GRČKA MITOLOGIJA

ilustrovala Dragana Njunjić

1
23
 D vanaestorica sa Olimpa, još od vremena kada su zagospodarili nebom i zemljom, podijelili su medju
sobom, po Zevsovoj želji, vlast, ugled i dostojanstvo.

Njihov dom se nalazio na Olimpu, najvišoj planini Grčke, mada su često silazili medju Ijude, kako bi im pomagali,
ili ih kaznili, upravljali njihovim sudbinama, i šta više, miješajući se sa njima, imali i potomstvo.
Djeca, rodjena iz mješovite veze nekog od bogova i Ijudi, bila su polubogovi i raspolagala su izuzetnim sposobnos-
tima. Polubogovi su činili mnoga herojska djela, i time pridobijali svačije divljenje.
Bogovi su se hranili ambrozijom, i pili nektar, piće koje je isključivo bilo namjenjeno bogovima. Prihvatali su,
medjutim, i sve žrtvovane, pečene životinje koje su Ijudi za njih spremali, kao i plodove zemlje.
Uvijek su se držali svojih obećanja, a pogotovu onih, koja su bila data pod zakletvom. Najsvetija zakletva im je bila
nad vodom iz Stiga. Kada bi se neko od bogova zakleo nad vodom iz Stiga, sa tog svetog izvora, tu zakletvu nizašta
na svijetu ne bi pogazio.

Bogovi sa Olimpa su bili skoro svemoćni, uzimajući u obzir činjenicu da je moć svakoga od njih bila ograničena
jedino snagom moći drugog boga, jer je svaki od njih imao oblast u kojoj je bio najmoćniji. Samo je Zevs, zaista
u svemu bio svemoćan. U mnogome su ličili na Ijude. Imali su njihove slabosti, žudnje i jednaka osjećanja. Bjes-
nili su, bivali Ijubomorni, mrzjeli, zaljubljivali se i voljeli, baš kao i Ijudi. No, ipak, iznad svega, od Ijudi su zahtevali
poštovanje i počast.

3
 zevs
vrhovni bog, vođa bogova i ljudi kao i bog neba i groma. Sin je
titana Krona i njegove žene Ree. Prije Zevsa rodili su se: Demetra,
Hera, Hestija, Had i Posejdon. Međutim, kad god bi se Rea po-
rodila, Kron bi progutao dijete, bojeći se da bi ga mogla zadesiti
ista sudbina kao i njegovog oca. Naime, Kron je sa prijestola zbacio
svog oca Urana. Kada je Zevs trebalo da se rodi, Rea je potražila
pomoć Urana i Gee, jer nije željela da i on bude progutan. Rea se
porodila na Kritu, a Gea dade Kronu kamen umotan u odjeću koji
on proguta. Onda ona Zevsa sakrije na planini Ida, gdje ga je, po
nekim mitovima, odgajila koza Amalteja. Kada je odrastao, on sa
kilopima, gigantima i storukim divovima povede rat protiv Krona
i oslobodi svoju braću i sestre. Nakon pobjede, Zevs je podijelio
svijet i sebe postavio za vrhovog boga neba i ljudi. On je bio i
brat i muž Here. Osim djece sa njom, Zevs je imao mnogo djece
sa drugim boginjama- Demetrom, Letom, Majom, kao i smrtnim
ženama- Evropom, Ledom.
Glavno sjedište Zevsa bio je vrh planine Olimp u Tesaliji, vrh koji
se gubio među oblacima i dodirivao samo nebo. Na samom vrhu
bila je njegova palata, koju mi je bog Hefest sagradio od čistog
zlata. Zevs je često silazio i među ljude, a tada bi uzimao drugo
obličje, bilo da je sebe pretvorio u životinju ili u neku prirodnu
pojavu ili čovjeka. Mada je Zevs bio vrhovni i apsolutni vladar,
njegova moć nije bila apsolutna i bezgranična. U grčkoj mitologiji
ostali bogovi, a i ljudi imali su svoju volju i slobodu a nad njima,
pa i nad samim Zevsom vladalo je nešto nedokučivo i nepromjen-
ljivo- Sudbina.

