do apsurd bude ve�i Slovenci to �ine na
dijelu Jad-
rana koji pripada Hrvatskoj. Hrvatska zbog toga gubi nekoliko stotina milijuna eura
godi�nje. Talijani pripremaju zakon o dvojnom dr�avljanstvu, kojim �ele pove�ali za
100 % broj Talijana u Hrvatskoj, kako bi oja�ali svoje pretenzije na jadransku
obalu ili barem dijelove Jadranske obale.
U Istri se prijeti stvaranjem autonomije �un Hrvatska u�e
Hrvatska se dugo opira kraju kapitulirala i dopusl Hrvatskoj bez
i ultimatumima Italiji
�stvarili svoj strate�ki cilj da /avla-
svojih strate�kih ciljeva, da pokupuju na jadranskoj obali, posebno u Istri, sve
�to se kupiti mo�e,
Slovenci svojataju cijeli Piranski zaljev i progla�avaju svoj gospodarski pojas nad
dijelom hrvatskog mora.
Bosna i Hercegovina osporava pravo Hrvatskoj da otok Pelje�ac spoji mostom s
kopnom,
U Bokokotorskom zaljevu, odnosno, na Prevlaci, crnogorska policija ima nadle�nost
do same hrvatske obale.
Krajnje je vrijeme da se suo�imo s istinom i da po�nemo �vrsto i odlu�no braniti
svoje nacionalne interese, kako bi sa�uvali suverenost nad hrvatskim dijelom
Jadranskoga mora. jer je borba za opstojnost hrvatskoga naroda na ladranskomc moru
presudna u borbi za opstojnost i samostalnost cijeloga hrvatskoga naroda, pa i za
opstojnost Hrvatske kao suverene nacionalne dr�ave.
Hrvati ne smiju prihvatili da ih se pretvon u bezemljase jer. kada jednom proda�
zemlju i kada ona do�e u ruke stranaca, onda vi�e hrvatski narod ne�e bili svoj na
svome.
ne samo prodavati vlastite proizvode nego i dovesti nehr-
Takvi politi�ki ciljevi ostvaruju se zakamujlirano, pod vidom borbe protiv
betonizacije obale, sprje�avanja divlje gradnje, a u biti - �i��enja terena za
Zato mnogi ljudi, ne znaju�i �to se krije iza borbe protiv
..betonizacije" obale, podr�avaju sada�nju politiku ru�enja i �i��enja, ne
shva�aju�i da se radi o pripremanju terena /:\
dobrog i korisnog. No, kada se dublje zagrebe Sto se u biti krije iza te jadranske
euroregije, onda je vidljivo da se radi osmi�ljenoj politici talijanizacije
jadranske obale i pokuiaja pretvaranja Jadranskog mora u �talijansko
podijeliti. Dio �e u�i u jadransku euro-regiju, dio u srednjeeuropsku, dio u
balkansku, te �e se aveti pro�losti, u obliku podijeljenog hrvatskog naroda, na nov
na�in obnavljati, sa svrhom slabljenja hrvatske nacionalne kohezije.
i Hrvata iz Hrvatske, posebno Hercegovine, kao prirodnog zale�a opstojnosti
Hrvatskoj se zabranjuje progla�enje gospodarskog pojasa na Jadranu, iako ne samo
Talijani nego i Slovenci to progla�avaju, a da apsurd bude ve�i Slovenci to �ine no
dijelu Jad-
rana koji pripada Hrvatskoj. Hrvatska zbog toga gubi nekoliko stotina milijuna eura
godi�nje. Talijani pripremaju zakon o dvojnom dr�avljanstvu, kojim �ele pove�ati za
100 % broj Talijana u Hrvatskoj, kako bi oja�ali svoje pretenzije nn jadransku
obalu ili barem dijelove Jadranske obale,
U Istri se prijeti stvaranjem autonomije �im Hrvatska ude u Europsku uniju.
Hrvatska si kraju kapitali
slila Taliianniia kupnj ram�enja.
daju hrvatskim bankarstvom i da ga koriste u ostvarivanju svojih strate�kih
ciljeva, da pokupuju na jadranskoj obali, posebno u Istri, sve �to se kupiti mo�e.
dijelom hrvalskog mora.
Bosna i Hercegovina osporava pravo Hrvatskoj da olok Pelje�ac spoji mostom s
kopnom.
svoje nacionalne interese, kako bi sa�uvah suverenost nad hrvatskim dijelom
Jadranskoga mora, jer je borba za opstojnost hrvatskoga naroda na Jadranskom; moru
Hrvati ne smiju prihvatiti da ih se pretvori u bezemljase jer, kada jednom proda�
zemlju i kada ona do�e u ruke stranaca, onda vi�e hrvatski narod ne�e biti svoj na
svome.
ne samo prodavati vlastite proizvode nego i dovesti nehrvatsku radnu snagu.
Takvi politi�ki ciljevi ostvaruju se zakamujlirano, pod vidom borbe protiv
beton�acije obale, sprje�avanja divlje gradnje, a u biti - �i��enja terena za
2. Opasnost od talijanizacije Jadranske obale
dobrog i korisnog. No. kada se dublje zagrebe �to se u bili krije iza te jadranske
euroregije, onda je vidljivo da se radi o smi�ljenoj politici talijanizacije
jadranske obale i poku�aja pretvaranja Jadranskog mora u �talijansko
podijeliti. Dio �e u�i u jadransku euro-regiju, dio u siedujeeuropsku, dio u
balkansku, te �e se aveti pro�losti, u obliku podijeljenog hrvalskog naroda, na nov
na�in obnavljali, sa svrhom slabljenja hrvatske nacionalne
i Hrvata iz Hrvatske, posebno Hercegovine, kao prirodnog zale�a opstojnosti
Hrvatskoj se zabranjuje progla�enje gospodarskog pojasa
iavaju. a da apsurd bude ve�i Slovenci to �ine na dijelu Jad-
rana koji pripada Hrvatskoj. Hrvatska zbog loga gubi nekoliko stotina milijuna eura
godi�nje. Talijani pripremaju zakon o dvojnom dr�avljanstvu, kojim �ele pove�ati za
100 % broj Talijana u Hrvatskoj, kako bi oja�ali svoje pretenzije na jadransku
obalu ili barem dijelove Jadranske obale.
U Istri se prijeti stvaranjem autonomije �im Hrvatska u�e u Europsku uniju.
Hrvatska se dugo opirala ultimatumima Italije, da bi na kraju kapitulirala i
dopustila Talijanima kupnju imovine u Hrvatskoj bez ikakvih ograni�enja.
Talijan
cilj dl
svojih strate�kih ciljeva, da pokupuju na jadranskoj obali, posebno u Istri, sve
�to se kupiti mo�e.
dijelom hrvatskog mora.
Bosna i Hercegovina osporava pravo Hrvatskoj da otok Pelje�ac spoji mostom s
kopnom.
svoje nacionalne interese, kako bi sa�uvah suverenost nad hrvatskim dijelom
Jadranskoga mora, jer je borba za opstojnost hrvatskoga naroda na Jadran skome moru
Hrvati ne smiju prihvatiti da ih se pretvori u bezemljase jer, kada jednom proda�
zemlju i kada ona do�e u tuke stranaca, onda vi�e hrvatski narod ne�e biti svoj na
svome.
Ir
!j !f!M
Hi! li
IBIIM !1
� fi
m m
11 �mmimi
m
i i
I!
il
II
|
flill fili ti! Il !
nuli .
IHiSH:!
I
il
II
1 !
J .i;i||p|
"lilll
fi!
I !! lil Hit
S I Ili lllJiFKH i
il itili! !11! m$\
� �11'! iltl'llli'll
ii
Iti
fi-!! P iti li
ini ihhiji "|
Il IH
!Hl.i:i!i!!ll
MJfllI I
i
�!
ili.
�il Ili il
Ili
1J
�ili
I filli llli
�ilIHIliil!!.! - -ili 1
li
�111
'l : I!'*
li
1|
MI !
11*
!1 IH ili '11!
1!
Il,
dr�avu inju ravnopravnih naroda, nego ona boja �e bili a interesu onih snaga u
me�unarodnoj zajednici koje �e bili najja�e. Na�alost. Balkan je i dalje izabran
kao laboratorij u borbi za novi svjetski poredak. To se posebno odnosi na Bosnu i
Hercegovinu i Kosovo,
Bosna i Hercegovina je najslo�enija dr�ava ili kvsadr�ava u svijetu. Ona je
izabrana kao poligon za razne eksperimente u stvaranju novoga svjetskoga poretka.
Tu se propituju novi lijekovi za otklanjanje navodnog sukoba civilizacije i ijcra u
borbi za novi svjetski poredak.
U najte�em polo�aju su Hrvali u Bosni i Hercegovini.
N'e samo da su najmalobrojniji narod koji je u ovome ratu prepolovljen, nego su
Hrvati i politi�ki razbijeni.
Krivotvorinama su progla�eni sudionikom zlo�ina�koga pothvata, lako su se Hrvati
prvi suprotstavili srpskome agresoru. Iako su Hrvati u Bosni i Hercegovini, zajedno
s Hrvatima iz Hrvatske, spasili Bosnu i Hercegovinu od agresora, iako su spasili
Biha� da ne poslane nova Srebrenica, iako su natjerali srpskoga agresora na kraj
rata, krivotvorinama sc progla�avaju agresorom i zlo�ina�kom organizacijom. Na
djelu je ve� daleko odmakao program pretvaranja Hrvata od ravnopravnoga naroda u
nacionalnu manjinu Hrvati ne smiju niti govoriti o tome da tra�e ono Sto druga dva
naroda u Bruni i Hercegovini imaju. Hrvate u Bosni i Hercegovini hrvatska dr�ava i
znatan broj Hrvata iz Hrvatske ostavili su na cjedilu. Mora se na�i odgovor na
pitanje za�to je Hrvatska ostavila na cjedilu Hrvate u Bosni i Hercegovini, za�to
je Hrvatska ne samo digla ruke od njih, nego za�to dopusta da ih zna�ajne politi�ke
i medijske snage u Hrvatskoj sotoniziraju, kumina liziraju i prikazuju kao zlo i
kojim Hrvatska i Hrvali u Hrvatskoj ne trebaju imali nikakve odnose
huropske unije, posebno Njema�ke i Francuske. Tu sc sukobljavaju intensd RiBije i
tzv. zapadne politike ie interesi muslimanskoga svijeta i sa zapadnom 1s ruskom
politikom.
To dovodi do pravoga kaosa i pretvaranja politike u prljavu trgovinu, posebno na
�tetu hrvatskoga naroda. Evo nekoliko primjera, Angloameri�ka politika, radi
zattite svojih interesa zbog rata u Iraku i Afganistanu i zbog svojega odnosa prema
muslimanskomc svijetu, nastoji se ovdje na Balkanu prikazali kao najve�i za�titnik
Muslimana, kako Bo�njaku, luko i Muslimana Albanaca. Oni �ele ovdje na Balkanu
dokazali da nisu neprijatelji Muslimana i pomaganjem Bo�njaka i Albanaca dobiti
pozilivne poene u Turskoj, Ujedinjenoj Arapikoj Republici, Egiptu i drugim m
muslimanskim ftind
S druge strane, zbog Kosova, a i pod pritiskom Rusije, angloameri�ka politika mora
dati Srbima kompenzacije za
Kosovo. Zbog toga se Srbiji ne postavljaju uvjeti izru�enja Karad�i�a i Mladi�a za
po�etak pregovora ulaska u NATO i Europsku uniju. Zbog toga se politikom Ha�koga
suda i Me�unarodnoga suda pravde skida odgovornost Srbije za genocid, 'bog toga se
inzislira na opstanku Republike Srpske,
Ustupci Bo�njacima (Muslimanima) I Srbima daju se na �tetu Hrvata
avi �ra�omon" vlada u odnosu na Dejlonski i Vo�ingtflnski i/um i u pogledima na
budu�nost Bosne i Hercegovine, iu opcije u igri. a pobijedit �e ne ona koja je
pravedna.
l-.uropske unije, posebno Njema�ke i Francuske. Tu se sukobljavaju interesi Rusije
i tzv. zapadne politike te interesi muslimanskoga svijeta i sa zapadnom i s ruskom
politikom.
�tetu hrvatskoga naroda. Evo nekoliko primjera. Angloameri�ka politika, radi
zastile svojih interesa zbog rala u Iraku i Afganistanu i zbog svojega odnosa prema
Republici. Egiptu i drugim muslimanskim dr�avama te parirati muslimanskim
fundamentalistima, koji �ele cijeli islamski svjjet udru�iti u ratu protiv
Angloamerikanaca,
S druge strane, zbog Kosova, a i pod pritiskom Rusije, angloameri�ka politika mora
dati Srbima kompenzacije za Kosovo. Zbog toga se Srbiji ne postavljaju uvjeti
izru�enja Karad�i�a i Mladi�a za po�etak pregovora ulaska u NATO i Europsku uniju.
Zbog loga se politikom Ha�koga suda i Me�unarodnoga suda pravde skida odgovornost
Srbije za genocid, zbog toga se inzislira na opstanku Republike Srpske,
3, Ustupci Bo�njacima (Muslimanima) I Srbima daju se na �tetu Hrvata
Dakle, ustupci Muslimanima i Srbima daju se na �tetu Hr-
Pravi �ra�omon" vlada u odnosu na Dejtonski i VoSingtonski sporazum i u pogledima
na budu�nost Bosne i Hercegovine. Sve su opcije u igri, a pobijedit �e ne ona koja
je pravedna, koja �e osigurati demokratsku Bosnu i Hercegovinu kao
dr�avu triju ravnopravnih naroda, nego ona koja �e biti u interesu onih snaga u
me�unarodnoj zajednici koje �e biti najja�e Na�alost, Balkan je i dalje izabran kao
laboratorij u borbi za novi svjetski poredak. To se posebno odnosi na Bosnu i
Hercegovinu i Kosovo.
Bosna i Hercegovina je najslo�enija dr�ava ili kvazidria va u svijetu. Ona je
izabrana kao poligon za razne ekspen mente u stvaranju novoga svjetskoga poretka.
Tu se pmpini-ui novi lijekmi ai otklanjanje navodnog sukoba cmlizacije i
U najte�em pologu su Hrvati u Bosni i Hercegovim
Ne Mimo da su Najmalobrojniji narod koji je u oviimc r.....
prepolovljen, nego SU Hrvati i politi�ki razbijem.
Krivotvorinama su progla�eni sudionikom zlo�ina�koga pothvati, lako su se Hrvati
prvi suprotstavili srpskome agresoru, lako su Hrvati u Bosni i Hercegovim, zajedno
Biha� da ne postane nova Srebrenica, iako su natjerali srpskoga agresora na kraj
rata, krivotvorinama se progla�avaju agresorom i zlo�ina�kom organizacijom Na djelu
je ve� daleko odmakao program pretvaranja Hrvata od n\-nopravnoga naroda u
nacionalnu manjinu. Hrvati ne smiju niti govoriti o tome da tra�e ono Sto druga dva
naroda u Bosni i Hercegovini imaju. Hrvate u Bosni i Hercegovim hrvatska dr�ava i
znatan broj Hrvala iz Hrvatske ostavili su na cjedilu. Mora se na�i odgovor na
pitanje zaitoje Hrvatska ostavila na cjedilu Hrvate u Bosni i Hercegovini, za�to je
Hrvatska ne samo digla ruke od njih, nego za�to dopu�ta da ih zna�ainc politi�ke i
medijske snage u Hrvatskoj sotoniziraju, knmina-liziraju i prikazuju kao zlo s
kojim Hrvatska i Hrvati u Hrvatskoj ne trebaju imati nikakve odnose.
Europske unije, posebno Njema�ke i Francuske. Tu se sukob-linvtju interesi Rusije i
tzv. zapadne politike te interesi muslimanskoga svijeta i sa zapadnom i s niskom
politikom.
�tetu hrvatskoga naroda. Evo nekoliko primjera. Angloameri�ka politika, radi
za�tite svojih interesa, zbog rata u Iraku i Afganistanu i zbog svojega odnosa
prenut muslimanskome svijetu, nastoji se ovdje na Balkanu priks-
Muslimana Albanaca Om �ele ovdje na Balkanu dokazati da nisu neprijatelji Muslimana
i pomaganjem Bo�njaka i Alba-n.ica dobiti pozitivne poene u Turskoj. Ujedinjenoj
Arapskoj Republici, Egiptu i drugim muslimanskim dr�avama te parirati muslimanskim
fundamentalistima, koji �ele cijeli islamski svijet udru�iti u ratu protiv
Angloamerikanaca. S druge strane, zbog Kosova, a i pod pritiskom Rusije,
Kosovo. Zbog toga se Srbiji ne postavljaju uvjeli izru�eni* Karad�i�a i Mladi�a za
po�etak pregovora ulaska u NATO i Europsku uniju. Zbog toga se politikom Ha�koga
tuda i Me�unarodnoga suda pravde skida odgovornost Srbije za genocid, /.bog toga se
inzistira na opstanku Republike Srpike.
3. Uitupcf Boinjacima (MutfatannTut) I Srbima daju te na �tetu Hrvata
Dakle, ustupci Muslimanima i Srbima daju sc na ti rtu Hr-
Pravi �ra�omon" vlada u odnosu na Dejtonski i Vo�inglonski sporazum i u pogledima
na budu�nost Bosne i Hercegovine. Sve su opcije u igri, a pobijedit �e ne ona koja
je pravedna, koja �e osigurali demokratsku Bosnu i Hercegovinu kao
dr�avu inju ravnopravnih naroda, nego ona koja �e biti u interesu onih snaga u
me�unarodnoj zajednici koje �e biti najja�e Na�alost, Balkan je i dalje izabran kao
laboratorij u borbi 2J novi svjetski poredak. To se posebno odnosi na Bosnu i
Hercegovinu i Kosovo.
Bosna i Hercegovina je najslo�enija dr�ava ili kvazidrta-va u svijetu. Ona je
izabrana kao poligon za razne eksperimente u stvaranju novoga ivjeMknga poretka. Tu
se propitu-
U najle�em polo�aju su Hrvati u Bosni i Hercegovim.
Ne samo da su najmalobrojniji narod koji jc u ovome ratu prepolovljen, nego su
Hrvali i politi�ki razbijeni.
Krivotvorinama su progla�eni sudionikom zlo�ina�koga pothvata, lako su se Hrvati
prvi suprotstavili srpskome agresoru, lako su Hrvati u Bosni i Hercegovini, zajedno
Biha� da ne postane nova Srebrenica, iako su natjerali srpskoga agresora na kraj
rata, krivotvorinama ie progla�avaju agresorom i zlo�ina�kom organizacijom. Na
djelu je ve� daleko odmakao program pretvaranja Hrvata od ravnopravnoga naroda u
nacionalnu manjinu. Hrvali ne smiju niti govoriti o tome da tra�e ono sto druga dva
naroda u Bosni i Hercegovini imaju. Hrvate u Bosni i Hercegovim hrvatska dr�ava i
zaauu) broj Hrvao rt Hrvatske ostavili su iu cjedila Mora fcc na�i odgovor na
pitanje za�to je Hrvatski ostavila na cjedilu Hrvate u Bosni i Hercegovini, za�to
je Hrvatska ne samo digla ruke od njih. nego za�to dopusta da ih zna�ajne politi�ke
i medijske snage u Hrvatskoj sotoniziraju. knmnu-liziraju i prikazuju kao zlo s
kojim Hrvatska i Hrvati u Hrvatskoj ne trebaju imati nikakve odnose.
Tudmanove dr�avni�ke doktrine ali i zbog toga sto se u me�uvremenu mijenjala i
koncepcija i NATO-a i Europske unije. Od zajednice naroda i dr�ava Europska unija
se postepeno pretvorila u nadnacionalnu dr�avu, u nekakvu Super Jugoslaviju na koju
bi Hrvatska trebala prenijeti svoj suverenitet i do�i u nepovoljniji polo�aj nego
Stoje po Ustavu iz 1974. godine bila u Socijalisti�koj Federativnoj Republici
Jugoslaviji.
NATO-u treba globalni neprijatelj
ia NATO je ostao bez globalnog neprijatelja. Da bi opstao, trebalo je prona�i novog
globalnog neprijatelja, kako bi se nametnula navodna potreba za izdvajanjem velikih
financijskih sredstava za naoru�anje i nova oru�ja kao uvjet funkcioniranja
globalnog kapitalizma, da bi se izbjegla kriza hiperprodukcije. Cilj je NATO-a
natjerati sve �lanice da kupuju nova standardizirana oru�ja i da na laj na�i n
prelijevaju velika sredstva u korist vojno-induslrijskog kompleksa, prije svega u
Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama.
Drugi cilj NATO-a jest stvaranje novog globalnog neprijatelja, proizvodnja straha
od globalnog terorizma i stvaranje potrebe da se preventivnim ratovima, navodno
sprije�i ve�e zlo, bilo navodno upotreba kemijskih oru�ja, bilo nuklearnog oru�ja,
dakle cilj je organiziranje preventivnih ratova poput ratova u Afganistanu i Iraku,
a sutra vjerojatno u Iranu i Sje-
Za takvu koncepciju NATO-a va�ni su hrvatski vojnici kao i vojnici drugih �lanica
NATO-a, iz dva razloga. Prvi je da se borba i ratovi za interese vladara svijeta i
njihovo vladanje naftom i plinom, dakle zbog njihovih gospodarskih interesa,
prika�e kao me�unarodno legalna i legitimna borba, i
drugo da se stvara privid kako je NATO va�na demokratska me�unarodna institucija te
da se prljavi preventivni ratovi radi nafte i energije poku�aju pretvorili u
pravedne ratove z.i O�uvanje slobode i demokracije.
Zbog toga smatram da Hrvatska ponovno kao i 1*18, �ini veliku pogre�ku jer srlja u
nove integracije ne samo brzopleto nego i nerazumno na sletu vlastitih nacionalnih
interesa.
Tu brzopletost i neozbiljnost lijepo ilustrira i na�in kako
Ulazak u Europsku uniju i u NATO prvorazredno je politi�ko i nacionalno pitanje.
Uvjeti pod kojima se eventualnu uto/i ili ne ulazi u Europsku uniju i NATO bitno
odre�uju budu�nosi hrvatskoga naroda i hrvatske dr�ave za naredna desetlje�a.
Dakle, mo�e se re�i da nema va�nijega pitanja od za�tite bitnih nacionalnih
interesa u procesu pregovaranja Hrvatske za ulazak u NATO i Europsku uniju. Zbog
toga bi bilo razumljivo da te pregovore vode najva�niji driavnl du�nosnici koji su
dobili mandat na izborima, a ne stru�njaci. Dakle, glavni pregovara�i morali bi
biti klju�ni ljudi hrvatske politike i dr�ave, a ne ..stru�njaci, �inovnici i
specijalisti za pojedina podru�ja''.
Umjesto pregovora Hrvatskoj se postavljaju
Postavlja se pitanje kako je takva pogre�na koncepcija mogu�a, a da se nitko ne
buni. Mogu�a je zbog toga Sto se u stvari ne vode pregovori o uvjetima po kojima
Hrvatska ulazi ili ne ulazi u Europsku uniju i NATO. Ne vode se argumentirane
rasprave u kojima se navode �injenice za i protiv, u kojima se jasno i konkretno
navodi Sto Hrvatska dobiva, a Sto gubi ulaskom i u NATO i u Europsku uniju.
Suprotno
Tu�manov� dr�avni�ke doktrine ali i zbog toga Sto se u me�uvremenu mijenjala i
bi Hrvatska trebala prenijeti svoj suverenitet i do�i u nepovoljniji polo�aj nego
Slo je po Ustavu iz 1974. godine bila u Socijalisti�koj Federativnoj Republici
Jugoslaviji.
2. NATO-u treba globalni neprijatelj
Ini u�e se promijenila i koncepcija NATO-a. Nakon sloma komunizma NATO je ostao bez
globalnog neprijatelja. Da bi opstao, trebalo je prona�i novog globalnog
neprijatelja, kako bi se nametnula navodna potreba za izdvajanjem velikih
natjerati sve �lanice da kupuju nova standardizirana oru�ja i da na taj na�in
prelijevaju velika sredstva u korist vojno-industrijskog kompleksa, prije svega u
Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama.
Drugi cilj NATO-a jesi stvaranje novog globalnog neprijatelja, proizvodnja straha
od globalnog terorizma i stvaranje potrebe da se preventivnim ratovima, navodno
sprije�i ve�e zlo, bilo navodno upotreba kemijskih oru�ja, bilo nuklearnog oru�ja,
dakle cilj je organiziranje preventivnih ratova poput ratova u Afganistanu i Iraku,
a sutra vjerojatno u banu i Sjevernoj Koreji
Za takvu koncepciju NATO-a va�ni su hrvatski vojnici kao i vojnici drugih �lanica
NATO-a, iz dva razloga. Prvi je da se borba i ratovi za interese vladara svijeta i
da se prijavi preventivni ratOM radi nafle i energije poku�aju pretvorili u
pravedne ratove za o�uvanje slobode i demokracije.
Zbog loga smatram da Hrvatska ponovno kao i 1918. �ini veliku pogre�ku jer srlja u
nove integracije ne samo brzoplelii nego i nerazumno na Sletu vlastitih nacionalnih
mleresa.
Tu brzopletost r neozbiljnost lijepo ilustrira i na�in kako Hrvatska vodi pregovore
o ulasku u Europsku uniju i u MAJO Ulazak u Europsku uniju i u NATO prvorazredno je
politi�ko
ne ulazi u Europsku uniju i NATO hitno odre�uju budu�nost hrvatskoga naroda i
hrvatske dr�ave za naredna desetlje�a. Dakle, mo�e se re�i da nema va�nijega
pitanja od zaStite bitnih nacionalnih interesa u procesu pregovaranja Hrvatske za
ulazak u NATO i Europsku uniju. Zbog toga bi bilo razumljivo da te pregovore vode
najva�niji dr�avni du�nosnici koji su dobili mandat na izborima, a ne stru�njaci.
Dakle, glavni pregovara�i morali bi biti klju�ni ljudi h
i specijalist
Umjesto pregovora Hrvatskoj se postavljaju
Postavlja se pitanje kako je takva pogreSna koncepcija mogu�a, a da se nitko ne
buni. Mogu�a je zbog loga �to se u stvari ne vode pregovori o uvjetima po kojima
Hrvalska ulazi ili ne ulazi u Europsku uniju i NATO. Ne vode se argumentirane
navodi �to Hrvatska dobiva, a �to gubi ulaskom i u NATO i u Europsku uniju.
Suprotno
Tudmanove dr�avni�ke doktrine ah i zbog toga �to se u me�uvremenu mijenjala i
bi Hrvatska trebala prenijeli svoj suverenitet i do�i u nepovoljniji polo�aj nego
stoje po Ustavu iz 1974. godine bila u Socijalisti�koj Federativnoj Republici
Jugoslaviji.
2. NATO-u treba globalni neprijatelj
hr\ viSe se promijenila i koncepcija NATO-a. Nakon sloma komunizma NATO je ostao
bez globalnog neprijatelja. Da bi opstao, trebalo je prona�i novog globalnog
neprijatelja, kako bi se nametnula navodna potreba za izdvajanjem velikih
natjerati sve �lanice da kupuju nova standardizirana oru�ja i da na taj na�in
prelijevaju velika sredstva u korist vojno-industrijskog kompleksa, prije svega u
Sjedinjen
Drugi cilj NATO-a jest stvaranje novog gl jatelja, proizvodnja straha od globalnog
terorizma i stvaranje potrebe da se preventivnim ratovima, navodno sprije�i ve�e
zlo. bilo navodno upotreba kemijskih oru�ja, bilo nuklearnog oru�ja, dakle cilj je
organiziranje preventivnih ratova poput ratova u Afganistanu i Iraku, a sutra
vjerojatno u Iranu i Sjevernoj Koreji.
Za takvu koncepciju NATO-a va�ni su hrvalski vojnici kao i vojnici drugih �lanica
NATO-a, iz dva razloga. Prvi je da se borba i ralovi za interese vladara svijeta i
da se prijavi preventivni ralovi radi nalle i energije poku�aju pretvoriti u
pravedne ratove za o�uvanje slobode i demokracije.
Zbog toga smatram da Hrvatska ponovno kao i I9IK. �ini veliku pogre�ku jer srlja u
nove integracije ne samo brzopleto
Tu brzopletost i neozbiljnost lijepo ilustrira i na�in kako
Hrvalska vodi pregovore o ulasku u Europsku uniju i u NATO Ulazak u Europsku uniju
i u NATO prvorazredno jc politi�ko
ne ulazi u Europsku uniju i NATO bitno odre�uju budu�nost hrvatskoga naroda i
hrvatske dr�ave za naredna desetlje�a. Dakle, mo�e se re�i da nema va�nijega
pitanja od zattite bitnih nacionalnih interesa u procesu pregovaranja Hrvatske za
ulazak u NATO i Europsku uniju. Zbog toga bi bilo razumljivo da te pregovore vode
najva�niji dr�avni du�nosnici koji su dobili mandat na izborima, a ne stru�njaci.
Dakle, glavni pregovara�i morali bi biti klju�ni ljudi hrvatske politike I dr�ave,
a ne �stru�njaci, �inovnici i specijalisti za pojedina
3. Umjesto pregovora Hrvatskoj se postavljaju ultimatumJ
Postavlja se pitanje kako je takva pogre�na koncepcija mogu�a, a da se nitko ne
buni. Mogu�a je zbog toga sto se u stvari ne vode pregovori o uvjetima po kojima
Hrvatska ulazi ili ne ulazi u Europsku uniju i NATO. Ne vode se argumentirane
navodi �to Hrvatska dobiva, a �to gubi ulaskom i u NATO i u Europsku uniju.
Suprotno
tek lako okrenuti jedan prema drugome i da �e lek lako jedan drugome i svi zajedno
svima nadomjestili Boga.
Dakle, smatra se da �e ljudi tada svu ljubav koja je bila umjerena prizna Bogu
usmjerili prema drugim ljudima, prema prirodi, prema kulturi, prema umjelnosti,
prema ostvarivanju u�ivanja i sre�e u �ivotu.
Stvara se nova utopija bezbolnoga svijeta, la�na idila medu ljudima, lafni
humanizam i la�ni novi slobodan �ovjek. Po-
lu drugih ljudi, c
r>j djeci svijeta. Ljudi ne�e �aliti za p iza njih ostati drugi ljudi. Ljudi st o
�ivota pronalazi! �e u u�ivanju.
4. U gtobaliiiranom svijetu pobje�uju zli duhovi
Ta bezbojna ljubav > bezbolna idila (ribala bi ubla�iti
onih koje �ovjek voli, za �iji �ivot stnrpi
Takva bezbozna utopija nikada st ne�e ostvanii jer ubojstvom Boga i ljubavi prema
Bogu. odnosno ukidanjem Boga kao ljubavi u svijetu �e sve vite pobje�ivali zli
dubovi. To se doga�a u suvremenome svijetu. U bezbojnome �ovje�anstvu u kojemu je
�ovjek samo dio prirode, prirodno i socijalno bi�e, a nije duhovno i bo�anska bi�e,
pobje�ivat �e strasti i zlo, zavladat �e zli duhovi u jofi ve�oj mjeri nego sada.
Pokazat �e se, kao sto se lo ve� sada pokazuje, da �ovjek ne mo�e rije�iti svoje
strahove, tjeskobe i besmisao �ivota, hedonizmom i beskrajnim zadovoljavanjem �elja
i strasti, Pokazat �e se jo� i vi�e da Sto �ovjek bude vi�e posjedovao. Sto bude
vi�e rob
svoga tijela i strasti, sto bude siroma�niji duhovno, tim �e vise biti nesretni! i.
Ja�ati �e umjesto kulture �ivota, kultura smrti ubojstva, samoubojstva, novi
bestijalni zlo�ini civiliziranoga dru�tva, stvaral �e se dru�tvo u kojemu je sve
dozvoljeno, u kojemu nema trajnih kriterija razlikovanja dobra i zla.
Ako �ovjek nije slobodno duhovno bi�e, ako je samo prolazno prirodno bi�e, ako su
osje�aji i ljubav samo slu�ajni proizvodi kemijskih procesa u ljudskome tijelu i
rruvgu. on-
nizmi kojima su geni sve predodredili, ako �ovjek nije duhovno, bo�anska bi�e, tada
nije mogu�e na�i motiv da se �ovjek brine za druge ljude i za bilo kojega drugoga
�ovjeka, tada je normalno da �ovjek zloupotrebljava drugoga �ovjeka, zaga�uje
prirodu i djeluje egoimcki ne obaziru�i se za potrebe drugih ljudi.
Pokazalo se u globalnome svijetu, a to se pokazuje i u nas, da m�enje smisla �ivota
� potro�nji i hedonizma i ukidanju �
obezvre�ivanju duhovnosti �ovjeka nc usre�uje nego ga �im nezadovoljnim, praznim i
slabim.
Zbog toga se potrebno suprotstaviti ateisti�ko hedonisti�kom svjetonazoru i
pretvaranju �ovjeka u slabo, potluSno bi�e, koje gubi sposobnost biti individua,
odnosno osobnost.
Zato i u Hrvatskoj trebamo, ne samo �vrsto podr�ati hrvatske biskupe, nego i svi
vjernici du�ni su mijenjati sebe i svoje pona�anje, jer �e samo uko zbroj na�ih
pona�anja bitno promijeniti hrvatsko dru�tvo
Vratimo se na�im korjenima
Sa�uvajmo svoj hrvatski i vjerski identitet.
Obitelj, dom, domovina i vjera - o�uvat �e na� nacionalni
tek iako okrenuli jedan prema drugome i da �e tek tako jedan drugome i svi zajedno
svima nadomjestiti Boga.
Dakle, smatra se da �e ljudi tada svu ljubav koja je bila usmjerena prema Bogu
usmjeriti prema drugim ljudima, prema prirodi, prema kulturi, prema umjetnosti,
prema ostvarivanju u�ivanja i sre�e u �ivotu.
Stvara se nova utopija bezbolnoga svijeta, la�na idila me�u ljudima lazm humanizam
i toJnt novi slobodno �ovjek Po-
ljepoie.
ih l,ud
bili otac i majka svoj djeci svijeta. Ljudi ne�e �alili za prolaznosti �ivota jer
�e iza njih oslali drugi budi. Ljudi se ne�e bojati smrti i smisao �ivota
pronajizit �e u u�ivanju.
4. U grobaliziranom svijetu pobje�uju zli duhovi
Ta bezbozna ljubav i bezbozna idila trebala bi ubla�iti neizdr�ivi bol straha od
smrti, ne samo svoje nego jo� vi�e onih koje �ovjek voli, za �iji �ivol Strepi.
Takva bezbozna utopija nikada se ne�e ostvariti jer ubojstvom Boga i ljubavi prema
Bogu, odnosno ukidanjem Boga kao ljubavi u svijetu �e sve vi�e pobje�ivati zli
duhovi. To se doga�a u suvremenome svijetu. U bezbo�nome �ovje�anstvu u kojemu je
�ovjek samo dio prirode, prirodno i socijalno bi�e, a nije duhovno i bo�ansko bi�e.
pobje�ivat �e strasti i zlo. zavladat �e zh duhovi u jo� ve�oj mjeri nego sada.
Pokazat �e se, kao sto �e to ve� sada pokazuje, da �ovjek ne mo�e rije�iti svoje
i strasti. Pokazat �e sc jo� i n�c da �to �ovjek bude vise posjedovao, �io bude
vi�e rob
svoga tijela i strasti, �to bude siroma�niji duhovno, nm �e vi�e biti nesretniji.
Ja�ati �e umjesto kulture �ivota, kultura smrti, ubojstva, samoubojstva, novi
bestijalni zlo�ini civiliziranoga dru�tva, stvarat �e se dru�tvo u kojemu je sve
Ako �ovjek nije slobodno duhovno bi�e, ako je samo prolazno prirodno bi�e, ako su
osje�aji i ljubav samo slu�ajni proizvodi kemijskih prnceia n Ijudikome tijelu i
mozgu, onima svije-i i duû i odfoiLtfjn je za svoje pona�anje i /a svoi
nizini kojima tu geni ive predodredili, ako �ovjek nije duhovno, bo�ansko bi�e,
rada nije mogu�e na�i motiv da se �ovjek brine za druge ljude i za bilo kojega
drugoga �ovjeka tada je normalno da �ovjek zloupotrebljava drugoga �ovjeka zaga�uje
prirodu i djeluje egoiib�ki ne obaziru�i se a potrebe drugih ljudi.
Pokazalo sc u globalnome svijetu, a to se pokazuje i u nas. da tra�enje smisla
�ivota u potro�nji i hedonizmu i ukidanju i obezvre�ivanju duhovnosti �ovjeka ne
usre�uje, nego ga �im nezadovoljnim, praznim i slabim.
Zbog toga se potrebno suprotstaviti ateisti�ko hedonisti�kom svjetonazoru i
pretvaranju �ovjeka u slabo, poslu�no bi�e, koje gubi sposobnost biti individua,
odnosno osobnost.
Zato i u Hrvatskoj trebamo, ne samo �vrsto podr�ati hrvatske biskupe, nego i svi
vjernici du�ni su mijenjati sebe i svoje pona�anje, jer �e samo tako zbroj na�ih
pona�anja bitno promijenili hrvatsko dru�tvo.
Vratimo se naslm korjenima.
Sa�uvajmo svoj hrvatski i vjerski identitet.
Obitelj, dom. domovina i vjera - o�uvat �e naS nacionalni
tek tako okrenuli jedan prema drugome i da �e tek tako jedan drugome i svi zajedno
svima nadomjestiti Boga.
Dakle, smatra se da �e ljudi tada svu ljubav koja je bila usmjerena prema Bogu
usmjerio prema drugim ljudima, prema pnrodi, prema kullun. prema umjetnosti, prema
ostvarivanju u�ivanja i sre�e u �ivotu.
Stvara se novi utopiji bezbolnoga ivijcu, la�ni idila medu ljudima, la�ni humanizam
i la�ni nrrvi slobodan �ovjek Polazi se od pretpostavke da �e �ovjek u pnrodi
nrknvali nove ljepote, da �e sre�u nalaziti u usre�ivanju drugih ljudi, da ce. �im
se ujutro probudi, razmi�ljati kako �e usre�iti nekoga drugog �ovjeka, kako �e
u�initi neko dobro. Po toj utopiji ljudi �e brd otac i majka svoj djeci svijeta.
Ljudi ne�e �aliti za prolaznosti �ivota jer �e iza njih ostiti drugi ljudi. Ljudi
se ne�e bojati smrti i smisao �ivoti pronalazi! �e u u�ivanju.
4. U globallzlranotn svijetu pobje�uju zli duhovi
Ta bezbozna ljubav i bezbozna idila trebala bi ubla�iti neizdr�ivi bol straha od
smrti, ne samo svoje nego jo� vi�e onih koje �ovjek voli, za �iji �ivot strepi.
Takva bezbozna utopija nikada se ne�e ostvariti jer ubojstvom Boga i ljubavi prema
Bogu, odnosno ukidanjem Boga kao ljubavi u svijetu �e sve vise pobje�ivati zli
dubovi. To se doga�a u suvremenome svijetu. U bezbo�nome �ovje�anstvu u kojemu je
�ovjek samo dio prirode, prirodno i socijalno bi�e, a nije duhovno i bo�ansko bi�e,
pobje�ivat �e strasti i zlo. zavladat �e zli duhovi u joS ve�oj mjeri nego sada.
Pokazat �e se. kao �io se U) ve� sada pokazuje, da �ovjek ne mo�e rije�iti svoje
i strasti. Pokazat �e se jo� i viie da �to �ovjek bude vi�e posjedovao, �to bude
vi�e rob
svoga tijela i strasti, �to bude siroma�niji duhovno, lim �e viSe biti nesretniji.
Ja�ati �e umjesto kulture �ivota, kullura smrti, ubojstva, samoubojstva, novi
bestijalni zlo�ini civiliziranoga dru�tva, stvarat �e se druitvo u kojemu je sve
Ako �ovjek nije slobodno duhovno bi�e, ako je samo prolazno prirodno bi�e, ako tu
utjecaji i ljubav samo slu�ajni nmirvndi kemijskih procesa u ljudskome tijelu i
mozgu, on-Jj sc ste raspada, sic je besmisleno. Suprotno tome. svaki �uvjek, �ak i
onaj koji toga nije svjestan duhov no je bi�e. ima svi|esi i duSu i odgovoran je za
svoje pona�anje i za svcii
nizmi kojim* su geni sve predodredili, ako �ovjek nije duhovno, bo�ansko bi�e, tada
nije mogu�e na�i motiv da te �ovjek brine za druge ljude i za bilo kojega drugogi
�ovjeka, tada je normalno da �ovjek zloupotrebljava drugoga �ovjeki, zaga�uje
prirodu i djeluje egoiio�ki ne obaziru�i se za potrebe drugih ljudi.
Pokazalo se u globalnome svijetu, a to se pokazuje i u nas, da tra�enje smisla
�ivota u potro�ni i i hedonizmu i ukidanju i obezvre�ivanju duhovnosti �ovjeka ne
usre�uje, nego ga �ini nezadovoljnim, praznim i slabim.
Zbog loga se potrebno suprotstaviti ateisti�ko hedonisti�kom svjetonazoru i
pretvaranju �ovjeka u slabo, poslu�no bi�e, koje gubi sposobnost biti individua,
odnosno osobnost.
�alo i u Hrvatskoj trebamo, ne samo �vrsto podr�ati hrvatske biskupe, nego i svi
vjernici du�ni su mijenjati sebe i svoje pona�anje, jer �e samo tako zbroj na�ih
pona�anja bitno promijeniti hrvatsko druitvo.
Vratimo se na�im korjenima.
Sa�uvajmo svoj hrvatski i vjerski identitet
XXII. TRG MAR�ALA TITA I TRG FRANJE TU�MANA*
1. U Hrvatskoj nije provedena nu�na detitoizacija
Jer p<
i. Ako st
le povij
cenje,
naroda pa i sam narod. Komunisti su 1945. godine izme�u ostaloga i brisanjem imena
trgova i ulica velikana iz hrvatske pro�losti poku�ali izbrisati povijesno
pam�enje, presje�i korijene hrvatskoga naroda i uni�titi njegov identitet
Nakon stvaranja samostalne i suverene Hrvatske mnogo je u�injeno u vra�anju starih
hrvatskih imena ulica i trgova, ali ostalo je jo� mnogo toga iz staroga sustava �to
treba mijenjati.
Mladi hrvatski znanstvenik Jure Vuji� napisao je zanimljivu knjigu o mitovima i
realnosti titoizma upravo kroz analizu povijesnih li�nosti i doga�aja vezanih za
Trg mar�ala Tita u centru Zagreba i susjednih ulica i trgova koje uranjaju
u Trg
la Tita.
O Josipu Brozu Titu, o kojem pi�e Jure Vuji�, napisano je bezbroj apologetskih
knjiga koje su od Tita stvorili mit, nad�ovjeka, najmudrijeg i najboljeg �ovjeka na
svijetu, koje su �ak i njegove mane pretvarale u vrline. Godinama stvarani mitovi i
danas, 27 godina nakon Titove smrti 117 godina nakon propasti komunizma i
Jugoslavije i dalje �ive u svijesti mnogih ljudi na prostorima biv�e Jugoslavije,
pa i u Hrvatskoj.
�ak bi se moglo re�i da mnogi ljudi u Hrvatskoj i dalje o Titu misle kao o velikanu
i da njegove zlo�ine i diktaturu prihva�aju kao pogre�ke i slabe strane koje ne
mogu umanjiti njegove povijesne zasluge. To su razlozi �to jo� i danas mnogi u
Hrvatskoj smatraju da je Tito zaslu�io da u centru Zagreba najljep�i trg nosi
naslov: Trg mar�ala Trla.
Jure Vuji� ne sla�e se s takvim stajali�tima te je u svojoj sjajnoj knjizi naveo
argumente zbog kojih smatra da je Trg mar�ala Tita u centru Zagreba uvreda
mnogobrojnim �rtvama
protiv JNA, �ij i mar�al (Tito) ima najljep�i trg u Zagrebu.
Knjiga Jure Vuji�a kod titoista �e izazvati pravi �ok, bit �e progla�ena pamfletom,
iako ona nije pamflet, ali za titoiste jest pamflet jer oni jednostavno ne mogu
podnijeti argumentiranu kritiku titoizma. Vuji�eva kritika o�tra je i
argumentirana. On argumentima ru�i mit o Titu i prikazuje ga realno bez
idealiziranja. Budu�i daje ta realnost i istina o Titu i ti-toizmu toliko stra�na i
u nas za mnoge ljude nedovoljno poznata, vjerojatno �e mnogi izmanipulirani gra�ani
koji Tita i dalje smatraju herojem, a ne zlo�incem, do�ivjeti pravi �ok.
