IZRADA ELEMENATA, SUSENJE,, ISKAI-UPLJIVANJE I ODRZAVANJE KALUPA

(Moja iskustva i iskustva kupaca kalupa)

ODRZAVANJE: Poslije svakog vadenja kc,cki, kalupe je neophodno oprati SONOM
KISELINOM (kupuje s" , trti- radnjama mjeSovite robe, a koristi se u doma6instvu)'
pakovana j plastidnim bocama, a na njoj pi5e da je jadine odIS-20%)'
"unurundzastim,poZ"rytto je korist.iti gumene rukavice, a kalupe prati molerskom
Prilikom pranjakiselinom,
NajvaZnije je
detkicom. pre6i detko- pr"to svakog mjesta gde se vide bijeli ostaci betona.
od Vas'
oprati unutrasnjost kalupa, a to da li 6ete prati kalupe sa strane i dno kalupa,
zavisi
t iukon Sto opeiete 21-aikomada, kalupelsprati pod mlazom vode, da se
kiselina ne bi osusila
potro3i (ne smeta Sto ie
i kalup postao ljepljiv. Istu kiselinu moZete koristiti sve dok se ne
,u uZ"nui prljava) Nakon ispiranja vodom, kalupe samo na sekundu potopiti u rastvor diste
vode i oplemenliv a(a zaruUlje-nj-UOn (najmasniji i najbolji
je plavi bohor, ali u nedostatku
a moZe i vi5e
toga, mo1eUito t<o;i drugi). iu,-iu 10 litara vode stavljam 1 litru oplemenjivada,
zanalivanie, bilo da su mokri ili
(Sf vi5e, to bolje itut s" r" vade kocke). Kalupi su spremni
suvi. Kada slaZete oprane kalupe, okrenite ih dnom prema gore, da bi se ocijedili
i da ne bi u
njih ulazila pra5ina i slidno. Nema potrebe kalupe premazivati naftom, motornim uljem,
jestivim uljem i bilo dim drugim. Istina je da. kocke mnogo lakse ispadajuiz ovako namazanrh
jer je
kalupa, ali 6ete u tom sludaju dobiti male rutrrice na mijestima koje ste premazali,
porixo da ulje i nafta veLttvazduhza sebe i vibriranje kalupa neie donijeti nikakav efekat,
jer stvar i jeste u tome da se izbaci sav vazchih izbetona, dime se dobija besprijekorno glatka
povr5ina, a i evrsea struktura betona. U te rupice ulazi voda, koja se zimipretvara u led i
primjer za to su na5i putevi, gdje se od
l,rupica,. vi5e ne6e biti ,,rupica", vet rupetina. Najbolji
maie udarne rupe na putu stvara rupdaga. O
NALIVANJI| kaluPa betonom. :
Za smjesu betona se koristi separisani kamen (agregat, frakcrja) i to
jedinica, dvojka i
*
trojka: u o,Jrrosu 2:1 :2 (dve rnjere jedinice -- jedna mjeta dvojke dvije rnjere trojke). It'4jera
moZe biti i lopata, ali bi bilo poZeljno da to bude kofa, zbog tadnijeg mjerenja. Na tu mjeru
ide
jedna tre6inaiementa (dakle, odnos kamena i cementa je 3:1). PoZeljno je koristiti cement R-
-42,5.ovajcementjenvrijemesu5enja(brzovezuju6i)
i mislim da je nesto bijelji od obidnog. VAZNO: Ne upotrebljavati ,,vrui" cement, tj., cement
koji nije ,,odleLao" najmanje 7 dana(jednonr sam koristiotaze cement, pa sam bacio 140
n aarata gotovih elemenata i upropastio isto toliko kalupa). Prvo sam naveo koji materijal se
koristi pO PRAVILU, ali, iz desetogodi5njeg iskustva 6u re6i da, umjesto frakcije, solidan
posao odradjuje i najobiiniji rijeini Sljunak. Najbitnije je da je Sljunak dist, bez Skoljki,
zemlje,itovaOl...Odnos Sljunka i cementa je takodje 3:1. Osjetno je jeftinije koristiti Sljunak, ,
ali, ponavljam, po pravilu ide frakcija!!!. Bez obzira Sta od kame_n1 koristite, sljede6a vaLna
stvar je da beton mora biti dobro izmije5an i mora biti STO GUSCI. Dovoljno gust, da
priliktm sipanja u kalupe, napravi brijeg, a ire da se razlivapo kalupu. Zatim slijedi vibriranje
talupa (da bi se izbacio vazduh iz betona). Zatu svrhu se koristi vibro - sto, ali samo kod
onitr-koji se bave ovim poslom i rade sa nekoliko hiljada kalupa. Za sopstvene potrebe,
vibriranje se moZe isto tako kvalitetno odraditi na viSe nacina. Prenije6u Vam iskustva mojih
dosada5njih kupaca kako su se oni snalazili. Najprostije je pune kalupe podizati 7-8 cm od tla
i pu5tati ih da padaju na zemlju, tj. ,,treskati" ih o zemlju nekoliko puta i to je to. Sljede6i
nadin je da postavite dasku na dvije prazne gajbe, po duZini daske na oba kraja prikucati neke
letvice (granidnike), poredjati pune kalupe po dasci, azatimnekim dvrstim predmetom udarati
ispod daske, tako da kalupi odskadu od daske. Sljede6i nadin je da postavite neku plodu na
spoljaSnje gume od automobila, na plodu sttLviti kalupe i ,,Sutirati" gumu... MoLdaizgleda
malo smijeino, ali sve funkcioni5e, bar po pridi ljudi koji su kupovali kalupe odmene.
Kod samog vibriranja je vrlo bitno da ne pretjerate sa vibriranjem. Pogre5no je mi5ljenje da
je bolje duZe vibrirati. Vibriranje se vlg-d- trgn log kalypa.
-

