okumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama.
Kretanje kroz takve
dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Linksokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links ) se nazivaju jo� i hipervezama ( Hyperlinks). Ove veze ugraDujemo u Internet dokumenat, pogaDate, uz pomoc HTML - a. MeDusobno povezani dokumenti na Internet- u ne sadr�e samo tekstove vec i razlicite sadr�aje kao �to su slike, zvuci, animac ije, video materijale, pa se Internet mo�e nazvati i hipermedijalnim sistemom. Sve ove medije i njihov meDusobanodnos opisujemo i ugraDujemo u Internet stranicu, opet uz pomoc HTML -a. Dakle, osnovni jezik za kreiranje strukture i sadr�aja, kao i formatiranje sadr�aja stranica na Internetu jeste HTML.Prica o nastanku HTML -a stara je koliko i sam Internet. Sa razvojem Interneta razvijao se i HTML, a jedan od najvecih ?krivaca? za to je firma Netscape, koja je na samom pocetku na svoju ruku uvodila nestand ardna pro�irenja u HTML jezik. Naravno, ni ostali proizvoDaci browser-a nisu puno zaostajali zaNetscape- om, pa je za taj period razvoja Interneta vezana i prica o takmicenju proizvoDaca browser-a u uvoDenju nestandardnih pro�irenja u iste, poznata pod imenom ?Rat Browser- a?. Da bi se izbegli dalji?ratovi? meDu gigantima softverske industrije, pro�irenjima, standardima i novim verzijama HTML -a bavi se posebno zvanicno telo zvano W3C komitet. Dakle, HTML je �iv jezik koji se razvija! HTML nije programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic , jer ne sadr�i komande,tipove podataka, operatore, promenljive i slicne stvari. HTML je vi�e jezik za opis Internet dokumenata.Pomocu njega mo�ete menjati boju i velicinu teksta, boju pozadine, umetnuti sliku i zvuk na Internet stranicu, ali ne mo�ete izra posebne dokumente, u skladu sa svojim interesovanjima i potrebama. Kretanje kroz takve dokumente naziva se navigacija a ne citanje . Veze (eng. Links