Koza Amalteja koja je dojila Zeusa u pećini na Idi, za mnoge je bila nimfa. Bog joj je, iz zahval-
nosti, darivao rog koji se punio svakakvim dobrima po želji svojih vlasnika. Amaltejin rog postao je
sinonim za obilje.
45
 posejdon
je bog mora i sin titana Krona i Njegove žene Ree. Kao i svu njegovu braću
i sestre i Posejdona je progutao njegov otac Kron ali ih je Zevs najmlađi sin
Kronov sve oslobodio, nakon čega je zbacio svog oca sa trona i preuzeo svu
vlast. Zevsa je tada podijelio zemlju na tri dijela, jer je navodno bila prevelika.
Posejdonu je dao mora, Hadu podzemni svijet,a za sebe je zadržao zemlju i
nebo.
Kada bi bio dobre volje, Posejdon je stvarao nova ostrva i more bi bilo
mirno, a kada nije, uz pomoć svog trozupca, podsticao je zemljotrese i pota-
panje brodova. Živio je u palati na dnu mora, koja je napravljena od korala i
dijamanata.
Njegova žena je boginja Amfitrita i imao je mnogo djece a neka od njih su:
Orion, Pegas, Antej... Borio se sa Atinom oko toga čiji je grad Atina. Pošto je
izgubio, naljutio se i Atinjanima podario slano more.

Amfitrita, ćerka Nereja i Doride, smatra se kraljcom mora. Jednog dana, dok je plesala sa svojim ses-
trama, Nereidama, ugledao ju je Posejdon. Zavolio ju je, a zatim se njome i oženio.
5
 had
je brat Zevsa, Posejdona, Here i Demetre. Had je bio kralj mrtvih,
kralj Podzemnog Svijeta i treći vlastodržac kosmosa, nakon što
su izmedju sebe svet podijelili Zevs, Posejdon i on. Had je doživio
sudbinu svoje braće, odnosno otac Kron ga je prvo progutao, da
bi ga kasnije ispljunuo.
Zbog dragocenih metala koji se nalaze u zemlji neki Hada
smatraju i bogom bogatstva, kao i bogom pravde jer je on taj koji
odlučuje sta će biti sa nekim kada dođe u podzemni svet. Had je
bio kralj mrtvih, ali ne i bog mrtvih, jer je ta čast pripadala Tan-
tosu. U svom mračnom kraljevstvu, Had je bio strog i nije pristajao
na kompromis. Nikome nije bilo dozvoljeno da se ponovo vrati u
svet živih.
Opslužuju ga razni demoni i duhovi, kao što je Haron, koji ima
dužnost prevoženja i prevodjenja duša, koje svojom barkom, od
Aherona prevozi na drugu obalu, kako bi stigle do kraljevstva
mrtvih. Njegova usluga plaćala se jednim obolom (novčićem koji
su umrlim Ijudima stavljali prilikom sahranjivanja).
Had je zavolio prelijepu Persefonu, kćerku boginje Demetre,
koju je oteo, i koja je postala njegova žena. Od poznatih heroja,
Herakle, Orfej i Odisej su se spustili u Podzemni Svijet, iako su
bili živi. Homer opisuje mračni ambijent, i tugu, koja obuzima i
savlađuje i najslavnije medju herojima, kada se nadju na tim pros-
torima.

Had je doživio sudbinu svoje braće, odnosno otac Kron ga je prvo progutao, da
bi ga kasnije ispljunuo. Učestvovao je, u Titanomahiji, na strani Zevsa.
67
 olimp - planina bogova
Olimp - najvisočija grčka planina, koja se nalazi u Makedoniji, bila je stanište i dom
bogova, ali, i prije svega, presto Zevsa. Homer, u svojim epovima veoma često pom-
inje njihov nebeski dom, opisujući razne dogodovštine koje su se odigravale u oda-
jama bogova. Bila je velika čast, čak i za bogove, da zasluže dobrodošlicu na Olimp, a
još veća da na njemu i borave. Prijem poluboga Herakla na Olimp, bio je dokaz velike
časti koju su mu bogovi ukazali.