2. Trg mar�ala Tita - uvreda mnogobrojnim �rtvama komunizma i titoizma
�itaju�i ovu sjajnu knjigu osjetio sam potrebu da tako�er odem na Trg mar�ala Tita
i �e�u�i trgom i susjednim ulicama jo� jednom u mislima analiziram ono �to je autor
napisao,
Kako sam bio jedan od rijetkih zastupnika Gradske skup�tine koji se usudio javno i
slu�beno predlo�iti da se Trg mar�ala Tita preimenuje u Trg Franje Tu�mana, kako
sam zbog toga bio smijenjen, osjetio sam neodoljivu potrebu da nakon �etnje Trgom
mar�ala Tita pro�e�em i Trgom Franje Tu�mana
XXII. TRG MAR�ALA TITA I TRG FRANJE TU�MANA*
1. U Hrvatskoj nije provedena nu�na detitoizacija
Imena trgova i ulica, osobito u glavnome gradu dr�ave,
nisu samo vrlo uspje�no sredstvo odr�avanja povijesnoga pam�enja naroda, nego i
bitni dio identiteta naroda koji se �eli
titeta Ako se izbri�e povijesno pam�enje, nestaje identitet naroda pa i sam narod.
Komunisti su 1945. godine izme�u ostaloga i brisanjem imena trgova i ulica velikana
iz hrvatske pro�losti poku�ah izbrisati povijesno pam�enje, presje�i korijene
hrvatskoga naroda i uni�titi njegov identitet.
treba mijenjati.
Mladi hrvatski znanstvenik Jure Vuji� napisao je zanimljivu knjigu o mitovima i
realnosti titoizma upravo kroz analizu povijesnih li�nosti i doga�aja vezanih za
Trg mar�ala Tita u centru Zagreba i susjednih ulica i trgova koje uranjaju u Trg
mar�ala Tita.
O Josipu Brozu Titu, o kojem pi�e Jure Vuji�, napisano je bezbroj apologetskih
svijetu, koje su �ak i njegove mane pretvarale u vrline. Godinama stvarani
is, 27 g<
i i 17 gc
' U povodu knjige Jure
Hrvatskoj smatraju da je Tito zaslu�io da u centru Zagreba najljep�i trg nosi
naslov: Trg mar�ala Tita.
argumente zbog kojih smatra da je Trg mar�ala Tita u centru Zagreba uvreda
mnogobrojnim �rtvama titoizma, ali i svima onima koji su izgubili svoje �ivote u
borbi protiv JNA, �iji mar�al (Tito) ima najljep�i trgu Zagrebu.
Knjiga Jure Vuji�a kod titoista �e izazvati pravi �ok, bit �e progla�ena pamfletom,
idealiziranja. Budu�i da je ta realnost i istina o Titu i ti-loizmu toliko stra�na
i u nas za mnoge ljude nedovoljno poznata, vjerojatno �e mnogi izmanipulirani
gra�ani koji Tita i dalje smatraju herojem, a ne zlo�incem, do�ivjeti pravi �ok.
2. Trg mar�ala Tita - uvreda mnogobrojnim �rtvama komunizma I titoizma
napisao.
sam zbog toga bio smijenjen, osjetio sam neodoljivu potrebu da nakon �etnje Trgom
mar�ala Tita pro�e�em i Trgom Franje Tu�mana.
XXII. TRG MAR�ALA TITA I TRG FRANJE TU�MANA'
U Hrvatskoj nije provedena nu�na detitoizacija
i samo vrlo uspje�no sredstvo
a. Ako �
�enje bi
svake i
naroda pa i sam narod. Komunisti su 1945. godine izme�u ostaloga i brisanjem imena
trgova i ulica velikana iz hrvatske pro�losti poku�ali izbrisati povijesno
pam�enje, presje�i korijene hrvatskoga naroda i uni�titi njegov identitet.
treba mijenjali.
Ijivu knjigu o mitovima i realnosti titoizma upravo kroz analizu povijesnih
li�nosti i doga�aja vezanih za Trg mar�ala Tita u centru Zagreba i susjednih ulica
i trgova koje uranjaju u Trg mar�ala Tita.
0 Josipu Brozu Titu, o kojem pi�e Jure Vuji�, napisano je bezbroj apologetskih
svijetu, koje su �ak i njegove mane pretvarale u vrline. Godinama stvarani
propasti komunizma i Jugoslavije i dalje �ive u svijesti mnogih ljudi na prostorima
biv�e Jugoslavije, pa i u Hrvatskoj.
Hrvatskoj smatraju daje Tito zaslu�io da u centru Zagreba najljep�i trg nosi
naslov: Trg mar�ala Tita.
argumente zbog kojih smatra da je Trg
la koji s,
te u borbi
protiv JNA, �iji mar�al (Tito) ima najljep�i trg u Zagrebu.
Knjiga Jure Vuji�a kod titoista �e izazvati pravi sok, bit �e progla�ena pamfletom,
idealiziranja. Budu�i daje ta realnost i istina o Titu i ti-toizmu toliko stra�na i
u nas za mnoge ljude nedovoljno poznata, vjerojatno �e mnogi izmanipulirani gra�ani
koji Tita i dalje smatraju herojem, a ne zlo�incem, do�ivjeti pravi sok.
napisao.
sam zbog loga bio smijenjen, osjetio sam neodoljivu potrebu da nakon �etnje Trgom
mar�ala Tita pro�e�em i Trgom Franje Tu�mana.
Opisat �u Vam ukratko svoje osje�aje, nakon �to sam u jednome danu detaljno obi�ao
Trg mar�ala Tita, nekada�nji Kazali�ni trg, najljep�i trg u gradu Zagrebu i
susjedne ulice, i Trg Franje Tu�mana, trg bez ijedne adrese, trg bez ijednoga
stanovnika, trg koji u stvari nije trg nego je neure�ena livada, �ak nije ni park
nego slu�i kao �etali�te i pi�ali�te za pse.
Na razini simbola mar�al Tito predstavlja komunizam i Jugoslaviju. Tito je mar�al
JNA koja je izvr�ila agresiju na Hrvatsku, �iji su vojnici s crvenom zvijezdom
petokrakom na kapi ubijali �ene i djecu �irom Hrvatske. Suprotno tome.
uspostave suverene hrvatske dr�ave, demokratske i vi�estrana�ke umjesto
komunisti�ke jednostrana�ke.
Zato se s pravom postavlja pitanje: kako je mogu�e da najljep�i trg u Zagrebu,
glavnome gradu samostalne i suverene Hrvatske, nosi ime mar�ala Tita, predsjednika
komunisti�ke Jugoslavije i �ovjeka pod �ijim je vodstvom zatirano sve �to je
hrvatsko, koji pripada u najve�e zlo�ince novije povijesti, koji je odgovoran za
Bleiburg i kri�ni put, progone, politi�ki teror, raseljavanje Hrvata, teror nad
vjerom i Crkvom. Dakle, mladim generacijama hrvatskoga naroda, sada�njim i budu�im,
davanjem mar�alu Titu ime najljep�ega trga, poru�uje se da je Tito bio velikan, da
on i komunisti�ka Jugoslavija zaslu�uju najljep�i trg. Da bude gore, biv�i
Kazali�ni trg nije dan Josipu Brozu Titu kao povijesnoj li�nosti nego kao mar�alu
Jugoslavenske narodne armije, �iji su vojnici s crvenom zvijezdom petokrakom na
�elu u agresiji na Hrvatsku, �inili najve�e zlo�ine, ubijali �ene i djecu, koji su
sravnili sa zemljom Vukovar i pobili ranjenike na Ov�ari. Tito je bio mar�al takve
JNA, on je stvorio takvu JNA i bez obzira �to su se ti zlo�ini dogodili
deset i vi�e godina poslije njegove smrti, oni ne smanjuju njegovu povijesnu
odgovornost. S pravom se piostavlja pitanje: zbog kojih se razloga 16 godina nakon
stvaranja samostalne i nezavisne dr�ave nema snage i volje da se objektivno vrednu-
je uloga Tita i da si Umjesto toga u nas Hrvatske. Nedavno j
ie gradove.
provede nu�na detitoizacija Hrvata e sve vi�e provodi ponovna titoizac
�ak obilje�en Dan jugoslavenske rai tu bez milosti ubijala u Hrvatskoj i i
vodstvu Hrvatske, na osnovi krivotvorenih optu�nica, da su svjedoci optu�be
sada�nji i biv�i najvi�i dr�avni du�nosnici (Mesi� i Manoli�), da su takti�no
hrvatske politi�ke stranke prihvatile te la�ne optu�nice u kojima se dr�avno i
vojno vodstvo optu�uje kao zlo�ina�ka organizacija, a najsjajnije akcije hrvatske
vojske kao zlo�ina�ki pothvat, onda postaje jasno zbog �ega su me smijenili kada
sam predlagao da se Trg mar�ala Tita preimenuje u Trg Franje Tu�mana.
3. Umjesto najljep�ega trga kojega zaslu�uje Franjo Tu�man poni�en je
�pliallstem" za pse
Isto tako postaje jasno zbog �ega se Franji Tu�manu - prvome hrvatskome
predsjedniku, hrvatskome velikanu i obnovitelju hrvatske dr�ave, umjesto
najljep�ega trga, vi�e kao akt poni�enja nego priznanja, daje neure�eno pi�ali�te i
�etali�te pasa.
Osje�am veliku nelagodu. Stidim sc i kao Zagrep�anin i kao Hrvat.
I Trg mar�ala Tita i Trg Franje Tu�mana uvreda su hrvat-i koji su se za nju
izboriti, a posebno
,a koji si
voje�
stanovnika, trg koji u stvari nije trg nego je neure�ena livada, �ak nije ni paik
JNA koja je izvrSila agresiju na
na kap
ibijali
i djeci
injo Tu�nu
na simboli�noj ali i pov hrvatski predsjednik, on predstavlja hrvatsku samostalno*
suverenost, on je simbol ru�enja komunizma i Jugoslavij uspostave suverene hrvatske
dr�ave, demokratske i vi�est na�ke umjesto komunisti�ke jednostrana�ke.
Zato se s pravom postavlja pitanje: kako je mogu�e najljep�i trg u Zagrebu,
glavnome gradu samostalne i su> rene Hrvatske, nosi ime mar�ala Tita, predsjednika
kon nisti�ke Jugoslavije i �ovjeka pod �ijim je vodstvom z; rano sve �to je
hrvatsko, koji pripada u najve�e zlo�ir novije povijesti, koji je odgovoran za I
progone, politi�ki teror, raseljavanje Hrvata, teror nad vjerom i Crkvom. Dakle,
mladim generacijama hrvatskoga naroda, sada�njim i budu�im, davanjem mar�alu Titu
ime najljep�ega trga, poru�uje se da je Tito bio velikan, da on i komunisti�ka
Jugoslavija zaslu�uju najljep�i trg. Da bude gore, biv�i Kazali�ni trg nije dan
Josipu Brozu Titu kao povijesnoj li�nosti nego kao mar�alu Jugoslavenske narodne
armije, �iji su vojnici s crvenom zvijezdom petokrakom na �elu u agresiji na
Hrvatsku, �inili najve�e zlo�ine, ubijali �ene i djecu, koji su sravnili sa zemljom
Vukovar i pobili ranjenike na Ov�ari. Tito je bio mar�al takve JNA, on je stvorio
takvu JNA i bez obzira �to su se ti zlo�ini dogodili
deset i vi�e godina poslije njegove smrti, om ne smanjuju njegovu povijesnu
odgovornost. S pravom se postavlja pitanje: zbog kojih se razloga 16 godina nakon
stvaranja samostalne i nezavisne dr�ave nema snage i volje da se objektivno
vrednuje uloga Tita i da se provede nu�na detitoizacija Hrvatske. Umjesto toga u
nas se sve vise provodi ponovna titoizacija Hrvatske. Nedavno je �ak obilje�en Dan
jugoslavenske ratne mornarice koja je u ratu bez milosti ubijala u Hrvatskoj i ru-
ru sudi di
vojno
vodstvu Hrvatske, na osnovi krivotvorenih optu�n
(Mesi� i Manoli�), da su fakti�no hrvatske politi�ke stranke prihvatile te la�ne
optu�nice u kojima se dr�avno i vojno vodstvo optu�uje kao zlo�ina�ka organizacija,
a najsjajnije akcije hrvatske vojske kao zlo�ina�ki pothvat, onda postaje jasno
zbog �ega su me smijenili kada sam predlagao da se Trg mar�ala Tita preimenuje u
Trg Franje Tu�mana.
3. Umjesto najljep�ega trga kojega zaslu�uje Franjo Tu�man poni�en je
�pi�ali�tem" za pse
Isto tako postaje jasno zbog �ega se Franji Tu�manu - prvome hrvatskome
predsjedniku, hrvatskome velikanu i obnovitelju hrvatske dr�ave, umjesto
najljep�ega trga, vi�e kao akt poni�enja nego priznanja, daje neure�eno pi�ali�te i
�etali�te pasa.
Osje�am veliku nelagodu. Stidim se i kao Zagrep�anin i kao Hrvat.
I Trg mar�ala Tita i Trg Franje Tu�mana uvreda su hrvatskoj dr�avi i svima onima
koji su se za nju izborili, a posebno onima koji su �rtvovali za nju svoje �ivote.
stanovnika, trg koji u stvari nije trg nego je neure�ena livada, �ak nije ni park
JNA koja je izvr�ila agresiju na
na kapi ubijali �ene i djecu �irom Hrvatske. Suprotno tome. na simboli�noj ali i
povijesnoj razini. Franjo Tu�man prvi je hrvatski predsjednik, on predstavlja
hrvatsku samostalnost i suverenost, on je simbol ru�enja komunizma i Jugoslavije i
uspostave suverene hrvatske dr�ave, demokratske i vi�estrana�ke umjesto
komunisti�ke jednostrana�ke.
Zato se s pravom postavlja pitanje: kako je mogu�e da najljep�i trg u Zagrebu,
glavnome gradu samostalne i suverene Hrvatske, nosi ime mar�ala Tita, predsjednika
komunisti�ke Jugoslavije i �ovjeka pod �ijim je vodstvom zatirano sve �to je
hrvatsko, koji pripada u najve�e zlo�ince novije povijesti, koji je odgovoran za
Bleiburg i kri�ni put, progone, politi�ki teror, raseljavanje Hrvata, teror nad
vjerom i Crkvom. Dakle, mladim generacijama hrvatskoga na-
imanjuju nje-
descl i vi�e godina poslije njegove smrti, or govu povijesnu odgovornost S pravom
se zbog kojih se razloga 16 godina nakon stvaranja samostalne i nezavisne dr�ave
nema snage i volje da se objektivno vrednuje uloga Tila i da se provede nu�na
detitoizacija Hrvatske. Umjesto toga u nas se sve viSe provodi ponovna titoizacija
Hrvatske. Nedavno je �ak obilje�en Dan jugoslavenske ratne mornarice koja je u ratu
bez milosti ubijala u Hrvatskoj i ru-
Ako sc lome doda da se u Hagu sudi dr�avnome i vojnome
svjedoci optu�be sada�nji i biv�i najvi�i dr�avni du�nosnici (Mesi� i Manoli�), da
su fakti�no hrvatske politi�ke stranke prihvatile te la�ne optu�nice u kojima se
dr�avno i vojno vodstvo optu�uje kao zlo�ina�ka organizacija, a najsjajnije akcije
hrvatske vojske kao zlo�ina�ki pothvat, onda postaje jasno zbog �ega su me
smijenili kada sam predlagao da se Trg mar�ala Tita preimenuje u Trg Franje
Tudmana.
Umjesto najljep�ega trga kojega zaslu�uje Franjo Tu�man poni�en je �pi�ali�tem" za
pse
Za vrijeme pintnja ove knjige autor je objavljivao neke njezine dijeli.
Treba z; skoj, o ai
provede ekspertizu u Hrvat-h transknpata i povu�e svoj autenti�nosti brijunskih
trans-
prenagljeni potpis i
Treba kona�no pokrenuti raspravu u Vije�u sigurnosti Ujedinjenih naroda i tra�ili
da Vije�e sigurnosti Ujedinjenih naroda intervenira, jer su optu�nice u suprotnosti
s Rezolucijama Vije�a sipumo'ti i temeljnim dokumentima Ujedinje-
dnoga
A ljud
; propisano Statutom. Treba pokrenuli �iroku diplomatsku akciju osporavanja
ltrivowotenih ha�kih optu�nica i dokazivati da su optu�nice u neskladu i sa
Statutom Suda i s aktima Ujedinjenih naroda i me�unarodnoga prava.
Treba potaknuti nevladine udruge | barem one koje hrvatski mialej da mstavno
upozoravaju na suprctnosl optu�nica s poveljama Ujedinjenih naroda o ljudskim
pravima.
Treba zatra�ili isklju�enje iz procesa Carle del Ponle. zbog njezina pona�anja,
zbog njezinih izjava o dokuiiKnuunome
temeljene i da se ne temelje na pravdi i pravu.
Hrvatska treba pokazati i dokazati da nije pokorena, da ne�e vise voditi pokorni�ku
politiku, da je u stanju braniti
Stajali�ta
Umjcsle drtu�Haaizacije Hrv:
Sabor treba zabraniti Mesi�u da opet la�e pred Haa�kim sudom!
�
Za vrijeme pisanja ove knjige autor je objavljivao neke njezine dijelove.
Treba zatra�iti od vlade da provede ekspertizu u Hrvatskoj, o autenti�nosti
brijunskih transkripata i povu�e svoj prenagljeni potpis o navodnoj autenti�nosti
brijunskih trans-
Treba kona�no pokrenuli raspravu u Vije�u sigurnosti Ujedinjenih naroda i tra�iti
da Vije�e sigurnosti Ujedinjenih naroda intervenira, jer su optu�nice u suprotnosti
s Rezolucijama Vije�a sigurnosti i temeljnim dokumentima Ujedinje-
la u Hagi
n me�unarodnoga �anke, organi;
io statatoli
pa i dr�ava, umjesto pojedinaca, k;
Treba pokrenuli �iroku diplomatsku akciju osporavanja krivotvorenih ha�kih
optu�nica i dokazivati da su optu�nice u neskladu i sa Statutom Suda i s aktima
Ujedinjenih naroda i me�unarodnoga prava.
Treba potaknuo, nevladine udruge (barem one koje hrvatski misle) da sustavno
upozoravaju na suprotnost optu�nica s poveljama Ujedinjenih naroda o ljudskim
pravima.
Treba zatra�iti isklju�enje iz procesa Carle del Ponte, zbog njezina pona�anja,
zbog njezinih izjava o dokumentarnome filmu u kojemu satna poznaje da su optu�nice
politi�ke i neutemeljene i da se ne temelje na pravdi i pravu.
Hrvatska treba pokazati i dokazati da nije pokorena, da ne�e vi�e voditi pokorni�ku
politiku, da je u stanju braniti i obraniti dostojanstvo, istinu, pravdu i svoje ns
Stajali�ta
L mjesta detuf �aiizacije Hrvi
Sabor treba zabraniti Mesi�u da opet la�e ared Haa�kim sudom!
Ujedinjenih naroda i tra�ili do Vije�e sigurnosti Ujedinjenih naroda intervenira,
jei su oplu�niee u suprotnosti s Rezolucijama Vije�a sigurnosti t temeljnim
dokumentima Ujedinjenih naroda kao i u suprotnosti s Statutom me�unarodnoga
Treba pokrenuti �iroku diplomatsku akciju osporavanja krivotvorenih ha�kih
optu�nica i dokazivali da su optu�nice u neskladu i sa Statutom Suda i s aktima
Ujedinjenih naroda i me�unarodnoga prava.
Treba potaknuti nevladine udruge (barem one koje hrvatski
puveljama Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima.
Treba zatra�ili isklju�enje iz procesa Carle del Ponte, zbog njezina pona�anja,
zbog njezinih izjava o dokumentarnome filmu u kojemu sama priznaje da su optu�nice
politi�ke i neutemeljene i da se ne temelje na pravdi i pravu.
Hrvatska treba pokazati i dokazati da nije pokorena, da ne�e vi�e voditi pokorni�ku
politiku, da je u stanju braniti i obraniti dostojanstvo, istinu, pravdu i svoje
nacionalne in-
Stajali�ta
Umjesto delu�inauizacije Hrv.
Sabor treba zabraniti Mesi�u da opet la�e pred Haa�kim sudom!
to svjedo�enje �ovjeka koji je bio u vrhu vlasti i najbli�i suradnik Franje
Tu�mana. Od svjedo�enja Stjepana Mesi� a, Tu�iteljstvo Ha�koga suda, u svim svojim
optu�nicama, optu�uje hrvatsko dr�avno i vojno vodstvo, a posmrtno i dr. Franju
Tu�mana, za stvaranje zlo�ina�ke organizacije, a te iskonstruirane optu�nice i
Tu�iteljstvu i inim �tu�iteljima" slu�e kao podloga na kojoj svim silama poku�avaju
na� Do-
.lWmi </n �� ilmh vrijeme 'da Hrvatski sabor zatra�i od
i�,em vi' temelie ha�ke optu�nice te da mu se. radi obrane
UMJESTO DETU�MANIZACIJE HRVATSKOJ TREBA DEMESI�IZACIJA!' (Hrvatski sabor treba
zatra�iti od Stjepana Mesi�a da se odrekne svojega svjedo�enja u Hagu)
i velikih hrvatskih Judu, kugi su zu SVOJU karijeru l nterese sprennri
govoritineistine, postati krivoklet-jptu�ivati vlastitu domovinu, dr�avno i vojno
vod-ye je vodilo hrvatski narod u najve�em pothvatu u �ti stvaranju samostalne i
suverene hrvatske dr�ave, cionalne dr�ave hrvatskoga naroda-
1.
Hrvatski mitomani
Hrvatskim medijskim i politi�kim prostorom danas vladaju hrvatski mitomani, koji
sustavno krivotvore noviju hrvatsku povijest, koji su vjerni sluge odre�enih mo�nih
snaga me�unarodne zajednice koji krivotvorinama nastoje Hrvatsku od �rtve agresije
pretvoriti u agresora, a dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske u zlo�ina�ku
organizaciju, koja je navodno, planski, dakle, smi�ljeno, provodila etni�ko
�i��enje Srba i Muslimana, navodno, u dvostrukom zlo�ina�kom pothvatu istjerivanja
Srba iz Hrvatske i Muslimana iz dijelova Bosne i
Tu�mana. Od svjedo�enja Stjepana Mesi�a, Tu�iteljstvo Ha�koga suda, u svim svojim
na� Do-
malih i velikih hrvatskih Juda, koji su za svoju karijeru i svoje interese spremni
govoriti neistine, postati krtvoktet-nici i optu�ivan' vlastitu domovinu, driavno i
vojno vodstvo koje je vodilo hrvatski narod u najve�em pothvatu u povijesti
stvaranja samostalne i suverene hrvatske ar�ave.
1. Hrvatski mitomani
Tu�mana. Od svjedo�enja Stjepana Mesi�a, Tu�iteljstvo Ha�koga suda, u svim svojim
na� Domovinski rat pretvoriti od na�epa ponosa u na�u sramotu.
predsjednika Mesi�a da povu�e svoje la�no svjedo�enje na
malih i velikih hrvatskih Juda, koji su za svuju karueru i svoje interese spremni
govoriti neistine, postati hivoktet-nicl i optu�ivati vlastitu domovinu, dr�avno i
vojno vod-
povtjesti stvaranja samostalne i suverene hrvaake dr�ave, kan nacionalne dr�ave
hrvatskoga naroda.
1. Hrvatski mitomani
' ..Fokus". 4. 8. 2006.
Devedesetih napu�ta Savku i Koaliciju narodnog sporazuma i zajedno s Manoli�em
pridru�uje se Tu�manu i HDZ-u. Postaje nacionalist i tvrdi HDZ-ovac. Godine 1993.
po�inje njegov �estoki sukob s Tu�manom i HDZ-om, koji nije zavr�en ni do dana�njih
dana.
Devedesetih je godina jedan od klju�nih ljudi u stvaranju i obrani Hrvatske kao
samostalne i suverene dr�ave. Obavlja
HDZ, �ime bi bili ponisicni tvzullali demokratskih izbora. Godine 1997. i 1998.
posluje svjedok-pokamik na liskom
�iji su klju�ni ljudi, uz Tu�mana, bili upravo Mesi� i Manoli�. Njegovo je
svjedo�enje u Hagu temelj krivotvorenih i na la�ima utemeljenih optu�nica protiv
dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske, u biti protiv hrvatskoga naroda. Mesi� je
svjedo�io prema �elji dijela me�unarodne zajednice
2. Nastoji postati novi Tito
Da bi opravdao svoje krivokletstvo na Sudu, on cijelo vrijeme poku�ava, koriste�i
svoj polo�aj, krivotvorine pretvoriti u navodnu istinu, a istinu o Franji Tu�manu i
Domovinskom ratu i borbi Hrvata za opstojnost u Bosni i Hercegovini u la�.
Danas Stjepan Mesi� zagovata obnovu bratstva i jedinstva
tvorine o podjeli krivnje te neprekidno i sustavno radi na proizvodnji novih la�nih
dokaza koji bi Irebali njegovu la�,
i lo da su mu Bo�njaci dali ta podr�ku me�unarodne za-i", da bi mogao postali prvi
predsjednik nove UDB-e (Udru�enih Dr�ava Balkana).
Dakle, zatvara se krug. Bio je posljednji predsjednik Jugoslavije i |edan od
klju�nih ljudi njezina ru�enja. �to je sjajno opisao u svojoj knjizi s vi�e
naslova. Najprije se zvala: Kako sam sru�io Jugoslaviju, pa se mijenjala do naslova
Kako je
Dakle, Stiepan Mesi� na kraju svoje politi�ke karijere �eli obnoviti balkansko
zajedni�tvo i vjerojatno napisati svoju poshednju knjigu s mogu�im naslovom: ,Jiako
smo obnovili ntoslaviju ih kako smo stvorili novu UDB-u (Udru�ene Dr�ave Balkana),
3. Tri strate�ka cilja Mesl�eve politike
Politi�ka strategija Stjepana Mesi�a, aktualnog hrvatskog predsjednika, ima tri
temeljna cilja:
Prvi cilj jest velikosrpsku agresiju i velikosrpski osvaja�ki genocidni ral radi
stvaranja velike Srbije, naknadno krivotvo-
s podijeljenom krivnjom. Bezbroj je dokaza koji pokazuju da Mesi� sustavno
kriminalizira Domovinski rat i Franju Tu�mana i vojno i dr�avno vodstvo, a
amnestira velikosrpsku osvaja�ku politiku. U tome je dosta uspio, uz sinkronizirano
djelovanje znatnih snaga me�unarodne zajednice i doma�ih snaga, pa se tako doga�a
veliki povijesni obrat. Stvarno planirana i provedena velikosrpska genocidna
politika, kako se
po�inje njegov �estoki sukob s Tu�manom i HDZ-om, koji nije zavr�en ni do dana�njih
dana.
samostalne i suverene dr�ave. Obavlja sve najva�nije politi�ke i dr�avne du�nosti.
Godine 1994. poku�ava pu�em zajedno s Manoli�em sru�iti Tu�mana i HDZ, �ime bi bili
poni�teni rezultati demokratskih izbora -.-pokajnik na Ha�kom
sudu i !
! iz deve
la�i-
�iji su klju�ni ljudi, uz Tu�mana, bili upravo Mesi� i Manoii Njegovo je
svjedo�enje u Hagu temelj krivot ma utemeljenih optu�nica protiv dr�avnog i vojnog
vodstv Hrvatske, u biti protiv hrvatskoga naroda.
Nastoji postati novi Tito
>a bi opravdao svoje krivokletstvo na Sudu, on cijelo vri-3 poku�ava, koriste�i
svoj polo�aj, krivotvorine pretvoriti uodnu istinu, a istinu o Franji Tu�manu i
Domovinskom i borbi Hrvata za opstojnost u Bosni i Hercegovini u la�. lanas Stjepan
Mesi� zagovara obnovu bratstva i jedinstva
ine o podjeli krivnje te neprekidno i sustavno radi na zvodnji novih la�nih dokaza
koji bi trebali njegovu la�, i je izrekao kao svjedok optu�be u Hagu, pretvoriti u
Najprije stidljivo, a danas vrlo otvoreno, Stjepan Mesi� vra�a se idealima titoizma
i bratstva I jedinstva. Nastoji poslati novi Tito i ujedinitelj zava�enih naroda na
Balkanu, a vjerojatno ra�una, s obzirom na to da su mu Bo�njaci dali doktorat, i s
obzirom na to da ima podr�ku me�unarodne zajednice i da ga Srbi � uva�avaju ", da
bi mogao postati prvi predsjednik nove UDB-e (Udru�enih Dr�ava Balkana).
Dakle, zatvara se krug. Bio je posljednji predsjednik Jugoslavije i jedan od
klju�nih ljudi njezina ru�enja, stoje sjajno opisao u svojoj knjizi s vi�e naslova.
Najprije se zvala: Kako sam sru�io Jugoslaviju, pa se mijenjala do naslova Kako /e
� na kraju svoje politi�ke karijere �eli jedni�tvo i vjerojatno napisati svoju
gu�im naslovom: ,Lako smo obnovili stvorili novu UDB-u (Udru�ene Dr�ave
posljednju knjigu s i
3. Tri strate�ka cilja Mesl�eve politike
temeljna cilja:
Prvi cilj jest velikosrpsku agresiju i velikosrpski osvaja�ki genocidni rat radi
stvaranja velike Srbije, naknadno krivotvorinama, pretvoriti u sukob srpskog 1
hrvalskog nacionalizma s podijeljenom krivnjom. Bezbroj je dokaza koji pokazuju da
Mesi� sustavno kriminalizira Domovinski rat i Franju Tu�mana i vojno i dr�avno
vodstvo, a amnestira velikosrpsku osvaja�ku politiku. U tome je dosta uspio, uz
sinkronizirano djelovanje znatnih snaga me�unarodne zajednice i doma�ih snaga, pa
se tako doga�a veliki povijesni obrat. Stvarno planirana i provedena velikosrpska
genocidna politika, kako se
po�inje njegov �estoki sukob s Tu�manom i HDZ-om, koji nije zavr-
samostalne i suverene dr�ave. Obavlja
s Man
[[DZ. i
Najprije stidljivo, a danas vrlo otvoreno. Stjepan Mesi�
lati novi Tito i ujedinitelj zava�enih naroda na Balkanu, a vjerojatno ra�una, s
obzirom na lo da su mu BoSnjaci dali ioktorat, i.? obzirom na to da ima podr�ku
me�unarodne za-iednice i da ga Srbi �uva�avaju", da bi mogao postati prvi
�iredsjednik nove UDB-e (Udru�enih Dr�ava Balkana).
Dakle, zatvara se krug. Bio je posljednji predsjednik Jugoslavije i jedan od
klju�nih ljudi njezina ru�enja, �io je sjajno opisao u svojoi knjizi s vi�e
naslova. Najprije se zvala: Kako
ova Kake
Hrvatske, u biti protiv hrvatskoga naroda
Mesi� je svjedo�io prema �elji dijela me�unarodne zajednice i govorio neistine, u
biti, ono �to su od njega tra�ili.
2. Nastoji postati novi Tito
Da bi opravdao svoje krivokletstvo na Sudu, on cijelo vrijeme poku�ava, koriste�i
svoj polo�aj, krivotvorine pretvoriti u navodnu istinu, a istinu o Franji Tu�manu i
Domovinskom ratu i borbi Hrvata za opstojnost u Bosni i Hercegovim u la�.
Danas Stjepan Mesi� zagovara obnovu bratstva i jedinstva i nu�nost balkanskih
integracija u �regionu". Prihva�a krivotvorine o podjeli krivnje te neprekidno i
sustavno radi na proizvodnji novih la�nih dokaza koji bi trebali njegovu la�, koju
je izrekao kao svjedok optu�be u Hagu, pretvoriti u
Dakle, Stjepan Mesi� na kraju svoje politi�ke karijere �eli obnoviti balkansko
zajedni�tvo i vjerojatno napisati svoju posljednju knjigu s mogu�im naslovom:
,J<ako smo obnovili litoslaviju ili kako smo stvorili novu UDB-u /Udru�ene Dr�ave
3. Tri strate�ka cilja Mesi�eve politike
temeljna cilja:
Prvi cilj jest velikosrpsku agresiju i velikosrpski osvaja�ki genocidni rat radi
stvaranja velike Srbije, naknadno krivotvorinama, pretvoriti u sukob srpskog i
hrvatskog nacionalizma s podijeljenom krivnjom, Bezbroj je dokaza koji pokazuju da
Mesi� sustavno kriminalizira Domovinski rat i Franju Tu�mana i vojno i dr�avno
vodstvo, a amnestira velikosrpsku osvaja�ku politiku. U tome je dosta uspio, uz
sinkronizirano djelovanje znatnih snaga me�unarodne zajednice i doma�ih snaga, pa
se lako doga�a veliki povijesni obrat. Stvarno pla-
�to je Vlada legalizirala taj transkript, otpale su mogu�nosti da Vlada brani
istinu na Ha�kom sudu kao prijatelj suda". To je dalo priliku Ha�kom sudu da odbije
zahtjev Vlade da nastupi kao �prijatelj suda", a Carii del Ponte dalo je mogu�nost
da slavodobitno i cini�no ustvrdi kako se protivi da hrvatska Vlada nastupi kao
�prijatelj suda", jer bi Vlada htjela krivotvoriti hrvatsku povijest.
Odli�je Mesi�a u povodu desete obljetnice �Oluje" jo� vi�e ve�e ruke HDZ-u
Tvrdilo sc daje uhi�enje Gotovine posljednji (jedini) uvjet za brzi ulazak Hrvatske
u Europsku uniju. Poslije uhi�enja stalno se odga�a prijem Hrvatske za daleku
budu�nost, a Hrvatskoj se neprekidno postavljaju novi ultimatumi, sve te�i i te�i,
koji Hrvatsku dovode u sve gori polo�aj,
U povodu desete obljetnice �Oluje", Hrvatska je bila od strane svih struktura
Srbije i svih politi�kih i dru�tvenih opcija pribita na stup srama. Najvi�i dr�avni
du�nosnici Srbije tra�ili su od me�unarodne zajednice da kazni Hrvatsku jer �slavi
najve�i zlo�ina�ki pothvat i etni�ko �i��enje izvr�eno poslije Drugoga svjetskoga
rata". No, to ne smeta Mesi�u i ostalima da sklapaju prijateljstva s Tadi�em i
Ko�tunicom i da zajedno, pod vodstvom Ive Banca, nastupaju na ameri�kim
sveu�ili�tima. To im ne smeta da dovode toga Tadi�a u Knin, gdje on optu�uje
Hrvatsku kako nije dostatno u�inila da bi se Srbi jo� masovnije vratili i bahato
odbija priznavanje krivnje velikosrpske politike.
.h pitanja, problem svih problema, na kraju se svodi na sljede�e: Smijemo li, svi
skupa, prihvatiti la� kao istinu, smijemo li najzaslu�nije ljude Domovinskoga rata
�rtvovati? Smijemo li raditi to �to radimo? Pogotovo se postavlja pitanje: Smije li
hrvatski narod mimo gledali djelovanje drugoga hrvatskog predsjednika Stjepana
Mesi�a, koji je svojini la�nim svjedo�enjem u Hagu, ali i svojim politi�kim
djelovanjem poslao glavni tu�itelj protiv Hrvatske i Domovinskoga rala?
Kontinuitet Mesi�evih krivotvorina i la�nih optu�bi
Govore�i povodom �etrdesete obljetnice me�unarodnog rada Zaklade Conrad Adcnaucr.
24. srpnja 2002. u Berlinu, Mesi� je ustvrdio da Hrvatska nije demokratska zemlja
te je.
bila planirani zlo�ina�ki pothvat cini�kog �i��enja. Nakon �to je Vlada
legalizirala taj transkript, otpale su mogu�nosti da Vlada brani istinu na Ha�kom
sudu kao .prijatelj suda''. To je dalo priliku Ha�kom sudu da odbije zahtjev Vlade
da nastupi kao �prijatelj suda", a Carli de) Ponte dalo je mogu�nost da
slavodobitno i cini�no ustvrdi kako se protivi da hrvatska Vlada nastupi kao
�prijatelj suda", jer bi Vlada htjela
w joS jednom potvrdilo da je Hrvatska ponovno prevarena. Tvrdilo se da je uhi�enje
Gotovine posljednji (jedim) uvjcl za brzi ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Poslije
uhi�enja stalno se odga�a prijem Hrvatske za daleku budu�nost, a Hrvatskoj se
neprekidno postavljaju novi ultimatumi, sve te�i i te�i, koji Hrvatsku dovode u sve
gori polo�aj.
sveu�ili�tima. To im ne smeta da dovode toga Tadi�a u Knin, gdje on optu�uje
5. Odli�je Mesi�a u povodu desete obljetnice �Oluje" jo� vi�e ve�e ruke HDZ-u
lako je Stjepan Mesi� vrlo konkretno cijelo vrijeme optu�ivao i kriminalizirao
�Oluju" kao zlo�ina�ki pothvat, HDZ je ipak prihvatio da se uo�i desetgodi�njice
�Oluje" odlikuje Stjepana Mesi�a, Time je HDZ sebi jo� vi�e vezao ruke. Jer
ie Dome
ke dr�ave,,
'u u pro,
mojom politikom "
Pitanje svih pitanja, problem svih problema, na kraju se svodi na sljede�e: Smijemo
li, svi skupa, prihvatiti la� kao istinu, smijemo li najzaslu�nije ljude
Domovinskoga rata �rtvovati? Smijemo li raditi to �to radimo? Pogotovo se postavlja
pitanje: Smije II hrvatski narod mimo gledati djelovanje drugoga hrvatskog
predsjednika Stjepana Mesi�a, koji je svojim la�nim svjedo�enjem u Hagu, ali i
svojim politi�kim djelovanjem postao glavni tu�itelj protiv Hrvatske i Domo-
Kontinuitet Mesi�evih krivotvorina i la�nih optu�bi
Mesi� je ustvrdio da Hrv;
id Adenauer, 24. srpnja 2002. u Berlini
bila planirani zlo�ina�ki pothvat etni�kog �i��enja. Nakon stoje Vlada legalizirala
taj transkript, otpale su mogu�nosti da Vlada brani istinu na Ha�kom sudu kao
prijatelj suda". To je dalo priliku Ha�kom sudu da odbije zahtjev Vlade da nastupi
kao �prijatelj suda", a Carli del Ponte dalo je mogu�nost da slavodobitno i cini�no
ustvrdi kako se protivi da hrvatska Vlada nastupi kao �prijatelj suda", jer bi
Vlada htjela krivotvoriti hrvatsku povijest.
'entijia,
jedno,
potvrdilo da je
za brzi ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Poslije uhi�enja stalno se odga�a prijem
Hrvatske za daleku budu�nost, a Hrvatskoj se neprekidno postavljaju novi
ultimatumi, sve te�i i te�i, koji Hrvatsku dovode u sve gori polo�aj.
sveu�ili�tima To im ne smeta da dovode toga Tadi�a u Knin, gdje on optu�uje
5. Odli�je Mesi�a u povodu desete obljetnice �Oluje" jo� vi�e ve�e ruke HDZ-u
lako je Stjepan Mesi� vrlo konkretno cijelo vrijeme optu�ivao i kriminalizirao
�Oluju" kao zlo�ina�ki pothvat, HDZ je ipak prihvatio da se uo�i desetgodi�njice
�Oluje" odlikuje Stjepana Mesi�a. Time je HDZ sebi jo� i
Meii�
apadati
Pitanje svih pitanja, problem svih problema, na kraju se svodi na sljede�e: Smijemo
li, svi skupa, prihvatiti la� kao istinu, smijemo li najzaslu�nije ljude
Domovinskoga rata �rtvovati? Smijemo li raditi to �to radimo? Pogotovo se postavlja
pitanje: Smije li hrvatski narod mirno gledati djelovanje drugoga hrvatskog
predsjednika Stjepana Mesi�a. koji je svojim la�nim svjedo�enjem u Hagu, ali i
svojim politi�kim djelovanjem postao glavni tu�itelj protiv Hrvatske i Doma-
6. Kontinuitet Mesi�evih krivotvorina I la�nih optu�bi
Podsjetit �u na jo� neke Mesi�eve la�i i krivotvorine, u kojima on i dalje
krivotvori hrvatsku povijest i la�no optu�uje svoju domovinu.
Govore�i povodom �etrdesete obljetnice me�unarodnog rada Zaklade Conrad Adenauer,
24. srpnja 2002. u Berlinu, Mesi� je ustvrdio da Hrvatska nije demokratska zemlja
te je,
a, tekao: ,J,jude valja, od onih na vrhu dr�ave
istili. I�i �u i korak dalje, valja ih ponekad prisiljavali da nau�e demokratski
misliti" Kako zami�lja lo prisilno u�enje demokracije Mesi� pokazuje svojim odnosom
prenut onima koji govore istinu koja st njemu ne svi�a, nazivaju�i ih �seronje'',
�sme�e" ih �ustaSoidi". Predsjednik
u la�i na Ha�kom sudu, cini�no rekao �Samo rtu moja iciia
Na sveu�ili�tu u Lavvovu u Ukrajini, Mesi� je te�ko opru�in hrvatsku politiku
rekav�i da je hrvatska politika ,ji prvome redu bila antisrpska".
Optu�uju�i Hrvatsku za antisrpsku politiku, Mesi� poni�tava bezbroj svojih izjava i
optu�aba da su Tu�man i Milosevic vodili dogovorni rat radi podjele Bosne, jer nije
mogu�e istodobno voditi dogovorni rat sa Srbijom i voditi antisrpsku politiku.
Mesi� se ispri�ao u Beogradu za sve zlo�ine koje su po�inili Hrvati, �ime je
izjedna�io krivnju agresora i �rtve, �ime je uvrijedio hrvatski narod koji nije na
Beograd ni na srpski teritorij ispalio niti jedan metak. Mesi� se nije smio
ispri�ati u Beogradu, jer Hrvatska nije ratovala na teritoriju Srbije. (Mogao se
eventualno ispri�ati Srbima u Hrvatskoj.) Mesie je la�no tvrdio da Crna Gora nije
ratovala s Hrvatskom i da nije napala Hrvatsku. Mesi� je 29. svibnja la�no
ustvrdio, amnestiraju�i velikosrpskog agresora, da bu brutalni rat izazvali
MiloSevi� i Tu�man. Mesi� je rekao- �Ta voljo lij volia za promjenom granica), bila
je izra�ena kroz politiku Slobudii-na Milo�evi�a ali i Franje Tu�mana Pokulaj
promjene granica doveoje do brutalnog rala."
Izjava b�o koga u Hrvatskoj, a pogotovo predsjednika Hrvatske, kojom se
velikosrpsku agresiju pretvara u nepotrebni
li Milo
i Tu�mana n
nego je i
mileljim
progla�ava �budalama" koji nisu primijetili da su marionete Tu�mana i Milo�evi�a u
dogovornom brutalnom ratu
Sijepan Mesi� izazvao je pravi �ok kada je oslobodila�ku akciju �Maslenica", kojom
je po�elo osMiau^tnje Hrvatske i sprije�ena namjera velikosrpskog agresora da
prepolovi Hrvatsku kod Zadra, nazvao nepotrebnom, u biti. knda je dr Franju Tu�mana
i generale Bobeika i Gotovinu optu�io i i<t zlo�in prema hrvatskim vojnicima.
Optu�io ih je da su lu akciju bespotrebno organizirali uo�i izbora, ksko bi HDZ
pobijedio
7. Istina o antihrvatskoj politici Budimlra Lon�ara
1 tako smo do�li do najnovijeg slu�aja, kada ponovno bezo�no falsificira hrvatsku
povijest i Budimira Lon�ara progla�ava zaslu�nim �ovjekom, iako je svima jasno, �to
se vidi iz dokumenata, daje on bio na strani Jugoslavije u vrijeme kada je bilo
najte�e Hrvatskoj. Tek kada je vidio da Jugoslavija gubi, poku�avao se �prebaciti"
na na�u stranu.
Nema nikakve dvojbe da je u tim presudnim vremenima Lon�ar bio protiv nas. �ak je u
to vrijeme i Stjepan Mesi� �estoko kritizirao Budimira Lon�ara.
Budu�i da sam u to vrijeme bio potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva, mogu,
kao i svi �lanovi Vlade, potvrditi da je Budimir Lon�ar napravio golemu �tetu
Hrvatskoj, da je u to vrijeme bio �estoki protivnik samostalne Hrvatske i da smo
rnu zbog toga. kao Vlada, oduzeli pr.no da k,io sa-
o Hrvatskoj u me�unarodnim institucijama
izme�u ostaloga, rekao: ,jjude valja, od onih na vrhu driave i dru�tvene piramide
pa do onih u njenim temeljima, u�iti demokratski mislili. I�i �u i korak dalje:
valja Ih ponekad prisiljavali da nau�e demokratski misliti." Kako zami�lja to
prisilno u�enje demokracije Mesi� pokazuje svojim odnosom prema onima koji govore
istinu koja se njemu ne svi�a, nazivaju�i ih �seronje", �sme�e" ili �ustaSoidi"
Predsjednik Mesi� ponosi se time �to �esto ne govori istinu pa je, uhva�en
vjeruje da ja uvijek govorim istinu."
Na sveu�ili�tu u Lavvovu u Ukrajini, Mesi� je le�ko optu�io hrvatsku politiku
rekav�i daje hrvatska politika ,,u prvom? redu bila antisrpska".
optu�aba da su Tu�man i MiloSevi� vodili dogovorni rat radi podjele Bosne, jer nije
mogu�e istodobno vodid dogovorni rat sa Srbijom i voditi antisrpsku politiku.
