Professional Documents
Culture Documents
Priprema Za Anoreksiju Bulimiju I Gojaznost Slike PDF
Priprema Za Anoreksiju Bulimiju I Gojaznost Slike PDF
Tarik HASANIĆ,
dipl. pedagog – psiholog
Priprema za ČOZ
Literatura:
1. Davison G. C. i Neale J. M. (2002). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja.
Jatrebarsko: Naklada Slap
2. Sue D., Sue DW., Sue S. (2003). Understading abnormal beahavior (6th ed). New York:
Houghton Mifflin Company
3. Vidanović J., Kolar D. (2003). Mentalna higijena. Beograd: Linea (Sremčica)
4. http://hr.wikipedia.org/
5. http://intermezzo.ba/
Artikulacija časa
Uvodni dio:
Diskusija – da li razmišljate o hrani koju jedete? Da li je to zdrava hrana? Koliko često
vam se desi da uzimate onu hranu za koju ste čuli da i nije zdrava?
Hoće li nam neko reći šta je jučer jeo, odnosno koju je hranu konzumirao?
Da li znate neke poremećaje, odnosno probleme koji se mogu pojaviti ukoliko je naša
ishrna neadekvatna, loša, ukoliko jedemo previše hrane, ili pak ukoliko odbijamo da uzimamo
hranu?
Cilj časa – upoznati učenike sa osnovnim karakteristikama, simptomima, tjelesnim i
emotivnim karakteristikama osoba sa anoreksijom, bulimijom i gojaznošću, kroz saradnju i
interakciju sa učenicima.
Glavni dio:
Anoreksija – definicija, osnove karakteristike, simptomi, slike anoreksičnih osoba
(prezentacija, slajdovi, slike, razgovor sa učenicima – diskusija).
Manoreksija – anoreksija kod muškaraca kroz primjer manekena Džeremi Gilicera
(slajdovi, slike – razgovor sa učenicima - diskusija).
Bulimija – osnovne karakterisitke, razlika između anoreksije i bulimije, znakovi koji
ukazuju na bulimiju (slajdovi, slike, razgovor sa učenicima – diskusija).
Gojaznost / pretilost – definicija, osnovne karakterisitke, posljedice od gojaznosti
(slajdovi, slike).
Grupni rad – podjela učenika u četiri grupe (1. grupa – važnost zdrave prehrane; 2. grupa
– uzroci poremećaja ishrane /kako da ne dođe do anoreksije, bulimije ili gojaznosti/; 3. grupa –
igrokaz /dramatizacija/; 4. grupa – načini liječenja / pomoći).
Završni dio:
Jedna osamnaestogodišnja djevojka koja pati od anoreksije je povraćala oko deset puta dnevno,
koristila laksative i vježbala oko 4 sata dnevno. Pa ipak, kada su joj prijatelji govorili da izgleda
bolesno i da treba da jede, ona je njihove komentare opsivala kao rezultat ljubomore i zlobe.
Sada ćemo pogledati fotografiju anoreksične osobe kako mi imali što jasniju sliku o
ovom problemu:
Simptomi:
- znatan gubitak na težini,
- strah od debljanja, čak i u omršavljelom stanju,
- pretjerano držanje dijeta i vježbanje,
- iskrivljena slika o tijelu,
- abnormalna zaokupljenost hranom, poput zbrajanja kalorija ili opsjednutog proučavanja
namirnica,
- zatvor,
- suha, žućkasta koža,
- rast dlaka na licu i tijelu; gubitak dijela kose,
- prestanak menstruacije,
- potiskivanje spolne želje,
- hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi,
- hronična nesanica; neobjašnjiv rast ili pad energije.
U dosadašnjem izlaganja, primjetili smo da u većini slučajeva kada govorimo o
anoreksiji, prvo na što pomišljamo jeste da se radi o ženskim osobama. Iako se anoreksija
najčešće javlja kod žena, taj problem može se pojaviti i kod muškraca. Kada govorimo o
anoreksiji kod muškaraca, koristit ćemo naziv manoreksija.
Šta možete primjetiti na ovoj slici? Od mišićavog muškarca ovaj poznati maneken
pretvorio se u „kostura“. Sa anoreksijom se počeo boriti od 12 godine. Iako je kasnije uvidio
pogubnost svoje bolesti, nije bilo povratka. Njegova kilaža pala je na svega 30 kg i umro je od
posljedica bolesti u 38. godini života.