7
hera
je rođena iz braka Krona i Ree, i živjela je sa svojom
braćom i sestrama u Kronovoj utrobi, sve dok ih Zevs nije
oslobodio. Posle pobjede nad Kronom, Zevs uzima Heru za
suprugu i ona postaje boginja.
Hera je veoma poštovana, zaštitnica je braka i udatih žena.
Svojom vjernošću davala je primjer i bogovima i ljudima.
Pojavljuje se u mnogim mitovima, a pored svoje, podiže i
mnogo druge djece, kažnjava nevjerstvo i surovo se sveti
ljubavnicama svog muža. Njena djeca sa Zevsom su Arej-
bog rata, Heba- boginja mladosti, Erida- boginja nereda,
haosa, Elitija- boginja porođaja i Hefest- bog kovač.
Po nekim mitovima, Hera je bila ta koja je bacila Hefest
sa Olimpa, pri čemu je on ostao hrom. Hefest je onda želio
da se osveti Heri, pa joj je napravio magični tron. Kada je
ona sjela na tron više nije mogla da ustane. Drugi bogovi su
molili Hefesta da se vrati na Olimp i oslobodi Heru ali je sve
bilo beskorisno. Zato ga je Dionis (bog vina) napio i donio
na Olimp na leđima magarca. Hefest je oslobodio Heru tek
kada su mu dali Afroditu za ženu.

Hera je obožavana i slavljena u cijeloj Grčkoj.

Najvažnija procesija koja je organizovana u njenu čast,
predstavljala je sjećanje na njeno i Zevsovo vjenčanje.
9
8
 demetra
je boginja prirode, žita i plodnosti, zaštitnica mladih i zemlje,
čuvarka braka i svetog zakona. Poznati su mnogi mitovi i priče o
Demetri, ali je najpoznatija ona o njoj i njenoj kćerki Kori ili Persefoni.
Jednog dana dok je Persefona bila na nekoj livadi, zemlja se otvorila i
bog podzemlja Had povuče je dolje sa sobom.
Nakon što je Demetra saznala šta se desilo, obuzme je takav gni-
jev i tuga, da za vrijeme njenog tugovanja, nijedno žitno polje nije
rađalo, kao da je čitava priroda tugovala sa njom. Vidjevši da tako još
dugo neće moći, Zevs odluči da napravi sporazum između Demetre i
Hada. Odlučeno je da 8 mjeseci Persefona provodi sa svojom ma-
jkom, a 4 preostala sa Hadom u podzemlju.
Od tada u narodu u Grčkoj postoji vjerovanje da dok je Persefona
sa Demetrom, žitna polja rađaju i daju prinose. Ali kada se Persefona
vrati kod Hada, onda 4 mjeseca sve odumire.

Boginja Demetra je, za vrijeme svog boravka u Eleusini, podučila Triptotema, sina kralja
Keleja gajenju žita, i naložila mu da ide po svijetu, prenoseći ostalima svoje znanje.
Demetrini simboli su klas, narcis i bubamara, dok joj je roda najomiljenija ptica.
9
 artemida
je boginja mjeseca i lova, sestra blizankinja boga Apolona i
kćerka Zevsa i Lete. Kao mala, zatražila je od oca Zevsa da ostane
neudata, i naoružana lukom i strijelom, obilazi šume u društvu
svojih omiljenih srna i jelena.
Ona je osvetoljubiva boginja, koja kažnjava sve koji bi joj poka-
zali nepoštovanje. Istovremeno, štitila je lovce i neiskvarene
ljude.

Ova boginja je najviše obožavana u planinskim i brdovitim

oblastima. Najpoznatiji hram posvećen Artemidi bio je ne Efesu,
koji se ubrajao u jedno od 7 svjetskih čuda starog svijeta.

Takođe je i zaštitinica Amazonki, žena ratnica, nezavisnih od

muškaraca, koje su je obožavale.