Beograd ni na srpski teritorij ispalio niti jedan metak. Mesi� se nije a mio
ispri�ati u Beogradu, jet Hrvatska nije ratovala na teritoriju Srbije (Mogao se
eventualno ispri�ati Srbima u Hrvatskoj.! Mesi� je la�no tvrdio da Crna Gora nije
ratovala s Hrvatskom i da nije napala Hrvatsku. Mesi� je 29. svibnja la�no
ustvrdio, amnestiraju�i velikosrpskog agresora, da su brutalni rat izazvali
MiloSevi� i Tu�man. Mesi� je rekao: �Ta volja (tj. volja
na Milo�evi�a ali i Franje Tu�mana. Poku�aj promjene granica doveo je do brutalnog
rata."
Izjava bilo koga u Hrvatskoj, a pogotovo predsiedmka Hi-vatske, kojom se
velikosrpsku agresiju pretvara u nepotrebni
dogovorni brutalni rat u re�iji Milo�evi�a i Tu�mana nije samo neistinita nego je i
uvreda svim braniteljima, jer ih progla�ava ..budalama koji nisu primijetili da su
marionete Tu�mana i Milo�evi�a u dogovornom brutalnom ratu.
Stjepan Mesi� izazvao je pravi �ok kada je oslobodila�ku akciju ..Maslenica", kojom
je po�elo osloba�anje Hrvatske i sprije�ena namjera velikosrpskog agresora da
prepolovi Hrvatsku kod Zadra, nazvao nepotrebnom, u biti, kada je dr. Fran|u
Tu�mana i generale Hobetka i Gotovinu optu�io i za zlo�in prema hrvatskim
vojnicima. Optu�io ih je da
orgamzi
HDZ pi
7. Istina o antihrvatskoj politici Budimira Lon�ara
zo�no falsificira hrvatsku povijest i HuJiiuua Lon�aru progla�ava zaslu�nim
�ovjekom, iako je svinu jasno, �tu se vidi iz dokumenata, da je on bio na strani
Jugoslavije u \ njeme kada je bilo najte�e Hrvatskoj. Tek kada je vidio da
Jugoslavija gubi, poku�avao se �prebaciti" na na�u stranu.
Hrvatskoj, daje u to vrijeme bio �estoki protivnik samostalne Hrvatske i da smo mu
zbog toga, kao Vlada, oduzeli pravo da kao savezni sekretar za vanjske poslove,
zastupa Hrvatsku i govori o Hrvatskoj u me�unarodnim institucijama
demokratski misliti. I�i �u i korak dalje, valja ih ponekad prisiljavati da nau�e
demokratski misliti." Kako zami�lja lo prisilno u�enje demokracije Mesi� pokazuje
svojim odnosom prema onima koji govore istinu koja se njemu ne svi�a, nazivaju�i ih
�seronje", �sme�e" ili �ustaSoidi". Predsjednik Mesi� ponosi se time �to �esto ne
govori istinu pa je, uhva�en
hrvatsku politiku rekav�i daj redu bila antisrpska".
optu�aba da su Tu�man i Milosevic vodili dogovorni rat radi podjele Bosne, jer nije
mogu�e istodobno voditi dogovorni rat sa Srbijom i voditi antisrpsku politiku.
Beogiad ni na tipski lentonj ispalio niti jedan metak. Mesi� se nije smio ispri�at)
u Beogradu, jer Hrvatska nije ratovala na teritoriju Srbije (Mogao se eventualno
ispri�ati Srbima u Hrvatskoj.) Mesi� je la�no tvrdio da Crna Gora nije ratovala s
Hrvatskom i da nije napala Hrvatsku. Mesi� je 29. svibnja la�no ustvrdio,
amnestiraju�i velikosrpskog agresora, da su brutalni rat izazvali Milosevic i
Tu�man. Mesi� je rekao. �Ta volia t'l volia za promjenom granica), bila je izra�ena
kroz polutku Oloboda-
Izjav
likusrpsku agresiju pretvara u nepotrebni
progla�ava �budalama koji nisu primijetili da su marionete Tu�mana i Milo�evi�a u
dogovornom brutalnom rani
Stjepan Mcsic izazvao ie pravi �ok kada le oslobodila�ku akciiu ..Maslenica". koiom
|e po�elo osloba�anie Hrvatske i spniecena namiera velikosrpskog agresora da
prepolovi Hr-
ako bi HDZ pobijedio
7. Istina o antihrvatskoj politici Budimira Lon�ara
I tako smo do�li do najnovijeg slu�aja, kada ponovno bezo�no falsificira hrvatsku
povijest i Budimira Lon�ara progla�ava zaslu�nim �ovjekom, iako je svima jasno, �to
se vidi iz dokumenata, daje on bio na sirani Jugoslavije u vrijeme kada je bilo
najte�e Hrvatskoj. Tek kada je vidio da Jugoslavija gubi, poku�avao se �prebaciti"
na na�u stranu
Hrvatskoj, da je u to vrijeme bio �estoki protivnik samostalne Hrvatske i da smo mu
zbog toga, kao Vlada, oduzeli pravo da kao savezni sekretar za vanjske poslove,
zastupa Hrvatsku i govun
Poslije uvo�enja embarga na uvoz oru�ja, Vlada demokratskog jedinstva odr�ala je
27. 9. !991. sjednicu na kojoj je. Izme�u ostalog, o gospodinu Budimiru Lon�aru,
usvojila sljede�i zaklju�ak:
�Vlada Republike Hrvalske ocjenjuje da savezni sekretar za vanjske poslove gospodin
Budimir Lon�ar kontinuirano zastupa politiku podjednake odgovornosti za
jugoslavensku krizu izjedna�avaju�i agresore Republiku Srbiju i JA i napad-
Loncara kulminirali su njegovim nastupom na sjednici Vije�a sigurnosti s porukama o
jednakoj krivici i 'zajedni�koj nesre�i hrvatskog 1 srpskog tiamda
instnimenraliziranih na tako �alostan na�in od strane uzajamno isklju�ivih
politi�kih opcija. Neprihvatljivo je i �alosno da stanje u Jugoslaviji i napadnutoj
Hrvatskoj bolje od gospodina Lon�ara poznaju,
do�lo do izra�aja u nastupu ameri�kog dizainog sekretara gospodina Jamesa Bakera na
sjednici Vije�u sigurnosti Ujedinjenih naroda. U skladu s izra�enim ocjenama, i-
la�u Republike Hrvalske odri�e pravo taveznom -ekroiaru vanjskih
u ime Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske ovom prilikom konstatira da je,
za razliku od drugih ministara iz Hrvatske, gospodin Budimir Lon�ar propustio
izraziti lojal-
mirnog. demokratskog i pravednog rje.im/a jugoslavenske
Ovom zaklju�ku Vlade ne treba ni�ta dodati, on je jasan i nedvosmislen za sve, osim
za predsjednika Mesi�a koji ide dalje u svojim krivotvorinama i poku�ava Budimira
Lon�ara pretvoriti u hrvatskoga heroja i spasitelja s grandioznim zaslugama.
8. Budimir Lon�ar bio je va�an �imbenik u
poku�aju spre�avanja hrvatske samostalnosti i spa�avanja Jugoslavije
u Hrvatskoj i stalno ispiranje mozgova ljudima novim krivotvorinama i neistinama,
da je u to vrijeme Budimir Lon�ar bio bitan �imbenik politike koja je radila na
spa�avanju Ju-gov/un/r tov Slovenije Poku�avali su svim sredstvima sprije�iti
piojila�enje samostalnosti Hrvatske, uklju�uju�i i vojnu
raketiranje Banskih dvora bio je dio toga plana, obezglavljivanja Hrvatske i
zatiranja hrvatske samostalnosti. Ostvarivanju toga terora nad Hrvatskom i poku�aju
da se Hrvatska silom zadr�i u Jugoslaviji trebao je bitno pridonijeti i embargo na
Zato je prestra�no kada aktualni hrvatski predsjednik danas krivotvori te slavne
dane u borbi za samostalnost Hrvalske, kada �ovjeka koji je u to vrijeme bio protiv
Hrvatske uzima ne samo za svojega savjetnika nego i krivotvorinama progla�ava
hrvatskim herojem i spasiteljem.
Predsjednik Tu�man i mi, Vlada demokratskog jedinstva i Hrvatski sabor, donijeli
smo, bez obzira na te pritiske i opasnosti, povijesnu odluku o samostalnosti
Hrvatske, Donijeli smo odluke da blokiramo i napadnemo vojarne i do�emo do oru�ja
te da se naoru�amo, bez obzira na cijenu, uklju�uju�i i crno tr�i�te oru�ja, jer
drugog rje�enja nije bilo. Dakle, u to su vrijeme postojale samo dvije mogu�nosti:
ili kapitulirati i prihvatiti diktat i odustati od samostalnosti Hrvatske, ili se
naoru�ati i oduprijeti se planovima agresije i zatiranja Hrvatske. Hrvalska se
odlu�ila za samostalnost i otpor agresiji Srbije i JNA.
Poslije uvo�enja embarga na uvoz oru�ja. Vlada demokratskog jedinstva odr�ala je
27. 9. 1991. sjednicu na kojoj je, izme�u ostalog, o gospodinu Budimiru Lon�aru,
usvojila sljede�i zaklju�ah.
�Vlada Republike Hrvatske ocjenjuje da savezni sekretar za vanjske poslove gospodin
Budimir Lon�ar kontinuirano zastupa politiku podjednake odgovornosti za
jugoslavensku krizu izjedna�avaju�i agresore Republiku Srbiju i JA i napadnutu
Republiku Hrvatsku. Tak\i pristrani stavovi gospodina
�a sigurnosti s porukama o jednakoj krivici i 'zajedni�koj nesre�i hrvatskog i
srpskog naroda instrumentaliziranih na lako �alostan na�in od strane uzajamno
isklju�ivih politi�kih opcija'. Neprihvatljivo je i �alosno da stanje u Jugoslaviji
i napadnutoj Hrvatskoj bolje od gospodina Lon�ara poznaju, razumiju i tuma�e
diplomati stranih zemalja, �to je posebno do�lo do izra�aja u nastupu ameri�kog
dr�avnog sekretara gospodina Jamesa Bakera na sjednici Vije�a sigurnosti
Ujedinjenih naroda. U skladu s izra�enim ocjenama, Vlada Republike Hrvatske odri�e
pravo saveznom sekretaru vanjskih poslova gospodinu Budimiru Lon�aru da djeluje i
nastupa i u ime Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske ovom prilikom
konstatira daje, za razliku od drugih ministara iz Hrvatske, gospodin Budimir
Lon�ar propustio izraziti lojal-
mirnog, demokratskog i pravednog rje�enja jugoslavenske politi�ke krize."
Ovom zaklju�ku Vlade ne treba ni�ta dodali, on je jasan i nedvosmislen za sve, osim
Lon�ara pretvorili u hrvatskoga heroja i spasitelja s grandioznim za-
No, potrebno je ipak podsjeUli, s obzirom na stanje duhova u Hrvatskoj i stalno
ispiranje mozgova ljudima novim krivotvorinama i neistinama, da jc u to vrijeme
Budimir Lon�ar
bio bitan �imbenik politike koja je radila na spa�avanju Ju-
mm terorom. Bili su napravljeni planovi uni�tenja Zagreba, raketiranje Banskih
dvora bio je dio toga plana, obezglavljivanja Hrvatske i zariranja hrvatske
samostalnosti. Ostvarivanju toga terora nad Hrvatskom i poku�aju da se Hrvatska
silom zadr�i u Jugoslaviji trebao je bitno pridonijeti i embargo na
dane u borbi za samostalnost Hrvatske, kada �ovjeka koji je u to vrijeme bio protiv
Hrvatske uzima ne samo za svojega savjetnika nego i krivotvorinama progla�ava
hrvatskim herojem i spasiteljem.
Hrvatske. Donijeli smo odluke da blokiramo i napadnemo vojarne i do�emo do oru�ja
te da se naoru�amo, bez obzira na cijenu, uklju�uju�i i crno tr�i�te oru�ja, jer
naoru�ati i oduprijeti se planovima agresije i zatiranja Hrvatske. Hrvatska se
�Vlada Republike Hrvatsl :a vaniske ooslove gospodi astupa politiku podjednake
�alostan na�in od strane uzaiamno isklju�ivih politi�kih opciia'. Nepnhvatliivo je
i �alosno da stanje u Jugoslaviji i napadnutoj Hrvatskoj bolie od gospodina Lon�ara
poznaju, razumiju i tuma�e diplomati stranih zemalja, sto je posebno do�lo do
lzra�aia u nastupu ameri�kog dr�avnog sekretara gospodina jamesa Bakera na sjednici
Vueca sigurnosti Ujedinjenih naroda. U skladu s izra�enim ocjenama. Vlada Republike
Hrvatske odri�e pravo saveznom sekretaru vanjskih poslova gospodinu Budimiru
Lon�aru da djeluje I nastupa i u ime Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske
ovom prilikom konstatira da je, za razliku od drugih ministara iz Hrvatske,
gospodin Budimir Lon�ar propustio izrazili lojalnost Republici Hrvatskoj �ime se
slavio na siranu protivnika
politi�ke krize."
Ovom zaklju�ku Vlade ne treba ni�ta dodati, on je jasan i nedvosmislen za sve, osim
Lon�ara
vatskoga
i spasitelja :
imbenik politike koja a Slovenije. Poku�av
je�ili progla�enje samo stalnosti Hrvatske, uklju�uju�i i vojnu silu. Prijetili su
razaranjem Hrvatske, vilalnih objokala i stra�nim terorom Bili su napravljeni
planovi uni�tenja Zagreba, raketiranje Banskih dvora bio je dio toga plana,
obezglavljivanja Hrvatske i zatiranja hrvatske samostalnosti. Ostvarivanju toga
terora nad Hrvatskom i poku�aju da se Hrvatska silom zadr�i u Jugoslaviji trebao je
bitno pridonijeti i embargo na uvoz oru�ja,
dane u borbi za samostalnost Hrvatske, kada �ovjeka koji je u to vrijeme bio protiv
Hrvalske uzima
glasova hrvatskim herojem i spasiteljem.
Hrvatske. Donijeli smo odluke da blokiramo i napadnemo vojarne i do�emo do oru�ja
te da se naoru�amo, bez obzira na cijenu, uklju�uju�i i cmo tr�i�te oru�ja, jer
naoru�ati i oduprijeti se planovima agresije i zatiranja Hrvatske. Hrvatska se
kojoj postoje mo�ne snage koje, usprkos �injenicama, �elc krivotvorinama
promijeniti povijesnu istinu, navodim interesantnu pri�u o pre�u�ivanju istine.
Gostovao sam na HRT-u u jednoj emisiji povodom obilje�avanja Dana neovisnosti. U
kuloarima sam saznao zanimljivu informaciju. Rekli su mi da su prona�li vrlo
atraktivnu inimkii moje konferencije za tisak, radio i televiziju poslije sjednice
Vlade od 27 rujna 1491 . in kojoj sam, kako su im
prosvjeduje protiv antihrvatske politike Budim,ra Lon�ara,
mikama vezanim za utvr�ivanje istine o stvarnoj ulozi Budimira Lon�ara i ponovnim
krivotvorinama predsjednika Mesi�a, rekli su mi da im je sugerirano" da tu temu ne
diraju te da ne bi bilo dobro da se objavi ono Sto se stvarno doga�alo
Dakle, postoje i danas u Hrvatskoj jake snage koje poma�u promicanju povijesnih
krivotvorina, koje �tite la�i predsjednika Mesi�a i koje ne �ele da se sazna
stvarna istina.
Zbog uvo�enja embarga na uvoz oru�ja, zbog nemogu�nosti da se Hrvatska legalno i
legitimno brani, JNA, koja je bila naoru�ana �do zuba", dobila je priliku da nas na
brzinu pregazi. Govorili su Milo�evi�u i Kadijevi�u, a vjerojatno i Lon�aru: � To
treba u�initi brzo, efikasno i po mogu�nosti w; �to manje krvi". Zato su nam uveli
embargo, da ubiju svaku pomisao na obranu, da nas natjeraju na kapitulaciju. U loje
vrijeme Budimir Lon�ar bio u toj ekipi koja je tlajala ha te
Zato je prestra�ilo �to aktualni predsjednik dr�ave novim krivotvorinama poku�ava
ispirati mozak hrvatskome narodu
Nizu Mesi�evih krivotvorina dodana je aferom Lon�ar jo�
trna ono �to on danas izmi�lja. Zastra�uju�e je Sto akiuulm predsjednik Hrvatske u
svojim krivotvorinama i lotima ide tako daleko da danas tvrdi potpuno suprotno od
onoga Sto te sam tirdio o Budimlru Lon�aru, te da one koji govore istinu naziva
uslaioidinta i drugim pogrdnim imenima.
I Hrvatska �e se morati ve� jednom obra�unati s la�ima politi�ara, pogotovo s
la�ima koje su opasne za narod i dr�avu, koje nisu samo osobne la�i. Lio �to je
bila Clintontiva kada je zaobilazio istinu opisuju�i svoje odnose s odre�enom
U Ma�arskoj se podigla velika bura jer su uhvatili predsjednika Vlade u la�i. On se
skru�eno ispri�ao. Na� je predsjednik Mesi� bezbroj puta uhva�en u loli. On
kontinuirano la�e i te�ko optu�uje vlastitu domovinu, krivotvori povijest i sve one
koji ne prihva�aju njegove la�i, bezo�no vrije�a
Mislim da je napokon do�lo vrijeme, zbog svega navedenoga, da zatra�imo od
predsjednika Mesi�a da podnese ostavku
Da bi se ilustriralo stanje duhova u dana�njoj Hrvatskoj, u kojoj postoje mo�ne
snage koje, usprkos �injenicama. �ele krivotvorinama promijeniti povijesnu istinu,
navodim interesantnu pri�u o pre�u�ivanju istine.
Gostovao sam na HRT-u u jednoj emisiji povodom obiljc-
ljivu informaciju. Rekli su mi da su prona�li vrlo alraklivnu snimku moje
konferencije za tisak, radio i televiziju poslije sjednice Vlade od 27. rujna
1991., na kojoj sam. kako su ,u, rekli, briljantno obrazlo�io za�to Vlada u svo]em
zaklju�ku
Na moje pitanje za�to to nisu objavili u aktualnim polemikama vezanim za
utvr�ivanje istine o slvamoj ulozi Budimira Lon�ara i ponovnim krivotvorinama
predsjednika
lo dobro da se objavi ono
i tvarno doga�alo
1991.g
krivotvorina, koje inte la�i predsjed-
legitimno brani, JNA. koja je bila naoru�ana �do zuba", dobila je priliku da nas na
brzinu pregazi. Govorili su Milo�evi�u i Kadijevi�u, a vjerojatno i Lon�aru- � To
treba u�initi brzo, efikasno i po mogu�nosti uz �to manje krvi". Zato su nam uveli
embargo, da ubiju svaku pomisao na obranu, da nas natjeraju na kapitulaciju. U to
je
Zalo je prestra�no �to aktualni predsjednik dr�ave novim Nizu Mesi�evih
krivotvorina dodana je aferom Lon�ar jos
�to se stvarno doga�alo, nego da je istina ono �to on danas izmi�lja. Zastra�uju�e
je �to aktualni predsjednik Hrvatske u svojim krivotvorinama i la�ima ide lako
daleko da danas tvrdi potpuno suprotno od onoga Stoje sam tvrdio o Budimiru
Lon�aru, te da one koji govore islinu
1 Hrvatska �e se morati ve� jednom obra�unati s la�ima politi�ara, pogotovo s
la�ima koje su opasne za narod i dr�n-vu. koje nisu samo osobne la�i, kao �to je
bila C'liniono\,i kada je zaobilazio istinu opisuju�i svoje odnose s odre�enom
sjednika Vlade u la�i. On te skru�eno ispri�ao. NaS je predsjednik Mesi� bezbroj
Bula uhva�en u la�i. On kontinuirano la�e i te�ko optu�uje vlastitu domovinu,
krivotvori povijest i sve one koji ne prihva�aju njegove la�i. bezo�no vrije�a.
Mislim da je napokon do�lo vrijeme, zbog svega navedenoga, da zatra�imo od
predsjednika Mesi�a da podnese ostavku
Da bi se ilustriralo stanje duhova u dana�njoj Hrvatskoj, u kojoj postoje mo�ne
snage koje, usprkos �injenicama, �ele krivotvorinama promijenili povijesnu istinu,
navodim interesantnu pri�u o pre�u�ivanju istine.
Gostovao sam na HRT-u u jednoj emisiji povodom obilje�avanja Dana neovisnosti. U
kuloarima sam saznao zanimljivu informaciju. Rekli su mi da su prona�li vrlo
atraktivnu
Na moje pitanje za�to to nisu objavili u aktualnim polemikama vezanim za
utvr�ivanje istine o stvarnoj ulozi Budimira Lon�ara i ponovnim krivotvorinama
predsjednika Mesi�a, rekli su mi da im je .jugerirano" da tu temu ne diraju te da
ne bi bilo dobro da se objavi ono �to se stvarno doga�alo 1991. godine.
krivotvorina, koje �ute la�i predsjednika Mesi�a i koje ne �ele da se sazna stvarna
istina.
legitimno brani, JNA. koja je bila naoru�ana ,,�o zuba", dobila je priliku da nas
na brzinu pregazi. Govorili su Milo�evi�u i Kadijevi�u. a vjerojatno i Lon�aru: �To
treba u�inili brzo. efikasno i po mogu�nosti uz Sto manje krvi". Zato su nam uveli
embargo, da ubiju svaku pomisao na obranu, danas natjeraju na kapitulaciju. U to je
Zato je prestra�no �to aktualni predsjednik dr�ave novini krivotvorinama poku�ava
ispirati mozak hrvatskome narodu Nizu Mesi�evih krivotvorina dodana je aferom
Lon�ar jo�
predsjednik Hrvatske u st
IS izmi�lja. Zaslraltijui,
U Ma�arskoj se podigla velika bura jer su uhvatili predsjednika Vlade u la�i. On se
skru�eno ispri�ao. Na� je predsjednik Mesi� bezbroj puta uhva�en u la�i. On
kontinuirano la�e i te�ko optu�uje vlastitu domovinu, krivotvori povijest i sve one
koji ne prihva�aju njegove la�i, bezo�no vrije�a.
Mislim da je napokon do�lo vrijeme, zbog svega navedeno-
i da odgovara za svoja djela.
V. BO�E, �UVAJ NAS OD NAS SAMIH!'
(PONOVNI PU� JO�E MANOLI�A I STJEPANA MESI�A)
1.
Povijest se ponavlja
Dvanaest godina kasnije, nakon neuspjelog dr�avnog udara dvojac Manoli�-Mesi�,
putem Ha�koga suda poku�ava ostvariti ono �to nije uspiol994. godine.
Da podsjetim �itatelje, tada su Manoli� i Mesi�, kao jedni od najbli�ih suradnika
Franje Tu�mana, i u HDZ-u i u dr�avi, poku�ali politi�kim pu�em, bez izbora,
sru�iti Tu�mana i vlast HDZ-a u Hrvatskoj. Da je tada�nji pu� uspio, ne bi bilo
kao nacionalna dr�ava hrvatskoga naroda, te bt vjerojatno bio ostvaren Plan Z-4.
federalna Hrvatska i neka konfede-
oobjed,
icila.
Tada neuspjelim pu�em nisu uspjeh sru�iti �ivoga Franju Tu�mana i sprije�iti ga u
ostvarivanju njegova �ivotnog djela Danas poku�avaju, putem Ha�koga suda,
pobijediti mrtvoga Franju Tu�mana, poku�avaju�i ga krivotvorinama i la�nim
optu�bama prikazati kao ratnog zlo�inca i �ovjeka koji, navodno, ne zaslu�uje
istaknuto mjesto u hrvatskoj povijesti, kao utemeljitelj i obnovitelj hrvatske
dr�ave.
Pune krivotvorina i na la�ima utemeljene optu�nice u Hagu, bilo protiv (iotovine,
�ermaka i Marka�a, bilo protiv
vooptu�enog optu�uju pokojnoga prvog hrvatskog predsjednika Franju Tu�mana, ah i
dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske i politi�ko i vojno vodstvo Hrvata Bosne i
Hercegovine te tisu�e i tisu�e sudionika Domovinskog rata i rata za opstojnost
hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. U stvari, optu�uje se ne samo hrvatska
dr�ava nego i hrvatski narod.
U formuliranju tih monstruoznih krivotvorina u pisanju optu�nica protiv Franje
Tu�mana, dr�avnog i vojnog vodstva Hrvatske, Domovinskog rata i hrvatskog naroda,
na�alost, sudjelovali su brojni politi�ari i medijski mo�nici u Hrvatskoj. Sve te
krivotvorine u ha�kim optu�nicama bezbroj puta izre�ene su i ponovljen ljaju, tako
d vjerovati.
Ponovno svjedo�imo obnavljanju velike medijske pozornosti ljudima koji ne zaslu�uju
tu pozornost, nego zaslu�uju na� prezir, jer su pristali raditi protiv interesa
vlastitoga naroda.
Najistaknutiji od onih koji godinama ponavljaju krivotvorine i neutemeljene
optu�nice, koji izmi�ljaju hrvatsku knvnju koje nema, koji su stvarali i koji
stvaraju la�ni mit o navodnoj
BO�E, �UVAJ NAS OD NAS SAMIH!'
1. Povijest se ponavlja
Dvanaest godina kasnije, n dvojac Manoli�-Mesi�, putem Ha�koga suda poku�ava oi ono
�to nije uspio 1994, godine.
Da podsjetim �itatelje, tada su Manoli� i Mesi�, kai od najbli�ih suradnika Franje
Tu�mana, i u HDZ-u i i vi, poku�ali politi�kim pu�em, bez izbora, sru�iti Tu� vlast
HDZ-a u Hrvatskoj. Daje tada�nji pu� uspio, ne Oluje, ne bi se konstituirala
cjelovita i suverena Ih
bio ostvaren Plan Z-4, federalna Hrvatska I neka kc raina balkanska zajednica nakon
zavr�etka rata, u kuj
Hagu, b
Hrvatska morala prihvatiti ultimatume, koje je Domovinskim ratom i pobjedom
odbacila.
Tada neuspjelim pu�em nisu uspjeli sru�iti �ivoga Franju Tu�mana i sprije�iti ga u
ostvarivanju njegova �ivotnog djela. Danas poku�avaju, putem Ha�koga suda,
optu�bama prikazati kao ratnog zlo�inca i �ovjeka koji, na-
Gotovine, �ermaka i Marka�a, bilo protiv z Bosne i Hercegovine, u stvari, kao pr-
vooptu�enog optu�uju pokojnoga prvog hrvatskog predsjednika Franju Tu�mana, ali i
hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, U stvari, optu�uje se ne samo hrvatska
U formuliranju tih monstruoznih krivotvorina u pisanju optu�nica protiv Franje
na�alost, sudjelovali su brojni politi�ari i medijski mo�nici u Hrvatskoj. Sve te
krivotvorine u ha�kim optu�nicama bezbroj
tako da i s
Ponovno svjedo�imo obnavljanju krivotvorina i davanju velike medijske pozornosti
ljudima koji ne zaslu�uju tu pozornost, nego zaslu�uju na� prezir, jer su pristali
raditi protiv interesa vlastitoga naroda.
optu�nice, koji izmi�ljaju hrvatsku krivnju koje nema, koji su stvarali i koji
stvaraju la�ni mit o navodnoj
BO�E, �UVAJ NAS OD NAS SAMIH!"
1. Povijest se ponavlja
Dvanaest godina kasnije, nakon neuspjelog dr�avnog udara dvojac Manoli�-Mesi�,
putem Ha�koga suda poku�ava ostvariti ono �to nije uspiol994. godine.
Da podsjetim �itatelje, tada su Manoli� i Mesi�, kao jedni od najbli�ih suradnika
Franje Tu�mana, i u HDZ-u i u dr�avi, poku�ali politi�kim pu�em, bez izbora,
sru�iti Tu�mana i vlast HDZ-a u Hrvatskoj. Da je tada�nji pu� uspio, ne bi bilo
Oluje, ne bi se konstituirala cjelovita i suverena Hrvatska
bio ostvaren Plan Z-4, federalna Hrvatska i neka konfede-ralna balkanska zajednica
nakon zavr�etka rala. u kojemu bi
Hrvi
'sa morala prihva
icila.
e. koje je Domovinskim
Tada neuspjelim pu�em nisu uspjeli sru�iti �ivoga Franju Tu�mana i sprije�iti ga u
ostvarivanju njegova �ivotnog djela. Danas poku�avaju, putem Ha�koga suda,
optu�bama prikazati kao ratnog zlo�inca i �ovjeka koji, navodno, ne zaslu�uje
istaknuto mjesto u hrvatskoj povijesti, kao utemeljitelj i obnovitelj hrvalske
drza\c.
Pune krivotvorina i na la�ima utemeljene oplu�nice u I lagu. bilo protiv Gotovine,
�ermaka i Marka�a, bilo protiv
vooptu�enog optu�uju pokojnoga prvog hrvatskog predsjednika Franju Tu�mana, ali i
hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovim. U stvari, optu�uje se ne samo hrvatska
U fonnuliraoju tih monstruoznih krivotvorina u pisanju optu�nica protiv Franje
na�alost, sudjelovah su brojni politi�ari i medijski mo�nici u Hrvatskoj, Sve te
krivotvorine u ha�kim optu�nicama bezbroj puta izre�ene su i ponovljene u Hrvatskoj
i stalno se ponavljaju, tako da i sve ve�i broj gra�ana Hrvatske po�inje u njih
vjerovati.
Ponovno svjedo�imo obnavljanju krivotvorina i davanju velike medijske pozornosti
ljudima koji ne zaslu�uju tu pozornost, nego zaslu�uju na� prezir, jer su pristali
raditi protiv interesa vlastitoga naroda.
optu�nice, koji izmi�ljaju hrvatsku krivnju
podjeli Bosne i Hercegovine u Kara�or�evu, pojavili su se i kao glavni svjedoci
optu�be u Hagu.
Nakon svjedo�enja Stjepana Mesi�a, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske, ovih
se dana, kao kljucni svjedok optu�nica protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine,
pojavio Josip Manoli�, koji je ponovio iste krivotvorine i la�i koje je ve� izrekao
Stjepan Mesi� i na osnovi �ijeg svjedo�enja je Tu�iteljstvo i optu�ilo dr�avno i
vojno vodstvo Hrvatske, na �elu s Franjom Tu�manom, da se organiziralo u zlo�ina�ku
organizaciju i da je provelo dvostruki zlo�ina�ki pothvat na-
Dakle, nakon velikih sva�a i me�usobnih optu�bi, dvojac Manoli�-Mesi� ponovno se
udru�io, da bi jo� jednom poku�ao ostvariti ono �to nisu uspjeli 1994. godine, da
bi pobijedili barem mrtvoga Tu�mana kada su izgubili od �ivoga.
2. Stjepan Mesi� - dvostruki krivokletnik
O svjedo�enju i djelovanju Stjepana Mesi�a u stvaranju la�noga mita o Tu�manovoj
krivnji mnogo toga je poznalo. Ovih dana izasla je sjajna knjiga Miroslava Tu�mana:
Vrijeme krivokletnika, koja argumentirano opovrgava Mesi�evo svjedo�enje i
dokazuje, analizom stvarnih doga�aja i svih
da je podijelio Bosnu i Hercegovinu, nego da ju je u stvari snasio.
nipulacije, obmane i neistine, njegovo svjedo�enje, kao glavnog svjedoka optu�be u
procesu protiv bosanskih Hrvata, uzburkalo je hrvatsku javnost ipak mnogo manje
nego Sto bi trebalo.
U nedjelju sam gledao Josipa Manoli�a u emisiji �Nedjeljom u 2" na Hrvatskoj
televiziji. Moram priznati da dugo nisam do�ivio takav Sok i tjeskobu. TeSko mi je
bilo prihvatiti da je to Sto se doga�a naSa gorka stvarnost. Jo� jednom sam shvatio
da su Hrvati sami sebi najve�i neprijatelji i da trebamo moliti Boga, ne da nas
spasi i �uva od neprijatelja, nego da nas spasi i �uva od nas samih.
S obzirom da Josipa Manoli�a poznajen
ciljev
stitoga ns
U jednom trenutku Josip Manoli� vrlo jasno ka�e da on prihva�a da se �rtvuju nevini
pojedinci ako to koristi dr�avi, �ime pokazuje da je ostao istog mentalnog sklopa
kakav je imao i u vremenima kada je dr�ao da u ostvarivanju komunisti�kih ideja
treba �rtvovati sve one koji smetaju ostvarivanju tih ideja, �ak i one koji su
nevini, ako bi mogli, eventualno, smetati. Zato ne iznena�uje ni njegova tvrdnja da
Tito nije znao za zlo�ine, pa onda za njih nije ni odgovoran, ali to mu ne smeta da
optu�uje dr�avni i vojni vrh Hrvatske i politi�ki i vojni vrh Hrvata u Bosni i
Hercegovim za svaki pojedina�ni zlo�in koji je netko u ratu po�inio. Manoli� tvrdi
da Jugoslavija nije bila tamnica hrvatskoga naroda te time pokazuje da njegovo
pristupanje HDZ-u i Tu�manu 1990. godine nije bilo iskreno, jer ako je Jugoslavija
bila demokratska i tako dobra, za�to se onda Manoli� priklju�io pokretu koji je
tra�io stvaranje samostalne hrvatske dr�ave. On je nehotice svojim izjavama
potvrdio ono Sto argumentirano Miroslav Tu�man tvrdi u svojoj knjizi �Vrijeme
krivokletnika" - da su se Manoli� i Mesi� priklju�ili HDZ i Tu�manu da bi ga
kontrolirali i da bi sprije�ili ostvarivanje njegove vi
le Hrvi
<e hrvatskoga
podjeli Bosne i Hercegovine u Kara�or�evu, pojavili su se i kao glavni svjedoci
optu�be u Hagu.
Nakon svjedo�enja Stjepana Mesi�a, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske, ovih
se dana, kao klju�ni svjedok optu�nica protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine,
vojno vodstvo Hrvatske, na
vodnim etni�kim �i��enjem Srba u Hrvatskoj i navodnim etni�kim �i��enjem Muslimana
u Bosni i Hercegovini.
udru�io, da bi jo� jednom poku�ao ostvarili ono �to nisu uspjeli 1994. godine, da
bi pobijedili barem mrtvoga Tu�mana kada su izgubili od �ivoga.
krivnji mnogo toga je poznato. Ovih dana tzaSla je sjajna knjiga Miroslava Tu�mana:
dokazuje, analizom stvarnih doga�aja i svih dokumenata, da dr. Franjo Tu�man nije
dijelio, a jo� manje da je podijelio Bosnu i Hercegovinu, nego da ju je u stvari
Iako je Josip Manoli� samo ponovio Mesi�eve teze, manipulacije, obmane i neistine,
njegovo svjedo�enje, kao glavnog svjedoka optu�be u procesu protiv bosanskih
Hrvata, uzburkalo je hrvatsku javnost ipak mnogo manje nego �to bi
U nedjelju sam gledao Josipa Manoli�a u emisiji �Nedjeljom u 2" na Hrvatskoj
televiziji. Moram priznati da dugo nisam do�ivio takav �ok i tjeskobu. Te�ko mi je
bilo prihvatiti da je to �to se doga�a na�a gorka stvarnost. Jo� jednom sam shvatio
da su Hrvati sami sebi najve�i neprijatelji i da trebamo moliti Boga, ne da nas
spasi i �uva od neprijatelja, nego da nas spasi i �uva od nas samih.
S obzirom da Josipa Manoli�a poznajem godinama, bilo
lo radi prora�unato i smi�ljeno i s odre�enim ciljevima i da
Ireba �rtvovan sve one koji smetaju ostvarivanju tih ideja, �ak i one koji su
Hercegovini za svaki pojedina�ni zlo�in koji je netko u ratu po�inio, Manoli� tvrdi
bik demokratska i tako dobra, za�to se onda Manoli� priklju�io pokretu koji je
potvrdio ono �to argumentirano Miroslav Tu�man tvrdi u svojoj knjizi �Vrijeme
kontrolirali i da bi sprije�ili ostvarivanje njegove vizije, stvaranje samostalne i
suverene Hrvatske, kao nacionalne dr�ave hrvatskoga
podjeli Bosne i Hercegovme u Kara�or�evu. poiavili su se i kao glavni svjedoci
optu�be u Haau.
Nakon svjedo�enja Stjepana niesica, aicruainog predsjednika Republike Hrvatske,
ovih se dana, kao klju�ni svjedok optu�nica protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine,
vojno vodstvo Hrvatske, na
ni�kim
m Muslim
i a u Bosni
udru�io, da bi jo� jednom pokudili barem mrtvoga Tu�mana kada su izgubili od�lvoga.
krivnji mnogo toga je poznato. Ovih dana iza�la je sjajna knjiga Miroslava Tu�mana:
dokazuje, analizom stvarnih doga�aja i svih dokumenata, da dr. Franjo Tu�man nije
dijelio, ajoS manje daje podijelio Bosnu i Hercegovinu, nego da ju je u stvari
spasio.
Iako je Josip Manoli� samo ponovio Mesi�eve teze, ma-nipulacne. obmane i neistine,
njegovo svjedo�enje, kao glavnog svjedoka optu�be u procesu protiv bosanskih
Hrvata, uzburkalo le hrvatsku javnost ipak mnogo manje nego Sto bi
U nedjelju sam gledao Josipa Manoli�a u emisiji �Nedjeljom u 2'" na Hrvatskoj
televiziji. Moram priznati da dugo lisam do�ivio takav �ok i tjeskobu. Te�ko mi je
bilo prihva-;iti da je to �to se doga�a na�a gorka stvarnost. Jo� jednom mm shvatio
da su Hrvati sami sebi najve�i neprijatelji i da 'rebamo moliti Boga. ne da nas
spasi i �uva od neprijatelja,
S obzirom
los i pa Man
znajem godinama, bik radi spontano, nego dl li�ljeno i s odre�enim ciljevima i d?
le samo sudbina pojedinaca nego ni
treba �rtvovati sve one koji smetaju ostvarivanju tih ideja, �ak i one koji su
Hercegovini za svaki pojedina�ni zlo�in koji je netko u ratu po�inio. Manoli� tvrdi
bila demokratska i tako dobra, zaSto se onda Manoli� priklju�io pokretu koji je
potvrdio ono �to argumentirano Miroslav Tu�man tvrdi u svojoj knjizi �Vrijeme
kontrolirah i da bi sprije�ili ostvarivanje njegove vizije, stvaranje samostalne i
suverene Hrvatske, kao nacionalne dr�ave hrvatskoga
naroda, odnosno, d
3. Josip Manoli� nastupa kao tu�itelj, a ne kao svjedok
Josip Manoli� pristao je bili glavnim svjedokom lakvih optu�nica protiv Hrvata iz
Bosne i Hercegovine. U tim optu�nicama nedvojbeno pi�e da je Hrvatska bila
organizirana
provodila zlo�ina�ki pothvat, da je bila agresor na Bosnu i Hercegovinu i da je
zlo�ina�kim pothvatom �eljela pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. U
tim optu�nicama optu�uje se ne samo dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske na �elu s
Franjom Tu�manom nego i tisu�e sudionika Domovinskog rata i rata u Bosni i
Hercegovini, u stvari cijeli hrvatski narod. Josip Manoli� ne samo da je pristao
svjedo�iti u korist takvih krivotvorina i la�nih optu�bi, nego se i trudi da bi
svojim mi�ljenjem ne samo potkrijepio nego i pro�irio te optu�nice. On u stvari ne
svjedo�i kao svjedok nego nastupa kao novi tu�itelj koji optu�uje bez dokaza i bilo
kakvih argumenata. Da bude apsurdno joS viSe. on poku�ava tu svoju
antihrvatsku djelatnost prikazati kao obranu Hrvatske Pri tome Josip Manoli� ne
polazi od �injenica, od analize stvarnih doga�aja i uzimanja u obzir svih
�injenica.
Josip Manoli� ka�e i la�e da ne poznaje optu�ene, osim djelomi�no prvooptu�enog
Jadranka Prli�a, da bi, zaboraviv�i �to je ve� slagao, kasnije detaljno opisivao
svoju suradnju s generalom Praljkom, tvrde�i da se radi o dobrom i �asnom �ovjeku.
Postavlja se pitanje, ako ne poznaje optu�ene, kako
iti glav
ie procese o kojir
optu�be za ni�ta ne zna.
Josip Manoli� ka�e i la�e da ni�ta ne zna o politici podjele Bosne i Hercegovine,
iako je u jednom razdoblju bio klju�ni �ovjek, koji je dr�ao tajne sastanke sa
zloglasnim Koljevi�em, iako je upravo Manoli� pripremio sporazum Boban - Kara-d�i�
u Grozu. Vi�e puta sam u svojim knjigama napisao da su i Manoli� i Mesi�, kada smo
mi iz Vlade kritizirali taj sporazum, �vrsto podr�ali Franju Tu�mana.
Dakle, Josip Manoli� la�e kada ka�e da ne zna �to se doga�alo u Bosni i Hercegovini
i vezano za politiku prema Bosni i Hercegovini, poku�ava svoj sukob s Franjom
Tu�manom la�no prikazati kao sukob zbog politike prema Bosni i Hercegovini. Manoli�
je do�ao u sukob s Tu�manom tek kada je u Bosni i Hercegovim Wo�ingtonskim
sporazumom ve� sve bilo gotovo zavr�eno.
Me�utim, nije va�no �to netko misli, pa ne bi ttebalo biti va�no niti �to misli
Josip Manoli�. Va�ne su �injenice i ono �to se stvarno dogodilo. Manoli� ne navodi
niti jednu �injenicu, niti jedan argument, iako je danas sve ve� poznato, iako
postoje brojni dokumenti, analize i knjige doma�ih i stranih autora koji nedvojbeno
dokazuju da su ha�ke optu�nice
naroda, odnosno, da bi sprije�ili definitivno raskidanje s kakvim regionalnim
balkanskim integracijama.
Da bi se vratio povijesni kota� natrag, treba diskredhu kriminalizirati Franju
Tu�mana i njegovo povijesno dj Potrebno je, putem krivotvorenih optu�nica,
promijeniti nu o Domovinskom ratu i borbi Hrvata za njiht u Bosni i Hercegovini
Dakle
san. On j
e. On je
�gresora. a Domovinski ral i borbu za opstojnisHIrvata mi i Hercegovim od mise,:
ponosa u nagu sramotu.
Josip Manoli� pristao je biti glavnim svjedokom takvih optu�nica protiv Hrvata iz
Bosne i Hercegovine, U tim optu�nicama nedvojbeno pi�e da je Hrvatska bila
organizirana kao zlo�ina�ka organizacija i daje u Bosni i Hercegovini provodila
zlo�ina�ki pothvat, da je bila agresor na Bosnu i Hercegovinu i da je zlo�ina�kim
pothvatom �eljela pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. U tim
optu�nicama optu�uje se ne samo dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske na �elu s Franjom
Tu�manom nego i tisu�e sudionika Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini, u
stvari cijeli hrvatski narod. Josip Manoli� ne samo daje pristao svjedo�iti u
korist takvih krivotvorina i la�nih optu�bi, nego se i trudi da bi svojim
mi�ljenjem ne samo potkrijepio nego i pro�irio
tupa kao novi tu�itelj koji optu�uje bez dokaza i bilo kakvih
antihrvatsku djelatnost prikazati kao obranu Hrvatske. Pri tome Josip Manoli� ne
�injenica.
Josip Manoli� ka�e I la�e da ne poznaje optu�ene, osim djelomi�no prvooptu�enog
Jadranka Prli�a, da bi, zaboraviv�i �to je ve� slagao, kasnije detaljno opisivao
svoju suradnju s generalom Praljkom, tvrde�i da se radi o dobrom i �asnom �ovjeku.
Postavlja se pitanje, ako ne poznaje optu�ene, kako
u�be?