pojave mjehuri6i i vrlo malo voder$il-r!- !*ia

;eiribnTfr6m1ijel6;A-16-vdc n-frUe do6ro, jer beton na dnu ost?je ,,poStan", tj., oslaje bez
dovoljno cementa, ato znadi da neiete dobiti glatku povr5jnu.
SUSEnfp: Kalupe nalivene betonom je neophodno dobro obloZiti sa svih strana najlonom
(najlonskom folijom). Dakle, prekriti kalupe najlonom, a najlon malo ,,podvu6i" ispod punih
kalupa, tako da ulazi Sto manje vazduha spolja. Kalupi moraju da se"potpare", kako bi mogli
sami sebe za\jevati. Bilo da se lije staza, ploda, temelj..., beton traLivodu,tj. traLi povremeno
polijevanje. Beton u ovim kalupima se ne polijeva, jer koristi vodu iz sebe, na taj nadin Sto
beton rzkalupaisparava, najlonska folija zaustavlja vlagu i vra6a je nazad u kalupe. Kalupe
duvati i suliti van dometa sunca (u hladu, a najbolje u zatvorenom prostoru) Ve6 poslije sat-
dva se moLeprimjetiti kako se sa unutra5nje strane najlona stvaraju kondenzovane kapljice
vode u obliku suze i vra6aju se natrag u kalupe. Kalupe suSitl g"d-24 - 48 *sati rr -qvisnosti od
spo1ja5njetemperatur..Kqdqjgiip1eduprekoz@sg;g{9{n4iza
yafie":@dusajdsvx+rohativad-i1i-koeke-izi-2kalpp?,p,aq-ko
idp - pqyAditi- sy9, e.?-b9 se*k-o_ckg ,,krnj!" po uglovimq, oStaviti
joi par sati,