Mada njena ljepota nije bila ljepota dostojanstvene i mudre Atine, ni ljepota strastvene Afrodite, niti ljepota
uzvišene boginje, kakvom se isticala Hera, Artemida je za Grke ipak bila ideal ženske ljepote. Prema najs-
tarijim kazivanjima, ona i njen brat blizanac- Apolon, rođeni su na ostrvu Delosu. Njena majka Leta našla
je tu utočište u bijegu pred zmajem Pitonom, koji ju je progonio po cijelom svijetu da je ubije, po zapovjesti
ljubomorne Zevsove žene Here. Delos je tada bio ploveće ostrvo, ali čim je na njega stupila Leta, sa mor-
skog dna su izronile dvije stijene i zagradile mu put, kao i Pitonu.
11
10
 apolon
je bog svjetlosti, muzike, medicine, strijeličarstva i proricanja. Sin
je boga Zevsa i Lete, i brat blizanac Artemide, boginje lova.
Predstavljan je kao zdrav, skladno razvijen i lijep mladić, a u nekim
mitologijama poistovjećuje se sa suncem, a u rimskoj mitologiji
postaje Apollon Helios (Sunce).
Ljudi su ga poštovali jer je bog svjetlosti bez čega život ne bi bio
moguć, a takođe jer je i bog sklada i ljepote, koje čine život smis-
lenim. Apolon je, kao bog medicine, štitio ljude, liječio ih, brinuo
se o njima, nagrađivao dobro i kažnjavao zlo. On je takođe i bog
streljaštva, a njegove strijele nikad nisu promašivale metu, pogo-
tovo kad su kažnjavale zlo i nosile kugu.
Kao bog proročanstva i ljudima je objavljivao Zevsovu volju preko
proročica, posebno Pitije i Sibile. Vođa je Muza pa pri tom i bog
poezije i mizike.

Apolonu su bili posvećeni mnogi hramovi i svetilišta. Njegovo glavno svetilište bilo je u Delfima, gdje
je rastao lovor, njegov simbol. Takodje su mu bile posvećene mnoge životinje i to: vuk, labud, vrana,
orao (praćenjem njegovog leta proricana je božija volja) i delfin.
11
 atina
je boginja civilizacije, mudrosti, tkanja, zanata i strategije i ratne
taktike. Atinina mudrost prati tehničko znanje potrebno u tkanju,
metalurgiji ali takođe uključuje i lukavost.
Ona je kćerka boga Zevsa i titanke Metide, a po većini mitova
rođena je iz Zevsove glave, kako je u umjetnosti često i predstavl-
jana. Ona je jedna od tri boginje djevice, zajedno sa Artemidom
i Hestijom. Njena najbolja prijateljica je Nike, boginja pobjede.
U ratovima se često suprotstavljala Areju (bogu rata) i bila
zaštitnica mnogih grčkih junaka, uključujući Herakla, Odiseja i
Jasona. Atina je i boginja ptica a u nekim mitovima je i sama pre-
stavljana kao ptica, najčešće sova.

Arahna je bila devojka koja je posjedovala izuzetnu vještinu u pletenju. Svi su se divili njenim djelima
i često su govorili da ju je podučavala boginja Atina. Medjutim, iz sujete, ona to nije htela da prizna,
nego se, šta više, usudila da boginju izazove na megdan. Atina se kod nje pojavila prerušena u staricu,
pokušavajući savjetima da je ubjedi da prema bogovima iskazuje umjerenost, doslijednost i poštovanje.
Arahna je na to odgovorila pogrdama. Prilikom takmičenja koje je uslijedilo, pletilje su se naizmjenično
nadmetale, ali su se motivi koje je Arahna birala za svoja djela, uvijek rugali bogovima. Tada se ona
suočila sa bijesom jedne boginje. Poniženje koje je Arahna doživjela, dovelo ju je do samoubistva.
Objesila se, ali joj boginja nije dozvolila da spokojno umre, već ju je pretvorila u pauka (grč. arahni), koji
od tada neprestano plete istu mrežu.
13
12
 Stari Grci su uočili čudesne formacije zvezda na nebu i povezali ih sa svojom mitologijom.

Imena koja i danas predstavljaju zoodijak, zapravo su dali Grci, mnogo godina ranije...

13
 Afrodita
o Afroditi, boginji ljubavi, postoje dvije različite verzije vezane
za njeno rođenje. Po prvoj, ona je kćerka boga Zevsa i Dione,
dok je prema drugoj, rođena iz genitalija boga Urana, koje su
pale u more, pošto ga je njegov sin Kron kastrirao. Tako je iz
morske pjene izronila Afrodita.
Ona je boginja ljubavi i ljepote, štitila je ljubav i sve zal-
jubljene, dok joj je najdraža zabava bila da natjera bogove da
se zaljube u smrtne žene. Voljela je da pravi mnoge intrige,
da bogove baca u ljubavne zagrljaje, naročito Zevsa, koji je
svaki čas bio umješan u neku ljubavnu peripetiju. Nikad se nije
odvajala od svog ljubavnog pojasa, koji je imao moć da natjera
svakog muškarca, bilo da je riječ o bogu ili smrnom biću da se
zaljubi u nju.
Iako je bila udata za hromog boga Hefesta, bila je u strasnoj
ljubavnoj avanturi sa Arejem. Iz Afroditine veze sa Arejem rodili
su se Eros, Dim, Fob i Harmonija.