Josi
i Hercegovini, ali svejedno pristaje biti glavnim svjedokom
zloglasnim Koljevi�em. iako je upravo Manoli� pripremio sporazum Boban - Kara-d�i�
u Grozu. Vi�e puta sam u svojim knjigama napisao da su i Manoli� i Mesi�, kada smo
Dakle, Josip Manoli� la�e kada ka�e da ne zna �to se doga�alo u Bosni i Hercegovini
i vezano za politiku prema Bosni i Hercegovini, poku�ava svoj sukob s Franjom
je do�ao u sukob s Tu�manom tek kada je u Bosni i Hercegovini Wosingtonskim
Me�utim, nije va�no �to netko misli, pa nc bi trebalo biti va�no niti Sto misli
postoje brojni dokumenti, analize i knjige doma�ih i stranih autora koji nedvojbeno
dokazuju da su ha�ke optu�nice
kakvim regior
bi sprije�ili definitivno raskidanje s I
li kota� natrag, treba diskreditirati i kriminalizirati Franju Tu�mana i njegovo
povijesno djelo. Potrebno je, putem krivotvorenih optu�nica, promijeniti istinu o
Domovinskom ratu i borbi Hrvata za njihovu opstojnost
i. On je
Josip Manoli� pristao je biti glavnim svjedokom takvih optu�nica protiv Hrvata iz
Bosne i Hercegovine. U tim optu�nicama nedvojbeno pi�e da je Hrvatska bila
organizirana kao zlo�ina�ka organizacija i da je u Bosni i Hercegovini provodila
zlo�ina�ki pothvat, da je bila agresor na Bosnu i Hercegovinu i da je zlo�ina�kim
pothvatom �eljela pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. U tim
optu�nicama optu�uje se ne samo dr�avno i vojno vodstvo Hrvatske na �elu s Franjom
Tu�manom nego i tisu�e sudionika Domovinskog rata i rata u Bosni i Hercegovini, u
stvari cijeli hrvatski narod. Josip Manoli� ne samo da je pristao svjedo�iti u
korist takvih krivotvorina i la�nih optu�bi, nego se i trudi da bi svojim
mi�ljenjem ne samo potkrijepio nego i pro�irio te optu�nice. On u stvari ne
svjedo�i kao svjedok nego nastupa kao novi tu�itelj koji optu�uje bez dokaza i bilo
kakvih
antihrvatsku djelatnost prikazati kao obranu Hrvatske. Pri tome Josip Manoli� ne
�injenica.
Josip Manoli� ka�e i la�e da ne poznaje optu�ene, osim djelomi�no prvooptu�enog
Jadranka Prli�a, da bi, zaboraviv�i stoje ve� slagao, kasnije detaljno opisivao
svoju suradniu s generalom Praljkom, tvrde�i da se radi o dobrom i �asnom �ovjeku.
Postavlja se pitanje, ako ne poznaje optu�ene, kako mo�e bili glavni svjedok
optu�be?
Josip Manoli� ka�e i la�e da ne zna �to se doga�alo u Bosni i Hercegovini, ali
svejedno pristaje biti glavnim svjedokom optu�be za vrlo slo�ene procese o kojima,
kako sam ka�e,
zloglasnim Koljevi�em, iako je upravo Manoli� pripremio sporazum Boban - Kara-d�i�
u Grazu. Vi�e puta sam u svojim knjigama napisao da su i Manoli� i Mesi�, kada smo
Dakle, Josip Manoli� la�e kada ka�e da ne zna �to se doga�alo u Bosni i Hercegovim
i vezano za politiku prema Bosni i Hercegovim, poku�ava svoj sukob s Franjom
je do�ao u sukob s Tu�manom tek kada je u Bosni i Hercegovini Wo�ingtonskim
Me�utim, nije va�no �to netko misli, pa ne bi trebalo biti va�no niti �to misli
i la�ima, odnosno, daje jedna ive�ih krivotvorina i la�i navodna krivnja Tu�mana
sto lilo�evi�em u Kara�or�evu, navodno, dijelio i podijelio i i Hercegovinu.
i. F. Tu�man je nadigrao S. Milo�evi�a
bio veliki dr�avni�ki potez koji je omogu�io Franji Tu�manu da, u uvjetima kada je
Hrvatska bila slaba i nenaoru�ana i kada je cijeli svijet bio protiv samostalnosti
Hrvatske, .Jkupi*' vrijeme za stvaranje hrvatske vojske, kao uvjeta za ostvarivanje
samostalne i suverene hrvatske dr�ave;
2. Budu�i doga�aji potvrdili su ispravnost Tudmanove strategije
internacionalizacije sukoba i prihva�anja svih mogu�ih pregovora i razgovora pa i
davanja neprincipijelnih ustupaka i potpisivanja za Hrvatsku nepovoljnih sporazuma
da bi dobio na vremenu u kojemu �e uspjeti promijeniti stav me�unarodne zajednice
prema samostalnosti Hrvatske, i Sto je jo� va�nije, stvoriti jaku vojnu silu kao
pretpostavku samostalnosti. Pokazala se da su razgovori s Milo�evi�em btli korisni.
ier se time izbjegao globalni ral. jer je Tu�man vje�to otvarao pukotine izme�u
Milo�evi�a i Karadii�a i Milo�evi�a i pobuntenth Srba u Hrvatskoj,
3. Kasniji doga�aji potvrdili su daje Franjo Tu�man legalno i legitimno, u uvjetima
kada nitko nije imao jasnu politiku prema Bosni i Hercegovini, kada su postojale
vrlo razli�ite opcije, vodio alternativnu politiku i onda se opredjeljivao za ono
rje�enje koje je realno i optimalno za hrvatski narod.
kasniti doga�aji potvrdili su ispravnost Tudmanove politike. On je nadigrao
Slobodana Milo�evi�a I antihrvatske i prosrpske jake snage u me�unarodnoj
zajednici, ali i jaku projugaslavensku grupaciju u Hrvatskoj.
avi oni to mu nikada nisu oprostili, niti �e mu oprostiti, zato udru�enim snagama
nastoje njegovu pobjedu pretvoriti u poraz, a njega od hrvatskog velikana u ratnog
zlo�inca.
Pitanje svih pitanja jest ho�e li to hrvatski narod dopustili.
utemeljene na krivotvorinama i la�ima, odnosno, da je jedna od najve�ih
krivotvorina i la�i navodna krivnja Tu�mana �to je s Milo�evi�em u Kara�or�evu,
navodno, dijelio i podijelio Bosnu i Hercegovinu.
4. F. Tu�man je nadigrao S. MlloSevI�a
bio veliki dr�avni�ki potez kuji je omogu�io Franji Tu�manu da, u uvjetima kada je
Hrvatske, �kupi" vrijeme za stvaranje hrvatske vojske, kao uvjeta za ostvarivanje
2, Budu�i doga�aji potvrdili su ispravnost Tudmanove strategije
da bi dobio
s Milaievi�em bili korisni, jer se ier je Tu�man vje�to otvarao pukotine izme�u
Milo�evi�a i Karadii�a i Milo�evi�a i pobunjenih Srba u Hrvatskoj.
}. Kasniji doga�aji potvrdili su da je Franjo Tu�man legalno i legitimno, u
uvjetima kada nitko nije imao jasnu politiku prema Bosni i Hercegovini, kada su
postojale vrlo razli�ite opcije, vodio alternativnu politiku i onda se
opredjeljivao za ono rje�enje koje je realno i optimalno ?3 hrvalski narod.
Kasniji doga�aji potvrdili su ispravnost Tudmanove politike. On je nadigrao
Slobodana Milo�evi�a i antihrvatske i prosrpske jake snage u me�unarodnoj
zajednici, ali i jaku projugaslavensku grupaciju u Hrvatskoj.
Svi oni to mu nikada nisu oprostili, niti �e mu oprostili, zato udru�enim snagama
zlo�inca,
ih pitanja jest ho�e li tn hrvatski narod dopustiti.
10 gleda'
nastoje svoje i
o djelov
vd najve�ih krivotvorina i la�i navi e s Milo�evi�em u Kara�or�evu, n
4. F. Tu�man je nadigrao S. Milo�evi�a
Na os
bio veliki dr�avni�ki potez koji je omogu�io Franji Tu�manu da, u uvjetima kada je
Hrvatske, �kupi" vrijeme za stvaranje hrvatske vojske, kao uvjeta za ostvarivanje
2. Budu�i doga�aji potvrdili su ispravnost Tudmanove strategije
da bi dobio na vremenu u kojemu �e uspjeti promijenili stav me�unarodne zajednice
prema samostalnosti Hrvatske, i Sto je jo� va�nije, stvoriti jaku vojnu silu kao
pretpostavku samostalnosti. Pokazalo se da su razgovori s Milo�evi�em bili korisni,
jer se time izbjegao globalni rat. jer je Tu�man vje�to otvarao pukotine izme�u
Milo�evi�a i Karad�i�a i Milo�evi�a i pobunienih Srba u Hrvatskoj.
3. Kasniji doga�aji potvrdili su daje Franjo Tu�man legalno i legitimno, u uvjetima
kada nitko nije imao jasnu politiku prema Bosni i Hercegovini, kada su postojale
vrlo razli�ite opcije, vodio alternativnu politiku i onda se opredjeljivao za ono
rje�enje koje je realno i optimalno za hrvatski narod.
kasniti doga�aji potvrdili su Ispravnost Tudmanove politike. On je nadigrao
Slobodana Milo�evi�a i antihrvatske i prosrpske lake snage u me�unarodnoj
zajednici, ali I jaku protugoslavensku grupacuu u Hrvatskoj.
�vi oni to mu nikada nisu oprostili, niti �e mu oprostili, zato udru�enim snagama
zlo�inca.
Pitanje svih pitanja jest ho�e li to hrvatski narod dopusti ti.
nastoje svoje anlihrvatsko djelovanje prikazati kao navodnu
tu brojni sudski procesi koji trebaju krivotvorinama rdin" povijesnu inverziju po
kojoj se Hrvatska od �rtve agresora pretvara u agresora, a Srbi od agresora u �rtve
agresije. Osim toga Hrvatska se od spasitelja Kos ne i Hercegovine krivotvorinama
pretvara u agresora, a eijulo dr�avno i vojno vodstvo u zlo�ina�ku organizaciju. S
druge strane, idealizira se Tito, negira se zlo�ina�ki karakter litoi/ma i
jugoslavenskoga socijalizma, ne priznaje se da su
su da je nu�no po svaku cijenu onemogu�iti Milana Bandi�a da postane novi
predsjednik SDP-a. U medijima je izvr�en pravi politi�ki lin� Milana Bandi�a, a za
svaki slu�aj pobrinuli su se i na samoj konvenciji da ga se obezvrijedi i napadne
na najgori na�in. S druge strane, i politi�ki i medijski toliko je idealiziran
Zoran Milanovi� da se ulilo u glavu ne samo gra�ana nego i delegata na konvenciji
da je on idealno rje�enje za novog predsjednika. Dakle. Bandi� je sotoniziran, a
Mila-
Ra�ana, vode�eg �ovjeka hrvatske ljevice, bez sumnje zaslu�nog �ovjeka koji je
uspje�no dr�ao ravnote�u izme�u hrvatske ljevice istinskih hrvatskih socijal-
demokrata i komunista koji su se iz nu�de privremeno odrekli Jugoslavije, Tita,
tito-
Ivica Ra�an nije dopu�tao da se la ravnote�a izme�u nacionalnog i internacionalnog,
izme�u istinske socijal-demokra-cije i pier^jevenogakomuiiizmausocijal-dernokraciju
naru�i, lako je u �lanstvu SDP-a, pa i u bira�kome tijelu, bila vrlo sna�na
titoisti�ko-komunisti�ka grupacija. Ra�un je vje�tim manevrima onemogu�avao njihovu
prevlast, rflegovom smr�u otvorio se prostor za nove politi�ke borbe izme�u
istinskih hrvatskih socijal-demokrata i maskiranih komunista, titoista
2. Ateisti�ki savez protiv Milana Bandi�a
U tome kontekstu zanimljivo je analizirati izbore u SDP-u za novog predsjednika
odnosno za novog vodu SDP-a. Titoisii�-ravo prikriveno komunisti�ke, snage smatrale
� jedna od najja�ih
kojega bi te�ko SUP do�ao m hrvatskih stranaka.
Suprotno tome, Milanovi� je bio �inovnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Svega je
nekoliko godina u SDP-u i ni po �emu nije pridonio stvaranju i sna�enju SDP-a do
sada.
Mi lan Bandi� je vjernik, a Zoran Milanovi� ateist. Mi lan Bandi� je uo�i
konvencije tr�ao maraton do Me�ugorja da se pokloni (iospi, a Zoran Milanovi� je
oti�ao u Beograd, gdje se sastao sa srbijanskim predsjednikom Tadi�em.
S obzirom da u SDP-u prevladavaju ateisti, titoisti i jugono-stalgi�ari,
zagovornici stvaranja novoga bratstva i jedinstva na zapadnome Balkanu, bilo je
jasno da Milan Bandi� nakon maratona Gospi nema nikakve �anse postati predsjednik
SDP-a, �ak da nema �anse u�i u drugi krug izbora.
U drugome krugu nije pro�la ni �eljka Antunovi�, bez sumnje jedna od klju�nih osoba
uspona SDP-a i njegovih uspjeha, energi�na �ena �istih ruku koja nikad nije bila
�lanica Saveza komunista, koja je istinski vjernik
Na osnovi tih �injenica mogu�e je zaklju�ili da odlaskom Ra�ana nestaje ravnote�a
izme�u hrvatske i jugoslavenske opcije, da su sru�ene brane obnovi litoizma i
jugoslavenstva
otvoreni su brojni sudski procesi koji trebaju krivotvorinama i presudama potvrditi
povijesnu inverziju po kojoj se Hrvatska od �rtve agresora pretvara u agresora, a
Srbi od agresora u �rtve agresije. Osim toga Hrvatska sc od spasitelja Bosne i
Hercegovine krivotvorinama pretvara u agresora, a cijelo dr�avno i vojno vodstvo u
zlo�ina�ku organizaciju. S druge strane, idealizira se Tito, negira se zlo�ina�ki
karakter titotzma i jugoslavenskoga socijalizma, ne priznaje sc da su
Ra�ana, vode�eg �ovjeka hrvatske ljevice, bez sumnje zaslu�nog �ovjeka koji je
uspje�no dr�ao ravnote�u izme�u hrvatske ljevice istinskih hrvatskih socijal-
demokrata i komunista koji su se iz nu�de privremeno odrekli Jugoslavije, Tita,
tito-
Ivica Ra�an nije dopu�tao da se ta ravnote�a izme�u nacionalnog i internacionalnog,
izme�u istinske socijal-demokra-cijei preodjevenoga komunizma u socijal-demokraciju
naru�i, lako je u �lanstvu SDP-a, pa i u bira�kome tijelu, bila vrlo sna�na
titoisti�ko-komunisti�ka grupacija, Ra�an je vje�tim manevrima onemogu�avao njihovu
prevlast Njegovom smr�u otvorio se prostor za nove politi�ke borbe izme�u istinskih
hrvatskih socijal-demokrata i maskiranih komunista, tiloista
U tome kontekstu zanimljivo je analizirati izbore u SDP-u za novog predsjednika,
odnosno za novog vo�u SDP-a. Titoisti�-ko-aieisli�kc. napravo prikriveno
komunisti�ke, snage smalralc
na najgori na�in, S druge sirane, i politi�ki i medijski toliko je idealiziran
da je on idealno rje�enje za novog predsjednika Dakle, Bandi� je sotoniziran. a
Mila-
kojega bi te�ko SDP do�ao na vlast i postao jedna od najja�ih hrvatskih stranaka.
sada.
Milan Bandi� je vjernik, a Zoran Milanovi� ateist. Milan Bandi� je uo�i konvencije
tr�ao maraton do Me�ugorja da se pokloni Gospi, a Zoran Milanovi� je oti�ao u
Beograd, gdje sc sastao sa srbijanskim predsjednikom Tadi�em.
S obzirom da u SDP-u prevladavaju ateisti, titoisti i jugono-stalgi�ari,
U drugome krugu nije pro�la ni �eljka Antunovi�, bez sumnje jedna od klju�nih osoba
�lanica Saveza komunista, koja je istinski vjernik.
Na osnovi tih �injenica mogu�e je zaklju�iti da odlaskom Ra�ana nesiaje ravnote�a
izme�u hrvatske i jugoslavenske
otvoreni su brojni sudski procesi koji trebaju krivotvorinama i presudama potvrditi
povijesnu inverziju po kojoj se Hrvatska od �rtve agresora pretvara u agresora, a
Srbi od agresora u �rtve agresije. Osim toga Hrvatska se od spasitelja Bosne i
Hercegovine krivotvorinama pretvara u agresora, a cijelo dr�avno i vojno vodstvo u
zlo�ina�ku organizaciju. S druge strane, idealizira se Tito, negira se zlo�ina�ki
karakter tiloizma i jugoslavenskoga socijalizma, ne priznaje se da su veliki
zlo�ini proizvod sustava, a ne pogre�ke u ostvarivanju
icsuiraju nego s?-1 opravdavaju zaslugama antilaSi/ma.
L laki im povijesnim okolnostima dogodila sc Mlin Ivice Ra�ana, vode�eg �ovjeka
hrvatske ljevice, bez sumnje zaslu�nog �ovjeka koji je uspje�no dr�ao ravnote�u
izme�u hrvatske ljevice istinskih hrvatskih sodjaJ-demokrata i komunista koji su se
iz nu�de privremeno odrekli Jugoslavije, Tita, tito-
Ivica Ra�an mje dopu�tao da se ta ravnote�a izme�u nacionalnog i internacionalnog,
izme�u istinske socijal-demokra-cije i preodjevenoga komunizma u socijal-
demokraciju naru�i, lako je u �lanstvu SDP-a, pa i u bira�kome tijelu, bila vrlo
sna�na titoisti�ko-komunisti�ka grupacija, Ra�an je vje�tim manevrima onemogu�avao
njihovu prevlast. Njegovom smr�u otvorio se prostor za nove politi�ke borbe izme�u
istinskih hrvatskih socijal-demokrata i maskiranih komunista, titoista
U tome kontekstu zanimljivo je analizirati izbore u SDP-u za novog predsjednika,
odnosno za novog vo�u SDP-a. Tiloisti�-ko-ateisti�ke, zapravo prikriveno
komunisti�ke, snage smatrale
na najgori na�in. S druge strane, i politi�ki i medijski toliko je idealiziran
daje on idealno rje�enje za novog predsjednika. Dakle. Bandi� je sotoniziran. a
Mila-
Pn tome sc nije vodilo ra�una o onome �to su jedan i drugi
kojega bi te�ko SDP do�ao na vlast i postao jedna od najja�ih hrvatskih dranaka.
sada.
Milan Bandi� je vjernik, a Zoran Milanovi� ateist. Milan Bandi� je uo�i konvencije
tr�ao maraton do Me�ugorja da se pokloni Gospi, a Zoran Milanovi� je oti�ao u
Beograd, gdje se sastao sa srbijanskim predsjednikom Tadi�em.
S obzirom da u SDP-u prevladavaju ateisti, titoisti i jugono-sialgi�ari,
L drugome krugu nije pro�la ni �eljka Antunovi�, bez sumnje jedna od klju�nih osoba
�lanica Saveza komunista, koja je istinski vjernik.
Na osnovi tih �injenica mogu�e je zaklju�iti da odlaskom Ra�ana nesiaje ravnote�a
izme�u hrvatske i jugoslavenske opcije, da su sru�ene brane obnovi titoizma i
jugoslavenstva
u svim leikim posljedicama ne samo za SDP nego i za llr-
Dakle. misi� da promjene u SDP-u otvaraju proslor za jnS radikalniju
detudmonizaciju Hrvalske s krajnjim ciljem da se Hrvatska nt utemeljuje na
Domovinskom ralu i njegovim simbolima, knlu i krunici, nego na tiloizmu, koji se
pokriva antifa�izmom odnosno na rehabilitaciji crvene zvijezde pe-
ki i lana Bandi�a, Zeljki ie na primjer poku�ali i
kao nositelj lisle u Zagrebu >1ilanB Bandita. Zagreba�koj orga-borbeni polo�aj s
kojega ne smije
3. Opasnost od obnove titoizma
Zato su predstoje�i parlamenlami izbori kljucni za budu�nost Hrvatske, oni �e
ovisno o tomu kako budu glasali gra�ani Hrvalifce. ili zaustavili rashrva�enje
Hrvalske. kri-minalizarije Domovinskoga rata i ugro�avanje samostalnosli i
suverenosti hrvatskog naroda ili �e JoS vise oja�ati snage koje �e povijesne
krivotvorine pretvorili u �nove istine".
Ako bi pobijedili .Jugoslaveni", tiloisti i oni koji komunizam i njegova zlodjela
skrivaju pod antifa�izmom, bila bi ugro�ena budu�nost hrvatskoga naroda. Hrvatska
vlada, koj u bi �inili SDP i HNS, u kojoj bi Vesna Pusi� bila ministar vanjskih
poslova, velika je opasnost za budu�nost Hrvatske ma koliko se nastojalo i
Milanovi�a i Vesnu Pusi� i druge prikazati obrazovanim, novim politi�arima
gra�anske orijentacije koji se brinu za budu�nost, a ne za pro�lost.
Budu�nost koju oni nude rte mo�e se izgraditi i realizirali ber krivotvorenja
pro�losti i sotonizimnja najzaslu�nijih ljudi za stvaranje i obranu hrvalske
dr�ave. Isto vrijedi i za procese unuiar SDP-a. Promjena Ra�anove politike, koji je
ipak u klju�nim trenucima slao na stranu hrvatskih snaga, ne mo�e se ostvarili bc?
micanja s politi�ke scene onih koji su gradili i izgradili hrvatsku jocijal-
demokraciju. Zato �e se udar na
m te�kim
laSDPnt
a Hr-
Oakle, mislim da promjene u SDP-u otvaraju prostor za jo� radikalniju
delu�manizaciju Hrvatske s krajnjim ciljem da se Hrvatska ne utemeljuje na
Domovinskom ratu i njegovim simbolima, kri�u i krunici, nego na titoizmu, koji se
pokriva antifa�izmom odnosno na rehabilitaciji crvene zvijezde pe-
ia Bandi�a. �eljku Antunom' i druge nastaviti, zalo �c primjer poku�ati nametnuli
kao nositelj liste u Zagreb� Milanovi� umjesto Milana Bandi�a. Zagreba�koj orga-ji
SDP-a to je zadnji borbeni polo�aj i kojega ne smije
Zato su predstoje�i parlamentarni izbori klju�ni za budu�nost Hrvalske, oni �e
ovisno o lomu kako budu glasali gra�ani Hrvalske, ili zaustaviti rashrva�enje
Hrvatske, kri-minalizacije Domovinskoga rala i ugro�avanje samostalnosli i
suverenosti hrvatskog naroda ili �e jo� vi�e oja�ati snage koje �e povijesne
krivolvorine pretvoriti u �nove istine".
zam i njegova zlodjela skrivaju pod antifaSizmom, bila bi ugro�ena budu�nost
hrvatskoga naroda. Hrvatska vlada, koju bi �inili SDP i HNS, u kojoj bi Vesna Pusi�
bila ministar vanjskih poslova, velika je opasnost za budu�nost Hrvatske ma koliko
se nastojalo i Milanovi�a i Vesnu Pusi� i druge prikazali obrazovanim, novim
politJ�anma gra�anske orijentacije koji sc brinu za budu�nost, a ne za pro�lost.
Budu�nost koju oni nude ne mo�e se izgradili i realizirati bez krivotvorenja
pro�losti i sotoniziranja najzaslu�nijih ljudi za stvaranje i obranu hrvalske
dr�ave Isto vrijedi i za procese unuiar SDP-a. Pnwnjena Racanove politike, koji je
ipak u klju�nim trenucima stao na stranu hrvatskih snaga, ne mo�e se ostvarili bez
micanja i politi�ke scene onih koji su gradili i izgradili hrvatsku socijal-
demokraciju. Zato �e se udar na
da se Hrvatska nc utemeljuje na Domovinskom ratu i njegovim simbolima, kri�u i
krunici, nego na titoizmu. koji se pokriva antifa�izmom odnosno na rehabilitaciji
crvene zvijezde pe-
M i lana Bandi�a, Zeljku Aniunovi� i druge nastaviti, zatr se na primjer poku�ati
nametnuti kao nositelj liste u Zagr Zoran Mllanovi� umjesto Milana Bandi�a.
Zagreba�koj oi nizaciji SDP-a to je zadnji borbeni polo�aj s kojega ne sti
Zato su predstoje�i parlamentarni izbori klju�ni za budu�nost Hrvalske, om �e
ovisno o tomu kako budu glasali gra�ani Hrvatske, ili zaustavili rashrva�enje
Hrvatske, kn-minalizacije Domovinskoga rata i ugro�avanje samostalnosti i
suverenosti hrvatskog naroda ili �e jo� vi�e oja�ati snage koje ce povijesne
krivotvorine pretvoriti u .jiove istine".
Ako bi pobijedili .Jugoslaveni", titoisti i oni koji komunizam i njegova zlodjelo
skrivaju pod antifa�izmom, bila bi ugroZena budu�noi rivalskoga naroda. Hrvatska
vlada, koju bi �inili SDP i HNS, U kojoj bi Vesna Pusi� bila ministar vanjskih
poslova, velika je opasanu za budu�au�! Hrvatske ma koliko ie nastojalo i
Milanovi�a i Vesnu Pusi� i druge prikazan obrazovanim, novim politi�arima gra�anske
orijentacije koji se brinu za budu�nost, a ne za pro�lost.
ie izgraditi i realizirati inmja najzaslu�nijih ljudi
unutar SDP-a. Promjeni Racanove politike, koji je ipak u klju�nim trenucima srao na
stranu hrvatskih snaga, ne mo�e se ostvariti bez micanja s politi�ke scene onih
koji su gradili i izgradili hrvatsku socijal-demokraciju. Zato �e se udar na
XI. CRVENA OPASNOST
(Milanovi� provodi radikalnu dera�anizaciju)
1. Radikalna dera�anizacija SDP-a
Nakon velikih hvalospjeva, po�asti pa i svojevrsnog prisezanja �dru�e Ivica, mi ti
se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo", novi predsjednik SDP-a Zoran Milanovi�
vise ne spominje Ra�ana niti se na njega poziva, ali zato sustavno i
Ka�anove politi�ke strategije.
Dera�anizaciju SDP-a Zoran Milanovi� provodi br�e i odlu�nije nego sto su o�ekivali
oni koji su ga izgurali za Ra�ano-va nasljednika tako da je u dijelu vodstva SDP-a
iz dana u dan sve ve�i otpor takvoj politici novoga predsjednika. Ivica Ra�an bio
je protiv stvaranja udru�ene ljevice, sto dovodi do stvaranja udru�ene desnice
odnosno protiv podjele hrvatske politi�ke scene na dva ideolo�ki suprotstavljena
bloka; na crvene i crne, jer takav koncept destabilizira Hrvatsku i vodi je u
nacionalne i ideolo�ke sukobe u borbi za bolju pro�lost, a ne za bolju budu�nost.
Ivica Ra�an smatrao
je da ja�ina svake stranke ovisi ne samo o broju dobivenih glasova nego jo� vi�e o
sposobnosti stvaranja �irokih neideo-lo�kih koalicija. Zato su mu po�eljni
koalicijski partneri bili prije svega HSLS i HSS, a samo iz nu�de koalirao je s
HNS-om i IDS-om, a izbjegavao je bilo kakvu suradnju s komunisti�kim i
socijalisti�kim strankama. Veliki uspjeh na izborima upravo je posljedica takve
Ra�anove strategije. Veliki uspjeh SDP-a u Zagrebu, gdje je do nogu potukao
Ivica Ra�an u svim klju�n nacionalne interese, spre�av preuzmu kljucne uloge u stre
renta, a ne kao neprijatelja.
Ra�an je u svim klju�nim
iranioje hrvatske i Jugoslavene da itirao kao konku-
nje Tu�mana u obrani Hrvatske, branio je slogu hrvatskoga naroda, a postupno se
odricao utoizma, iako je i sam znatan dio svojega �ivota bio bitan kota�i� toga
sustava.
Za razliku od Ra�ana. Milanovi�. koji osobno nije bio dio titoisti�koga sustava,
izja�njava se kao veliki titoist. Na pitanje Tito ili Tu�man bez razmi�ljanja ka�e;
Tito. Dakle, na razini simbola �vrsto se opredjeljuje za Jugoslaviju i komunizam, a
ne za samostalnu Hrvatsku i viseslrana�je, jer je Tito povijesni Tito upravo zbog
Jugoslavije i komunizma, a Tu�man povijesni Tu�man zbog stvaranja samostalne
Hrvatske i vi�estrana�ja.
XI. CRVENA OPASNOST
Tandem Milanovi� - Pusl� uvjerenje u pobjedu na dje-
isklju�ive Vesne Pusi�
Nakon velikih hvalospjeva, po�asti pa i svojevrsnog prisezanja ..dru�e Ivica, mi ti
se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo", novi predsjednik SDP-a Zoran Milanovi�
vi�e ne spominje Ra�ana niti se na njega poziva, ali zato sustavno i radikalno
provodi dera�anizaciju mijenjaju�i same temelje Racanove politi�ke strategije.
Dera�anizaciju SDP-a Zoran Milanovi� provodi br�e i odlu�nije nego Sto su o�ekivali
oni koji su ga izgurali za Ra�ano-va nasijeunina tako da je u dijelu vodstva SDP-a
je protiv stvaranja udru�ene ljevice, Sto dovodi do stvaranja udru�ene desnice
nacionalne i ideolo�ke sukobe u borbi za bolju pro�lost, a ne za bolju budu�nost, h
ica Ra�an smatrao
je da ja�ina svake stranke ovisi ne samo o broju dobivenih glasova nego jo� vi�e o
sposobnosti stvaranja �irokih ne ideo-loikih koalicija. Zato su mu po�eljni
Ra�anove strategije.
Veliki uspjeh SDP-a u Zagrebu, gdje je do nogu potukao HNS i Vesnu l'usi�,
posljedica je ne samo uspje�ne poluike SDP-a tirada Zagreba na �elu s Milanom
Bandi�em nego i Ra�anove polpore Milanu Bandi�u koji se i na rije�ima i na dielu
vrlo jasno razlikovao od politike Vesne Pusie
Ivica Ra�an U svim klju�nim trenutcima branio je hrvatske
preuzmu klju�ne uloge u stranci, HDZ je tretirao kao konkurenta, a ne kao
neprijatelja.
Ra�an je u svim klju�nim momentima stao na stranu Franje Tu�mana u obrani Hrvatske,
branio je slogu hrvatskoga naroda, a postupno se odricao titoizma, iako je i sam
znatan dio svojega �ivota bio bitan kola�i� loga sustava.
Za razliku od Ra�ana, Milanovi�, koji osobno nije bio dio titoisti�koga sustava,
izja�njava se kao veliki titoist. Na pitanje Tito ili Tu�man bez razmi�ljanja ka�e:
Tito. Dakle, na razini simbola �vrsto se opredjeljuje za Jugoslaviju i komunizam, a
ne za samostalnu Hrvatsku i visestratia�je, jer je Tito povijesni Tito upravo zbog
Hrvatske i
XI. CRVENA OPASNOST
Tandem Mihmovic Pusic uv/eren je u pobiedu na stje-
atijn�tnVeintPusi�
Nakon velikih hvalospjeva, po�asti pa i svojevrsnog prisezanja ..dru�e Ivica, mi ti
se kunemo da sa tvoga puta ne
spominje Ra�ana niti se na njega poziva, ali zato sustavno i radikalno provodi
dera�anizaciju mijenjaju�i same temelje Kacanove politi�ke Strategije.
Dera�anizaciju SDP-a Zoran Milanovi� provodi br�e i odlu�nije nego �to su o�ekivali
oni koji su ga izgurali za Ra�ano-\a nasljednika tako daje u dijelu vodstva SDP-a
je protiv stvaranja udru�ene ljevice, �to dovodi do stvaranja udru�ene desnice
nacionalne i ideolo�ke sukobe u borbi za bolju pro�lost, a ne za bolju budu�nost.
Ivica Ra�an smatrao
je da ja�ina svake stranke ovisi ne samo o broju dobivenih glasova nego joS vi�e o
sposobnosti stvaranja �irokih neideo-lo�kih koalicija. Zato su mu po�eljni
Ra�anove strategije.
Veliki uspjeh SDP-a u Zagrebu, gdje je do nogu potukao HNS i Vesnu Pusi�,
posljedica je ne samo uspje�ne poluike SDP-a tirada Zagreba na �elu s Milanom
Bandi�em nego i
djelu vrlo jasno razlikovao od politike Vesne Pusi�.
Ivica Ra�an u �vrm klju�nim trenutcima branio je hrvatske nacionalne mterese,
spre�avao je titoiste i Jugoslavene da preuzmu klju�ne uloge u stranci, HDZ je
tretirao kao konkurenta, a ne kao neprijatelja.
Ra�an je u svim klju�nim momentima stao na stranu Franje Tu�mana u obrani Hrvatske,
branio je slogu hrvatskoga naroda, a postupno se odricao titoizma, iako je i sam
znatan dio svojega �ivota bio bitan kota�i� toga sustava.
Za razliku od Ra�ana, Milanovi�, koji osobno nije bio dio titoisti�koga sustava,
izja�njava se kao veliki titoist Na pitanje Tito ili Tu�man bez razmi�ljanja ka�e:
Tito. Dakle, na razini simbola (vrsto se opredjeljuje za Jugoslaviju i komunizam, a
ne za samostalnu Hrvatsku i vi�estranacje. jer je Tito povijesni Tito upravo zbog
Hrvatske i vi�estrana�ja.
2. Predsjednik Srbije Tadi�, novi uzor Zora na Milanovi�a
Zoran Milanovi� pored privr�enosti titoizmu demonstrirao je i novo prijateljstvo i
bratstvo sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadi�em. Dakle, nije Milanovi�u uzor
samo Tito nasuprot Tu�mana nego i Tadi�, usprkos toga Sto Tadi� �vdi da hi Tu�man
zavrtio na Hafltome sudu kao i Milo�e-
irua isto mi�ljen i �tvo i priji
Ih izjav
nestira velikosrpski agresor, prihva�aju se povijesne krivotvorine. Prihva�a se
zaborav i oprost velikosrpske agresije koja je etni�ki o�istila vite od milijun
ljudi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, koja je istjerala milijun Albanaca. Takvom
svojom politikom Zoran Milanovi� bitno odstupa od Ra�anove politike jer zaboravlja
da je saborska deklaracija o Domovinskom ratu donesena za vrijeme koalicije na �elu
s Ivicom Ra�anom.
3. No� u leda bosanikohercegovafiklm Hrvatima
Milanovi� je zabio no� u le�a Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Dao je intervju
Dnevnom avazu, u kojem je u najte�em trenutku kada se hrvatski narod u Bosni i
Hercegovini bori ne samo za ravnopravnost nego i opstojnost dao do znanja da �e,
ako do�e na vlast, potpuno di�i ruke od Hrvata u BiH i prepustiti ih njihovoj
gorkoj sudbini.
To je u potpunoj suprotnosti s Ra�anovom politikom, koji je. iako ne uvijek
dovoljno �vrsto i odlu�no, ipak branio interese Hrvala u Bosni i Hercegovini.
Podsje�am da me u ime
Vlade i koalicije �esl stranaka dva puta slao u Bosnu i Hercegovinu u najte�im
trenutcima. Prvi put kada se trebalo suprotstaviti izbornom in�enjeringu suprotno
Dejtonskom sporazumu kojim je me�unarodna zajednica omogu�ila Bo�njacima da biraju
hrvatske predstavnike u Dom naroda. Drugi put. usprkos �estokom protivljenju Vesne
Pusi�, Ra�an me je poslao na Sabor Hrvata na kojem je donesena odluka o hrvatskoj
samoupravi kao odgovor na ukidanje prava Hrvatima da sami buaju svoje predsravnike
u l>om naroda
Ovih dana ..Zoki" je napravio jo� jedan krupan korak ra-
rezerve prema SDP-u Bosne i Hercegovine /bog n|egove protuhrvatske politike, a
posebno prema poku�ajima SDP-a Bosne i Hercegovine da glasovima Bo�njaka i Srba
izaberu hrvatske predstavnike umjesto Hrvata. Svojim posjetom SDP-u BiH, posebno
demonstriranjem istomisTjem�tva sa �eljkom Kom�i�em koji je glasovima Bo�njaka i
Srba a ne glasovima Hrvata izabran nelegalno i nelegitimno suprotno Ustavu Bosne i
Hercegovine za �lana Predsjedni�tva Bosne i Hercegovine, navodno u ime hrvatskog
naroda, Zoran Milanovi� potpuno je diskreditirao dosada�nju Ra�anovu politi�ku
strategiju. Milanovi� je dao potporu sada�njem nelegitimnom stanju u Bosni i
Hercegovini u kojem suprotno Ustavu Bo�njaci imaju fakti�no dva �lana
Predsjedni�tva - Srbi jednog, a Hrvati nijednog.
Dao je potporu �eljku KomSi�u titoistu. koji i dalje ima sliku Tita u svojem uredu,
i zagovaratelju unitarne Bosne i Hercegovine koji je �ak za Doris Pack rekao da
�sva�a narode u Bosni i Hercegovini" jer je ustala u obranu ravnopravnosti
hrvatskoga naroda. Sinkronizirano na istoj je crti djelovala i Vesna Pusi�, koja je
u intervjuu sarajevskom Oslobo�enju ponovila sve svoje protuhrvatske stavove koje
nikada Ra�an i SDP nisu podr�avali.
2. Predsjednik Srbije Tadi�, novi uzor Zorana Milanovi�a
Zoran Milanovi� pored privr�enosti titoizmu demonstrirao je i novo prijateljstvo i
bratstvo sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadi�em. Dakle, nije Milanovi�u uzor
samo Tito nasuprot Tu�mana nego i Tadi�, usprkos toga Sto Tadi� tvrdi da bi Tu�man
zavr�io na Ha ikome sudu kao i Milo�e-
u�ljenisi
.prkos
etni�ko �i��enje nakon Drugoga svjetskog rala. Time se amnestira velikosrpski
agresor, prihva�aju se povijesne krivotvorine. Prihva�a se zaborav j oprost
velikosrpske agresije koja je etni�ki o�istila vise od milijun ljudi u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj, koja je istjerala milijun Albanaca. Takvom svojom
politikom Zoran Milanovi� bitno odstupa od Ra�anove politike jer zaboravlja daje
saborska deklaracija o Domovinskom ratu donesena za vrijeme koalicije na �elu s
Ivicom Ra�anom.
3. No� u leda bosanskohercegova�klm Hrvatima
Dnevnom avazu, u kojem je u najte�em trenutku kada se hrvatski narod u Bosni i
Hercegovini bori ne samo za ravnopravnost nego i opstojnost, dao do znanja da �e,
ako do�e na vlast, potpuno di�i ruke od Hrvata u BiH i prepustiti ih njihovoj
gorkoj sudbini.
To je u potpunoj suprotnosti s Ra�anovom politikom, koji je, iako ne uvijek
dovoljno �vrsto i odlu�no, ipak branio in-
Vlade i koalicije �est stranaka dva puta slao u Bosnu i Hercegovinu u najte�im
trenutcima. Prvi put kada se trebalo suprotstaviti izbornom in�enjeringu suprotno
hrvatske predstavnike u Dom naroda. Drugi put, usprkos �estokom protivljenju Vesne
samoupravi kao odgovor rta ukidanje prava Hrvatima da sami
Ovih dana ._Zoki" je napravio jo� jedan krupan korak radikalne promjene Ra�anove
politike Ra�an |e uvijek imao rezerve prema SDP-u Bosne i llcrcegmme /bog njegove
protuhrvatske politike, a posebno prema poku�ajima SDP-a Bosne i Hercegovine da
glasovima Bo�njaka i Situ izaberu hrvatske predstavnike umjesto Hrvala. Svojim
posjetom SDP-u BiH, posebno demonstriranjem islomiSljeniitva sa �eljkom KomSi�em
koji je glasovima Bo�njaka i Srba a ne glasovima Hrvala izabran nelegalno i
nelegitimno suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine za �lana Predsjedni�tva Bosne i
Hercegovine, navodno u ime hrvatskog naroda. Zoran Milanovi� potpuno je
diskreditirao dosada�nju Ra�anovu politi�ku
i. Milanovi� je dao pt
ieHrvi
i i Heri
stanju u Bosni i Hercegovini u kojem suprotno Ustavu Bo�njaci imaju fakti�no dva
�lana Predsjedni�tva - Srbi jednog, a Hrvati nijednog.
Dao je potporu �eljku KomSi�u titoistu, koji i dalje ima sliku Tita u svojem uredu,
i zagovaratelju unitarne Bosne i Hercegovine koji je �ak za Doris Pack rekao da
�Sva�a narode u Bosni i Hercegovini" jer je ustala u obranu ravnopravnosti
hrvatskoga naroda. Sinkronizirano na istoj je crti djelovala i Vesna Pusi�, koja je
u intervjuu sarajevskom Oslobo�enju ponovila sve svoje protuhrvatske stavove koje
nikada Ra�an i SDP nisu podr�avali.
Zoran Milanovi� pored privr�enosti lito ic i novo prijateljstvo i bratstvo sa
srbijanskim predsjednikom Borisom Tadi�em. Dakle, nije Milanovi�u uzor samo lito
nasuprot Tu�mana nego i Tadi�, usprkos toga Sto Tadi� tvrdi da bi Tu�man zavr�io na
Ha�kome sudu kao i Miln�e-
ladi�evih izjava daje Oluja bila najve�i zlo�ina�ki �mhval i etni�ko �i��enje nakon
Drugoga svjetskog ruta l'inic se amnestira velikosipski agresor, prihva�aju se
povijesne krivotvorine. Prihva�a se zaborav i oprost velikosrpske agresije koja je
etni�ki o�istila vise od milijun ljudi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, koja je
istjerala milijun Albanaca. Takvom svojom politikom Zoran Milanovi� bitno odstupa
od Ra�anove politike jer zaboravlja da je saborska deklaracija o Domovinskom ratu
donesena za vrijeme koalicije na �elu s
3. No� u le�a bosanskohercegova�klm Hrvatima
Dnevnom avazu, u kojem jc u najte�em trenutku kada se hrvatski narod u Bosni i
Hercegovini hori ne samo za ravnopravnost nego i opstojnost, dao do znanja da �e.
ako do�e na vlast, potpuno di�i ruke od Hrvala u BiH i prepustiti ih njihovoj
gorkoj sudbini.
To jc u potpunoj suprotnosti s Ra�anovom politikom, koji ie, iako ne uvijek
dovoljno �vrsto i odlu�no, ipak branio in-icrcsc Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Podsje�am da me u ime
Vlade i koalicije �est stranaka dva puta slao u Bosnu i Hercegovinu u najte�im
trenutcima. Prvi pul kada se trebalo suprotstaviti izbornom in�enjeringu suprotno
hrvatske predstavnike u Dom naroda. Drugi put, usprkos �estokom protivljenju Vesne
ta ukidanje prava Hrvatima da sami
iraju svoje f
u Don
.oki" jc napravio jo� jedan krupan korak radikalne promjene Ra�anove politike.
Ra�an jc uvijek imao rezerve prema SDP-u Bosne i Hercegovine zbog njegove
protuhrvatske politike, a posebno prema polrasajim* SDP-a Bosne i Hercegovine da
glasovima Bo�njaka i Srba izaberu hrvatske predstavnike umjesto Hrvata. Svojim
posjetom 5DP-u BiH, posebno demonstriranjem istomisljenistva sa �eljkom KomSi�em
koji je glasovima Bo�njaka i Srba a ne glasovima Hrvata izabran nelegalno i
nelegitimno suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine za �lana Predsjedni�tva Bosne i
Hercegovine, navodno u ime hrvatskog naroda. Zoran Milanovi� potpuno je
diskreditirao dosada�nju Ra�anovu politi�ku strategiju. Milanovi� je dao potporu
sada�njem nelegitimnom stanju u Bosni i Hercegovini u kojem suprotno Ustavu
Bo�njaci imaju fakti�no dva �lana Predsjedni�tva - Srbi jednog, a Hrvati nijednog.
Dao je potporu �eljku KomSi�u titoistu, koji i dalje ima
Hercegovine koji je �ak za Doris Pack rekao da ..sva�a narode u Bosni i
Hercegovini" jer je ustala u obranu ravnopravnosti hrvatskoga naroda.
Sinkronizirano na istoj je crti djelovala i Vesna Pusi�, koja je u intervjuu
sarajevskom Oslobo�enju ponovila sve svoje protuhrvatske stavove koje nikada Ra�an
i SDP nisu podr�avali.
pu i'
JI pli|1 li!!
1 ! Ii iiiSiillH�HMim
||jl!|l� 11%
lili lili!
iliilii
i
litp
i lilt 1|1 !
pH*
ili I!
I.
H. Hi
111
ili
ir
- }l�fMI
l! I i
. .'!Ili
1 �llHli
III
!t�a
I
!t�.
!1
III �f��lll lidi I 1 111
-llil ilSiij jt! �J�lll.
Si��llJ�llI��llliJ.i�iÎilll
�
U Sii
mil
11 i j i j li�ii i sili�l�
pii��iUl�ii�il
. �iii i 11
i-1!UPp� If
I ^!tfPi!li!f!!t�!t!!I!
�l
!p ili
if1 i
XII. SMRTNI SKOK MESI�EVIH GLORIF1KATORA
1. Mesi�evci protiv Mesi�a
Je li se Stjepan Mesi� bitne promijenio. Je H lek sada postao �esrabihzalor
Hrvalske ih ic slu�aj Zagorce - Pcrkovi� - Me-�,i� logi�an nastavak Mcsi�cve pol
itike. odnosno rnesi�izma kao novug balkanizma i sro?aiari|j moralnih politi�kih
na�ela?