VADENJE gotovih elemenata: Nalivene i osu5ene kalupe iznqeti na sunce i okrenuti ih dnom
prema gore (beton ka dole), tek toliko da plastika malo omek5a i ,,otpustt". Zimi se za ove
svrhe koristi vruia voda u koju se potapaju kalupi da ne bi bili kruti. Napunjen kalup blago
,,r7v1tc7" dlanovima - pritiskanjem istovrenleno na dve suprotne strane kalupa, toliko da se
beton odlijepi od bodnih strana kalupa. Zatim, kalup uspraviti ,,na nos" (,,na kant") tako Sto
6ete paldevima obe ruke drZati dno plastike, a ostalim prstima obe ruke pridrLavati betonski
element. Blagim lupkanjem kalupa o tlo, pLritajte da prvo malo ispada jedna strana betonskog
elementa, ali ne dopustite da odmah ispadne jedna cela polovina, jer 6e se oStetiti uglovi.
Dakle, pustiti da jedna strana ispada malo ple druge (donje) strane uspravljenog kalupa.

IZRADA FASADNOG KAMENA: Zaizritdu imitacije fasadnog kamena, postupak je u

potpunosti isti, s tim Sto je sastav betona dr"r"'gadiji. Zbogmanje debljine fasadnog kamena u
odnosu na ostale elemente, koristi se samo jedinica i dvojka u odnosu pola - pola. Mora se
pojadati i smesa betona, tako Sto se na 2,5 rrijere frakcije stavlja jedna mjera cementa. (dakle:
2,5 z l). Zbogmarye debljine elemenata, fasadni kamen se brZe suii, tako da se po toplom
vremenu moLe vaditi ved nakon 12-15 sati su5enja pod najlonskom folijom. PokuSajte da
umesto frakcije koristite prosijan rijedni Sljunak, kroz klasidno zidarsko sito (od vojnidkog
kreveta i slidno). Meni je uspijevalo. Vrijedi poku5ati, jer je Sljunak jeftiniji od frakcije i lak5e
se nabavlja. Fasadni kamen ne mora biti bez rupica, jer se postavlja vertikalno i nema
opasnosti od zadrzavanja vode i stvaranja leda. Zbog reljefa, eventualne rupice nisu jako
vidljive.
Ponovo dolazimo do pranja kalupa i tako u l'nug.

TONIRANJE BETONSKIH ELEMENA'IA:

Zabojenje betonskih vibro elemenata se koristi iskljudivo OKSIDNA BOJA u prahu. Boja se
sipa direktno u mije5alicu sa ostalom smjesom zanallanje kalupa. Preporudljivi odnos je 3%
boje u odnosu na cement (100 kg. cementa/ tri kilograma boje. Betonski elementi u boji, koji
se prave sa ovom srazmjerom su, po pravilu. pastelnih nijansi. Dakle, ovom srazmjerom
nikada ne moZete dobiti mat boju, ve6 onu neZnu, pastelnu nijansu. Mat boja se vidi samo
kada je poplodana povr5ina mokra od ki5e ili polivanja vodom. Ukoliko Lelite, moZete dobiti i
tamniju nijansu, ali sa ve6im procentom boje. To nije preporudljivo iz sledeieg razloga: Ako
znamo da je definicija betona - VODA-CEI,4ENT I SLJIINAK, podrazumevase da, sve Sto
dodate u njega, to viSe nije beton. Primera radi, ako sipate vodu u vino, to vi5e nije vino, nego
bevanda ili Spricer, u zavisnosti da li dodajete obidnu ili gaziranu vodu. Tri procenta boje u
prahu na 100 kg. cementa nije posebno osjetno, ali, nagla5avam, ne preporuduje se vtSe.
Ukoliko bojite elementa tanje od 4 cm., tu nema vi5e nikakve razhke u odnosu na nalivanje,
su5enje i vadenje gotovih proizvoda. Ukoliko se nalivaju deblji elementi, tada se radi
dvoslojni beton. To bi znadilo da je dovoljno naliti jedan sloj od 2-3 cm. betona u boji.,
zatimprotresti kalup toliko da prekrije celu povr5inu dna kalupa, pazatim preko toga
sipati obiian beton bez boje do vrha kalupa. Pored toga Sto 6ete u5tedjeti duplo na
rashodima zaboju, dobi6ete i to da vam je donji dio elementa od distog betona, a to je vrlo
bitno, jer je on direktno u dodiru sa podlogom koju poplodavate. Uostalom, kada se plodice
poredaju, vidljiv je samo gornji sloj poplodane povriine, Sto i jeste cilj. Preporudujem
oksidne boje deske proizvodnje, ili Bayerove farbe. Na trZiZtu se boje pakuju u vredama od
15,20 i25 kg. u zavisnosti od boje. Zasvoje kupce, jarazmeravam boju na kilograme.
Nekada imam svih boja, nekada samo poneku, zatoje najbolje da pozovete ukoliko ste
zaintere s ov ani za farb ani e betonskih elemenata.