Afrodotin omiljeni cvijet bila je ruža, dok je njene kočije vukao par golubova,
ptica koje je najviše voljela.

15
14
 Arej

je bog ratovanja, i rata koji je sam sebi svrha. Radovao

se smrti bilo kog junaka ili običnog smrtnika, jer je volio
miris krvi, borbu, zveket oružja, jauke i krike. Areja nikad
nije zanimao uzrok rata, pa čak ni njegov ishod, jer je za
njega bilo najvažnije samo ratovanje.
Arej je mrzio sve bogove a među njima i svoje roditelje-
Zevsa i Heru, a naročito Atinu. I njega su mrzjeli svi
bogovi sa izuzetkom Afrodite, sa kojom je imao djecu ,
Eride, koja je voljela rat koliko i on, i Hada, koji se radovao
ratnicima koji su ginuli u ratu.
Prikazivan je u četvoropregu sa konjima osedlanim
zlatnim sedlom. Konji boga Arej su bljuvali vatru, a on je
nosio oklop, kacigu, koplje i štit.

Arej je pokazivao veliku naklonost prema oblasti Trakije. Vjeruje se da je često boravio u tom
divljem području, gdje je bilo mnogo konja, i preko kojeg su često prolazila brojna ratnička
plemena. Pričalo se, da su tu živele i ratoborne Amazonke, ćerke boga Areja.

15
 HERMES

je bog trgovine i proricanja, pismonoša bogova i pratilac

duša. On je sin boga Zevsa i Maje, jedne od Plejada, koju je
krasila izuzetna ljepota.
Još od malih nogu vidjelo se da će biti lukav i dovitljiv bog,
kada je uspio da svom bratu Apolonu ukrade stado bikova, koje
je uspio tako vješto da sakrije da je Apolon morao da iskoristi
sve svoje prporočanske sposobnosti da bi ih našao.
Hermes se smatra glasnikom bogova i na sandalama i šlemu
koji nosi ima krila i uvijek drži skiptar. Pored toga što je prven-
stveno bio Zevsov glasnik, bio je i pratilac duša koje je odvodio
u Had.

Hermafrodit je bio prelijepi sin Hermesa i Afrodite, koji je proputovao cijeli svet. Medjutim, jedna od Nimfi toliko se u
njega zaljubila, da je prilikom jednog njihovog strasnog zagrljaja zamolila bogove da taj zagrljaj učine vječnim i da im se
tako spojena tijela nikada više ne rastave. Bogovi su uslišili njenu molbu i stvorili novo biće sa dvostrukom prirodom.
17
16
 HEfest

je hromi bog kovač, bog vatre i kovačkog zanata, jedan od

sinova Zevsa i Here.
Po jednom od mitova, pošto se umiješao u svađu roditelja,
Zevs ga je u bijesu bacio sa Olimpa zbog čega je on postao
hrom. Po predanju, pao je na vulkansko ostrvo Lemno, koje je
postalo njemu posvećeno.
U Hefestovoj nadležnosti bili su zanati. On je napravio
bogovima darove od bronze, skiptar Zevsu, srebrne lukove
Apolonu i Artemidi, nakit Afroditi. U Homerovoj Ilijadi opisa-
no je kako je skovao novo oružje Ahilu, čuvenom grčkom
junaku, po molbi mjegove majke Tetide.
Hefest je takođe napravio prvu ženu- Pandoru a po Zevs-
ovom naređenju prikovao Promoteja za kavkasku stijenu.
Oženio se Afroditom, boginjom ljepote i ljubavi.

Hefest je odmah nakon vraćanja na Olimp napravio svim bogovima

njihove domove, u koje smrtnici nikako nisu mogli da uđu.
17
19
18
19
20