S obzirom na to da se Stapan Mesi� nije bitno promijenio, �to �u argumentima
dokazan, neba odgovoriti na pitanje za�lo je tek sada do�ao na udar liberalno
lijevih novinara koji su ga godinama slavili kao velikog reformatora, stabilizatora
demokracije i europeizacije Hrvatske, koji su ga bezrezervno podr�avali u
ostvarivanju njegovog �ivotnog cilja - provo�enju radikalne detu�manizacije'? S
obzirom na hvalospjeve koje su Mesi�u pisali ipak je pomalo iznena�uju�e da Bu
Jelena Lovri�, Branko Miji�, Davor Bulkovi� i drugi do�li na sli�ne pozicije u
odnosu na Mesi�a na kojima smo oduvijek bili mi njegovi kriti�ari.
i primjer Jelena Lovri�, kao veliki podr�avatelj
Mesi
ovoj 0|
�ak je i naj�e��i i naj beskrupuloznu i osporavatelj Franje Tu�mana - Branko Miji�
iz Novog lista - ina�e hvalitelj i propagator Stjepana Mesi�a i njegove radikalne
detu�manizacije, napisao da je Stjepan Mesi� gori od Tu�mana i da �e iza Tu�mana
povijesno ostati Hrvatska dr�ava kao njegovo veliko djelo, a da �e iza Mesi�a
ostali veliko ni�la.
1 Davor Butkovi� sada napada Mesi�a i izme�u ostalog pi�e. ,.U proteklih sedam
godina predsjednik Republike po�inio je, na�alost, �itav niz sli�nih pogre�aka, od
kojih su neke uistinu imale le�e me�unarodne posljedice".
Dakle veliki �zaljubljenici" u Mesi�a otkrivaju u stvari toplu vodu, dolaze na
pozicije nas Mesi�evih kriti�ara, odnosno prihva�aju ono zbog �ega su nas �estoko
napadali i bezbroj puta izvrije�ali kada smo se usudili napisati ono Ito oni danas
pi�u i priznaju.
m po-
li njegovim krivokletstvom kao svjedoka na Ha�kom sudu. Od tada sve �to Stjepan
Mesi� radi sustavno je nastojanje da se manipulacijom i krivotvorinama njegovo
krivokletstvo i neistinito ha�ko svjedo�enje pretvori u �istinu", da se naknadno
doka�e da je bio u pravu te da je zato provo�enje radikalne detu�manizacije u
interesu Hrvatske i
Bez obzira na motive, mislim da jc va�no �to kona�no i njegovi medijski hvalitelji
i glorifikatori po�inju otkrivati istinu o Stjepanu Mesi�u. Bilo bi bolje da su to
otkrili ranije, ali, kako narod ka�e, �bolje ikad nego nikad".
Dodu�e, dugo im je trebalo da kona�no shvate da smo mi Mesi�evi kriti�ari bili u
pravu. Danas i najve�i njegovi bezrezervni podupiratelji pi�u da predsjednik Mesi�
�sebe smatra apsolutno nepogre�ivim", da ..bilo kakvu primjedbu na svoj ra�un
do�ivljava kao neprijateljski �in", odnosno da svaku u kriliku progla�ava s
pozicije predsjedni�ke ncipijdnih, bolesnih, niskih i ne�asnih poriva" (svi citati
iz teksta Jelene Lovri� |.
XII. SMRTNI SKOK MESI�EVIH GLORIFIKATORA
Je li se Stjepan Mesi� bilno promijenio, je li tek 'ada posrao sic logi�an nastavak
Mesi�eve politike, odnosno mcsicizma kao
�to �u argumentima dokazali, neba odgovoriti na pitanje za�to je tek sada do�ao na
udar liberalno lijevih novinara koji su ga godinama slavili kao velikog
reformatora, stabilizatora demokracije i europeizacije Hrvatske, koji su ga
bezrezervno podr�avali u ostvarivanju njegovog �ivotnog cilja - provo�enju
radikalne detu�manizacije? S obzirom na hvalospjeve koje su Mesi�u pisali ipak je
pomalo iznena�uju�e da su Jelena Lovri�, Branko Miji�, Davor Butkovi� i drugi do�li
na sli�ne pozicije u odnosu na Mesi�a na kojima smo oduvijek bili mi njegovi
kriti�ari.
Tako na primjer Jelena Lovri�, kao veliki podr�avatelj Mesi�a u njegovoj opsesiji
nu�nosti diskreditiranja Franje Tu�mana, napisala je ni manje ni vi�e ,,mic po mic
i Stipe Mesi� pao je na poziciju svojeg prethodnika" (Franje Tu�-
�akje i naj�e��i i najbeskrupulozniji osporavatelj Franje Tu�mana - Branko Miji� iz
Novog lista - ina�e hvalitelj i propagator Stjepana Mesi�a i njegove radikalne
detu�manizacije, napisao da je Stjepan Mesi� gori od Tu�mana i da �e iza Tu�mana
ostati veliko ni�la
I Davor Butkovi� sada napada Mesi�a i izme�u ostalog pi�e. ,,U proteklih sedam
kojih su neke uistinu imale te�e me�unarodne posljedice".
napadali i bezbroj puta izvrije�ali kada smo se usudili napisati ono �to
s\oju politi�ku slralegijii i laknku. daje i danas na istim pozicijama na kojima je
bio i IWN godine, kada je shorcn mesi�izam njegovim krivokletstvom kao svjedoka na
Ha�kom sudu. Od tada sve �to Stjepan Mesi� radi sustavno je nastojanje da se
manipulacijom i krivotvorinama njegovo krivokletstvo i neistinito ha�ko svjedo�enje
pretvori u �istinu", da se naknadno doka�e da je bio u pravu te da je zato
provo�enje radikalne detu�manizacije u interesu Hrvatske i hrvatskog naroda.
Bez obzira na motive, mislim da je va�no �to kona�no i njegovi medijski hvalitelji
Otkrili ranije, ali, kako narod ka�e, �bolje ikad nego nikad",
pravu. Danas i najve�i njegovi bezrezervni podupiratelji pi�u da predsjednik Mesi�
�sebe smatra apsolutno nepogre�ivim", da �bilo kakvu primjedbu na svoj ra�un
do�ivljava kao neprijateljski �in", odnosno da svaku argumentiranu kritiku
progla�ava s pozicije predsjedni�ke mo�i �proizvodom neprincipijelnih, bolesnih,
niskih i ne�asnih poriva" (svi citati iz teksta Jelene Lovri�).
XII. SMRTNI SKOK MESI�EVIH GLORIFIKATORA
Je li sc Stjepan Mesi� bitno promijenio, je li tek sada postao dcstabili7ator
Hrvatske - ili je slu�aj Zagorec Pcrkovi� Mesi� logi�an nastavak Mesi�eve politike,
odnosno mesi�izma kao novog balkanizma i srozavanja moralnih polili�kih na�ela?
S obzirom na lo da se Sljepan Mesi� nije bitno promijenio. Sto �u argumentima
dokazati, treba odgovoriti na pitanje za�to je tek sada do�ao na udar liberalno
lijevih novinara koji su ga godinama slavili kao velikog reformatora, stabilizatora
demokracije i europeizacije Hrvatske, koji Su ga bezrezervno podr�avali u
ostvarivanju njegovog �ivotnog cilja - provo�enju radikalne detu�manizacije? S
obzirom na hvalospjeve koje su Mesi�u pisali ipak je pomalo iznena�uju�e da su
Jelena Lovri�, Branko Miji�. Davor Butkovi� i drugi do�li na sli�ne pozicije u
odnosu na Mesi�a na kojima smo oduvijek bili mi njegovi kriti�ari.
Tako na primjer Jelena Lovri�, kao veliki podr�avatelj Mesi�a u njegovoj opsesiji
nu�nosti diskreditiranja Franje Tu�mana, napisala je ni manje ni vi�e �mic po mic i
Slipe Mesi� pao je na poziciju svojeg prethodnika" (Franje Tu�-
�ak je i naj�e��i
osporavatelj Franje
I u�mana - Branko Miji� iz Novog lu propagator Stjepana Mesi�a i njegove radikalne
di zacije, napisao da je Stjepan Mesi� gori od Tu�mana i da �e iza Tu�mana
ostati veliko ni�ta.
I Davor Butkovi� sada napada Mesi�a i izme�u ostalog pi�e. ,,U proteklih sedam
kojih su neke uistinu imale te�e me�unarodne posljedice".
napadali i bezbroj puta izvrije�ali kada smo se usudili napisati ono Sto
Tvrdiir
<c Mesi� r strategiju
,ovim krivokletstvom kao svjedoka na HaS-tada sve Sto Stjepan Mesi� radi sustavno
je e manipulacijom i krivotvorinama njegovo neistinito ha�ko svjedo�enje pretvori u
�isti-
Bez obzira na motive, mislim da je va�no �to kona�no i njegovi medijski hvalitelji
otkrili ranije, ali, kako narod ka�e, �bolje ikad nego nikad".
pravu. Danas i najve�i njegovi bezrezervni podupiraielji pi�u da predsjednik Mesi�
�sebe smatra apsolutno nepogre�ivim", da �bilo kakvu primjedbu na svoj ra�un
do�ivljava kao neprijateljski �in", odnosno da svaku argumentiranu kritiku
progla�ava s pozicije predsjedni�ke
2. Mesi�izam je novi opasni oblik balkanizma
Dugo im jc trebalo da shvate da nije dobro ako predsjednik Republike o svemu
govori, a vrlo malo ka�e. da nije dobro ako govori i o onom o �emu treba �utjeti, o
�emu nema pravo govoriti, da nije dobro ako o istim stvarima vrlo razli�ito govori,
da nije dobro ako se mije�a u procese koji su izvan njegove ustavne nadle�nosti.
�ak su mu dugo vremena tolerirali da
grdmjim rije�ima, prav im uli�arskim rje�nikom nedostojnim predsjednika dr�ave.
Povod za suo�avanje najtvr�ih mesiccvaca s (im gorkim istinama o Mesi�u bile su
posljednje nedosljednosti, gatovi i krupni proma�aji predsjednika Mesi�a izazvani
njegovom opsesijom da po svaku cijenu i svim sredstvima, dopu�tenim
izvaninstitucionalntm, moralnim i nemoralnim, u prljavoj trgovini s optu�enim
Zagorcem za letka kriminalna djela poku�a dobiti bilo kakve papire i dokumente za
diskreditaciju svih bitnih ljudi Tu�manuvc Hrvatske, odnosno za svoju opasnu tezu
da je Tu�manova Hrvatska utemeljena ne samo na ratnom zlo�inu, nego i na
kriminalnoj pretvorbi i plja�ki hrvatskoga naroda u kojoj je sudjelovao dr�avni
vrh,
O kakvim se namjerama radilo pokazuju naslovi u novinama i izvodi iz transkripata
razgovora Zagorac-Perkovi�. Na primjer Ve�ernji list na cijele dvije stranice
donosi naslov �Sastali se radi trgovine", Ili naslov �Tu�man i Valenti� za
(Zagor�evu) slobodu".
Za�to gaje Mesi� poslao na prljavu trgovinu sa Zagorcem govori sam Perkovi�; �Nas
zanima pri�a iz tog vremena, pri�a o podacima o skupljanju novca u inozemstvu ...
ne treba robovati samo oru�ju, pro�iriti �u pri�u i na privatizaciju ... krenimo
redom. Sve. Ni prema kome nema rezerve ,,. govo-
predsjedniku".
Jutarnji list od 2K. srpnja 2007. preko dvije stranice masnim slovima postavlja
pitanje o kome su govorili Zagorce i Perkovi� i odgovora: Sanader, Greguri�,
Pa�ali�, Skegro. Degoncija, �eimak, �uok, Pertra�, Lukovi�, Zubak, Rojs,
Tomljenovi� ...
3. Mesi� treba oti�i
Zanimljive su izjave Dra�ena Budi�e koie Ve�em|i hsi objavljuje preko cijele prve
stranice .Mesic treba onci" odnosno �predsjednik Mesi� izvor je politi�ke
nestabilnosli", kao i biv�eg predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Krunis-lava
Ohii�a: �Mesi� je sru�io pravni poredak" le izjava �Mesi� treba dati ostavku ili ga
treba smijeniti"
Uhva�en i �snimljen'", nadigran u svojim omiljenim �pijunsko obavje�tajnim igrama i
manipulacijama transknp-tima, Mesi� je i sam postao �rtva transkripata, pa se mo�e
parafrazirati narodna izreka �tko se ma�a la�a, od ma�a i
i pogiba".
Uhva�en u poku�aju izvanustavnog djelovanja Mesi� se ponaSa kao �ovjek uhva�en u
kra�i luka koji tvrdi �nisam krao luk, nego sam se samo dr�ao za luk da me vjetar
ne odnese". Mesi� u panici poku�ava svojim starim proku�anim trikovima preokrenuti
situaciju u svoju korist, kao �to mu je to uvijek uspijevalo. Uspijevalo mu je jer
je imao bezrezervnu podr�ku medija, pa i politi�kih stranaka koje su njegove gafove
pretvarali u vrlinu. Ovaj put dio medija ne Samo da mu nije dao podr�ku nego
uvrije�eni njegovim kritikama �estoko su mu uzvratili, stoje opet jo� vi�e izazvalo
nervozu i Mesi�ev gnjev, te je po�eo �initi jo� ve�e gre�ke, cijelu seri-
Dugo im je trebalo da shvale da nije dobro ako predsjednik Republike o svemu
govori, a vrlo malo ka�e. da nije dobro ako govori i o onom o �emu neba �utjeti, o
�emu nema pravo govorio, da nije dobro ako o istim stvarima vrh) razli�ito govori,
i>rdni|im niecima, pravim uli�arskim rje�nikom nedostojnim predsjednika dr�ave.
istinama o Mesi�u bile su posljednje nedosljednosti, gatovi i krupni proma�aji
predsjednika Mesi�a izazvani njegovom opsesijom da po svaku cijenu i svim
sredstvima, dopu�tenim i nedopu�tenim, ustavnim i neustavnim, institucionalnim i
izvamnstitucionalnim, moralnim i nemoralnim, u prljavoj trgovini s optu�enim
Zagorcem za teSka kriminalna djela poku�a dobiti bilo kakve papire i dokumente za
diskreditaciju svih bitnih ljudi Tu�manove Hrvatske, odnosno za svoju opasnu tezu
da je Tu�manova Hrvatska utemeljena ne samo na ratnom zlo�inu, nego i na
kriminalnoj pretvorbi i plja�ki hrvatskoga naroda u kojoj je sudjelovao dr�avni
vrh.
donosi naslov �Sastali se radi trgovine". Ili naslov �Tu�man i Valenti� za
Za�lo ga je Mesi� poslao na prljavu Irgovinu sa Zagorcem govori sam Perkovi�: �Nas
zanima pri�a iz log vremena, pri�a o podacima o skupljanju novca u inozemstvu ...
ne treba robovali samo oru�ju, pro�iriti �u pri�u i na privalizaciju ... krenimo
redom. Sve. Ni prema kome nema rezerve ... govo-
rim o ministrima, o premijeru, a mo�da i o samom pokojnom predsjedniku".
Jutarnji list od 28. srpnja 2007. preko dvije stranice masnim slovima postavlja
pitanje o kome su govorili Zagorec i Perkovi� i odgovora: Sanader, Greguri�,
Pa�ali�. Skegro, Degoncija, �ermak, �trok, Pertra�, Lukovi�, Zubak,
Rojs,Tomljenovi� ...
Zanimljive su izjave Dra�ena Budi�e koje Ve�ernji list
nosno �predsjednik Mesi� izvor je politi�ke nestabilnosti", kao i biv�eg
predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Krunis-lava Ohii�a: �Mesi� je sru�io pravni
poredak" te izjava �Mesi� treba dati ostavku ih ga treba smijeniti".
Uhva�en i �snimljen", nadigran u svojim omiljenim �pijunsko obavje�tajnim igrama i
manipulacijama transkrip-tima, Mesi� je i sam postao �rtva transkripata, pa se mo�e
parafrazirati narodna izreka �tko se ma�a la�a, od ma�a i pogiba", izrekom �tko se
transkripata la�a od transkripata i pogiba".
Uhva�en u poku�aju izvanustavnog djelovanja Mesi� se pona�a kao �ovjek uhva�en u
je imao bezrezer-
gafove pretvarah u vrlinu. Ovaj put dio medija ne samo da mu nije dao podr�ku nego
uvrije�eni njegovim kritikama �estoko su mu uzvratili, stoje opet jo� vi�e izazvalo
nervozu i Mesi�ev gnjev, te je po�eo �inili joS ve�e greikc. cijelu sen-
Dugo im je Irebalo da shvate da nije dobro ako predsjednik Republike o svemu
govori, a vrlo malo ka�e, da nije dobro ako govori i o onom o �emu treba Sujeti, o
�emu nema pravo govoriti, da nije dobro ako o istim stvarima vrlo razli�ita govori,
istinama o Mesi�u bile su posljednje nedosljednosti, gafovi i krupni proma�aji
predsjednika Mesi�a izazvani njegovom opsesijom da po svaku cijenu i svim
sredstvima, dopu�tenim i nedopu�tenim, ustavnim i neustavnim, institucionalnim i
govini s optu�enim Zagorcem za te�ka kriminalna djela poku�a dobiti bilo kakve
papire i dokumente za diskredilaciju svih bitnih ljudi Tu�manove Hrvalske, odnosno
za svoju opasnu lezu da je Tu�manova Hrvatska utemeljena ne samo na ratnom zlo�inu,
nego i na kriminalnoj pretvorbi i plja�ki hrvatskoga naroda u kojoj je sudjelovao
dr�avni vrh.
donosi naslov �Sastali se radi trgovine". Hi naslov �Tu�man i Valenti� za
Za�to gaje Mesi� poslao na prljavu irgovinu sa Zagorcem govori sam Perkovi�: �Nas
zanima pri�a iz tog vremena, pri�a o podacima o skupljanju novca u inozemstvu ,,.
ne treba robovati samo oru�ju, pro�iriti �u pri�u i na privatizaciju ... krenimo
redom. Sve. Ni prema kome nema rezerve ... govo-
rim o ministrima, o premijeru, a mo�da i o samom pokojnom predsjedniku".
Jutarnji list od 23. srpnja 2007. preko dvije stranice masnim slovima postavlja
pitanje o kome su govorili Zagorec i Perkovi� i odgovora: Sanader, Greguri�,
Pa�ali�, Skegro, Degoncija, �ermak,�trok,
Pertra�,Lukovi�,Zubak,Rojs,Tomljenovi� ...
Zanimljive su izjave Dra�ena Budi�e koje Ve�ernji list
nosno �predsjednik Mesi� izvor je politi�ke nestabilnosti", kao i biv�eg
predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Kreni s-lava Ohii�a: �Mesi� je sru�io pravni
poredak" te izjava �Mesi� treba dati ostavku ili ga treba smijeniti"
Uhva�en i �snimljen", nadigran u svojim omiijetutn �pijunsko obavje�tajnim igrama i
manipulacijama transkrip-tima, Mesi� je i sam postao �rtva iranskripata, pa se mo�e
parafrazirali narodna izreka ..tko se ma�a la�a, od ma�a i pogiba", izrekom �tko se
transkripata la�a od transkripata
Uhva�en u poku�aju izvanustavnog djelovanja Mesi� se pona�a kao �ovjek uhva�en u
je imao bezrezervnu podr�ku medija, pa i politi�kih stranaka koje su njegove gafove
pretvarali u vrlinu. Ovaj put dio medija ne samo da mu nije dao podr�ku nego
uvrije�eni njegovim kritikama �estoko su mu uzvratili, Sto je opet joS vi�e
izazvalo nervozu i Mesi�ev gnjev, te je po�eo �initi jo� ve�e gre�ke, cijelu seri-
i" dodao nekoli
kapilarnih
Mesi� suprotno transkriptima tvrdi da je na tajni sastanak sa Zagorcem pristao na
veliko Zagorcevo insistiranje i tra�enje. Sto rte proizlazi iz transkripata, �ak
suprotno. Uostalom, �ak i kada bi bila istina daje Zagorce tra�io i nudio prljavu
trgovinu, to nije opravdanje da se predsjednik dr�ave upu�ta u slanje svoga
savjetnika na tajni sastanak u drugu
Umjesto da prizna pogre�ku i ispri�a sc hrvatskoj javnosti. Mesi� �ini nove
pogre�ke i pada u nove proturje�nosti. Tvrdi da ga je Zagorce htio nasamariti �ime
se do kraja razotkrio, jer se s pravom gra�ani pitaju kakav je to predsjednik
kojega mo�e nasamariti optu�enik za letka krivi�na djela, odnosno kakav je to
predsjednik koji ne mo�e procijeniti da je �tetno za Hrvatsku slanje svoga
savjetnika na tajni sastanak u neku drugu dr�avu.
Kada je otkriven, snimljeni kada je istina po�ela izlaziti u javnost, Mesi�
brzopleto optu�uje prijateljsku dr�avu i njezine banke da su oplja�kali Hrvatsku,
�to izaziva konsternaciju prijateljske Austrije. Na�alost, sve hrvatske dr�avne
institucije i politi�ke stranke �ute i ni�ta ne poduzimaju da se gre�ke isprave i
Mesi� zaustavi u svom protuustavnom djelovanju. Javljaju se poltroni svih vrsta,
uklju�uju�i pravne stru�njake, koji poku�avaju obraniti i neobranjivo - �to
pokazuje daje u Hrvatskoj na djelu i duhovna korupcija.
Mesi� u svojoj bahatosti i nepogre�ivosti ide joS dalje - i prijeti se da �e
umjesto smjene svoga savjetnika, kojeg je Zagorac nadigrao u svakom pogledu,
unaprijediti i postaviti za nadsavjetnika.
Takvim svojim postupcima predsjednik Mesi� ovaj je put izazvao protiv sebe i one
koji su ga bezrezervno podr�avali i
hvalili i koji su veli�ali sve njegove proma�aje i gafove. Zato su i sada�nji novi
Mesi�evi kriti�ari djelomi�ni krivci njegova pona�anja, jer su kod predsjednika
Mesi�a stvorili osje�aj velike mo�i, nedodirljivosti i nepogre�ivosti.
lako i dalje tvrdim da i ovi novi doga�aji kojima se Mesi� jo� vise diskreditirao
nisu ni�ta novo, odnosno da su logi�an nastavak njegove dosada�nje politike, ipak
su oni va�ni jer je prvi put u hrvatskim medijima otvorena kriti�ka rasprava o
odnosno preobra�enika od hvalitelja u kriti�are brani Mesi�a i njegovu veliku ulogu
koju je odigrao, tvrde�i da ovo �io se sada doga�a nije nastavak Mesi�eve politike
nego je bitno odstupanje od dosada�nje dobre i uspje�ne Mesi�eve politike.
Suprotno tome tvrdim da su najnoviji doga�aji jo� jedan dokaz postojanja mesi�izma,
o �emu sam Op�irno pisao u svojoj knjizi Predsjednik protiv predsjednika.
U toj knjizi brojnim sam argumentima dokazao da je me-si�izam vrlo opasna
antidemokratska pojava i da mu se je potrebno energi�no suprotstavljati,
Bit mesi�izma u odstupanju je od politike kao djelovanja
Aktualni hrvatski predsjednik svojim pona�anjem, svojim �ivotnim stilom i
politi�kim i dr�avni�kim djelovanjem stvorio je novi cjeloviti koncept poimanja
politike, koji sam naz-
Umjesto slu�enja interesima javnosti, aktualni hrvatski predsjednik stavlja svoje
interese u centar svoje politike. Umjesto da dan i no� radi za op�e dobro, da sc
pridr�ava Ustava i
ju pogre�aka, tako daje nizu svojih ..bisera" dodao nekoliko kapitalnih.
Mesi� suprotno transkriptima tvrdi da je na tajni sastanak sa Zagorcem pristao na
veliko Zagorcevo insistiranje i tra�enje, �to ne proizlazi iz transkripata, �ak
suprotno. Uostalom, �ak i kada bi bila istina daje Zagorec tra�io i nudio prljavu
savjetnika na tajni sastanak u drupu
te�ki kr
unal
Umj
Mesi�evi kriti�ari djelomi�ni krivci njegova pona�anja, jer su kod predsjednika
Mesi�a stvorili osje�aj velike mo�i, nedodirljivosti i nepogre�ivosti.
Iako i dalje tvrdim da i ovi novi doga�aji kojima se Mesi� jo� vi�e diskreditirao
nisu ni�ta novo, odnosno da su logi�an nastavak njegove dosada�nje politike, ipak
su oni va�ni jer je prvi put u hrvatskim medijima otvorena kriti�ka rasprava o
mcsi�izmu. DoduSe, i dalje ve�ina nov ih Mesicev ih kriti�aru
i pogrei
.e pogrei
i l\i
eliku uli
igu k.
da ga je Zagorec htio nasamariti �ime se jer se s pravom gra�ani pitaju kakav je to
mo�e nasamariti optu�enik za te�ka krivi�na djela, odnosno kakav je to predsjednik
koji ne mo�e procijeniti daje �tetno za Hrvatsku slanje svoga savjetnika na tajni
sastanak u neku drugu dr�avu.
Kada je otkriven, snimljen i kada je istina po�ela izlaziti u javnost, Mesi�
institucije i politi�ke stranke Sute i ni�ta ne poduzimaju da sc gre�ke isprave i
Mesi� zaustavi u svom protuustavnom djelovanju. Javljaju sc poltroni svih vrsta,
uklju�uju�i pravne stru�njake, koji poku�avaju obraniti i neobranjivo - �to
pokazuje daje u Hrvatskoj na djelu i duhovna korupcija,
Mesi� u svojoj bahatosti i nepogre�ivosti ide jo� dalje - i prijeti se da �e
unaprijediti i postaviti za nadsavjetnika.
Takvim svojim postupcima predsjednik Mesi� ovaj je put izazvao protiv sebe i one
koji su ga bezrezervno podr�avali i
odstupanje od dosada�nje dobre i uspje�ne Mesi�eve politike.
Suprotno tome tvrdim da su najnoviji doga�aji jo� jedan dokaz postojanja mesi�izma,
o �emu sam op�irno pisao u svojoj knjizi Predsjednik proliv predsjednika.
antidemokratska pojava i da mu se je potrebno energi�no suprotstavljali.
Bit mesi�izma u odstupanju je od politike kao djelovanja za op�e dobro.
politi�kim i dr�avni�kim djelovanjem stvorio je novi cjeloviti koncept poimanja
politike, koji sam naz-
ju pogre�aka, tako daje nizu svojih �bisera" dodao nekoliko
Mesi� suprotno transkriptima tvrdi daje na tajni sastanak sa Zagorcem pristao na
veliko Zagorcevo inzistiranje i tra�enje, �to ne proizlazi iz transkripata, �ak
suprotno. Uostalom, �ak i kada bi bila istina da je Zagorec tra�io i nudio prljavu
savjetnika na tajni sastanak u drugu dr?avu s �ovjekom cije izru�enje Hrvatska
tra�i i koji je op-
Mesi� �ini nove pogre�ke i pada u nove proturje�nosti. Tvrdi da ga je Zagorec htio
nasamariti Cime se do kraja razotkrio, jer se s pravom gra�ani pitaju kakav je to
predsjednik kojega
Mesi�evi kriti�an djelomi�ni krivci njegova pona�anja, jer su kod predsjednika
Mesi�a stvorili osje�aj velike mo�i, nedodirljivosti i nepogre�ivosti,
lako i dalje tvrdim da i ovi novi doga�aji kojima se Mesi�
kakav je to predsjednik koji ne mole procijeniti daje �tetno za Hrvatsku slanje
svoga savjetnika na tajni sastanak u neku drugu dr�avu.
Kada je otkriven, snimljen i kada je istina po�ela izlaziti u javnost, Mesi�
institucije i politi�ke stranke �ute i ni�ta ne poduzimaju da se gre�ke isprave �
Mesi� zaustavi u svom protuustavnom djelovanju. Javljaju se poltroni svih vrsta,
uklju�uju�i pravne stru�njake, koji poku�avaju obraniti i neobranjivo - Sto
pokazuje da |e u Hrvatskoj na djelu i duhovna korupcija.
Mesic u svojoj bahatosti i nepogre�ivosti ide joS dalje - i prijeti se da �e
unaprijediti i postaviti
je dobre iuspjeSne Mesi�eve politike. Suprotno tome tvrdim da su najnoviji doga�aji
jal jedan dokaz postojanja mesi�izma. o �emu sam op�irno pisao u svojoj knjizi
antidemokratska pojava i da mu se je potrebno energi�no suprotstavljali.
Bit mesi�izma u odstupanju je od politike kao djelovanja za op�e dobro.
politi�kim i dr�avni�kim djelovanjem stvo-
e.kojis
4. Za�to stalno i o�tro kritiziram predsjednika Mesi�a?
Umjesto slu�enja interesima javnosli, aktualni hrvatski pn sjednik stavlja svoje
interese u centar svoje politike. Umje da dan i no� radi za op�e dobro, da se
pridr�ava Ustav
zakona i da svojim moralnim likom svijetli kao zvijezda repatica, predsjednik Mesi�
sustavno krti Ustav i zakon, a svoje djelovanje usmjerava na svoju osobnu korist
Umjesto da se bori za istinu, postaje neprijatelj istine i spreman je lagati. �to i
vi�estruko fini radi zadovoljavanja svojih interesa i u korist vlastite karijere.
O biti mesi�izma mnogo sam loga ve� napisao. Zato �u ovdje samo re�i jo� nekoliko
re�enica za�to je mesi�izam
opas;
) Mesi
mi�ljenje ljudi. Mnogi ga slijede i opona�aju. Budu�i da je vrlo popularan i budu�i
da svaki dan govori i komentira sve �to se doga�a, njega ljudi opona�aju i zato se
epidemija mesi�izma �iri Hrvatskom, zato je Hrvatska puna malih Mesi�a koji
prihva�aju njegov politi�ki stil.
Prigovaraju mi neki moji kriti�ari da se previ�e bavim kritiziranjem predsjednika
Mesi�a i da bi bilo vrijeme da ga pustim na miru. Drugi mi opet ka�u da moram
paziti kako u svojoj kritici Mesi�cve opsjednutosti diskvalificiranjem Franje
Tu�mana i njegova djela ne obolim od iste bolesti kao i Mesi�, odnosno ne po�nem
subjektivno raditi Mesi�u ono �to on ve� godinama radi Tu�manu. Mislim da su
kritike neopravdane, jer se radi o potpuno druk�ijim pozicijama. Mesi� u svojoj
opsjednutosti Tu�manom i poku�ajima njegove diskreditacije i kriminalizacije ima
dr�avni�ku mo�, a ja u svojoj kritici Mesi�a imam samo argumente. Govorim i pi�em,
iznosim argumente koji se mogu opovrgnuti ako su neto�ni i iza kojih ne stoji
politi�ka sila i mo�. �ak mogu te�i da ima i opasnijih i lo�ijih politi�ara u
Hrvatskoj od aktualnog predsjednika. Me�utim, upravo zato �to je predsjednik ve� u
drugom mandatu, �to bitno utje�e na dru�tvene procese,
smatram da prema njegovim pogre�kama moramo biti puno o�triji * jer one nanose
veliku Sletu i mogu bitno ugroziti hrvatske nacionalne interese. Zbog svega toga
smrtni skok nekih Mesi�evih medijskih glorilikalora i njihova kritika svoga uzora i
ideala va�an je za dru�tvena i politi�ka kretanja u Republici Hrvatskoj.
zakona i da svojim moralnim likom svijetli kao zvijezda repatica, predsjednik Mesi�
sustavno kr�i Ustav i zakon, a svoje djelovanje usmjerava na Svoju osobnu korist.
Umjesto da se bori za istinu, postaje neprijatelj istine i spreman je lagati, �to i
vi�estruko �ini radi zadovoljavanja svojih interesa i u korist vlastite karijere.
O biti mesi�izma mnogo sam toga ve� napisao. Zato �u ovdje samo re�i jo� nekoliko
re�enica za�to je mesi�izam
smatram da prema njegovim pogre�kama mc o�triji - jer one nanose veliku �tetu i
mogu bi valske nacionalne interese. Zbog svega loga sn Mesi�evih medijskih
glorilikalora i njihovi uzora i ideala va�an je za dru�tvena i polit Republici
Hrvatskoj.
e proce:
ponai
mi�ljenje ljudi. Mnogi ga slijede i opona�aju. Budu�i daje vrlo popularan i budu�i
Mesi�a i da bi bilo vrijeme da ga pustim na mini. Drugi mi opet ka�u da moram
pazili kako u svojoj kritici Mesi�eve opsjednutosti diskvalificiranjem Franje
dr�avni�ku mo�, a ja u svojoj kritici Mesi�a imam samo argumente. Govorim i pi�em,
politi�ka sila i mo�. �ak mogu re�i da ima i opasnijih i lo�ijih politi�ara u
drugom mandatu, �io bitno utje�e na dru�tvene procese,
zakona i da svojim moralnim likom svijetli kao zvijezda repa-
djelovanje usmjerava na svoju osobnu korist. Umjesto da se bori za istinu, postaje
neprijatelj istine i spremanje lagati, �to i vi�estruko �ini radi zadovoljavanja
svojih interesa i u korisl
O biti mesi�izma mnogo sam top ve� napisao. Zato �u ovdje samo re�i jo� nekoliko
re�enica za�to je mesi�izam opasan kao novi oblik balkanizma i ru�enja temeljnih
vrednota politike kao borbe /.& op�e dobro. Mesi�izam je opasan
mi�ljenje ljudi. Mnogi ga slijede i opona�aju. Budu�i daje vrlo popularan i budu�i
Mesi�a i da bi bilo vrijeme da ga pustim na miru. Drugi mi opet ka�u da moram
pazili kako u svojoj kritici Mesi�eve opsjednutosti diskvalificiranjem Franje
dr�avni�ku mo�, a ja u svojoj kritici Mesi�a imam samo argumenle. Govorim i pi�em,
politi�ka sila i mo�, �ak mogu re�i da ima i opasnijih i lo�ijih politi�ara u
drugom mandatu. Sto bitno utje�e na dru�tvene procese.
smatram da prema njegovim pogre�kama moramo bili puno o�triji - jer one nanose
veliku �tetu i mogu bitno ugrozili hrvatske nacionalne interese. Zbog svega toga
smrtni skok nekih Mesi�evih medijskih glorifikatora i njihova kritika svoga uzora i
ideala va�an je za dru�tvena i politi�ka kretanja u
Republici Hrvatskoj.
XIII. PETA KOLONA KRIVOTVORI PRO�LOST
ive ono veliko �io smo kao narod ostvarili, ali i sve ono Pro�lost je onakva kakva
se i dogodila. Dio na�e pro�-:esu i Jasenovac i Bleiburg, i krvavi hrvatski mostovi
Ijenog, ideolo�ki podijeljenoga hrvatskoga naroda. Na i te pro�losti treba
izvla�iti pouke da nam se krvava jst ne bi ponovila. Potrebno je suo�iti se s
istinom i sa m je pomirba ali je
�r. Arri.
1. Mjesec hrvatske pomirbe
Profesore, mjesec svibanj u hrvatskoj povijesti ima simboliku. To je mjesec i
hrvatske pobjede, ali i stradi njemu smo do�ivjeli Bleiburg i antifa�isti�ko oslob
Hrvatske istodobno, ali i nezaboravno progla�enje vi na�kog Hrvatskog sabora 1990.
Mogli bismo ga nazva secom hrvatske pomirbe. Kako Vi do�ivljavate Ta svib
simboliku?
Ne samo svaki �ovjek nego i svaki narod svoj identiti graditi samo na pro�le
to je covjt
-.kova i
ova bit, t
�ivota, tako je i pro�lost hrvatskoga ni naroda. Ako se ukine pro�lost, ako se
losti. Primjerice, inzistira se da Vukovarci zaborave �to se je doga�alo i da �ive
u novome bratstvu sa Srbima, �ak se ka�e, ne bi trebalo uop�e spominjati ono �to je
bilo, ne bi trebalo tra�iti istinu jer istino mo�e poremetiti pomirbu i novo
bratstvo. Suprotno tome, � hrvatska peta kolona " stalno raspiruje ideolo�ke sukobe
iz pro�losti, �eli obnoviti krvave hrvatske mostove i ne dopu�ta da se Hrvati
pomire medu sobom, a najbolji na�in izazivanja novih sukoba i netrpeljivosti jesu
krivotvorine i nepravda kada se pravi razlika medu �rtvama, kada se o�tro osu�uje
samo jedna strana, samo jedan totalitarizam i jedna zlo�ina�ka politika, a druga se
zlo�ina�ka politika amnestira i pre�u�uje. �ak se nastoji prikazati kao ne�to �isto
i nezlo�ina�ko. �vrsto stojim na stajali�tu da je hrvatska pomirba mogu�a samo na
istini i na jednakoj osudi
i zlo�ina
munisti�koga, odnosno, na davanju istinitih politi�kih i povijesnih ocjena u kojima
se zlo�ini komunizma ne�e prikrivati i opravdavati antifa�izmom. Zbog toga je
istina o Bleiburgu
XIII. PETA KOLONA KRIVOTVORI PRO�LOST
Hrvatskom narodu sre�u i slobodu nisu donijeli m slovu demokratsko dru�tvo mo�e se
Izgra�ivati sumo ako je
Profesore, mjesec svibanj u hrvatskoj povijesti ima va�nu simboliku. To je mjesec i
hrvatske pobjede, ali i stradanja. U njemu smo do�ivjeli Bleiburg i antifa�isti�ko
osloba�anje Hrvatske istodobno, ali i nezabotavno progla�enje vi�estrana�kog
Hrvatskog sabora 1990. Mogli bismo ga nazvati mjesecom hrvatske pomirbe. Kako Vi
do�ivljavate tu svibanjsku simboliku?
Ne samo svaki �ovjek nego I svaki narod svoj identitet mo�e graditi samo na
pro�losti.
Kao �to je �ovjekova pro�lost, njegova bit, bit njegovo �ivota, tako je i pro�lost
hrvatskoga naroda - bit hrvatskoga naroda. Ako se ukine pro�lost, ako se Izbri�e,
ako nema povijesnoga pam�enja, ako nam se nametne krivotvorena pro�lost, onda
nesiaje ne samo identitet hrvatskoga naroda nego
' Izvodi iz op�irnog intervjua �asopisu �MI", svibanj 2007. Intervju vodio inr.se.
Bo�o Skoka
U tome kontekstu dio su na�ega identiteta i pobjede i porazi, sve ono veliko �to
smo kao narod ostvarili, ali i sve ono lo�e. Pro�lost je onakva kakva se i
dogodila. Dio na�e pro�losti jesu i Jasenovac i Bleiburg, i krvavi hrvatski mostovi
sukobljenog, ideolo�ki podijeljenoga hrvatskoga naroda. Na osnovi te pro�losti
treba izvla�ili pouke da nam se krvava pro�lost ne bi ponovila Potrebno je suo�iti
se s istinom i sa
.Mnogi nam to danas rade, jer nam poku�avaju nametnuti krivotvorine umjesto istine.
Na�alost, u tome veliku ulogu igra i na�a peta kolona jer u Hrvatskoj postoje mo�ne
snage koje �ele nametnuti krivotvorine umjesto istine o na�oj pro�losti.
Primjerice, inzistira se da Yukovarci zaborave �to se je doga�alo i da �ive u
novome bratstvu sa Srbima, �ak se ka�e, ne bi trebalo uop�e spominjati ono �to je
bilo, ne bi trebalo tratiti istinu ier istina mo�e poremetiti pomirbu i novo
bratstvo. Suprotno tome, �hrvatska peta kolona" stalno raspiruje ideolo�ke sukobe
iz pro�losti, �eli obnoviti krvave hrvatske mostove i ne dopu�ta da se Hrvati
pomire me�u sobom, a najboht na�in izazivanja novih sukoba i netrpeljivosti jesu
krivotvorine i nepravda kada se pravi razlika me�u �rtvama, kada se o�tro osu�uje
samo jedna strana, samo jedan totalitarizam i jedna zlo�ina�ka politika, a druga se
zlo�ina�ka politika amnestira i prelu�uje. �ak se nastoji prikazati kao ne�to �islo
i nezlo�ina�ko. �vrsto stojim na stajali�tu da je hrvatska pomirba mogu�a samo na
istini i na jednakoj osudi svih zlo�ina t zlo�ina�kih re�ima, kako usta�koga tako i
komunisti�koga, odnosno, na davani� istinitih politi�kih i povi-
PETA KOLONA KRIVOTVORI PRO�LOST'
Profesore, mjesec svibanj u hrvatskoj povijesti ima va�nu simboliku. To je mjesec i
hrvatske pobjede, ali i stradanja. U njemu smo do�ivjeli Bleiburg i antifa�isti�ko
osloba�anje Hrvatske istodobno, ali i nezaboravno progla�enje vi�estrana�kog
Hrvatskog sabora 1990. Mogli bismo ga nazvati mjesecom nrvatske pomirbe. Kako Vi
do�ivljavate tu svibanjsku simboliku?
Ne samo svaki �ovjek nego i svaki narod svoj identitet mo�e graditi samo na
pro�losti.
Kao �to je �ovjekova pro�lost, njegova bit, bit njegova �ivota, tako je i pro�lost
hrvatskoga naroda - bit hrvatskoga naroda. Ako se ukine pro�lost, ako se izbri�e,
ako nema povijesnoga pam�enja, ako nam se na�.
:t, onda n
�arada nt
lo�e. Pro�lost je onakva kakva se i dogodila. Dio na�e proi lasti jesu i Jasenovac
i Bleiburg, i krvavi hrvatski mosto\ sukobljenog, ideolo�ki podijeljenoga
hrvatskoga naroda N osnovi te pro�losti treba izvla�iti pouke da nam se krvav
Mnogi
rade, jer
lome veliku ulogu igra i na�a peta kolona jer u Hrvatskoj postoje mo�ne snage koje
�ele nametnuti krivotvorine umjesto istine o na�oj pro�losti. Primjerice, inzistira
se da Vukovarci zaborave �to se je doga�alo i da �ive u novome bratstvu sa Srbima,
�ak se ka�e, ne bi trebalo uop�e spominjati ono �to je bilo, ne bi trebalo
loze porei
itt pomi
e, � hrvatska peta kolona ideolo�ke sukobe iz pro�losti, �eli obnoviti krvave
hrvatske mostove i ne dopu�ta da se Hrvati pomire me�u sobom, a najbolji na�in
izazivanja novih sukoba i netrpeljivosti jesu krivotvorine i nepravda kada se pravi
razlika me�u �rtvama, kada se o�tro osu�uje samo jedna strana, samo jedan
totalitarizam i jedna zlo�ina�ka politika, a druga se zlo�ina�ka politika amnestira
i pre�u�uje. �ak se nastoji prikazali kao ne�to �isto i nezlo�ina�ko. �vrsto stojim
na stajali�tu da je hrvatska pomirba mogu�a samo na istini i na jednakoj osudi svih
zlo�ina i zlo�ina�kih re�ima, kako usta�koga lako i komunisti�koga, odnosno, na
davanju istinitih politi�kih i povijesnih ocjena i
anlifa�i:
o Bleiburgu
GODINE RASPLETA ILI NOVIH ZAPLETA
1. Je li ulazak u EU �spas u zadnji �as" od nove UDBE (Udru�enih Dr�ava Balkana)
�vrsto branim stajali�te da �e ishod toga sukoba u znatnoj mjeri odrediti ho�e li
naredne godine biti godine raspleta i stabilizacije i demokratskoga razvoja ili �e
biti godine novih
Dakle, poku�at �u odgovoriti na pitanje jesu li pred Hrvatskom i Balkanom godine
raspleta, stabilizacije i izlaska iz krize ili slijede novi zapleti, krize, sukobi
i destabilizacije?
Odgovor na ta pitanja ovisi o cijelome nizu politi�kih procesa ne samo u Hrvatskoj,
ne samo u na�em susjedstvu, odnosno, na Balkanu, nego i bitnih politi�kih procesa u
europskoj i svjetskoj politici,
Kako je politika iracionalna, kako se primjenom znanstvenih metoda ne mogu otkriti
zakonitosti budu�ih kretanja niti ishod glavnih politi�kih procesa koji danas traju
u nas i u svijetu, te�ko je dati decidirani odgovor ho�e li u narednim godinama u
Hrvatskoj i na Balkanu do�i do raspleta i sprje�avanja novih kriza, ho�e li do�i do
kona�ne stabilnosti i ostvarivanja trajnih rje�enja, ho�e li do�i do raspleta ili
�e do�i do novih zapleta i novih kriza.
Prije razmatranja tih mogu�nosti na osnovi svega re�enoga u ovoj knjizi ali i
pra�enja bitnih politi�kih procesa u Europi
GODINE RASPLETA ILI NOVIH ZAPLETA
1. Je II ulazak u EU �spas u zadnji �as" od nove UDBE {Udru�enih Dr�ava Balkana)
Na kraju ove knjige^ na osnovi svih analiza i izncscnih
ako pobijede na slijede�im parlamentarnim izborima snage mesi�izma. odnosno,
politi�ke snage tud mani zrna.
naredne godine biti godine raspleta i
i destabilizacije?