Razgovor sa učenicima o ovim slikama – šta vide, ko su ove osobe, kako izgledaju i sl.?
Kao što smo na početku naveli osim anoreksije, kao poremećaja ishrane, postoje jos dva
njazastupljenija poremećaja iskrane. A to su bulimija i gojaznost / pretilost. Sada ćemo nešto više
reći o bulimiji.
Bulimija (grč. bous vol, govedo; limos glad; „gladan da bi i vola mogao pojesti“) je
poremećaj vezan uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog porijekla, a može
imati strašne tjelesne posljedice. Dok se anoreksičari jednostavno izgladnjuju, bulimičari se
„čiste“ povraćanjem koje su sami izazvali.
Bulimija je mnogo učestalija nego anoreksija. Osobe koje pate od bulimije koriste
različite metode, uključujući gladovanje, povraćanje, dijetalne pilule, leksative i fizičku aktivnost
u kombinaciji sa prejedanjem. Povraćanje je najpopularnija metoda među pacijentima (oko 75%
pacijenata koristi povraćanje).
Na osnovu ovog izlaganja, možete li uočiti najveću sličnost i razliku između anoreksije i
bulimije. Nakon odgovora učenika, ukazujemo da je najveća razlika u tome da se anoreksične
osobe bukvalano izgladnjuju, dok se osobe sa bulimijom prejedaju, a nakon toga prisilno
izbacuju hranu iz svog organizma. A njaveće sličnost ogleda se u tome da i jedini i drugi teže
ekstremnom mršavom tijelu.
Gojaznost ili pretilost (latinski obesites) je hronično stanje u kojem se u ljudskom ili
tijelu nekog drugog sisavca mast taloži u količinama koje negativno utječu na zdravlje.
Gojaznost se kod čovjeka rjeđe uzrokovana metaboličkog poremećaja, a češće načinom
života. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću. Česta je u svakoj
dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca.
Šta možemo primjetiti na ovoj slici? (diskusija) Kao što vidimo, kako je čovjek
napredovao, tako se sve više borio sa problemom gojaznosti. U nastavku ćemo vidjeti kakve sve
posljedicu mogu biti ukoliko osoba ne vodi računa o svojoj ishrani, odnosno ukoliko dođe do
gojaznosti/pretilosti.
Nakon izlaganja osnovnog sadržaja, učenike dijelim u četiri grupe, koje dobijaju različite
zadatke.
Prva grupa – dobija veliki papir na kojem su nalijepljene slike zdrave i nezdrave hrane.
Sa jedne strane nalaze se slike hamburgera, pomfrita, slatkiša i gaziranih sokova, a sa druge
strane slike povrća, salate, voća i prirodnih sokova. Zadatak učenika je kažu koju hranu više
konzumiraju i zašto. Osim toga, pored tih slika treba da navedu prednosti/nedostatke jedne
skupine prehrane, odnosno da ukažu na važnost zdrave hrane.
Druga grupa – dobija veći papir na kojem će pisati o uzrocima poremećaja ishrane /kako
da ne dođe do anoreksije, bulimije ili gojaznosti/.
Treća grupa – ima zadatak da osmisli scenarij za igrokaz/dramatizaciju (uz pomoć
pedagoga/psihologa) koji govori o anoregičnoj/bulimičnoj osobi. Cilj igrokaza jeste da
„anoreksična/bulimična osba“ spozna svoje loše stanje i da počne tražiti pomoć.
Četvrta grupa – na većem papiru pisat će o mogućim načinima liječenja i pomoći
osobama koje ispoljavaju određene vidiove poremećaja ishrane. Nakon toga, svoj pano će
zalijepiti na tablu i prezntirati čitavom razredu.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko analiziramo današnju lekciju. Učenici u paru popunjvaju evaluativni list (ukoliko
ostane vremena). Ili usmeno izlaže evaluaciju nastavnog sata. Ukoliko ostane vremena pogledat
ćemo video klip: „Moj život s 'anom'.“ Ovdje se anoreksija spominje kao ana i govori ukratko o
životu jedne osobe koja živi sa tom opakom bolešću.
„Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome šta smo
unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“
PRILOZI
I GRUPA:
Zadatak:
II GRUPA:
Zadatak:
Zadatak:
IV GRUPA:
Zadatak:
Načini liječenja
Kako pomoći osobama koje imaju problema sa anoreksijom, bulimijom ili
gojaznošću?
Evaluativni list