DODAVANJE ADITIVA:
Budu6i da ima vi5e proizvodada aditiva zabehaton, razh(it je i odnos u kojem se aditiv me5a
sa vodom. Taj odnos se kre6e u rasponu od 0,5 % * 2 Yo premateZim cementa. Znadi na 100
kg. cementa ide od pola kilograma do dva kilograma aditiva. Iako je aditiv u tednom stanju,
namijerno govorim u kilogramima, jer zbog specifidne teZine nije isto kilogram i litar aditiva.
I to zavisi od proizvodada do proizvodada. Po pravilu, aditiv se me5a sa vodom, koja se sipa
u mje5alicu, ili se sipa direktno u mje5alicu (nerazblaLen).. Sada 6u samo preneti tekst jedne
reklame demu aditiv sluZi.
. To je tednost koja plastificira, homogenizuje i daje vodonepropusnost betonu. Beton se
lak5e razliva i pove6ana mu je athezqa, a takodje sprijedena je mogudnost pojavljivanja mikro
pukotina, tako da je savr5en zaizradu behaton ploda. Kako materljalubrzavavezivanje
betona, samim tim 6emo vbrzati i proces proizvodnje ploda. Posle jednog dana dvrstoda
betona je tri puta ubrzana. Radna temperatura je 10-250C, kako okoline tako i podloge.
Potroinja aditiva je 0,5 - 2 % na kolidinu cementa, u zavisnosti od proizodada. Ja, ponekad,
nabavim hiperplastifikator, pa garzmeravam na manje kolidine zapotrebe svojih kupaca
kalupa. U prodavnici nema manjeg pakovanja od25 kg., u to je previSe ako pravitebehatonza
svoje potrebe. Potro5nja je oko 0,06 kg. Na 100 kg. cementa. (otprilike jedan dep od
dezodoransa na me5alicu, tj, ne5to viSe od jednog decilitra). Ukoliko ste zainteresovani za
aditiv, pozovite me da vidite da li ga imam trenutno.
Puno srede u radu i pozovite slobodno, ukoliko ima jo5 nekih dilema. Veliki pozdrav!

W e^X W ffi$ ! f 4r a*nrenca

12.*3.3S{$. Sed. U r**duvrem**Lr s€ p*;'avio tav. Premaz za kalup*. Frernaz podsj*ca na gustu
pastu {kremu}. llanosi se mclerskcn: cctkicam ili sunder*n: tek toliko da k*lup zasi.ia. Predn*sti
Premaza s*, s$irn lakng isk*lupljivanj*, ito *ta k*lupe ne morate prati son*m kiselin*m posle
svakog ved'en.ia, kno ddsaCa. fianiekalupa je (barnreni licno) najd*sadniji inajg*rideo pasla pri
izradi behatona, s i zmlitijeva najviSe vferrl#nff. 0 rdravlju da ne g*vorim. K*ri**enj*m prerriaza,
kalupise p*ru son{}ryr kise{irxr}r"n, tek nakon'iil-ak nalivanja ivad'enja {prec*nite sami}" FotroSnja
je 1 kg^ Fren'raza na 8S-90 kvadr*ta kaiupa. Dalde, u$teda na s*ncj kiselini, v*di. bohcru,
vreiyrenu, iivcima, dskt*rima... g Naravno, za svoje kupce iu obezbijediti Premaz i
razmleravati na kilograme, kao i boju.