Odgovor na ta pitanja ovisi o cijelome nizu politi�kih procesa ne samo u Hrvatskoj,
ne samo u na�em susjedstvu, odnosno, na Balkanu, nego i bitnih politi�kih procesa u
europskoj i svjetskoj politici.
u nas i u svijetu, te�ko je dati decidirani odgovor ho�e li u narednim godinama u
Hrvatskoj i na Balkanu do�i do raspleta i sprje�avanja novih kriza, ho�e li do�i do
kona�ne stabilnosti i ostvarivanja trajnih rje�enja, ho�e li do�i do raspleta ili
�e do�i do novih zapleta i novih kriza.
Prije razmatranja tih mogu�nosti na osnovi svega re�enoga u ovoj knjizi ali i
pra�enja bitnih politi�kih procesa u turopi
I. GODINE RASPLETA ILI NOVIH ZAPLETA
1. Je li ulazak u EU �spas u zadnji �as" od nove UDBE (Udru�enih Dr�ava Balkana)
Na kraju ove knjige na osnovi svih analiza i iztiesemh argumenata razmotrit �u
mogu�e posljedice za budu�nost ako pobijede na slijede�im parlamentarnim izborima
snage
naredne godine biti godine raspleta i stabilizacije i demokratskoga razvoja ili �e
biti godine novih zapleta i kriza.
i destabilizacije'/
sa ne samo u Hrvatskoj, ne samo u na�em susjedstvu, odnosno, na Balkanu, nego i
bitnih politi�kih procesa u europskoj i svjetskoj politici.
u nas i u sviietu. te�ko je dati decidirani odgovor ho�e li u narednim godinama u
Hrvatskoj i na Balkanu do�i do raspleta i sprje-�avania novih kriza, ho�e li do�i
do kona�ne stabilnosti i ostvanvama trajnih rje�enja, ho�e li do�i do raspleta ih
�e do�i
u ovoj knjizi ali i pra�enja bitnih politi�kih procesa u Europi
aleistt�ko liberalnog sustava vrijednosti, lako u Europskoj uniji �ive u ve�ini
kr��ani, ne prihva�aju se kr��anski temelji europske unije nhi kr��anski sustav
vrijednosti, nego se umjesto njih name�e ateisti�ki sustav vrijednosti.
Dakle, na budu�nost Hrvatske u znatnoj mjeri �e utjecati ishod sukoba oko slijede�a
tri bitna pitanja:
A. Ho�e li Velika Britanija i Amerika odustati od vezivanja sudbine Hrvatske sa
sudbinom Turske, odnosno, ho�e li Njema�ka, hrancuska i druge dr�ave koje se
protive ulasku Turske. �rtvovati Hrvatsku ili �e se napraviti kompromis".'
B. Ho�e li u Europskoj uniji pobijedili politi�ka koncepcijo koja �c Hrvatsku
�vrsto vezati za Balkan i lada ;a|edni�ki rje�avati probleme Balkana ili �e
pobijediti politi�ke snage koje �e Hrvatsku individualno i zasebno, relativno brzo,
primiti u Europsku uniju?
C. Ho�e li Europska unija prevladati krizu identiteta, odnosno, ho�e li se posti�i
suglasnost o lome da li Europsku
eiju. odnosno, naddr�avu?
2. Rusija ponovo postaje supersila i vra�a se na Balkan
Drugo, na svjetskoj politi�koj pozornici posljednjih godina doga�aju se bitne
promjene. Jedna od najve�ih promjena je gospodarski i politi�ki oporavak Rusije i
nova strategija Putina koju ve� realizira s ambicijom da Rusija vrati status
supersile i da ugrozi monopol Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava kao jedine supersile i
gospodara svijeta. Ogromni porast cijena plina i nafte omogu�io je Rusiji da rije�i
sve svoje financijske probleme, da vrati sve dugove i da izdvoji ogromna sredstva
za naoru�anje. Time Rusija postaje nova supersila.
O�tro se suprotstavlja daljnjem pro�irenju NATO-a na islok, postavljanju raketa u
Poljskoj i �e�koj i najavljuje da �e njeni avioni i podmornice ponovno krstariti
svijetom i �tititi u cijelome svijetu ruske interese. U toj �elji da se ponovno
afirmira kao supersila i prisili Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave da se s njome moraju
dogovarati o svim svjetskim problemima, Rusija se vra�a na Balkan i daje jasno do
znanja da se
3. Bitno se mijenja i uloga NATO-a
Sve politi�ke snage u Hrvatskoj, osim marginalnih izvan Parlamenta, �vrsto stoje na
stajali�tu daje za Hrvatsku izuzetno zna�ajno Sto prije postati �lanicom NATO-a.
Me�utim, nakon ratova u Afganistanu i Iraku i produbljivanja krize s Iranom i
mogu�nosti novoga rata, dakle kada NATO prealaje bili obrambeni savez i postaje
ofenzivna, agresivna organizacija koja vodi ratove u korist pojedinih �lanica NATO-
a. otvara se niz novih dvojbi u hrvatskoj politici u odnosu na NATO. Dolazi do nove
utrke u naoru�avanju a onda i novog hladnoga rata i novog svrstavanja na dvije
strane tako da se otvara i pitanje treba li Hrvatska �uriti u NATO ili je
partnerstvo za mir sasvim dovoljno. Ne samo novo zao�travanje izme�u Rusije i
Sjedinjenih ih Dr�ava nego i rasplamsavanje sukoba u Afganis-
ateisti�ko liberalnog sustava vrijednosti. Iako u Europskoj uniji �ive u ve�ini
kr��ani, ne prihva�aju se kr��anski temelji Europske unije niti kr��anski sustav
Dakle, na budu�nost Hrvatske u znatnoj mjeri �e utjecati ishod sukoba oko slijede�a
tri bitna pitanja:
A. Ho�e li Velika Britanija i Amerika odustati od veziva-
I lirske, �rtvovati Hrvatsku ili �e se napraviti kompromis''
B Hocc li u l-.uropskoj uniji pobijediti politi�ka koncepcija koja �e Hrvatsku
�vrMo vezati ?3 Balkan i tada zajedni�ki rje�avati probleme Balkana ili �e
pobijediti politi�ke snage koje �e Hrvatsku individualno i zasebno, relativno brzo,
primiti u Europsku uniju?
C, Ho�e li Europska unija prevladati krizu identiteta, odnosno, ho�e li se posti�i
suglasnost o tome da li Europsku uniju razvijati kao zajednicu suverenih dr�ava ili
kao federaciju, odnosno, naddr�avu?
je supersila i vra�a se na
nova strategija Puli na koju ve� realizira s ambicijom da Rusija vrati status
supersile t da ugrozi monopol Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava kao ledine supersile i
la naoru�anje. Time Rusija postaje nova supersila
O�tro se suprotstavlja daljnjem pro�irenju NATO-a na islok. postavljanju raketa u
svijetom i �lirili u cijelome svijetu ruske interese. LI loj �elji da se ponovno
znanja da se nijedan problem na Balkanu ne mo�e rije�iti bez Rusije i
la u Srbi
u supersilu bitno komplicira odnose na Balkanu 11
3. Bitno se mijenja i uloga NATO-a
Sve politi�ke snage u Hrvatskoj, osim marginalnih izvan Parlamenta, �vrstu stoje na
stajali�tu da je za Hrvatsku izuzetno zna�ajno �to prije poslati �lanicom NATO-a.
Me�ulim, nakon ratova u Afganistanu i Iraku i produbljivanja krize s Iranom i
mogu�nosti novoga rala, dakle kada NATO prestaje bili obrambeni savez i postaje
a, otvara se niz novih dvojbi u hrvatskoj politici u odnosu na NATO. Dolazi do nove
utrke u naoru�avanju a onda i novog hladnoga
pitanje treba li Hrvatska �uriti u NATO ili je partnerstvo za mir sasvim dovoljno.
Ameri�kih Dr�ava nego i rasplamsavanje sukoba u Al'gani;,-
aieisti�ko liberalnog sustava vrijednosti, lako u Europskoj uniji �ive u ve�ini
kr��ani, ne prihva�aju se kr��anski temelji Europske unije niti kr��anski sustav
Dakle, na budu�nost Hrvatske u znatnoj mjeri �e utjecali ishod sukoba oko slijede�a
tri bitna pitanja:
A. Ho�e li Velika Britanija i Amerika odustati od vezivanja sudbine Hrvatske sa
sudbinom Turske, odnosno, ho�e li Vjcma�ka, francuska i druge dr�ave koje se
protive ulasku Turske, �rtvovati Hrvatsku ili �c se napraviti kompromis'?
li Ho�e li u Europskoj uniji pobijedili politi�ka koncepcija
rje�avali probleme Balkana ili �e pobijediti politi�ke snage koje �e Hrvatsku
individualno i zasebno, relativno brzo, primiti u Europsku uniju?
C. Ho�e li Europska unija prevladati krizu identiteta, odnosno, ho�e li se posti�i
suglasnost o tome da li Europsku uniju razvijati kao zajednicu suverenih dr�ava ili
kao federaciju, odnosno, naddr�avuV
2. Rusija ponovo postaje supersila I vra�a se na Balkan
nova strategija Putina koju ve� realizira s ambicijom da Rusija vrali status
supersile i da ugrozi monopol Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava kao jedine supersile i
za naoru�anje. Time Rusija postaje nova supersila.
O�tro se suprotstavlja daljnjem pro�irenju NATO-a na istok, postavljanju raketa u
svijetom i Juliu u cijelome svijetu niske interese. U toj �elji da se ponovno
znanja da se nijedan problem na Balkanu ne mo�e rije�ili bez Rusije i uva�avanja
ruskih interesa. Rusija postaje veliki za�titnik
hrvalske politike da prona�e adekvatne odgovore za novu politiku,
3, Bitno se mijenja i uloga NATO-a
Sve politi�ke snage u Hrvatskoj, osim marginalnih izvan Parlamenta, �vrsto stoje na
stajali�tu daje za Hrvatsku izuzetno zna�ajno �to prije poslati �lanicom NATO-a.
Me�utim, nakon ratova u Afganistanu i Iraku i produbljivanja krize s Iranom i
mogu�nosti novoga rata, dakle kada NATO prestaje biti obrambeni savez i postaje
a, otvara se niz novih dvojbi u hrvatskoj politici u odnosu na NATO. Dolazi do nove
utrke u naoru�avanju a onda i novog hladnoga rala i novog svrslavanja na dvije
strane tako da se otvara i pitanje treba li Hrvatska �uriti u NATO ili je
partnerstvo za mir sasvim dovoljno.
Ne samo novo zao�travanje izme�u Rusije i Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava nego i
rasplamsavanje sukoba u Afganis-
nulo. neke politi�ke snage koje u biti spadaju u snage mesi�izma u nekim svojim
elementima po�ele su zastupati tudmanizam i braniti ga. Primjerice, novi
predsjednik SDP-a Zoran Milanovi�, svojim najnovijim izjavama ? lome da je Gotovina
nevin, da ima razumijevanja i za ustaje, da treba raspisali referendum o ulasku
Hrvatske u NATO, najednom se na�ao na drugoj strani kao i SDP-ov kandidat za
premijera 1 iuho Jur�i� svojom izjavom da treba sprije�iti srpski kapi-[j] da do�e
u Vukovar i drugim svojim izjavama zbog kojih je napadnut ml lijevih mesi�evskih
snaga. Nasuprot lome Ivo
njegove stavove u NATtJ-u i srpskome kapitalu tako da su se u tim sukobima
promijenile uloge Sto stvara novu zbrku na hrvatskoj politi�koj sceni.
Nema potpuno jasne politi�ke podjele izme�u politi�kih stranaka tako da se bira� na
izborima te�ko mo�e opredijeliti. Nije jasno do kraja koja je razlika izme�u
glavnih parlamentarnih stranaka, koje su od njih snage tu�manizma, a koje su snage
mesi�izma. �ak bi se moglo re�i da su se hrvatske politi�ke stranke HDZ. HSP, HSLS
i HSS, neke vi�e a neke manje, u znatnoj mjeri mesi�iziiale, a da su se s druge
strane. SDP prije svega, ali i neke druge koje su objektivno snage mesi�izma u
nekim svojim politi�kim istupima tu�ma-
Zbrci na hrvatskoj politi�koj sceni pridonosi i u�asan izborni sustav koji
prelijeva skoro 30 % glasova gra�ana za male stranke i neovisne liste koje ne
prije�u 5 % u korist velikih stranaka tako da rezultat izbora postaje nelegitiman
jer u i'iinamuniLi sjedi skoro tre�ina zastupnika koji su izabrani smirili no volji
gra�ana. Kako ve�ina tih glasova dolazi od gra�ana koji su za tudmanizam, a protiv
mesi�izma, hrvatski Parlament ne odra�ava realan odnos snaga u hrvatskome dru�tvu.
9. Crkva je zadnja crta obrane nacionalnih interesa
Kontuziju pove�ava i pona�anje Crkve koja u nedostatku jasno profiliranih
politi�kih snaga koje bi branile ludmanovo dr�avolvorstvo. Domovinski rat, koje bi
se temeljile na domoljublju i zastupanju kr��anskoga sustava vrijednosti, �uvanju
obitelji i nacionalnoga identiteta, sama stupa na politi�ku
i protiv rasprodaje hrvatske zemlje i pokorni�ke hrvatske po-hlike, po�inui buno
utjecati na politi�ke procese u Hrvatskoj, jer Crkva izra�ava ono �io ogromna
ve�ina ljudi misli i �eli, a �to nisu unijele u svoje programe postoje�e politi�ke
stranke. Crkva dakle, svojim javnim djelovanjem, otvara prostor za politi�ku snagu
koja �e braniti hrvatsku dr�avu. Domovinski tat, koja �e obraniti hrvatski
identitet, koja �e domoljublje tretirati kao vrlinu i koja �e obnoviti i obraniti
bitni vrijednosni sustav hrvatskoga naroda.
10. Tri mogu�nosti raspleta na hrvatskoj politi�koj sceni
U takvoj situaciji postoje tri mogu�nosti raspleta na hr-
Prvajeda�e se do izbora stvoriti realna politi�ka snaga na loj platformi, na
platformi obrane dr�avni�lva, suvereniteta, nacionalnoga identiteta i vjere i da �e
vjernici domoljubi koji �ine ve�inu u Hrvatskoj prepoznali tu snagu te na izborima
uvesti u hrvatski Parlament novu politi�ku snagu koja �e bitno promijeniti sada�nji
odnos politi�kih snaga i pridonijeti kratkoro�noj pobjedi tu�manizma. a porazu
mesi�izma. Na tome
nuto, neke politi�ke snage koje u biti spadaju u snage mesi�izma u nekim svojim
predsjednik SDP-a Zoran Milanovi�, svojim najnovijim izjavama o tome da je Gotovina
nevin, da ima razumijevanja i za usta�e, da treba raspisati referendum o ulasku
Hrvatske u NATO, najednom se na�ao na drugoj sirani kao i SDP-ov kandidat za
premijera Ljubo Jur�i� svojom izjavom da treba sprije�iti srpski kapi-
(kI Iij
e napao Milanovi�
ih snaga. Nasuprot
NATO-u
srpski
se u tim sukobima promijenile uloge �ti na hrvatskoj politi�koj sceni.
mesi�izma. �ak bi se moglo re�i da su sc hrvatske politi�ke stranke HDZ. HSP, HSLS
i HSS. neke vi�e a neke manje, u znatnoj mjeri mesi�iziiale. a da su se s druge
strane, SDP prije svega, ali i neke druge koje su objektivno
jer u Parlamentu sjedi skoro tre�ina zastupnika koji su izabrani suprotno volji
gra�ana. Kako ve�ina tih glasova dolazi od itiv mesi�izma, hrvatski is snaga u
hrvatskome
Crkva je zadnja crta obrane nacionalnih
Kontuziju pove�ava i pona�anje Crkve koja u nedostatku jasno profiliranih
politi�kih snaga koje bi branile ui�manovo dr�avotvorstvo. Domovinski rat, koje bi
obitelji i nacionalnoga identiteta, sama stupa na politi�ku
obnove titoizma. opra�tanja i sakrivanja zlo�ina komunizma, i protiv rasprodaje
hrvatske zemlje i pokorni�ke hrvatske politike, po�inju hitno uljec.iti na
politi�ke procese u Hrvatskoj, jer Crkva izra�ava ono �to ogromna ve�ina ljudi
misli i �eli, a �to nisu unijele u svoje programe postoje�e politi�ke stranke.
Crkva dakle, svojim javnim djelovanjem, otvara prostor za politi�ku snagu koja �e
braniti hrvatsku dr�avu. Domovinski rat, koja �e obraniti hrvatski identitet, koja
�e domoljublje tretirati kao vrlinu i koja �e obnoviti i obraniti bitni vrijednosni
sustav hrvatskoga naroda.
10. Tri mogu�nosti raspleta na hrvatskoj politi�koj
U takvoj situaciji postoje tri mogu�nosti raspleta na hrvatskoj politi�koj sceni.
Prva je da �e se do izbora stvoriti realna politi�ka snaga na toj platformi, na
platformi obrane dr�avni�tva, suvereniteta, nacionalnoga identilela i vjere i da �e
vjernici domoljubi koji �ine ve�inu u Hrvatskoj prepoznati tu snagu te na izborima
odnos politi�kih snaga i pridonijeli kratkoro�noj pobjedi tu�manizma. a porazu
nuto, neke politi�ke snage koje u biti spadaju u snage mesi�izma u nekim svojim
predsjednik SDP-a Zoran Milanovi�, svojim najnovijim izjavama o tome daje Gotovina
nevin, da ima razumijevanja i za usta�e, da treba raspisati referendum 0 ulasku
Hrvatske u NATO, najednom se na�ao na drugoj strani kao i SDP-ov kandidat za
premijera Ljubo Jur�i� svojom izjavom da treba sprije�iti srpski kapr-lal da do�e u
Vukovar i drugim svojim izjavama zbog kojih
njegovu stavove o NATO-u i srpskome kapitalu tako da su se u tim sukobima
promijenile uloge �to stvara novu zbrku na hrvatskoj politi�koj sceni.
mesi�izma. �ak bi se moglo re�i da su se hrvatske politi�ke stranke HDZ, HSP, HSLS
i HSS, neke vi�e a neke manje, u znatnoj mjeri mesi�iziiale, a da su se s druge
sirane, SDP prije svega, ali i neke druge koje su objektivno snage mesi�izma u
nekim svojim politi�kim istupima tu�ma-
jer u Parlamentu sjedi skoro tre�ina zastupnika koji su izabrani suprotno volji
gra�ana. Kako ve�ina tih glasova dolazi od gra�ana koji SU za tudmanizam, a protiv
mesi�izma, hrvatski Parlament ne odra�ava realan odnos snaga u hrvatskome
9. Crkva je zadnja crta obrane nacionalnih interesa
Konfuziju pove�ava i pona�anje Crkve koja u nedostatku jasno profiliranih
politi�kih snaga koje bi branile tu�manovo dr�avotvorstvo. Domovinski rat, koje bi
obitelji i nacionalnoga identiteta, sama stupa na politi�ku >ecnu. Jasni stavovi
Crkve o lim pitanjima kao i protu
i protiv rasprodaje hrvalske zemlje i pokorni�ke hrvatske politike, po�inju bitno
utjecati na politi�ke procese u Hrvals-koj, jer Crkva izra�ava ono sto ogromna
ve�ina ljudi misli i �eli, a �to nisu unijele u svoje programe postoje�e politi�ke
stranke. Crkva dakle, svojim javnim djelovanjem, otvara prostor za politi�ku snagu
koja �e braniti hrvatsku dr�avu, Domovinski rat, koja �e obraniti hrvatski
identitet, koja �e domoljublje tretirati kao vrlinu i koja �e obnoviti i obranili
10. Tri mogu�nosti raspleta na hrvatskoj politi�koj sceni
U takvoj situaciji postoje tri mogu�nosti raspleta na hrvatskoj politi�koj sceni.
Prva je da �e se do izbora stvoriti realna politi�ka snaga na toj platformi, na
platformi obrane dr�avni�tva, suvereniteta, nacionalnoga identiteta i vjere i da �e
vjernici domoljubi koji �ine ve�inu u Hrvatskoj prepoznati tu snagu te na izborima
odnos politi�kih snaga i pridonijeti kratkoro�noj pobjedi tu�manizma, a porazu
Nadam se da se ova tre�a mogu�nost oc�c dogoditi te da �e se ipak na ovim izborima
odlu�ivati o bitnim pitanjima budu�nosti Hrvatske i hrvatskoga naroda i da �e biti
mogu�e razlikovati snage tud marnima kao snage obrane hrvatskog dr�avnittva i
suvereniteta, istine o Domovinskome ratu i o�uvanja na�ih nacionalnih vrijednosti
od snaga mesi�izma, negiranja nacionalnog i mjerna svega �to je hrvatski narod
ostvario na �elu s Franjom Tu�manom.
kalne deludmaiii/nciie kao procesa rastakanja hrvalske dr-
kao procesa u kojemu se na oltar balkanizma, europeizma i globalizma �rtvuje na�a
samostalnost, na� nacionalni, duhovni i vjerski identitet.
Zaustavljanje tih negativnih procesa nije jednostavno jer ne postoje, kao �io sam
ve� obrazlo�io, jasno definirane raz-
11. Ho�e II HDZ stati na �elo snaga koje �e zaustaviti dstu�manlzaclju Hrvatske
Bilo bi prirodno s obzirom na svoju povijesnu ulogu da HDZ stane na �elo snaga
zaustavljanja radikalne detu�manizacije i rashrva�enja Hrvatske. Bilo bi prirodno
da HDZ brani Tudmanovo drzavni�tvo i istinu o Domovinskome ratu i da se
suprotstavlja politi�kim snagama koje su spremne �rtvovali istinu o Domovinskome
ratu, bitne ljude Domovinskoga rata pa i suverenost i samostalnost hrvatske dr�ave,
da se odlu�no suprotstavi pritiscima za stvaranje novih balkanskih integracija,
obnovi titoizma i nametanju ateizma, odnosno svemu onom stoje hrvatski narod
odbacio na �elu s Franjom Tu�manom.
se radi na razli�ite na�ine. Najdalje je oti�ao Savez za Hrvatsku kao udruga
pojedinaca, nevladinih udruga i politi�kih stranaka koji sa zajedni�kim programom
izlazi na izbore putem mre�e neovisnih lista. Program Saveza za Hrvatsku i klju�ni
ljudi koji �e biti nositelji lista izra�avaju stavove koje je javno formulirala
Crkva
Me�utim, kako Savez za Hrvatsku nema novaca, nema medl|e. nema moc. te(ko ie
vjerovati s obzirom na presudnu
,e potrebno rt
se HDZ. HSPi t hrvatske politi�ke stranke centra i desnoga centra, udru�e s
istaknutim pojedincima, udrugama � malim strankama domoljubnoga karaktera, da se
napravi bilo prijeizboma ili poslije-izborna koalicija i da se povijesnim proglasom
pozovu svi domoljubi da izi�u na izbore i glasuju za obranu nacionalnoga idennleta
i o�uvanje suverenosti Hrvatske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda, kako bi
svaki gra�anin shvatio da su ovi izbori jednako va�ni kao i izbori 1990. godine,
(ledine 1990. odlu�ivalo se ho�emo li stvoriti samostalnu dr�avu, ho�emo U je
obraniti, a sada se odlu�uje kakva �e ta dr�ava biti ali na neki na�in u novim
uvjetima tako�er se odlu�uje ho�emo li je jo� jednom uspjeti obraniti i o�uvati,
Najlo�ija mogu�nost bila bi da se ne�e dogoditi niti jedno nili drugo, odnosno, da
na ovim izborima hrvatski narod ne�e dobiti realnu mogu�nost da bira, nego �e mo�i
samo glasovati za jednu od postoje�ih politi�kih stranaka koje SU sve sli�nije,
koje prihva�aju neke vi�e a neke manje, ,.briselsku" politiku, nametanje povijesnih
krivotvorina i poslu�no provode sve �to me�unarodna zajednica tra�i, �ak i mnogo
toga �to je suprotno na�im nacionalnim interesima. �to bitno ugro�ava na�
izlazi na izbore putem mre�e neovisnih lisla. Program Saveza za Hrvatsku i klju�ni
ljudi koji ce biti nositelji lista izra�avaju slavove koje je javno l ormu 11 rala
Crkva.
Me�utim, kako Savez za Hrvatsku nema novaca, nema medile, nema mo�. le�ko je
Zbog
,e HDZ, I
hrvatske politi�ke stranke centra i desnoga centra, udru�e s istaknutim
pojedincima, udrugama i malim strankama domo-l|ubnoga karaktera, da se napravi bilo
prijeizboma ili poslije-izboma koalicija i da se povijesnim proglasom pozovu svi
domoljubi da izi�u na izbore i glasuju za obranu nacionalnoga identiteta i o�uvanje
suverenosti Hrvalske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda, kako bi svaki
gra�anin shvatio da su ovi izbori jednako va�ni kao i izbori 1990. godine. Godine
1990. odlu�ivalo se ho�emo li stvoriti samostalnu dr�avu, ho�emo li je obraniti, a
sada se odlu�uje kakva �e ta dr�ava biti ali na neki na�in u novim uvjetima tako�er
se odlu�uje ho�emo li je jo� jednom uspjeli obraniti i o�uvali.
Najlo�ija mogu�nost bila bi da se ne�e dogodili nili jedno niti drugo, odnosno, da
na ovim izborima hrvatski narod ne�e dobiti realnu mogu�nost da bira, nego �e mo�i
samo glasovati /a jednu od postoje�ih politi�kih stranaka koje su sve sli�nije,
koje prihva�aju neke vi�e a neke manje, �briselsku" politiku, nametanje povijesnih
krivotvorina i poslu�no provode sve �io me�unarodna zajednica tra�i, �ak i mnogo
toga Stoje suprotno na�im nacionalnim interesima, �to bitno ugro�ava na� nacionalni
i vjerski identitet.
Nadam se da se ova tre�a mogu�nost ne�e dogoditi te da �e se ipak na ovim izborima
odlu�ivati o bitnim pitanjima budu�nosti Hrvatske i hrvatskoga naroda i da �e bili
mogu�e razlikovati snage tudmanizma kao snage obrane hrvatskog dr�avniStva i
suvereniteta, istine o Domovinskome ralu i o�uvanja na�ih nacionalnih vrijednosti
od snaga mesi�izma. negiranja nacionalnog i ru�enja svega �to je hrvatski narod
politi�kih snaga u Hrvatskoj zaustave opasni procesi radi-
kao procesa u kojemu se na oltar balkanizma, europeizma i globalizma �rtvuje na�a
samostalnost, na� nacionalni, duhovni i vjerski identitet. Zaustavljanje tih
negativnih procesa nije jednostavno jer
11. Ho�e H HDZ stati na �elo snaga koje �e zaustaviti datu�rnanizaciju Hrvatske
HDZ St
zacije i rashrva�enja Hrvalske. Bilo bi prirodno da HDZ brani Tudmanovo drzavni�tvo
i istinu o Domovinskome ratu i da se suprotstavlja politi�kim snagama koje su
spremne �rtvovati istinu o Domovinskome ratu, bitne ljude Domovinskoga rata pa i
suverenost i samostalnost hrvatske dr�ave, da se odlu�no suprotstavi pritiscima za
stvaranje novih balkanskih integracija, obnovi titoizma i nametanju ateizma,
odnosno svemu onom Stoje hrvalski narod odbacio na �elu s Franjom Tu�manom.
izrazi na izbore putem mre�e neovisnih lista. Program Saveza za Hrvatsku i klju�ni
ljudi koji �e biti nositelji lista izra�avaju stavove koje je javno formulirala
Crkva.
Me�utim, kako Savez za Hrvatsku nema novaca, nema medije, nema mo�, te�ko je
dovoljnoj mjeri do bira�a.
Zbog toga mislim da je potrebno razmotrili i neke druge mogu�nosli. Idealno
rje�enje bi bilo da se III)/. HSP i druge hrvatske politi�ke stranke centra i
desnoga centra, udru�e s istaknutim pojedincima, udrugama i malim strankama
domoljubnog* karaktera, da se napravi bilo prijeizboma ili poslije-izborna
koalicija i da se povijesnim proglasom pozovu svi domoljubi da izi�u na izbore i
glasuju za obranu nacionalnoga identiteta i o�uvanje suverenosti Hrvatske kao
nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda, kako bi svaki gra�anin shvatio da su ovi
izbori jednako va�ni kao i izbori 1990, godine. Godine 1990. odlu�ivalo se ho�emo
li stvoriti samostalnu dr�avu, ho�emo li je obraniti, a sada se odlu�uje kakva 6e
ta dr�ava biti ali na neki na�in u novim uvjetima tako�er se odlu�uje ho�emo li je
joS jednom uspjeti obraniti i o�uvati.
Najlo�ija mogu�nost bila bi da se ne�e dogoditi niti jedno niti drugo, odnosno, da
na ovim izborima hrvatski narod ne�e dobili realnu mogu�nost da bira, nego �e mo�i
samo glasovali /a jednu od postoje�ih politi�kih stranaka koje su sve sli�nije.
nametanje povijesnih krivotvorina i poslu�no provode sve .�io me�unarodna zajednica
tra�i, �ak i mnogo loga Slo je suprotno na�im nacionalnim interesima. Sto bitno
ugro�ava na�
Nadam se da se ova tre�a mogu�nost ne�e dogoditi te da �e se ipak na ovim izborima
odlu�ivati o bitnim pitanjima budu�nosti Hrvatske i hrvatskoga naroda i da �e biti
mogu�e razlikovati snage tudmanizma kao snage obrane hrvatskog dr�avnittva i
suvereniteta, istine o Domovinskome ratu i o�uvanja na�ih nacionalnih vrijednosti
od snaga mesi�izma, negiranja nacionalnog i ru�enja svega Sto je hrvatski narod
Smatram da je i/u/clno zna�ajno da se promjenom odnosa politi�kih snaga u Hrvatskoj
zaustave opasni procesi radi-
�avnosli i rashrva�enja Hrvatske od svega �io je hrvatsko, kao procesa u kojemu se
na oltar bauranizma, europeizma i globalizma �rtvuje na�a samostalnost, na�
nacionalni, duhovni i vjerski identitet.
Zaustavljanje tih negativnih procesa nije jednostavno jer ne postoje, kao Sto sam
ve� obrazlo�io, jasno definirane razlike izme�u politi�kih stranaka.
11. Ho�e li HDZ stati na �elo snaga koje �e zaustaviti detu�manlzaciju Hrvatske
Bilo bi prirodno s obzirom na svoju povijesnu ulogu da HDZ stane na �elo Snaga
zaustavljanja radikalne detu�manizacije i rashrva�enja Hrvatske. Bilo bi prirodno
da HDZ brani Tudmanovo drzavni�tvo i istinu o Domovinskome ralu i da se
suprotstavlja politi�kim snagama koje su spremne �rtvovali istinu o Domovinskome
ralu, bitne ljude Domovinskoga rala pa i suverenost i samostalnost hrvatske dr�ave,
da se odlu�no suprotstavi pritiscima za stvaranje novih balkanskih integracija,
obnovi titoizma i namelanju ateizma, odnosno svemu onom �to je hrvatski narod
odbacio na�elu s Franjom Tu�manom.
Sanaderov HDZ svoju politi�ku strategiju podredio je �to br�em ulasku Hrvatske u
Europsku uniju i NATO, vjeruju�i da �e to ostvariti apsolutnom poslu�no��u i
provo�enjem svih zahtjeva me�unarodne zajednice. Kako se o� Hrvatske tra�ilo da sc
odrekne Tu�mana i njegove dr�avni�ke doktrine da prepusti Hrvate u Bosni i
Hercegovini njihovoj gorkoj sudbini, da prihvati kriminalizaciju Domovinskoga rata,
da prihvati regionalne balkanske integracije, da uklju�i u vlast Srbe. a ne
HDZ-a i potencijalni bira�i postupno su prestali podr�avati I [DZ, tvrde�i da vi�e
nema razlika izme�u HDZ-a i SDl'-a i I INS-a. Ako se lome doda da sc u
najzna�ajnijim i najuljeeai-nijim medijima ali i od politi�kih snaga mesi�izma na
stotine na�ina poku�ava diskreditirati svaki HDZ, dakle ne samo Tud-manov nego i
Sanaderov, ako se manipulacijama name�u stavovi da nema ideolo�kih i politi�kih
razlika izme�u ljevice i desnice, izme�u HDZ-a i HSP-a s jedne strane i SDP-a HNS-a
s druge strane, onda se otvara �iroki prostor za pobjedu na izborima SDP-a i HNS-a.
odnosno, snagama mesi�izma jer
niji kriteriji za opredjeljivanje na izborima osobne karakteristike kandidata,
posebno nositelja lista, a ne politi�ki program i stavovi stranaka o bitnim
strate�kim nacionalnim interesima Ako se tome doda da snage mesi�izma imaju
presudni utjecaj u medijima, da stalno proizvode korupcionaSke afere i
diskreditiraju HDZ i HSP i njihove klju�ne ljude uz istovremenu idealizaciju novih
vo�a (Milanovi�, Jur�i�, �a�i�), jasno je za�to trenutno u ispitivanjima javnoga
mnijenja vodi SDP,
Posebno je zanimljiva strategija zbunjivanja i stvaranja konfuzije razli�itim
izjavama politi�ara i politi�arki, novinara i novinarki koji su bih i jesu �estoki
protivnici svakog HDZ-a, dakle, svake hrvatske stranke, a koji sada navodno
podr�avaju
u hrvatskome Parlamentu izjavila da je Hrvatska agresor na Bosnu i Hercegovinu, a
jo� 1992. u Sarajevu da u stvari nema Domovinskoga rata nego da se radi o sukobu
hrvatskoga i srpskoga nacionalizma, odnosno, o prljavoj politici podjele Bosne i
Hercegovine izme�u Tu�mana i MiloSevi�a. vi�e puta |e |amo izjavila da podr�ava HDZ
i Sanadera jer om sada provode njenu politiku. Na�alost pravih odgovora na 1c
izjave oil stianc 1 IDZ-a i Sanadcra nije bilo.
narki, koja je u stotinama svojih kolumni i �lanaka progla�avala Tu�mana
diktatorom, zlo�incem i najgorim �ovjekom, koja je stalno pisala protiv svakog HDZ-
a, sada izjavljuje da �e glasati za Ivu Sanadcra.
Takvim izjavama zbunjuje se glasa�e HDZ-a jer im se �alje poruka da HDZ nije vi�e
hrvatska dr�avotvorna stranka, da se je odrekao Tudmanove dr�avni�ke doktrine,
odnosno, da vodi politiku koja se bitno pribli�ava stavovima Vesne Pusi� i Jelene
Lovri�, �smrtnih" neprijatelja Franje Tu�mana.
Ili, jo� jedan primjer, Vukovar je �iva rana hrvatskoga naroda. Vukovar je jo�
jedina neokaljana, neuniStena vrijednost iz Domovinskoga rata. Vukovar je spasio
Hrvatsku. U Vukovaru se ponovno javlja velikosrpski �ovinizam, U Vukovaru su Hrvati
ponovno u neravnopravnom polo�aju. U takvoj situaciji ideja prodaje vukovarskoga
zemlji�ta, odnosno, VUPIK-a srpskome kapitalu je sipanje soli na otvorenu ranu. Ako
u Hrvatskoj postoji ne�to �io se ne smije prodavati Srbima, onda je to sveta
vukovarska zemlja natopljena krvlju hrvatskih junaka. Tome se suprotstavlja SDP-
ovac Ljubo Jur�i� s punim pravom. Me�utim, nakon loga se od njega ogra�uje novi
predsjednik SDP-a Zoran Milanovi� koji tvrdi da kapital nije
provo�enjem svih zahtjeva me�unarodne zajednice. Kako se od Hrvatske tra�ilo da se
odrekne Tu�mana i njegove dr�avni�ke doktrine da prepusti Hrvale u Bosni i
da prihvati regionalne balkanske integracije, da uklju�i li vlat Srbe. a ne
HDZ-a i potencijalni bira�i postupno su prestali podrivali HDZ. tvrde�i da vi�e
nema razlika izme�u HDZ-a i SDP-a i I INS-a. Ako se tome doda da se u niijznii�;i|
iiijim i najutjecajnijim medijima ali i od politi�kih snaga mesi�izma na stotine
na�ina poku�ava diskreditirati svaki HDZ, dakle ne samo Tu�-manov nego i Sanaderov,
ako se manipulacijama name�u stavovi da nema ideolo�kih i politi�kih razlika izme�u
ljevice i desnice, izme�u HDZ-a i HSP-a s jedne strane i SDP-a HNS-a s druge
strane, onda se otvara �iroki prostor za pobjedu na izborima SDP-a i HNS-a,
odnosno, snagama mesi�izma jer se medijskom i politi�kom kampanjom sugerira da su
najva�niji kriteriji za opredjeljivanje na izborima osobne karakteristike
kandidata, posebno nositelja lista, a ne politi�ki program i stavovi stranaka o
bitnim strate�kim nacionalnim interesima Ako se tome doda da snage mesi�izma imaju
presudni utjecaj u medijima, da stalno proizvode korupciona�ke afere i
diskreditiraju HDZ i HSP i njihove klju�ne ljude uz istovremenu idealizaciju novih
vo�a (Milanovi�, Jur�i�, �a�i�), jasno je za�to trenutno u ispitivanjima javnoga
mnijenja vodi SDP.
Posebno je zanimljiva strategija zbunjivanja i stvaranja kontuzije razli�itim
izjavama politi�ara i politi�arki, novinara i novinarki koji su bih i jesu �estoki
protivnici svakog HDZ-a, dakle, svake hrvatske stranke, a koji sada navodno
podr�avaju
Evo nekolika karakteristi�nih primjera.
Vesna Pusi�, koja zajedno sa Stjepanom Mesi�em �ini udarni tandem provo�enja
antitudmanovske politike, koja je u hrvatskome Parlamentu izjavila da je Hrvatska
agresor na Bosnu i Hercegovinu, a jo� 1992. u Sarajevu da ustvari nema Domovinskoga
rala nego da se radi o sukobu hrvatskoga i srpskoga nacionalizma, odnosno, o
prljavoj politici podjele Bosne i Hercegovine izme�u Tu�mana i Milo�evi�a. vi�e
puta je j.imio i/iavila da podr�ava HDZ i Sanadeta jer om sada prm ode nienu
politiku. Na�alost pravih odgovora na ie izjaso od strane HDZ-a i Sanadera nije
bilo.
narki, koja je u stotinama svojih kolumni i �lanaka progla�avala Tu�mana
diktatorom, zlo�incem i najgorim �ovjekom, koja je stalno pisala protiv svakog HDZ-
a, sada izjavljuje da �e glasati za Ivu Sanadera.
Takvim izjavama zbunjuje se glasa�e HDZ-a jer im se �alje poruka da HDZ nije vi�e
odnosno, da vodi politiku koja se bitno pribli�ava stavovima Vesne ]>usi� i Jelene
Lovri�. �smrtnih" neprijatelja Franje Tu�mana.
Ili, jo� jedan primjer. Vukovar je �iva rana hrvatskoga naroda. Vukovar je jo�
jedina neokaljana, neuni�tena vrijednost iz Domovinskoga rala. Vukovar je spasio
Hrvatsku. U Vukovara se ponovno javlja velikosrpski �ovinizam. U Vukovaru su Hrvati
ponovno U neravnopravnom polo�aju. U takvoj situaciji ideja prodaje vukovarskoga
u Hrvatskoj postoji ne�to �to se ne smije prodavali Srbima, onda je to sveta
ovac Ljubo Jur�i� s punim pravom. Me�utim, nakon toga se od njega ogra�uje novi
provo�enjem svih zahtjeva me�unarodne zajednice. Kako se od Hrvatske tra�ilo da se
odrekne Tu�mana i njegove dr�avni�ke doktrine da prepusti Hrvate u Bosni i
da prihvati regionalne balkanske integracije, da uklju�i u vlast Srbe. a ne MSI',
da pnhvali povijesne krivotvorine i td.. mnogi bira�i HDZ-a i potencijalni bira�i
postupno su prestali podr�avali HD7. tvrde�i da vi�e nema razlika izme�u HDZ-a i
SDP-a i
nijim medijima ali i od politi�kih snaga mesi�izma na stotine na�ina poku�ava
diskreditirati svaki HDZ, dakle ne samo Tu�-manov nego i Sanaderov, ako se
manipulacijama name�u stavovi da nema ideolo�kih i politi�kih razlika izme�u
ljevice i desnice, izme�u HDZ-a i HSP-a s jedne strane i SDP-a I INS-a s druge
strane, onda se otvara �iroki prostor za pobjedu na izborima SDP-a i HNS-a,
odnosno, snagama mesi�izma jer sc medijskom i politi�kom kampanjom sugerira da su
najva�niji kriteriji za opredjeljivanje na izborima osobne karakteristike
kandidata, posebno nositelja lista, a ne politi�ki program i
Ako se lome doda da snage mesi�izma imaju presudni utjecaj u medijima, da stalno
proizvode korupciona�ke afere i diskreditiraju HDZ i HSP i njihove klju�ne ljude uz
istovremenu idealizaciju novih voda (Milanovi�, Jur�i�, �a�i�), jasno je za�lo
trenutno u ispitivanjima javnoga mnijenja vodi SDP.
Posebno je zanimljiva stralegija zbunjivanja i stvaranja konfuzije razli�itim
izjavama politi�ara i politi�arki, novinara i novinarki koji su bili i jesu �estoki
protivnici svakog HDZ-a.
HDZ i Sanadera.
Evo nekoliko karakteristi�nih primjera.
Vesna Pusi�, koja zajedno sa Stjepanom Mesi�em �ini udarni tandem provo�enja
antitudmanovske politike, koja je u hrvatskome Parlamentu izjavila daje Hrvatska
agresor na Bosnu i Hercegovinu, a jo� 1992. u Sarajevu da u stvari nema
Domovinskoga rata nego da se radi o sukobu hrvatskoga i srpskoga nacionalizma,
odnosno, o prljavoj politici podjele Bosne i Hercegovine izme�u Tu�mana i
Milo�evi�a. vi�e pula jc javno izjavila da podr�ava HDZ i Sanadera jer om sada
provode njenu poliliku. Na�alost pravih odgovora na li izjave od sirane HDZ-a i
Sanadera nije bilo.
Jelena Lovri�. jedna od vode�ih antilu�manovskili nm narki. koja je u stotinama
svojih kolumni i �lanaka progla�avala Tu�mana diktatorom, zlo�incem i najgorim
�ovjekom, koja je stalno pisala protiv svakog HDZ-a, sada izjavljuje da �e glasati
za Ivu Sanadera.
Takvim izjavama zbunjuje sc glasa�e HDZ-a jer im se �alje poruka da HDZ nije vi�e
odnosno, da vodi politiku koja se bitno pribli�ava stavovima Vesne Pusi� i Jelene
Lovri�, ..smrtnih" neprijatelja Franje Tu�mana.
Ili, jo� jedan primjer. Vukovar je �iva rana hrvatskoga naroda, Vukovar je jo�
jedina neokaljana, neuni�tena vrijedoosl iz Domovinskoga tata. Vukovar je spasio
Hrvatsku. U Vukovaru se ponovno javlja velikosrpski �ovinizam. U Vukovaru su Hrvali
ponovno u neravnopravnom polo�aju. U takvoj situaciji ideja prodaje vukovarskoga
u Hrvatskoj postoji ne�lo �to se ne smije prodavati Srbima, onda je lo sveta
ovac Ljubo Jur�i� s punim pravom. Me�utim, nakon toga se od njega ogra�uje novi
iracionalan, sto zna�i da se sla�e da Srbi zavladaju ponovno Vukovarom i
vukovarskom zemljom. Zanimljivo je da Sanader staje uz. Milanovi�a a protiv
Jur�i�a, Cime propusta veliku priliku da na konkretnom primjeru odgovori Vesni
Pusi� i Jeleni Lovri� i drugima, da poka�e da HDZ zna braniti i obraniti hrvatske
nacionalne interese.
Iz svega re�enog jasno je da se pobjeda mesi�ista na slijede�im izborima te�ko mo�e
sprije�iti bez odre�enih promjena
Koliko god Stjepan Mesi�. aktualni predsiednik. govorio da
samo �ispod �ita" nego i javno raditi sve da posljednje dvije godine svojega
mandata vlada u ljubavi i slozi sa svojim istomi�ljenicima Zoranom Milano vi�em i
Vesnom Pusi�. Mesi� je uvjeren da bi mu pobjeda SDP-a i HNS-a I njihova koalicija
pru�ila dodatne mogu�nosti za provo�enje jo� radikalnije detu�manizacije. odnosno,
da bi mu se pove�ale �anse da do kraja mandata uspije u radikalnoj delu�manizaciji,
da i/bri�e Tu�mana iz povijesnog pam�enja hrvatskoga naroda i zauzme njegovo
mjesto."
Nakon tih napomena razmotrimo sada �to bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj U slu�aju
pobjede snage mesi�izma, a �to u slu�aju pobjede politi�kih snaga obrane
tu�manizma, odnosno, dr�avni�tva Franje Tu�mana uz nu�ne korekcije i modernizaciju
njegove politike u skladu s novim uvjetima XXI. stolje�a.
' Nakon raspada vlasti HSP i HSD BB (Glava�evc stranke) u Oni-icku i rata do
istrebljenja, nakon izlaska iz HSP Ton�i Tadi�a i Miroslava Ro�ica koji je doveo do
�estokih obra�una izme�u HDZ i
Uni hrvatski predsjednik Stjepan Mesi� daleko prye po�et-
e: opredijelii �u se na osnovu programa stranke. Zatim je iodao da podr�ava program
HNS i SDP-a, > da druge pra-
li: �Mesi� se opredijelii
skinuo masku-, JUesi� �vrsto slao iza HNS-a i SDP-a". Dragi Dakle trijumvirat MPM -
Milanovi�, Pusi�. Mesi�. stvwt
a lideri HNS-a i SDP-a rekli sir ..Hvala predsjedniku Mesi�u." izbora. Sve karte su
na stolu.
am zemljom. Zanimljivo je da Sanader staje uz Milanovi�a a protiv Jur�i�a, �ime
propu�ta veliku priliku da na konkretnom primjeru odgovori Vesni Pusi� i Jeleni
Lovri� i drugima, da poka�e da HDZ zna braniti i obraniti hrvatske nacionalne
interese.
sprije�iti bez odre�enih promjena �i HUZ-u. HSP-u i bez udru�ivanja domoljubnih
dr�avotvornih
Koliko god Stjepi
i Mesi
samo �ispod �ita" nego i javno raditi sve da posljednje dvije godine svojega
mandata vlada u ljubavi i slozi sa svojim istomi�ljenicima Zoranom Milanovi�em i
Vesnom Pusi�. Mesi� je uvjeren da bi mu pobjeda SDP-a i HNS-a i njihova koalicija
pru�ila dodatne mogu�nosti za provo�enje jo� radikalnije detudnianizacije, odnosno,
da bi mu se pove�ale �anse da do kraja mandata uspije u radikalnoj delu�manizaciji,
da izbri�e Tu�mana iz povijesnog pam�enja hrvatskoga naroda i zauzme njegovo
mjesto.
' Nakon raspada vlasti HSP i HSD BB (Glavaleve stranke) u Osi-icku i rata do
istrebrjenja. nakon izlaska u HSP Ton�i Tadi�a i Miroslava Ro�ica koji je doveo do
�estokih obra�una izme�u HDZ i HSP-a. mogu�nost udru�ivanja domoljubnih stranaka,
na�alost
nrogram HNS i SDP-a, a da druge prona objavili: �Mesi� se opredijelio", ,,Me-1 ra
HNS-a i SDP-a" Dragi
Nakon tih napomena razmotrimo sada �to bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj u slu�aju
nacionalan, �to zna�i da se sla�e da Srbi zavladaju ponovno Vukovarom i vukovarskom
zemljom. Zanimljivo je da Sanader staje uz Milanovi�a a protiv Jur�i�a, �ime
propu�ta veliku priliku da na konkretnom primjeru odgovori Vesni Pusi� i Jeleni
Lovri� i drugima, da poka�e da HDZ zna braniti i obraniti hrvatske nacionalne
interese.
sprije�iti bez odra�enih promjena u I IDZ-u. HSP-u i bez udru�ivanja domoljubnih
dr�avo!vonuh
Koliko god Stjepan Mesi�, aktualni predsjednik, govorio da . < u predstoje�im
izborima biti neutralan, jasno je dj �e ne samo �ispod �ita" nego i javno raditi
sve da posljednje dvije godine svojega mandata vlada u ljubavi i slozi sa svojim
istomi�ljenicima Zoranom Milanovi�em i Vesnom Pusi�. Mesi� je uvjeren da bi mu
pobjeda SDP-a i HNS-a i njihova koalicija pru�ila dodatne mogu�nosti za provo�enje
jo� radikalnije detudmanizacije, odnosno, da bi mu se pove�ale �anse da do kraja
mandata uspije u radikalnoj delu�manizaciji, da izbriSe Tu�mana iz povijesnog
pam�enja hrvatskoga naroda
Nakon tih napomena razmotrimo sada Sto bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj u slu�aju
' Nikon raspada vlasti HSP i HSD BB (Glavasevt stranke) u Osi-leku i rala do
iirrebljenja, nakon izlaska iz HSP Ton�i Tadi�a i Miroslava Ro�ica koji je doveo do
�estokih obra�una izme�u HDZ i HSP-a. mogu�no*! udru�ivanja domoljubnih tiranska,
na�alost
Aktualni hrvatski predsjednik Srjepan Mesi� daleko prije pocel-Va izborne kampanje
�vrsfo se opredijelio-
.Kimah dodao d> podr�ava program HNS i SDP-a. a da druge pro-
Mcdjji su na prvim stranicama objavili: .Mesi� se opredijelio", �Me- -
.ie skinuo masku". ..Mesi� �vrsto stao iza HNS-a i SDP-a". Drugi Dakle trijumvirat
MPM -� Milanovi�. Pusi�, Mesi�, stvoren je prije
din lideri HNS-a i SDP-a rekli su: �Hvala predsjedniku Mesi�u." izbora. Sve karte
su na Holu.
II. �TO HRVATSKU �EKA U SLU�AJU POBJEDE TRIJUMVIRATA MPM (Milanovi�-Pusi�-
Mesi�)
1. Trijumvirat MPM (Milaircvi�-PusitMesJc)
(Milanovi�, Pusi�, Mesi�). To bi bio ideolo�ki monolitan i mo�an trijumvirat s vrlo
jasnom politi�kom strategijom �ije bi provo�enje moglo ugroziti Hrvatsku kao
nacionalnu dr�avu i dovesti u pitanje neke bitne vrijednosti i ste�evine koje je
hrvatski narod izborio u Domovinskome ratu na �elu a dr.
U politici Stjepana Mesi�a i ciljevima njegove politike ve� sam dovoljno pisao u
ovoj knjizi i tome ne treba ni�ta dodati. Stjepan Mesi� nastavit �e sa svojom
politikom radikalne detu�manizacije te �e i dalje nastojati opravdati svoje
krivokletstvo u Hagu. Mesi� je svjestan da bi u trijumviratu sa Zoranom Milanovi�em
i Vesnom Pusi� znatno pro�irio svoje �anse za uspjeh i zbog toga �e sve u�initi da
pridonese njihovoj pobjedi.
Zbog toga je potrebno ne�to vi�e re�i o Zoranu Milanovi�u, koji je nakon smrti
Ivica Ra�ana vrlo ambiciozno krenuo u borbu za vlast i nakon osvajanja vlasti u
SDP-u i na osvajanje vlasti u Hrvatskoj.
Zoran Milanovi� trenutno najpopularniji hrvatski politi�ar, novo je lice na
hrvatskoj politi�koj sceni koja je �eljna novih politi�ara, odnosno, koja je
zasi�ena jednim le istim
lista SDP-a.
Kako �e Zoran Milanovi� kao predsjednik SDP-a predlagali Glavnome odboru sve
izborne liste, on �e u Sabor uvesti svoje ljude a potisnuti u drugi plan ..stare"
Ra�anove kadrove te se sprema provesti radikalnu dera�anizaciju SDP-a. Milanovi�
vu�e poteze kojima preuzima svu odgovornost za izborni uspjeh ili neuspjeh iz �ega
proizlaze �vi|c
Prva je, ako SDP pobijedi HDZ, tada je Milanovi� du�an kao pobjednik biti premijer.
Tada �e to od njega tra�iti nie-govi ljudi i pti�e o lome kako �e Ljubo Jur�i� biti
premijer, pri�e su za malu djecu. Tada �e mu glavni koalicijski partner biti HNS,
te je logi�no da �e predsjednica HNS, Vesna Pusi�, postati ministrica vanjskih
poslova.
Druga kousekvenca tako�er proizlazi, logi�no, iz ovih poteza Milanovi�a. Ako izgubi
izbore tada mora dati ostavku ili �e biti smijenjen, jer �e biti odgovoran za
poraz.
O Vesni Pusi� u svojim knjigama i tekstovima mnogo sam pisao i nema potrebe tome
dodati bilo �to. Ona je bez sumnje �projekt" me�unarodne zajednice, poslana u
Hrvatsku da provede radikalnu detu�manizaciju. Otkako se pojavila na politi�koj
sceni, ona uporno i beskrupulozno provodi dobivene zadatke. �eli postati ministrica
vanjskih poslova kako bi mogla do kraja realizirati i provesti dobivene zadatke,
kako bi mogla poduzeti mjere koje �e i konkretno optu�iti Hrvatsku da je agresor na
Bosnu i Hercegovinu, poduzeti mjere da se obnovi balkansko zajedni�tvo i liloizam,
a do kraja sru�i i ostatak ostataka tudmanizma.
Ako se tome trijumviratu dodaju i neki koalicijski paitnc n, tada se jo� jasnije
mo�e sagledali politi�ka strategija koju �e provoditi trijumvirat MPM. Jakov�i�ev i
Kainov IDS vct
Mesi�)
1. Trijumvirat MPM (Milanovi�-Pusi�-Mesi�)
(Milanovi�, Pusi�, Mesi�). To bi bio ideolo�ki monolitan i mo�an trijumvirat s vrlo
jasnom politi�kom strategijom �ije bi provo�enje moglo ugroziti Hrvatsku kao
nacionalnu dr�avu i dovesti u pitanje neke bitne vrijednosti i ste�evine koje je
hrvatski narod izborio u Domovinskome ratu na �elu S dr. h ranjom Tu�manom.
O politici Stjepana Mesi�a i ciljevima njegove politike ve� sam dovoljno pisao u
ovoj knjizi i tome ne treba ni�ta dodati. Stjepan Mesi� nastavit �e sa svojom
krivokletstvo u Hagu. Mesi� je svjestan da bi u trijumviratu sa Zoranom Milanovi�em
i Vesnom Pusi� znatno pro�irio svoje �anse za uspjeh i zbog toga �e sve u�initi da
pridonese nj ihovoj pobjedi.
Ivica Ra�ana vrlo ambiciozno krenuo
janje vlasti u Hrvatskoj.
zasi�ena jednim te islim
licima. Zoran Milanovi� ambiciozno je najavio strategiju na sve ili ni�ta jer je
sam sebe predlo�io da bude nositelj svih lista SDP-a.
Kako �e Zoran Milanovi� kao predsjednik SDP-a predlagati Glavnome odboru sve
izborne liste, on �e u Sabor uvesti svoje ljude a potisnuti u drugi plan �stare"
vu�e poteze kojima preuzima svu odgovornost za izborni uspjeh ili neuspjeh \i �ega
proizlaze dvuc konsckvcncc.
Prva je. ako SDP pobijedi HDZ. tada jc Milanovi� du�an kao pobjednik bili premijer.
Tada �e to od njega Irj�ih njegovi ljudi i prtce o lome kako �e Ljubo Jur�ic bili
premijer, pri�e suza malu djecu. Tada �e mu glavni koalicijski partner biti HNS, te
je logi�no da �e predsjednica HNS. Vesna Pusi�, poslati ministrica vanjskih
poslova.
Druga konsekvenca tako�er proizlazi, logi�no, iz ovih poteza Milanovi�a. Ako izgubi
izbore tada mora dali ostavku ili �e biti smijenjen, jer �e bili odgovoran za
poraz.
dodati bilo Sto, Ona je bez sumnje �projekt" me�unarodne zajednice, poslana u
sceni, ona uporno i beskrupulozno provodi dobivene zadatke. �eli postati ministrica
vanjskih poslova kako bi mogla do kraja realizirati i provesti dobivene zadatke,
kako bi mogla poduzeti mjere koje �e i konkretno optu�iti Hrvatsku da je agresor na
Bosnu i Hercegovinu, poduzeti mjere da se obnovi balkansko zajedni�tvo i titoizam,
a do kraja sru�i i oslatak ostataka tudmanizma.
Ako se tome trijumviratu dodaju i neki koalicijski partneri, tada se jo� jasnije
mo�e sagledati politi�ka strategija koju �e provoditi trijumviral MPM. Jakov�i�ev i
Kainov IDS ve�
Mesi�)
1. Trijumvirat MPM (Mllanovl�-Pusl�-Msslc)
U slu�aju pobjede SDP-a i HNS-a na predstoje�im parlamentarnim izborima, odnosno,
ako dobiju dovoljno zastupnika da sjo� nekim manjim strankama stvore vladaju�u
koaliciju. Hrvatskom �e vladati trijumvirat kojega sam nazvao MPM (Milanovi�,
Pusi�, Mesi�), To bi bio ideolo�ki monolitan i mo�an trijumvirat s vrlo jasnom
politi�kom strategijom �ije bi provo�enje moglo ugroziti Hrvatsku kao nadonalnu
dr�avu i dovesti u pitanje neke bitne vrijednosti i ste�evine koje je hrvatski
narod izborio u Domovinskome ratu na �elu s dr. Franjom Tu�manom.
O politici Stjepana Mesi�a i ciljevima njegove politike ve� sam dovoljno pisao u
ovoj knjizi i lome ne treba ni�ta dodati. Stjepan Mesi� nastavit �e sa svojom
krivokletstvo u Hagu. Mesi� je svjestan da bi u trijumviratu ia Zoranom Milanovi�em
i Vesnom Pusi� znatno pro�irio �.voje �anse za uspjeh i zbog toga �e sve u�inili da
pridonese njihovoj pobjedi.
Ivica Ra�ana vrlo ambiciozno krenuo u borbu za vlast i nakon osvajanja vlasti u
SDP-u i na osva-lanje vlasti u Hrvatskoj.
zasi�ena jednim te istim
licima. Zoran Milanovi� ambiciozno je najavio sDalegiju na sve ili ni�ta jer je sam
sebe predlo�io da bude nositelj svih lista SDP-a.
Kako �e Zoran Milanovi� kao predsjednik SDP-a predlagati Glavnome odboru sve
izborne lisle, on �e u Sabor uvesti svoje ljude a potisnuti u drugi plan �stare"
vu�e poteze kojima preuzima svu odgovornost za izborni uspjeh ili neuspjeh iz �ega
proizlaze dvije konsekvence.
Piva je, ako SDP pobijedi HDZ, tada je Milanovi� du�an
govi ljudi i pri�e o tome kako �c Ljubo Jur�i� biti premijer, pri�e su za malu
djecu. Tada �e mu glavni koalicijski partner biti HNS, te je logi�no da �e
predsjednica HNS, Vesna Pusi�, postati ministrica vanjskih poslova.
Druga konsekvenca tako�er proizlazi, logi�no, iz ovih poteza Milanovi�a. Ako izgubi
izbore tada mora dati ostavku ili �e biti smijenjen, jer �e bid odgovoran za poraz.
dodati bilo Sto. Ona je bez sumnje ..projekt" me�unarodne zajednice, poslana u
sceni, ona uporno i beskrupukrzno provodi dobivene zadatke. �eli poslati ministrica
vanjskih poslova kako bi mogla do kraja realizirali i provesti dobivene zadatke,
kako bi mogla poduzeti mjere koje �e i konkretno optu�ili Hrvatsku da je agresor na
Bosnu i Hercegovinu, poduzeti mjere da se obnovi
ostataka tudmanizma.
Ako se tome trijumviratu dodaju i neki koalicijski partneri, tada se jo� jasnije
mo�e sagledati politi�ka strategija koju �c provoditi trijumvirat MPM. Jakov�i�ev i
Kainov IDS ve�
je Domovinski ral pretvaraju u zlo�ina�ki pothvat, mirenje s novom politikom
me�unarodne zajednice koja zbog svojih interesa Hrvate u Bosni i Hercegovini
pretvara u nacionalnu manjinu. Zatim na pritisak koji �e biti sve ve�i, da se
nastave sudski procesi protiv branitelja u Hrvatskoj. Posebno su te�ki i opasni
zahtjevi koje tjeraju Hrvatsku u regionalne balkanske integracije, zatim davanje
novih ustupaka Sitima u Hrvatskoj sve do politi�ke autonomije itd Procjena je da
takve
, i kada t
mogu�i
zahtjev
zajed
o, da je do�ao do kriti�ne to�ke kada ne smije i�i dalje jer svakoga trenutka mo�e
izgubiti podr�ku ne samo u HDZ-u nego, �to je jo� va�nije, bira�koga tijela.
Vodstvo i �lanstvo HDZ-a, a jo� vi�e bira�i HDZ-a, na razne na�ine vr�e pritisak na
Sanadera da se mora vratiti dr�avni�koj doktrini Franje Tu�mana, da se mora
suprotstaviti krivotvorinama Domovinskoga rata i radikalnoj detu�manizaciji, da ne
smije vi�e popu�tali Srbiji i Crnoj Gori, odnosno, da mora u skladu s pravima i
obavezama Hrvatske kao potpisnika Dej-tonskoga sporazuma, �vr��e braniti
ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno se tra�i �vr��e odbacivanje
pritisaka za autonomijom Istre i stvaranjem politi�ke autonomije Srba u Hrvatskoj
te odlu�an otpor stvaranju nove UDB-e (Udru�enih Dr�ava Balkana).
Dakle, procjena je da HDZ ne mo�e dobiti ponovno izbore bez saveza s HSP-om i
domoljubnim nacionalnim snagama, odnosno, bez bitne korekcije svoje sada�nje
politike, bez tvrdoga suprotstavljanja povijesnim krivotvorinama o Domovinskom tatu
bez promjene politike prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, bez zaustavljanja
radikalne detu�manizacije. Kako takav zaokret koji je nu�an da bi HDZ dobio
kraja mandata odradi sve dobivene zadatke u detu�manizaciji Hrvatske kao procesu
lashrva�ivanja Hrvatske od svega �to jc hrvatsko.
JoS je jedan bitan razlog zbog kojega me�unarodna zajednica tra�i nove politi�ke
snage u Hrvatskoj. Radi se o tra�enju politi�kih snaga u Hrvatskoj koje �e biti
spremne i dovoljno
nakon povratka Rusije na Balkan i nastojanja Amerikanaca da upravo politikom prema
muslimanima na Balkanu doka�u da nisu protiv islama nego samo protiv terorizma i
fundamentalizma, mogu�e je o�ekivati povijesni kompromis Amerikanaca i Rusa u
kojemu �e se na Balkanu davati novi ustupci Srbima i muslimanima na �tetu Hrvata,
Amerikanci inzistiraju na samostalnosti Kosova a Rusi se tome energi�no
suprotstavljaju. U takvoj situaciji mogu� je povijesni kompromis podjele Kosova ali
i davanje novih strate�kih ustupaka Srbiji, ne samo o�uvanjem Republike Srpske kao
kvazidr�ave. nego i davanjem Srbima autonomije u Hrvatskoj. Za uzvrat da se
zadovolje muslimani u Bosni i Hercegovini, mogu�e je, da �e se Bosna razvijati i
dalje kao dvoentitetska dr�ava triju naroda u kojoj �e se cementirati Republika
Srpska kao entitet u kojoj dominiraju Srbi a Federacija kao entitetu kojoj
dominiraju Bo�njaci (muslimani). Hrvati u tome slu�aju postaju nacionalna manjina,
prestaju biti suveren narod, prestaju i formalno biti jedan od tri ravnopravna
konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Dakle, u Hrvatskoj treba dovesti na vlast
politi�are koji �e to ne samo prihvatiti nego i provesti. Procjenjuje se da Sanader
te nove zadatke ne mo�e provesti, da bi tada izgubio podr�ku u HDZ-u.
interesa Hrvate u Bosni i Hercegovini pretvara u nacionalnu manjinu. Zatim na
pritisak koji �e biti sve ve�i, da se nastave sudski procesi protiv branitelja u
Hrvatskoj. Posebno su te�ki i opasni zahtjevi koje tjeraju Hrvatsku u regionalne
balkanske integracije, zatim davanje novih ustupaka Srbima u Hrvatskoj sve do
politi�ke autonomije itd. Procjena je da takve zadatke ne�e mo�i. i kada bi htio i
pnhvalio, ostvarili Sanader
111 DZ. Mnogi r
izbore ne odgovara me�unarodnoj zajednici, ona tra�i jo� pokornije sluge koji �e
pomo�i predsjedniku Mesi�u da do kraja mandata odradi sve dobivene zadatke u
detu�manizaciji Hrvatske kao procesu rashrva�ivanja Hrvatske od svega �to je
hrvatsko,
Jo� je jedan biran razlog zbog kojega rrrc�unarodna zajednica tra�i nove politi�ke
snage u Hrvatskoj. Radi se o tra�enju politi�kih snaga u Hrvatskoj koje �e biti
spremne i dovoljno
j.ike da provedu nov u ilralegiju rasplela na Balkanu.
U tra�enju rje�enja za balkansko ..bure barula". posebno
rajedme.
ralka I
.a Balk
odnosno, daje do�ao do kriti�ne to�ke kada ne smije i�i dalje jer svakoga trenutka
mo�e izgubiti podr�ku ne satno u HDZ-u nego. Sto je jo� va�nije, bira�koga tijela.
Vodstvo i �lanstvo HDZ-a, a jo� vi�e bira�i HDZ-a, na razne na�ine vr�e pritisak na
Sanadera da se mora vratiti dr�avni�koj doktrini Franje Tu�mana, da se mora
suprotstaviti krivotvorinama Domovinskoga rala i radikalnoj delu�manizaciji, da ne
smije vtSe popu�tati Srbiji i Crnoj Gori, odnosno, da mora u skladu s pravima i
obavezama Hrvatske kao potpisnika Dej-tonskoga sporazuma, �vr��e braniti
ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno se tra�i �vrsce odbacivanje
pritisaka za autonomijom Istre i stvaranjem politi�ke autonomije Srba u Hrvatskoj
te odlu�an otpor stvaranju nove UDB-e (Udru�enih Dr�ava Balkana).
domoljubnim nacionalnim snagama, odnosno, bez bitne korekcije svoje sada�nje
poliiike, bez tvrdoga suprotstavljanja povijesnim krivotvorinama o Domovinskom ratu
bez promjene politike prema Hrvatima u
zacije. Kako ta
koji j
ii HDZ dobio
da upravo politikom prema muslimanima na Balkanu doka-
damenlalizma, mogu�e je o�ekivati povijesni kompromis Amerikanaca i Rusa u kojemu
�e se na Balkanu davati novi ustupci Srbima i muslimanima na �tetu Hrvata.
Amerikanci inzistiraju na samostalnosti Kosova a Rusi se tome energi�no
suprotstavljaju. U takvoj situaciji mogu� je povijesni kompromis podjele Kosova ali
i davanje novih strateSkih ustupaka Srbiji, ne samo o�uvanjem Republike Srpske kao
kvazidr�ave, nego i davanjem Srbima autonomije u Hrvatskoj, Za uzvrat da se
zadovolje muslimani u Bosni i Hercegovini, mogu�e je, da�e se Bosna razvijati i
dalje kao dvoentitetska dr�ava triju naroda u kojoj �e se cementirati Republika
Srpska kao entitet u kojoj dominiraju Srbi a Federacija kao entitet u kojoj
dominiraju Bo�njaci (muslimani). 11 rvati u lome slu�aju postaju nacionalna
manjina, prestaju biti suveren narod, prestaju i formalno bili jedan od tri
ravnopravna konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Dakle, u Hrvatskoj treba
dovesti na vlast politi�are koji �e to ne samo prihvatili nego i provesti.
Procjenjuje se da Sanader le nove zadatke ne mo�e provesti, da bi tada izgubio
podr�ku u HDZ-u.
je Domovinski ral pretvaraju u zlo�ina�ki pothvat, mirenje s novom politikom
me�unarodne zajednice koja zbog svojih interesa Hrvate u Bosni i Hercegovini
pretvara u nacionalnu manjinu. Zatim na pritisak koji �e biti sve ve�i. da se
nastave sudski procesi protiv branitelja u Hrvatskoj. Posebno su te�ki i opasni
zahtjevi koje tjeraju Hrvatsku u regionalne balkanske integracije, zatim davanje
novih ustupaka Srbima u Hrvatskoj sve do politi�ke autonomije itd. Procjena je da
takve zadatke nece mo�i, i kada bi htio i prihvatio, ostvariti Sanader
tnogu�nosli ispunjavanja zahljeva me�unarodne zajednice, odnosno, daje do�ao do
kriti�ne to�ke kada ne smije i�i dalje jer svakoga trenutka mo�e izgubiti podr�ku
ne samo u HDZ-u nego, �to je jo� va�nije, bira�koga tijela. Vodstvo i �lanstvo HDZ-
a, a jo� vi�e bira�i HDZ-a, na razne na�ine vr�e pritisak na Sanadera da se mora
vratiti dr�avni�koj doktrini Franje Tu�mana, da se mora suprotstaviti
krivotvorinama Domovinskoga rata i radikalnoj delu�manizaciji, da ne smije vi�e
popu�tati Srbiji i Crnoj Gori, odnosno, da mora u skladu s pravima i obavezama
Hrvatske kao potpisnika Dej-tonskoga sporazuma, �vr��e braniti ravnopravnost Hrvata
u Bosni i Hercegovini. Posebno se tra�i �vr��e odbacivanje pritisaka za autonomijom
Istre i stvaranjem politi�ke autonomije Srba u Hrvatskoj te odlu�an otpor stvaranju
nove UDB-e (Udru�enih Dr�ava Balkana).
domoljubnim nacionalnim snagama, odnosno, bez bime korekcije svoje sada�nje
politike, bez tvrdoga suprotstavljanja povijesnim krivotvorinama o Domovinskom rani
bez promjene politike prema Hrvatima u Kosni i Hercegovini, bez zaustavljanja
radikalne detu�manizacije. Kako takav zaokret koji je nu�an da bi HDZ dobio
izbore ne odgovara me�unarodnoj zajednici, ona tra�i jo� pokornije sluge koji �e
pomo�i predsjedniku Mesi�u da do kraja mandata odradi sve dobivene zadatke u
detu�manizaciji Hrvatske kao procesu rashrva�ivanja Hrvatske od svega �io
Jo� je jedan bitan razlog zbog kojega me�unarodna zajednica tra�i nove politi�ke
snage u Hrvatskoj. Radi se o tra�enju politi�kih snaga u Hrvatskoj koje ce biti
spremne i dovoljno
jake da provedu novu strategiju raspleta na Balkanu.
�u da nisu protiv islama nego samo protiv terorizma i fundamentalizma, mogu�e je
o�ekivati povijesni kompromis Amerikanaca i Rusa u kojemu �e se na Balkanu davati
novi ustupci Srbima i muslimanima na �tetu Hrvata. Amerikanci inzistiraiu na
samostalnosti Kosova a Rusi se tome energi�no suprotstavljaju. U takvoj situaciji
mogu� je povijesni kompromis podjele Kosova ali i davanje novih strate�kih ustupaka
Srbiji, ne samo o�uvanjem Republike Srpske kao kvazidr�ave, nego i davanjem Srbima
autonomije u Hrvatskoj . Za uzvrat da se zadovolje muslimani u Bosni i Hercegovini,
mogu�e je, da�e se Bosna razvijati i dalje kao dvoentitetska dr�ava triju naroda u
kojoj �e se cementirati Republika Srpska kao entitet u kojoj dominiraju Srbi a
Federacija kao entitet u kojoj dominiraju Bo�njaci (muslimani). Hrvati u tome
slu�aju postajo nacionalna manjina, prestaju bili suveren narod, prestaju i
formalno biti jedan od tri ravno-
i Her<
Hrvatskoj tr
vatske nacionalne interese, re�i narodu Istinu I bez obzira na pritiske me�unarodne
zajednice tvr�o braniti na�e nacionalne interese l po cijenu sukoba s me�unarodnom
zajednicom.
3. Zatto se ne smije dopustiti pobjeda trijumvirata MPM?
bila opasna ?8 budu�nost hrvatskoga naroda i da bi u krajnjoj liniji mogla ugroziti
i opstojnost hrvatske dr�ave kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda te Hrvatsku
vratiti tamo gdje je ve� bila.
Poku�at �u na temelju analize politi�kih stavova trijumvirata MPM izlo�ili
strategiju njihove politike koju bi oni poku�ali provesti u slu�aju pobjede
koalicije SDP-HNS.
Njihovu budu�u strategiju grupirao sam u desel lo�aka:
1. Nastavila bi se radikalna detu�manizacija Hrvalske s ciljem da se Franjo Tu�man
i njegovo djelo ne samo izbri�e iz povijesnoga pam�enja hrvatskoga naroda, nego da
se obezvrijedi i kriminalizira, kako bi se Stjepan Mesi� nametnuo kao spasitelj
koji je u savezu sSDP-om i HNS-om kao Mpjsije izveo hrvatski narod iz Tu�manove
�pustinje".
2. Prihvatile bi se krivotvorine iz optu�nica i presuda Ha�koga suda kojima se
Hrvatska optu�uje kao dvostruki agresor na Srbe u Hrvatskoj i muslimane u Bosni i
Hercegovini kao navodna istina. Svim sredstvima vlasti i medijima i propagandnom
ma�inerijom ispirao bi se mozak gra�anima kako bi se la�i Stjepana Mesi�a i Vesne
Pusi� da je Hrvatska izvr�ila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, daje dr�avno i vojno
vodstvo
Hrvatske bilo organizirano kao zlo�ina�ka organizacija i da su oslobodila�ke akcije
hrvatske vojske bili zlo�ina�ki poduhvati, pretvorile u �istinu".
3. Nastavili bi se i pro�irili sudski procesi protiv branitelja uz daljnje
amnestiranje srpskih zlo�ina, Prihvatile bi se povijesne krivotvorine koje Hrvatsku
od �rtve agresije pretvaraju u agresora, a Srbe od agresora u �rtvu agresije sa
svim kon-sekvencama.
4. Nastanio bi se s eliminacijom si ih bunili Ijudt iz procesa
Domovinskoga rara.
5 Nastavila bi se obnova titoizma Cl iu> a ne Tu�man), te bi se umjesto
Domovinskoga rata kao temelj ove Hrvatske poku�ao nametnuti komunisti�ki
antifa�izam i titoizam. Nastavilo bi se s propagiranjem novoga balkanskoga
zajedni�tva bez ra��i��avanja istine o velikosrpskoj agresiji ne samo uz podjelu
krivnje nego i kopemikanski obrat u kome velikosrpski krivac postaje �rtva, a
Hrvatska od �rtve postaje
6. Hrvati u Bosni i Hercegovini joS vi�e bi se prepustih njihovoj gorkoj sudbini.
Oduzelo bi im se pravo glasa na hrvatskim izborima. Sto je suprotno hrvatskome
Ustavu, koji garantira ista prava svim dr�avljanima Hrvatske. Prihvatila bi se
antihrvatska politika po kojoj Hrvati u Bosni i Hercegovini od suverenoga naroda
postaju nacionalna manjina.
7. Hrvatska bi prihvatila namircnje ratnih �teta Srbima u Hrvatskoj a ne samo
povratak stanarskoga prava i ostale be-nificije tako da bi se postupno stvarale
osnove za povratak
suda postati sna�ni argument za zahtjeve Srba za politi�kom autonomijom u
Hrvatskoj.
8. Nastavila bi se jo� br�im lempom rasprodaja srebra i zlata hrvatske dr�ave i
hrvatskoga naroda. Prihvatila bi se
latske nacionalne interese, re�i narodu istinu i bez obzira na nritiske me�unarodne
zajednice tvrdo braniti naSe nacionalne �nterese i po cijenu sukoba s me�unarodnom
zajednicom.
3. Za�to se ne smije dopustiti pobjeda ta MPM?
bila opasna za budu�nost hrvatskoga naroda i da bi u krajnjoj liniji mogla ugroziti
vratili tamo gdje je ve� bila.
Poku�at �u na lemelju analize politi�kih stavova trijumvirata MPM izlo�iti
strategiju njihove politike koju bi oni pokuSali provesti u slu�aju pobjede
koalicije SDP-HNS.
Njihovu budu�u strategiju grupirao sam u desel to�aka:
1. Naslavila bi se radikalna detu�manizacija Hrvatske s ciljem da se Franjo Tu�man
se obezvrijedi i kriminalizira, kako bi se Stjepan Mesi� nametnuo kao spasitelj
koji je u savezu s SDP-om i HNS-om kao Mojsije izveo hrvalski narod iz Tu�manove
�pustinje".
2. Prihvatile bi se krivotvorine iz optu�nica i presuda Ha�koga suda kojima sc
Hrvatska optu�uje kao �voslniki agresor
navodna istina. Svim sredstvima vlasti i medijima i propagandnom ma�inerijom
ispirao bi se mozak gra�anima kako bi sc la�i Stjepana Mesi�a i Vesne Pusi� daje
Hrvatska izvr�ila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, daje dr�avno i vojno vodstvo
hrvatske vojske biti zlo�ina�ki poduhvati, pretvorile u ..istinu".
amnestiranje srpskih zlo�ina. Prihvatile bi se povijesne krivotvorine koje Hrvatsku
od �rtve agresije pretvaraju u agresora, a Srbe od agresora u �rtvu agresije sa
svim kon-sekvencamn.
skoga r
ta kao temelj ove Hrvatske poku�ao nametnuti komunisti�ki antifa�izam i titoizam.
Nastavilo bi se s propagiranjem novoga balkanskoga zajedni�tva bez ra��i��avanja
istine o velikosrpskoj agresiji ne samo uz podjelu krivnje nego i kopemikanski
obrat u kome velikosrpski krivac postaje �rtva, a Hrvatska od �rtve postaje
agresor.
(V Hrvati u Bosni i Hercegovini joS vi�e bi se prepustili njihovoj gorkoj sudbini.
Oduzelo bi im se pravo glasa na hrvatskim izborima, �to je suprotno hrvatskome
Ustavu, koji garantira ista prava svim dr�avljanima Hrvatske, Prihvatila bi sc
antihrvatska politika po kojoj Hrvati u Bosni i Hercegovini od suverenoga naroda
postaju nacionalna manjina.
7. Hrvalska bi prihvatila namircnje ratnih �teta Srbima u Hrvatskoj a ne samo
povratak stanarskoga prava i ostale be-mficije tako da bi se postupno stvarale
osnove za povratak na �uveni plan Z-4 koji bi mogao nakon presuda Ha�koga
�a zahtjeve Srba zi ti tempom rasprodala srebra i
Za�to se ne smije dopustiti pobjeda trijumvirata MPM?
.c dvojbe bez obzira 4u HDZ-a i Vlade [� roj bira�a HDZ-a,
a Mila
i�-Mosi
bila opasna za budu�nost hrvatskoga naroda i da bi u krajnjoj liniji mogla ugroziti
vratiti tamo gdje je ve� bila.
Poku�at �u na temelju analize politi�kih stavova trijumvirata MPM izlo�iti
strategiju njihove politike koju bi oni poku�ali provesti u slu�aju pobjede
koalicije SDP-HNS.
Njihovu budu�u strategiju grupirao sam u deset to�aka:
1. Nastavila bi se radikalna deludmanizacija Hrvatske s ciljem da se Franjo Tu�man
sc obezvrijedi i kriminalizira, kako bi se Stjepan Mesi� nametnuo kao spasitelj
koji je u savezu s SDP-om i HNS-om kao Mojsije i/veo hrvatski narod iz Tu�manove
�pustinje".
2. Prihvatile bi se krivotvorine iz optu�nica i presuda Ha�koga suda kojima se
Hrvatska optu�uje kao dvostruki agresor na Srbe u Hrvatskoj i muslimane u Bosni i
Hercegovini kao navodna istina. Svim sredstvima vlasti i medijima i propagandnom
ma�inerijom ispirao bi se mozak gra�anima kako bi se la�i Stjepana Mesi�a i Vesne
Pusi� daje Hrvatska izvrSila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, da je dr�avno i vojno
vodstvo
hrvatske vojske bili zlo�ina�ki poduhvati, pretvorile u �istinu".
amnestiranje srpskih zlo�ina. Prihvatile bi se povijesne krivotvorine koje Hrvatsku
od �rtve agresije pretvaraju u agrarna, a Srbe od agresora u �rtvu agresije sa svim
kon-
tu se umjesto Domovinskoga rata kao temelj ove Hrvatske poku�ao nametnuti
komunisti�ki antifa�izam i titoizam. Nastavilo bi se s propagiranjem novoga
balkanskoga zajedni�tva bez ra��i��avanja istine o velikosrpskoj agresiji ne samo
uz podjelu krivnje nego i kopemikanski obrat u kome velikosrpski krivac postaje
�rtva, a Hrvatska od �rtve postaje
6. Hrvi
ie pravo glasa i
njihovoj gorkoj sudbini. Odi vatskim izborima, �to je su garantira ista prava svim
dr�avljanima Hrvatske. Prihvatila bi se antihrvatska politika po kojoj Hrvati u
Bosni i Hercegovini od suverenoga naroda postaju nacionalna manjina.
7, Hrvatska bi prihvatila namirenje ratnih �teta Srbima u Hrvatskoj a ne samo
povratak stanarskoga prava i ostale beni fi ci je lako da bi se postupno stvarale
osnove za povratak na �uveni plan Z-4 koji bi mogao nakon presuda Ha�koga suda
postati sna�ni argument za zahtjeve Srba za politi�kom autonomijom u Hrvatskoj.
S. Nastavila bi se jo� britim lempom rasprodaja srebra i zlata hrvatske dr�ave i
hrvatskoga naroda. Prihvatila bi se
a. Prihvatila hi se politika koja �eli Hrvatsku dovesti na prosja�ki Stap, koja
�eli Hrvate pretvoriti u bezzemljaSe. Tek kad nas potpuno osiromaSe, [ada �e nas
primiti u Europsku uniju da bi mogli kontrolirati sve ono Sto su prije uzeli, �ega
su postali vlasnici.
9. Nastavio bi se kri�arski rat protiv Katoli�ke crkve i vjere. Hrvatska bi od
sekularne dr�ave postala sekularisti�ka dr�ava, naslav ilo hi se destruiranjc
obitelji i kr��anskoga sustava vri-icdnosti kao temelja hrvatskoga identiteta.
III. Ubrzali bi se procesi razbijanja duhovnoga jedinstva i sloge hrvatskoga naroda
Nastavilo bi se s politikom podjela i razbijanja sloge hrvatskoga naroda odvajanjem
Hrvala iz Bosne i Hercegovine i Hrvata iz Hrvatske i onemogu�avanje hrvatske
dijaspore da sudjeluje u politi�kom i javnom �ivotu Hrvatske.
Svim tim procesima uni�tavao bi se nacionalni identitet i ponos hrvatskoga naroda s
ciljem da se Hrvatska pretvori u gra�ansku anacionalnu dr�avu u kojoj je nacionalno
svedeno na folklor i tamburicu.
Ako bi trijumvirat MPM pobijedio i po�eo dosljedno realizirati takve politi�ke
ciljeve, on bi zadovoljio me�unarodnu zajednicu ali bi doveo do novih
destabilizacija, podjela i su-
koba u
koj.
Takva politika do�la bi u sukob s ve�inom naroda te bi prije III kasnije do�lo do
pobune i destabilizacije.
I zbog tih razloga potrebno je u�initi sve da se na izborima na demokratski na�in
onemogu�i pobjeda trijumvirata MPM.
Da bi se narod zavarao, da bi se uklonile razlike u politi�kim strategijama razvoja
Hrvatske, da se ne bi vidjelo da ipak nije svejedno koje �e politi�ke snage
pobijedili na izborima, ve� je po�eo proces velike manipulacije i zavaravanja.
m razlikama se �uti, one se skidaju s dnev-
noga reda i la�no se tvrdi da su sve politi�ke stranke iste i da je tako svejedno
tko �e pobijedili jer se ni�ta ne�e promijeniti te da zbog toga ne treba i�i na
izbore.
Zbog toga je va�no da se ne dopusti izborna kampanja u kojoj se ne�e govoriti o
bitnim razlikama u koncepcijama i bitnim politi�kim problemima hrvatske, nego �e se
raspravljati o osobnim karakteristikama nositelja lista. Poku�at �e se nametnuti
potpuno neva�ni kriteriji kako bi se izmanipulirali
iira�i. Pisa
�iju Zor
a Mila
grah, pe�i ro�tilj, dijeliti gula�e i paprika�e, voziti �e se na motoru, igrati �e
nogomet, hodat �e kao �gluve ku�ke po Hrvatskoj", tra�iti slabe to�ke u privatnom
�ivotu svojih protivnika, uljep�avati sebe i svoje djelo kako bi izmanipulirali i
prevarili narod i naveli ga da glasa ne za politi�ke programe nego za one koji
bolje izgledaju, koji se bolje reklamiraju i bolje la�u. U tom kontekstu prevara i
manipulacija treba gledali i na neke izjave Milanovi�a koje su u suprotnosti s
jasnom politi�kom strategijom trijumvirata MPM. Za o�ekivati je jo� takvih izjava
koje �e zbuniti bira�e kojima je cilj da se ka�e kako nema u Hrvatskoj ni ljevice
ni desnice, kako je Hrvatska prevladala Ideolo�ke sukobe, kako ne treba govoriti o
pro�losti nego se okrenuti budu�nosti. Ako se nametne takvo mi�ljenje da nema
bitnih tazl i ka, da su svi isti, daje svejedno koja stranka pobijedi, tada �anse
Milanovi�a, kao novoga svje�ega lica crne kose i plavih o�iju, koji je simpati�an i
nepotroSen, naglo rasle. Suprotno, ako se otvori rasprava o njegovim politi�kim
stavovima (Tito a ne Tu�man), dijaspori treba oduzeti pravo glasa, Crkvu neba
vratili u sakristije, Hrvatska je ateisti�ka dr�ava, kapital nema nacionalnost,
onda se te�ko mogu izmanipulirali bira�i lijepim plavim
prodaja zemlje i obale strancima. Prihvatila bi se politika koja �eli Hrvatsku
dovesti na prosja�ki Stap, koja �eli Hrvate pretvoriti u bezzemljaSe. Tek kad nas
potpuno osiroma�e, lada �e nas primiti u Europsku uniju da bi mogli kontrolirati
sve ono Sto su prije uzeli, �ega su postali vlasnici.
9. Nastavio bi se kri�arski rat protiv Katoli�ke crkve i vjere. Hrvatska bi od
sekularne dr�ave postala sekularisti�ka dr�ava, �astavilo bi se destruiranje
obitelji i kr��anskoga sustava vri-
10. Ubrzali bi se procesi razbijanja duhovnoga jedinstva i
i razbijanja sloge hrvatskoga naroda odvajanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine i
Hrvata iz Hrvatske i onemogu�avanje hrvatske dijaspore da sudjeluje u politi�kom i
javnom �ivotu Hrvatske.
Svim lim procesima uni�tavao bi se nacionalni identitet i li�nos hrvatskoga naroda
s ciljem da se Hrvatska pretvori u gra�ansku anacionalnu dr�avu u kojoj je
nacionalno svedeno na folklor i tamburicu.
Ako bi trijumvirat MPM pobijedio i po�eo dosljedno realizirati takve politi�ke
ciljeve, on bi zadovoljio me�unarodnu zajednicu ali bi doveo do novih
destabilizacija, podjela i sukoba u Hrvatskoj.
Takva politika do�la hi u sukob s ve�inom naroda te hi prije ili kasnije do�lo do
pobune i destabilizacije.
ma na demokratski na�in onemogu�i pobjeda trijumvirata MPM.
Da bi se narod zavaiau, da bi se uklonile razlike u politi�kim strategijama razvoja
Hrvatske, da se ne bi vidjelo da ipak nije svejedno koje �e politi�ke snage
pobijediti na izborima, ve� je po�eo proces velike manipulacije i zavaravanja. ()
navo�enim bitnim razlikama se �uti. one sc skidaju s dnev-
tko �e pobijediti jer se ni�ta ne�e promijeniti te da zbog toga ne treba i�i na
izbore.
raspravljali o osobnim karakteristikama nositelja lista. Poku�at �e se nametnuti
potpuno neva�ni kriteriji kako bi se izmanipulirali bira�i. Pisal �c sc o boji
o�iju /orana Milanovi�a i osobnim karakteristikama kandidata, pisat ec se o
njihovim obitelji ma
to�ke kako hl se kao ljudi diskreditirali Politi�ari �e kuhati grah, pe�i ro�tilj,
dijeliti gula�e i paprika�e, voziti �e se na motoru, igrati �e nogomet, hodat �e
kao �gluve ku�ke po Hrvatskoj", tra�iti slabe to�ke u privatnom �ivotu svojih
protivnika, uljep�avati tebe i svoje djelo kako bi izmanipulirali i prevarili narod
i naveli ga da glasa ne za politi�ke programe nego za one koji bolje izgledaju,
koji se bolje reklamiraju i bolje la�u. U tom kontekstu prevara i manipulacija
treba gledati i na neke izjave Milanovi�a koje su u suprotnosti s
vati je jo� takvih izjava koje �e zbuniti bira�e kojima je cilj da se ka�e kako
nema u Hrvatskoj ni ljevice ni desnice, kako je Hrvatska prevladala ideolo�ke
sukobe, kako ne treba govoriti o pro�losti nego se okrenuti budu�nosti. Ako se
nametne takvo mi�ljenje da nema bitnih razlika, da su svi isti, daje svejedno koja
stranka pobijedi, tada �anse Milanovi�a, kao novoga svje�ega lica crne kose i
plavih o�iju, koji je simpati�an i nepotro�en, naglo raste. Suprotno, ako se otvori
rasprava o njegovim politi�kim stavovima (Tito a ne Tu�man), dijaspori treba
oduzeti pravo glasa. Crkvu treba vratiti u sakristije. Hrvatska je ateisti�ka
dr�ava, kapital nema nacionalnost, onda se teSko mogu izmanipulirali bira�i lijepim
plavim
prodaja zemlje i obale strancima. Prihvatila bi se politika kola �eli Hrvatsku
dovesti na prosja�ki �tap, koja �eli Hrvate pretvoriti u bezzemljaSe. Tek kad nas
potpuno osiromaSe, lada �e nas primiti u Europsku uniju da bi mogli kontrolirati
sve ono �to su prije uzeli. �ega su postali vlasnici.
9. Nastavio bi se kri�arski rat protiv Katoli�ke crkve i vjere, I Irvatska bi od
sekularne dr�ave postala sekularisti�ka dr�ava, nastavilo bi sc destruiranje
obitelji i kr��anskoga sustava vri-ednostl kao temelja hrvatskoga identiteta
10. Ubrzah bi se procesi razbijanja duhovnoga jedinstva i �loge hrvatskoga naroda.
Nastavilo bi se s politikom podjela i razbijanja sloge hrvatskoga naroda odvajanjem
Hrvata iz Bome i Hercegovine i Hrvata iz Hrvatske i onemogu�avanje hrvatske
dijaspore da sudjeluje u politi�kom i javnom �ivotu Hrvatske,
Svim tim procesima uni�tavao bi se nacionalni identitet i ponos hrvatskoga naroda s
ciljem da se Hrvatska pretvori u gra�ansku anacionalnu dr�avu u kojoj je nacionalno
svedeno na folklor i tamburicu.
Ako bi trijumvirat MPM pobijedio i po�eo dosljedno realizirati lakve politi�ke
ciljeve, on bi zadovoljio me�unarodnu zajednicu ah bi doveo do novih
destabilizacija, podjela i sukoba u Hrvatskoj,
Takva politika do�la bi u sukob s ve�inom naroda te bi prije Ili kasnije do�lo do
pobune i destabilizacije
I zbog tih razloga potrebno je u�initi sve da se na izborima na demokratski na�in
onemogu�i pobjeda trijumvirata MPM.
Da bi se narod zavarao, da bi se uklonile razlike u politi�kim strategijama razvoja
Hrvatske, da sc ne bi vidjelo da �pak nije svejedno koje �e politi�ke snage
pobijediti na izbo-uma. ve� je po�eo proces velike manipulacije i zavaravanja. O
navedenim bitnim razlikama se �uti, one se skidaju s dnev-
tko �e pobijediti jer se ni�ta ne�e promijeniti te da zbog toga ne treba I�i na
izbore.
raspravljati o osobnim luu�kteristikama nositelja lista. Poku�at �e se nametnuti
potpuno neva�ni kriteriji kako bi se izmanipulirali bira�i. Pisat �e se o boji
o�iju Zorana Milanovi�a i osobnim karakteri slikama kandidata, pisal �e se o
njihovim obitcliima i njihovim osobnim karakteristikama, tra�it te se tamne to�ke
kako hi sc kavi ljudi diskreditirah. Politi�ari �e kuhati grah, peci ro�tilj,
dijeliti gula�e i paprika�e, voziti �e se na motoru, igrati �e nogomet, hodat ce
kao ..gluve ku�ke po Hrvatskoj", tra�iti slabe to�ke u privatnom �ivotu svoilh
protivnika, uljep�avati sebe i svoje djelo kako bi izmanipulirali i prevarili narod
i naveli ga da glasa ne za politi�ke programe nego za one koji bolje izgledaju,
koji se bolje reklamiraju i bolje la�u- U lom kontekstu prevara i manipulacija
treba gledati i na neke izjave Milanovi�a koje su u suprotnosti s jasnom politi�kom
strategijom trijumvirata MPM. Za o�ekivati je jo� takvih izjava koje �e zbuniti
bira�e kojima je cilj da se ka�e kako nema u Hrvatskoj ni ljevice ni desnice, kako
je Hrvatska prevladala ideolo�ke sukobe, kako ne treba govoriti o pro�losti nego se
okrenuti budu�nosti. Ako se nametne takvo mi�ljenje da nema bitnih razlika, da su
svi isti, daje svejedno koja stranka pobijedi, tada �anse Milanovi�a, kao novoga
svje�ega lica crne kose i plavih o�iju, koji je simpati�an i nepouo�en, naglo
raste. Suprotno, ako se otvori rasprava o njegovim politi�kim stavovima (Tito a ne
Tu�man), dijaspori treba oduzeti pravo glasa, Crkvu treba vratiti u sakristije.
Hrvatska je ateisti�ka dr�ava, kapital nema nacionalnost, onda sc te�ko mogu
izmanipulirali bira�i lijepim plavim
o�ima kao glavnim kriterijem na osnov i koiesi treba za nekoga glasovati ili ne.
Postavlja se pitanje kako se suprotstaviti pobjedi trijumvirata MPM. Mislim da je
najva�nije narodu govoriti istinu. Treba hrvatski narod suo�iti s odgovorno��u te
mu jasno govoriti da on svoju odgovornost za budu�nost Hrvatske ne mo�e prebaciti
ni na koga, da on odlu�uje na demokratskim izborima kakva �e biti budu�nost
hrvatskoga naroda i hrvatske dr�ave. Posebno je odgovorna hrvatska inteligencija,
onu �utljiva ve�ina koja jc du�na ne samo progovoriti nego i stalno
Odgovorne su i hrvalske politi�ke stranke a posebno HDZ, koji je du�an u skladu s
novom povijesnom situacijom bitno korigirati svoju strategiju i poku�ati bilo
prijeizbomo ili poslijeizbomo stvoriti dovoljno sna�nu hrvatsku domoljubnu
koaliciju koja �e biti ne samo alternativa trijumviratu MPM nego i biti u stanju
pobijediti na izborima
Ako to HDZ ne u�ini, onda je jedino rje�enje okupljanje svih domoljubnih snaga oko
Saveza za Hrvatsku u kojem je okupljen veliki broj istaknutih intelektualaca,
politi�ara, udruga i domoljubnih stranaka koji svojim programom najbolje i
najpotpunije izra�ava ono �to zastupa katoli�ka Crkva u Hrvatskoj.
III. ZA�TO JE NU�NA REHABILITACIJA TU�MANOVA DR�AVNI�TVA?
Povijesni procesi na Balkanu nisu zavr�eni. Hrvatsko nacionalno pitanje nije do
kraja rije�eno, a neka pitanja koja su nam izgledala rije�ena, ponovno se dovode u
pitanje.
�ak. �tovi�e, dovodi se u pitanje ono najvrjednije - Hr-
kultumo. gospodarsko i politi�ko zajedni�tvo hrvatskoga na-
Ponovnu nam pnjeti velika opasnost da se hrvatskome narodu bez krivnje nametne
zlo�ina�ka povijesna hipoteka, da se i temelji ove Hrvatske kriminalirjraju,
odnosno, na djelu je dobro razra�en projekt da se Tu�manova Hrvatska poku�a
uspore�ivati s NDH, kako bi do�ivjela njenu sudbinu."
Ponovno nam prijeti obnavljanje svih mogu�ih podjela i starih ideolo�kih i drugih
sukoba unutar hrvatskoga naroda. Postoje mo�ne snage unutat Hrvatske ali jo� ja�e
izvan Hrvatske koje rade protiv Tu�manove Hrvatske. Hrvalske stvorene u
Domovinskome ratu, koje Hrvatsku �ele vratiti na Balkan, koje, kao temelj ove
dr�ave, umjesto vrijednosti Domovinskoga rata �ele nametnuti titoisti�ki
antifa�izam i novo zajedni�tvo jugoslavenskih naroda bez Slovenije ali zato s
Albanijom.
�ak se muie re�i da u Hrvatskoj djeluje snatna �peta kolona " koja sustavno razara
sve bitne vrijednosti na kojima je
Sramotna presuda Ha�koga suda vukovankoj trojci jo� jedan je dokaz da ie ve� daleko
odmaklo u realizaciji takve strategije- Mo�da �e lo bili ona kap u �a�i koja �e
promijeniti hrvatsku pokorni�ku politiku, koja �e natjerali Sanadera i HDZ da okupi
sve domoljubne snage bez obzira na trenutne sukobe medu njima.
glas.
vi kojega treba za nekoga
se pitanje kako se suprotstaviti pobjedi rrijumvi-rala MPM. Mislim da je najva�nije
narodu govoriti istinu. Treba hrvatski narod suo�ili s odgovorno��u te mu jasno
govoriti da on svoju odgovornost za budu�nost Hrvatske ne mo�e prebaciti ni na
koga, da on odlu�uje na demokratskim izborima kakva �e biti budu�nost hrvatskoga
naroda i hrvatske dr�ave. Posebno jc odgovorna hrvatska inteligencija, ona �utljiva
ve�ina koju je du�na ne samo progovoriti nego i slalno
Odgovorne su i hrvalske politi�ke stranke a posebno HDZ, koji je du�an u skladu s
prijeizbomo tli poslijeizbomo stvorili dovoljno sna�nu hrvatsku domoljubnu
koaliciju koja �e bili ne samo alternativa trijumviratu MPM nego i biti u Stariju
Saveza za Hrvatsku u kojem je okupljen veliki broj istaknutih intelektualaca,
najpotpunije izra�ava ono Sto zastupa katoli�ka Crkva u Hrvatskoj.
Povijesni procesi na Balkanu nisu zavr�eni. Hrvatsko nacionalno pilanje nije do
kraja rije�eno, a neka pitanja koja su
Ponovnu nam pnjeti velika opaanosi da se luvalskome narodu bez krivnje nametne
zlo�ina�ka povijesna hipoteka, da se i lemelji ove Hrvatske laiminaliziraju,
odnosno, na djelu je dobro razra�en projekt da se Tu�manova Hrvatska poku�a
uspore�ivati s NDH, kako bi do�ivjela njenu sudbinu.*
Ponovna nam prijeti obnavljanje svih mogu�ih podjela i starih ideolo�kih i drugih
sukoba unutar hrvatskoga naroda. Postoje mo�ne snage unutar Hrvatske ali jo� ja�e
izvan Hrvalske koje rade protiv Tu�manove Hrvatske, Hrvatske stvorene u
dr�ave, um
ta �ele ni
zajedni�tvo jugoslavenskih naroda bez Slovenije al
o�ima kao glavnim kriterijem na osnovi kojega treba za nekoga
Postavlja se pitanje kako se suprotstaviti pobjedi trijumvirata MPM. Mislim da je
najva�nije narodu govorili istinu. Treba hrvatski narod suo�iti s odgovorno��u te
mu jasno govoriti da on svoju odgovornost za budu�nost Hrvatske ne mo�e prebaciti
ni na koga, da on odlu�uje na demokratskim
Odgovorne su i hrvalske politi�ke stranke a posebno HDZ, koji je du�an u skladu a
prijeizbomo ili poslijeizbomo stvoriti dovoljno sna�nu hrvatsku domoljubnu
koaliciju koja �e biti ne samo alternativa trijumviratu MPM nego i biti u stanju
Saveza za Hrvatsku u kojem jc okupljen veliki broj istaknutih intelektualaca,
najpotpunije izra�ava ono �to zastupa katoli�ka Crkva u Hrvatskoj.
Povijesni procesi na Balkanu nisu zavr�eni. Hrvatsko nacionalno pitanje nije do
kraja rije�eno, a neka pitanja koja su nam izgledala rije�ena, ponovno se dovode u
pilanje.
("'ak, �tovi�e, dovodi se u pitanje ono najvrjednije - Hr-
kullnmo, gospodarsko i politi�ko zajedni�tvo hrvatskoga na-
Ponovno nam prijeti velika opasnost da se hrvatskome narodu bez krivnje nametne
zlo�ina�ka povijesna hipoteka, da se i temelji ove Hrvatske kriminaJiziraju,
odnosno, na djelu je dobro razra�en projekt da se Tu�manova Hrvatska pokusa
uspore�ivali s NDH, kako bi do�ivjela njenu sudbinu."
Ponovno nam prijeti obnavljanje svih mogu�ih podjela i starih ideolo�kih i drugih
sukoba unutar hrvatskoga naroda. Postoje mo�ne snage unutar Hrvatske ali joS ja�e
izvan Hrvatske koje rade protiv Tu�manove Hrvatske, Hrvatske stvorene u
dr�ave, umjesto vrijednosti Domovinskoga rata �ele nametnuti titoisti�ki
antifa�izam i novo zajedni�tvo jugoslavenskih naroda bez Slovenije ali zato s
Albanijom.
�ak se mo�e re�i da u Hrvatskoj djeluje sna�na �peta kolona " koja sustavno razara
sve bitne vrijednosti na kojima je
' Sramotna presuda Ha�koga suda vukovarskoj trojci joS jedan je dokaz da se ve�
daleko odmaklo u realizaciji lakve strategije. Mo�da �e to biti ona kap u �a�i koja
�e promijeniti hrvatsku pokorni�ku politiku, koja �e natjerati Sanadera i HDZ da
okupi sve domoljubne
utemeljena Hrvatska u Domovinskome ralu pod vodstvom Franje Tu�mana.
Hrvatska �peta kolona" stalno raspiruje ideolo�ke sukobe iz proSlosti, �eli
obnoviti krvave hrvatske mostove i ne dopuSta da se Hrvali pomire medu sobom.
Dakle, Hrvatska se ponovno nalazi na povijesnom raskri�ju kada je potrebna
prevladati velike podjele koje se unutar hr-\atskoga dru�tva produbljuju. Pored
Ideolo�ke podijeljenosli
skoj je f
ta otklanj
Hrvatska je na raskri�ju kao i devedesetih godina Ja! jednom je potrebno branili
ono ito je la�a stvoreno. Hrvatskoj treba alternativa politici pokorenja. Ta
alternativa Je te�ak l mukotrpan put ali dostojan i slavan. To je put obrane
samostalnosti i dostojanstva. Odluka je na hrvatskome narodu I ne mo�e se prebacili
odgovornost na drugoga.
Svaki Hrvat Ima izbor: sagnuti glavu i pokoriti se mo�nim silama me�unarodne
nepravde ili se suprotstaviti.
Svaki Hrvat slobodno bira: slobodu ili ropstvo, istinu ili la�, kulturu �ivota ili
kulturu smrti.
Umjesto tra�enja nacionalnoga konsenzusa i udru�ivanja domoljubnih snaga ve�
zapo�eta pre�i zborna prljava kampanja prijeti opasnoj destabilizaciji Hrvatske.
Vodi se prljava i beskrupulozna borba za vlast u kojoj se nastoji �pod tepih"
gurnuti veliki problemi pred kojima se nalazi Hrvatska.
U takvoj povijesnoj situaciji izuzetno je zna�ajno ho�e li na sljede�im
parlamentarnim izborima do�i do promjene, do zaustavljanja negativnih procesa, ho�e
li se stvoriti pretpostavke da se mesi�izacija Hrvatske zaustavi ili �e ona dobili
novi poticaj i zamah.
Zbog toga je va�no da se do izbora gra�ani upoznaju s istinom i stvarnim problemima
Hrvatske i mogu�nostima njihova rje�avanja.
Pretpostavka adekvatnih odgovara na sve bitne hrvatske probleme je u povratku na
dr�avni�ku politiku. Franje Tu�mana. Tek kad se kao temelj prihvati ta politika
onda �e biti mogu�e pronalazili upravne odgovore na sve dvojbe pred
kojima ie nalazi HrvntsL:
U ovoj knjizi argumentima sam dokazao daje za budu�-
dr�ave hrvatskoga naroda te dovodi do stvaranja balkanske unije, federalizacije
Hrvatske, obnove titoizma i gubljenja suvereniteta i ravnopravnosti hrvatskoga
naroda u Bosni i Hercegovini
Zbog toga je va�no ne samo onemogu�iti pobjedu trijumvirata MPM na sljede�im
izborima nego i stvoriti pretpostavke za pobjedu domoljubnih snaga koje �e
rehabilitirati ono pozitivno iz Tu�manove dr�avni�ke doktrine i dati nove odgovore
u rje�avanju hrvatskoga nacionalnoga pitanja u uvjetima XXI. stolje�a.
Hrvatsko/ je potrebna nova politika koja �e rehabilitirali sve pozitvno iz
tudmanizma. posebno njegovu dr�avni�ku doktrinu, i dali odgovore na dvojbe s kojima
se susre�e Hr-
novu politiku koja se temelji na spre�avanju Hrvatske i obnovi Tu�manova
dr�avni�tva uvjt tu�manamom. Dakle, pobjeda lako definiranoga morala bi ostvariti
nakon izbora sljede�e bit zadatke koji su u potpunoj suprotnosti sa strategijom
triju', virala MPM IMIianovi�-Pusi�-Mesi�):
like
utemeljena Hrvatska u Domovinskome ratu pod vodstvom Franje Tu�mana.
Hrvatska �peta kolona" stalno raspiruje ideolo�ke sukobe iz proSlosti, Mi obnoviti
krvave hrvalske mostove i ne dopusta da se Hrvati pomire medu sobom.
Dakle, Hrvatska se ponovno nalazi na povijesnom raskri�ju kada je potrebno
prevladati velike podjele koje se unutar hr-v alskona dru�tva produbljuju Pored
ideolo�ke podijeljenosti
a. Hrvati
sloga a
podijeljenosti
Hrvatska je na raskri�ju kao i devedesetih godina. Jo� jednom je potrebno braniti
ono sto je tada stvoreno. Hrvatskoj treba alternativa politici pokorenja. Ta
alternativa je te�ak i mukotrpan put ali dostojan i slavan. To je put obrane
samostalnosti i dostojanstva. Odluka je na hrvatskome narodu i ne mo�e se prebaciti
Svaki Hrvat ima izbor: sagnuti glavu i pokoriti se mo�nim silama me�unarodne
Svota Hrvat slobodno bira: slobodu ili ropstvo, istinu ili la�. kulturu �ivota ili
kulturu smrti.
zapo�eta predizborna prijava kampanja prijeti opasnoj destabilizaciji Hrvatske.
gurnuli veliki problemi pred kojima se nalazi Hrvatska.
U takvoj povijesnoj situaciji izuzetno je zna�ajno ho�e li na sljede�im
li se stvoriti pretpostavke da se mesi�izacija Hrvatske zaustavi ili �e ona dobiti
novi poticaj i zamah
e poguban proce:
dr�avni�ku politiku. Franje Tu�mana. Tek kad se kao temelj prihvati ta politika
onda �e biti mogu�e pronalaziti ispravne odgovore na sve dvojbe pred
kojima se nalazi l/rraKhi.
U ovoj knjizi argumentima sam dokazao da je za budue-idikalne detu�manizacije
doktrinu i koji ugro�ava njegovo �ivotno djelo, opstojnost Hrvalske kao nacionalne
dr�ave hrvatskoga naroda te dovodi do stvaranja balkanske unije, federalizacije
Hrvatske, obnove titoizma i gubljenja suvereniteta i ravnopravnosti hrvatskoga
naroda u Bosni i
Zbog toga je va�no ne samo onemogu�ili pobjedu trijumvirata MPM na sljede�im
rehabilitirali ono pozitivno iz Tu�manove dr�avni�ke doktrine i dati nove odgovore
Hrvatskoj je potrebna nova politika koja �e rehabilitirali sve pozitvno iz
tudmanizma, posebno njegovu dr�avni�ku doktrinu, i dati odgovore na dvojbe s kojima
se susre�e Hrvatska u novim povijesnim okolnostima. U tome smislu tu novu politiku
koja se lemefji na spre�avanju mesicaaclie Hrvatske i obnovi Tu�manova dr�uvnlSIva
uvjetno nazivam tu�hnanizmom. Dakle, pobjeda lako definiranoga tu�manama. morala bi
ostvariti nakon Izbora sljede�e bitne strate�ke zadatke koji su u potpunoj
suprotnosti sa strategijom trijumvirata MPM iMilanovi�-Pusi�-Mesi�j:
utemeljena Hrvatska u Domovinskome ratu pod vodstvom Franje Tu�mana.
Hrvatska .jpela kolona" stalno raspiruje ideolo�ke sukobe iz proSlosti. �eli
obnovili krvave hrvatske mostove i ne dopuSta da se Hrvali pomire medu sobom.
Dakle. Hrvatska se ponovno nalazi na povijesnom raskri�ju kada je potrebno
prevladati velike podjele koje se unutar hr-
novnistvom nego i medu braniteljima Hrvatskoj je potrebna nacionalna sloga ali na
istini i pravdi i na otklanjanju uzroka podijeljenosti.
Hrvatska je na raskri�ju kao i devedesetih godina. Jo� jednom je potrebno braniti
ono �io je tada stvoreno. Hrvatskoj treba alternativa politici pokorenja. Ta
alternativa je tetak i mukotrpan put ali dostojan i slavan. To je put obrane
samostalnosti i dostojanstva. Odluka je na hrvatskome narodu i ne mole se prebacili
Svaki Hrvat ima izbor: sagnuti glavu i pokoriti se mo�nim Mlama me�unarodne
Svaki Hrvat slobodno bira: slobodu ili ropstvo, istinu ili la�, kulturu �ivota ili
kulturu smrli.
zapo�eta predizborna prljava kampanja prijeti opasnoj destabilizaciji Hrvatske.
gurnuti veliki problemi pred kojima se nalazi Hrvatska.
U takvoj povijesnoj situaciji izuzetno je zna�ajna ho�e li na sljede�im
li se stvoriti pretpostavke da se mesi�izacija Hrvatske zaustavi ili �e ona dobiti
novi poticaj i zamah.
Zbog toga je va�no da se do izbora gra�ani upoznaju s istinom i stvarnim problemima
Hrvatske i morju�nostima njihova rje�avanja.
dr�avni�ku politiku, Franje Tu�mana. Tek kad se kao temelj prihvati ta politika
onda �e biti mogu�e pronalaziti ispravne odgovore na sve dvojbe pred
kojima se nalazi Hrvatska
U ovoj knjizi argumentima sam dokazao daje za budu�-
koji ru�i Tudmannvu dr�avni�ku doktrinu i koji ugro�ava njegovo �ivomu djelo,
opstojnost Hrvatske kao nacionalne dr�ave hrvatskoga naroda te dovodi do stvaranja
balkanske unije, federalizacije Hrvatske, obnove titoizma i gubljenja suvereniteta
i ravnopravnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini
Zbog toga je va�no ne samo onemogu�iti pobjedu trijumvirata MPM na sljede�im
rehabilitirati ono pozitivno iz Tu�manove dr�avni�ke doktrine i dali nove odgovore
Hrvatskoj je potrebna nova politika koja �e rehabilitirati sve pozitvno iz
tudmanizma, posebna njegovu dr�avni�ku
vatska u novim povijesnim okolnostima. U lome smislu lu novu politiku koja se
temelji na spre�avanju mesi�izacije
tu�manamom. Dokle, pobjeda lako definiranoga tudmanizma. morala bi ostvariti nakon
izbora sljede�e bitne strate�ke zadatke koji su u potpunoj suprotnosti sa
strategijom trijumvirata MPM (Milanovi�-Pust�-Mesi�j:
1. Obranili islinu o Domovinskome ratu. zaustaviti kriminalizaciju Domovinskoga
rata i suprotstaviti se svim sredstvima kriminalizaciji dr�avnoga i vojnog vodstva
Hrvatske na �elu s Tu�manom.
2. Odnose sa Srbijom i Crnom Gorom normalizirati, ali na povijesnoj istini, a ne
pre�utnim prihva�anjem povijesnih
sve oblike balkanskih integracija i odnose sa
I. Cvr
vnoprav
naroda u Bosni i Hercegovini jer je to uvjet i dugoro�nog opstanka hrvatske dr�ave,
}. Zaustaviti rasprodaju hrvatske zemlje i u pregovorima s Europskom unijom �vrsto
braniti naSe nacionalne interese i po cijenu da proces ulaska u Europsku uniju du�e
traje.
6, Suprotstaviti se obnovi titoizma i onemogu�iti da se zlo�ini komunizma pokrivaju
zaslugama antifa�izma. Tvrdo braniti i obraniti daje temelj ove hrvatske dr�ave
Domovinski rat, a ne komunisti�ki antifa�izam iz Drugoga svjetskog rata,
7. Zaustaviti napade na Crkvu i vjeru, i sve bitne vrijed-
8. Onemogu�iti svaki poku�aj stvaranja autonomija u Hrvatskoj, bilo da se radi o
autonomiji Istre ili o srpskoj autonomiji.
9. Vratiti odlu�ivanje o bitnim nacionalnim interesima u Hrvatsku i jasno dati do
znanja me�unarodnoj zajednici da se ne�e vise bespogovomo provoditi njeni zahtjevi
ako su u
iti stanje u hrvatskim medijima, inzisti na domoljublju kao vrlini, insistirati na
duhovnom jedins hrvatskoga naroda i uspostavljanju �vrstih veza s hrvatsk
dijasporom i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
I da na kraju ponovim jo� jednom najva�niji zaklju�aj kojega sam do�ao u ovoj
knjizi: potrebno Je obranili manizam i onemogu�ili pobjedu mesi�izma. Povijesno �
lo dogoditi bez obzira �to mi radili i kako se odnosili pr.
Me�utim, u ovim konkretnim uv/elima ut nih izbora koji �e bitno odredili politi�ke
procese do kraja ovoga desetlje�a, va�no je govoriti Istinu, boriti se za islinu.
t.iesima. odnosno, ne dati se izmanipulirali i prevarili.
Najva�nije je pitanje kako prevladan razjedinjenost Hrvatske koia ie ve�a nego
ikad. Dru�tvene elite na �elu sa Stjepanom Mesi�em, vladaju�e i oporbene politi�ke
stranke, znatan dio medijske i intelektualne elite, smatraju da je potrebno i dalje
provoditi radikalnu detu�manizaciju kako bi se stvorile pretpostavke za potpuno
druga�iju Hrvatsku od Tudmanove Hr-valske. Suprotno tome, drugi dio Hrvatske, moglo
bi se Cak re�i ve�inska Hrvatska, smatra daje radikalna detudmamzaeija pogubna ne
samo za samostalnost nego �ak i:
Na taj na�in Hrvatska se u pripremi novih parlamentarnih izbora sve vise polarizira
na takozvane briselske politi�ke snage koje su spremne �rtvovati sve Sto treba
�rtvovati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i, s druge strane, na
antibriselske domoljubne politi�ke snage, koje smatraju da je potrebno ne samo
obraniti Tu�manovu dr�avotvornu doktrinu nego i u potpunosti prihvatili i provoditi
njegovu
nu�ne. Radikalna detudmamzaeija ru�i sve dobro i sve veliko i sveto �to je hrvatski
narod postigao u Domovinskome ratu. Ona ugro�ava ne samo suverenitet nego i
opstojnost hi dr�ave. S druge st
i krimi
1. Obraniti istinu o Domovinskome ratu, zaustaviti kriminalizaciju Domovinskoga
rata i suprotstavili se svim sredstvima kriminalizaciji dr�avnoga i vojnog vodstva
Hrvatske na �elu s Tu�manom
2. Odnose sa Srbijom i Crnom Gorom normalizirali, ali na povijesnoj istini, a ne
�u jer je l
uvjet i dugoro�nog
naroda u Bosni i Hercegovini opstanka hrvatske dr�ave.
5. Zaustaviti rasprodaju hrvatske zemlje i Europskom unijom �vrsto bt po cijenu da
proces ulaska u Europsku uniju du�e traje.
6. Suprotstaviti se obnovi titoizma i onemogu�ili da se zlo�ini komunizma pokrivaju
zaslugama anlirafiizma Tvrdo braniti i obraniti daje temelj ove hrvatske dr�ave
Domovinski rat. a ne komunisti�ki antifa�izam iz Drugoga svjetskog rata.
7. Zaustaviti napade na Crkvu i vjeru, i sve bitne vrijednosti nacionalnoga
identiteta hrvatskoga naroda.
8. Onemogu�iti svaki poku�aj stvaranje autonomija u Hrvatskoj, bilo da se radi o
9. Vratiti odlu�ivanje o bitnim nacionalnim interesima u I Trvatsku i jasno dati do
znanja me�unarodnoj zajednici da se ne�e vi�e bespogovomo provoditi njeni zahtjevi
ako su u suprotnosti s na�im nacionalnim interesima.
10. Bitno promijeniti stanje u hrvatskim medijima, inzistirau na domoljublju kao
vrlini, inzistirari na duhovnom jedinstvu hrvatskoga naroda i uspostavljanju
�vrstih veza s hrvatskom dijasporom i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
I da na kraju ponovim joS jednom najva�niji zaklju�ak d< kojega sam doSao u ovoj
knjizi: .J'otrebno je obranili tudmanizam i onemogu�iti pobjedu mesi�izma.
Povijesno �e si
Me�utim, u ovim konkretnim uvjetima uo�i parlamentarnih izbora koji �e bitno
odrediti politi�ke procese do kraja oi-cigo desetlje�a, valno je govoriti Minu.
boriti se za istinu.
Najva�nije je pitanje kako prevladati razjedinjenost Hrvatske koja je ve�a nego
ikad. Dru�tvene elite na�elu sa Stjepanom Mesi�em, vladaju�e i oporbene politi�ke
stranke, znatan dio medijske i intelektualne elite, smatraju da je potrebno i dalje
druga�iju Hrvatsku od Tudmanove Hrvatske. Suprotno tome, drugi dio Hrvatske, moglo
bi se �ak re�i ve�inska Hrvatska, smatra da je radikalna detu�manizacija pogubna ne
samo za samostalnost nego �ak i za opstojnost hrvatske dr�ave.
Na taj na�in Hrvatska se u pripremi novih parlamentarnih izbom sve vi�e polarizira
na takozvane briselske politi�ke snage koje su spremne �rtvovati sve �to treba
�rtvovali za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i, s druge strane, na
obraniti Tu�manovu dr�avotvornu doktrinu nego i u potpunosti prihvatiti i provoditi
njegovu politiku bez kriti�ke revalorizacije i bez inovacija koje su nu�ne.
Radikalna detu�manizacija ru�i Sve dobro i sve veliko i sveto �to je hrvatski narod
postigao u Domovinskome ratu. Ona ugro�ava ne samo suverenitet nego i opstojnost
hrvatske dr�ave. S druge strane kao odgovor na sotnnizaciju i krimi-
1. Obraniti istinu o Domovinskome ratu, zaustaviti kriminalizaciju Domovinskoga
rala i suprotstavi ti se svim sredstvima kriminalizaciji dr�avnoga i vojnog vodstva
Hrvatske na �elu s Tu�manom.
2. Odnose sa Srbijom i Crnom Gorom normalizirati, ali na povijesnoj isiini, a ne
3. Onemogu�iti sve oblike balkanskih integracija i odnose sa
kanskih integracija.
4. �vrsto braniti ravnopravnost i opsiojnosl hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini jer je to uvjet i dugoro�nog opstanka hrvatske dr�ave.
5. Zaustaviti rasprodaju hrvatske zemlje i u pregovorima s europskom unijom �vrsto
braniti na�e nacionalne interese i po cijenu da proces ulaska u Europsku uniju du�e
traje.
6. Suprotstaviti se obnovi titoizma i onemogu�iti da se zlo�ini komunizma pokrivaju
zaslugama anti rasizma. Tvrdo braniti i obraniti da je temelj ove hrvatske dr�ave
Domovinski rat, a ne komunisti�ki antifa�izam iz Drugoga svjetskog rata.
7. Zaustaviti napade na Crkvu i vjeru, i sve bitne vrijednosti nacionalnoga
identiteta hrvatskoga naroda.
8. Onemogu�iti svaki poku�aj stvaranja autonomija u Hrvatskoj, bilo da se radi o
9. Vratiti odlu�ivanje o bitnim nacionalnim interesima u Hrvatsku i jasno dati do
znanja me�unarodnoj zajednici da sc ne�e vi�e bespogovomo provoditi njeni zahtjevi
ako su u suprotnosti s na�im nacionalnim interesima.
10. Bitno promijeniti stanje u hrvatskim medijima, inzistirari na domoljublju kao
vrlini, inzistirari na duhovnom jedinstvu hrvatskoga naroda i uspostavljanju
�vrstih veza s hrvatskom dijasporom i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
I da na kraju ponovim jo� jednom najva�niji zaklju�ak do kojega sam do�ao u ovoj
knjizi: J'otrebno je obraniti tudmanizam i onemogu�iti pobjedu mesi�izma. Povijesno
�e se to dogodili bez obzira �to mi radili i kako se odnosili prema
Me�utim, u ovim konkremim uvjetima uo�i parlamentarnih izbora koji �e bitno
odrediti politi�ke procese do kraja
�voza desetlje�a, va�no je govorili istinu, boriti se za istinu.
Najva�nije je pitanje kako prevladati razjedinjenost Hrvatske koja je ve�a nego
ikad. Dru�tvene elite na�elu ta Stjepanom Mesi�em, vladaju�e i oporbene politi�ke
Stranke, znatan dio medijske i intelektualne elite, smatraju da je potrebno i dalje
druga�iju Hrvatsku od Tudmanove Hrvatske. Suprotno tome. drugi dio Hrvatske, moglo
bi se �ak re�i ve�inska Hrvatska, smatra daje radikalna detu�manizacija pogubna ne
samo za samostalnost nego �ak i za opstojnost hrvatske dr�ave.
Na taj na�in Hrvatska se u pripremi novih parlamentarnih izbora sve vi�e polarizira
na takozvane briselske politi�ke snage koje su spremne �rtvovati sve �io ireba
�rtvovati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i, S druge strane, na
obraniti Tu�manovu dr�avotvornu doktrinu nego i u potpunosti prihvatiti i provoditi
njegovu politiku bez kriti�ke revalorizacije i bez inovacija koje su nu�ne.
Radikalna detu�manizacija ru�i sve dobro i sve veliko i sveto Sto je hrvatski narod
postigao u Domovinskome ratu. Ona ugro�ava ne samo suverenitet nego i opstojnost
hrvatske dr�ave. S druge strane kao odgovor na sotonizaciju i krimi-
nalizaciju Domovinskoga rata i dr�avnoga i vojnog vodstva Hrvatske, poku�aji da se
bez kriti�ke valorizacije izlaz tra�i u potpunosti u povratku na Tudmanovu
politiku, tako�er ne rje�ava hrvatske probleme, niti daje odgovor na klju�ne
dvojbe: kakva je Hrvatskoj potrebna nacionalna politika za 21. stolje�e?
Zbog toga danas nije ispravno tvrditi, kako to mnogi tvrde,
publiku u cjelini. Izlaz je u prihva�anju i obrani njegove
11 drugu
vjpol
roblem
e Hrvatska susrete. Vukovarska �rtva stvorila je samostalnu i suverenu Hrvatsku,
ujedinila je hrvatski narod i dala mu snagu za pobjedu.
Mnogo toga velikoga i �asnoga Sto je postigao hrvatski narod u procesu stvaranja i
obrane svoje dr�ave radikalnom detu�manizacijom i kriminal izacijom Domovinskoga
rata, u znatnoj je mjeri obezvrije�eno. �ak bi se moglo re�i da su sve vrijednosti
dovedene u pitanje, osim vukovarske �rtve koja je svelinja i trajni neugaseni
plamen kojega nilko ne mo�e diskreditirati i obezvrijediti.
Zbog toga su poku�aji obezvrje�ivanja vukovarske �rtve ovim sramotnim presudama
Ha�koga suda djelovali kon-iraproduklivno od onoga Sto su �eljeli posti�i oni koji
ve� godinama poku�avaju kriminalizirati i obezvrijediti na� Domovinski rat.
Smatrali su da su ve� toliko jaki da na kraju mogu udariti i u vukovarsku svetinju,
vukovarsku �rtvu.
Tu su se prevarili jer �e poku�aj diskreditiranja i vukovarske �rtve razbuktati
neugasivu iskru u veliki domoljubni plamen koji �e ponovo pokrenuti hrvatski narod.
Spontano okupljanje majki i paljenje svije�a u mraku Ov�are, dolazak premijera
Sanadera i njegov emotivni govor i
najava prestanka vo�enja pokorni�ke i poslu�ni�ke politike -uvjeren sam da su
klju�na to�ka dugo o�eku anog preokreta.
Uvijek sam smatrao i o lome sam mnogo pisao da je vukovarska �rtva jedino dovoljno
sna�na da ponovo pokrene Hrvatsku i da nas izvu�e iz letargije i osje�aja
bespomo�nosti.
Svaki onaj koji voli svoj hrvatski narod, svaki onaj tko je zahvalan herojima koji
su svojom krvlju stvorili i obranili samostalnu i suverenu Hrvatsku, svaki onaj tko
ljubi istim! i pravdu,
najve�u svetinju �asl i dostojanstvo vukovarske �rtve.
Du�ni smo u�inili sve kako se vje�na bol vukovarskih majki ne bi jo� vi�e pove�ala.
Vukovarske majke govore: �Na�a bol je vje�na i ona ne mo�e prestati, ni s �ime je
ne mo�ete umanjiti. Ali, mo�ete joS pove�ati tu bol do neizdr�ivih razmjera ako
dopustite da se ono veliko i �asno, zbog �ega su �rtvovali svoje �ivote naSi
sinovi, pretvori krivotvorinama u ne�to zlo�ina�ko i sramno." Upravo to radi ne
samo Ha�ki sud, ne samo ovim sramotnim presudama, nego cijelim svojim djelovanjem.
Ali. to radi i pera kolona u Hrvatskoj koja je stalno podr�avala nepravde Ha�koga
suda.
Sramotna i uvredljiva presuda Ha�kog suda vukovarskoj trojci, koja je istovremeno
amnestija JNA i Srbije za zlo�ine u Vukovaru, posljedica je u znatnoj mjeri i
pogre�ne hrvatske politike posebno dijela hrvatske politike i istaknutih mo�nih
pojedinaca u Hrvatskoj koji bi trebali odgovarati. Po mom mi�ljenju to je uvjet da
bi se omogu�ilo da Hrvatska dobije zbiljsku priliku u me�unarodnoj zajednici da
obrani �ast i
Vrijen
te ka�e -
10 Ha�kome s
nego joS vi�e petoj hrvatskoj izdajni�koj ki Izbori su najbolja prilika da se to
u�ini demokratski na�in.
u potpunosti u povratku na Tudmanovu poliliku, tako�er ne rje�ava hrvatske
probleme, niti daje odgovor na klju�ne dvojbe: kakva je Hrvatskoj potrebna
nacionalna politika za 21. stolje�e?
Zbog loga danas nije ispravno tvrdili, kako to mnogi tvrde.
da je izlaz iz sada�njih problema povralak na Tudmanovu
Vukovarska �rtva stvorila je samostalnu i suverenu Hrvatsku, ujedinila je hrvatski
narod i dala mu snagu za pobjedu.
Mnogo toga velikoga i �asnoga �to je postigao hrvatski narod u procesu stvaranja i
obrane svoje dr�ave radikalnom detu�manizacijom i krimmalizacijom Domovinskoga
rata. u znatnoj je mjeri obezvrije�eno. �ak bi se moglo re�i da su sve vrijednosti
dovedene u pitanje, osim vukovarske �rtve koja je svelinja i trajni neugaseni
plamen kojega nitko nc mo�e diskreditirati i obezvrijediti.
Ha�koga suda djelovali kon-traproduktivno od onoga �to su �eljeli posti�i oni koji
ve� godinama poku�avaju kriminalizirati i obezvrijedili na� Domovinski rat Smatrali
su da su ve� toliko jaki da na kraju mogu udarili i u vukovarsku svetinju,
vukovarsku �rtvu.
Tu su se prevarili jer �e poku�aj diskreditiranja i vukovarske �rtve razbuktali
neugasivu iskru u veliki domoljubni plamen koji �e ponovo pokrenuli hrvatski narod.
Spontano okupljanje majki i paljenje svije�a u mraku Ov�a-
najava prestanka vo�enja pokorni�ke i poslu�ni�ke politike -uvjeren sam da su
klju�na to�ka dugo o�ekivanog preokreta.
Uvijek sam smatrao i o tome sam mnogo pisao da je vukovarska �rtva jedino dovoljno
sna�na da ponovo pokrene Hrvatsku i da nas izvu�e iz letargije i osje�aja
bespomo�nosti.
Svaki onaj koji voli svoj hrvalski narod, svaki onaj Ikoje zahvalan herojima koji
su svojom krvlju stvorili i obranili same stalnu i suverenu Hrvatsku, svaki onaj
Iko ljubi istinu i pravdu, ne smije oslati po strani kada ponovo treba braniti i
ohr.imti najve�u svetinju-�ast i dostojanstvo vukovarske �rtve
Vukovarske majke govore: �Na�a bol je vje�na i ona ne mo�e prestati, ni s �ime je
ne mo�ete umanjiti. Ali, mo�ete jo� pove�ali tu bol do neizdr�ivih razmjera ako
dopustite da se ono veliko i �asno, zbog �ega su �rtvovali svoje �ivote na�i
sinovi, pretvori krivotvorinama u ne�to zlo�ina�ko i sramno." Upravo to radi ne
samo Ha�ki sud, ne samo ovim
to radi i peta kolona u Hrvatskoj koja je stalno podr�avala nepravde Ha�koga suda.
pojedinaca u Hrvatskoj koji bi trebali odgovarati. Po mom mi�ljenju loje uvjet da
obrani �asl i dostojanstvo Domovinskog rata.
Vrijeme je da se ka�e - �Do�la!", ne samo HaSkome sudu nego jo� vi�e petoj
hrvatskoj izdajni�koj koloni.
Izbori su najbolja prilika da se to u�ini na dostojanstven i
n�i�iti
nalizaciju Domovinskoga rata i dr�avnoga i vojnog vodstva Hrvatske poku�aji da se
bez kriti�ke valorizacije izlaz tra�i u potpunosti u povratku na Tudmanovu
politiku, tako�er nc rje�ava hrvatske probleme, niti daje odgovor na klju�ne
dvojbe: kakva je Hrvatskoj potrebna nacionalna politika za 21. stolje�e?
Zbog toga danas nije ispravno tvrditi, kako to mnogi tvrde, da je izlaz iz
sada�njih problema povratak na Tudmanovu
dr�avotvorne politike i samostalnosti Hrvatske i suproatavlja-
knja �e otkloniti Tu�manove zablude i koja �e dati nove odgovore na suvremene
probleme s kojima se Hrvatska susre�e.
Vukovarska �rtva stvorila je �amot tabui i suverenu Hrvatsku, ujedinila je hrvatski
narod i dala mu snagu za pobjedu.
Mnogo toga velikoga i �asnoga �to je postigao hrvatski narod u procesu stvaranja i
obrane svoje dr�ave radikalnom detu�manizacijom i kriminalizacijom Domovinskoga
rata, u znatnoj je mjeri obezvrije�eno. �ak bi se moglo re�i da su sve vrijednosti
dovedene u pitanje, osim vukovarske �rtve koja je Svetinja i trajni neugaseni
plamen kojega nitko ne mo�e diskreditirati i obezvrijediti.
Ha�koga suda djelovali kon-1 reproduktivno od onoga Sto su �eljeli posli�i oni koji
ve� godinama poku�avaju liriminalizirati i obezvrijediti na� Domovinski rat.
Smatrali su da su ve� toliko jaki da na kraju mogu udarili i u vukovarsku svetinju,
vukovarsku �rtvu.
Tu su se prevarili jer �e poku�aj diskreditiranja i vukovarske �rtve razbuktati
neugasivu iskru u veliki domoljubni plamen
ponovo pokrenuti hrvatski narod. Spontano okupljanje majki i paljenje svije�a u
mraku Ov�a-, dolazak premijera Sanadera i njegov emotivni govor i
najava prestanka vo�enja pokorni�ke i poslu�ni�ke politike uvjeren sam da su
klju�na to�ka dugo o�ekivanog preokreta.
Uvijek sam smatrao i o tome sam mnogo pisao da je vukovarska �rtva jedino dovoljno
sna�na da ponovo pokrene 1 Irvatsku i da nas izvu�e iz letargije i osje�aja
bespomo�nosti.
Svaki onaj koji voh svoj hrvatski narod, svaki onaj tko je zahvalan herojima koji
su svojom krvlju stvorili i obranili samo-
[ Ju�ni si
Vukovarske majke govore: �Na�a bol je vje�na i ona ne mo�e prestali, ni s �ime je
ne mo�ete umanjiti. Ali, mo�ete jo� pove�ati tu bol do neizdr�ivih razmjera ako
dopustite da sc ono veliko i �asno, zbog �ega su �rtvovali svoje �ivote na�i
sinovi, pretvori krivotvorinama u neSto zlo�ina�ko i sramno." Upravo lo radi ne
samo Ha�ki sud, ne samo ovim sramotnim presudama, nego cijelim svojim djelovanjem.
Ali, lo radi i pela kolona u Hrvatskoj koja je stalno podr�avala nepravde Ha�koga
suda.
pojedinaca u Hrvatskoj koji bi trebali odgovarati. Po mom mi�ljenju to je uvjet da
obrani �ast i dostojanstvo Domovinskog rata.
Vrijeme je da se ka�e - �Dosta:", ne samo Ha�kome sudu nego jo� vise petoj
hrvatskoj izdajni�koj koloni.
Izbori su najbolja prilika da se lo u�ini na dostojanstven i demokratski na�in.

Zdravko Tomac - Tuđmanizam-Mesićizam

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zdravko Tomac - Tuđmanizam-Mesićizam

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like