Tehnički fakultet Rijeka

Smjer: Preddiplomski sveučilišni elektrotehnike

Energetska elektronika

7.11.2017
MislavMeić
OSNOVNE SKLOPKE I SKLOPOVI

Vježba broj 1

1. OSNOVNE SKLOPKE

Dominantna komponenta u sklopovima učinske elektronike je elektronička sklopka. Od idealne

elektroničke sklopke se očekuje da je struja kroz sklopku jednaka nuli kada je sklopka otvorena, te
pad napona na sklopci jednak nuli kada je sklopka zatvorena. Također se traži da vodi struju u oba
smjera i da trenutačno uklapa i isklapa. Elektronička sklopka se ostvaruje upotrebom
poluvodičkog ventila poput diode, bipolarnog tranzistora, MOSFET-a, IGBT-a, tiristora itd. Na
razini simulacije ponašanja sklopova učinske elektronike, elektroničke sklopke se mogu modelirati
idealnom (mehaničkom) sklopkom na najnižoj razini, odnosno statičkim i dinamičkim modelima
poluvodičkih ventila na višim razinama. Simulacijski program Simplorer ima ugrađen model
idealne sklopke kao i statičke i dinamičke modele većine poluvodičkih ventila. Svi navedeni
modeli nalaze se unutar baze Basics.
1.1. IGBT U SKLOPNIČKOM NAČINU RADU

1.1.1. Shema spoja

I1

D iode601

W
+
+

W W M2

W M1

E1
R1
N IGBT71
E2

1-1
 1.1.2. Opis spoja

Kad je upravljački signal poluvodičkog ventila pozitivan sklopka vodi. Sklopka kasni neko
vrijeme s uklapanjem, a zatim postepeno struja kroz sklopku raste i postepeno napon na sklopci
pada. Slično se događa i tijekom isklapanja, kada je vrijednost upravljačkog signala negativna.
Sklopka kasni neko vrijeme prije nego što struja postepeno krene padati i napon postepeno rasti.

Gubici sklopke se sastoje od gubitaka vođenja i sklopnih gubitaka. Sklopni gubici postaju
dominantni na višim sklopnim frekvencijama. Postoje dinamički i statički gubici. Gubici vođenja
i zapiranja se smatraju statičkim gubicima, a gubici sklapanja (isklapanje i uklapanje)
dinamičkim gubicima.

Ovaj spoj čine neupravljivi (dioda) i upravljivi (IGBT) poluvodički ventili te ćemo promatrati
struje, napone i gubitke u snagama na diodi i IGBT-u.

Koristili smo elemente iz dinamičkog modela (Device Level)

U primjeru ćemo koristiti IGBT kao sklopku odnosno koristiti ćemo ga u sklopničkom načinu
rada.

1.1.3. Tablica parametara modela elemenata

Ime elementa Tip modela Parametri

E1 Voltage Source EMF=100
E2 Voltage Source Time Controlled - Pulse
Amplitude =7.5V
Frequency=85000Hz
I1 Current Source I1=10A
Diode601 Semiconductors Electrical Behavior Level - 0
Device Level
NIGBT71 Semiconductors Electrical Behavior Level – Advanced
Device Level Dynamic
R1 Resistor R=10Ω

1.1.4. Analiza spoja

1-2
 p v

i,v,p

Slika 1. : Simulirani valni oblici struje i, napona v i gubitaka u snazi p IGBT-a pri isključenju
( 4A/d.s. , 20V/d.s. , 200W/d.s. , 1µs/d.s.)

1-3
 v p

i,v,p

Slika 2. : Simulirani valni oblici struje i, napona v i gubitaka u snazi p IGBT-a pri uključenju
( 5A/d.s. , 25V/d.s. , 250W/d.s. , 1µs/d.s.)

pD

iD

vD
iD,vD,pD

Slika 3. : Simulirani valni oblici struje diode iD, napona diode vD i gubitaka u snazi diode pD
(1A/d.s. , 1V/d.s. , 1W/d.s. , 2.5µs/d.s.)

1-4
 2. OSNOVNI SKLOPOVI

U većini primjena uređaja učinske ili energetske elektronike potrebno je najprije ulazni izmjenični
sinusni napon frekvencije 50/60 Hz pretvoriti u istosmjerni napon. Najjednostavniji sklop koji
može obaviti tu funkciju je poluvalni diodni ispravljač.
Ukoliko se još želi dodati mogućnost upravljanja ispravljenim naponom, umjesto diode upotrijebit
će se tiristor, ostvarivši poluvalni tiristorski ispravljač.

Analizu rada poluvalnih ispravljača podijelit ćemo prema vrsti trošila. Trošilo može biti djelatno
(Rl), induktivno (Rl, Ll) s protuelektromotornom silom (E) i s porednom ili nul diodom (engl.
freewheeling diode).

2.1. POLUVALNI ISPRAVLJAČ S DJELATNIM TROŠILOM

2.1.1. Shema spoja

D1

R1
E1

2.1.2. Opis spoja

Na shemi je prikazan poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom. Sklop se sastoji od sinusnog

izmjeničnog naponskog izvora E1 (Sources - Voltage Source), diode D1 (Semiconductors System
Level – Diode) i otpornika R1 (Passive Elements – Resistor). Na shemi je također uzemljen i
označen čvor. Ovo je tip neupravljivog spoja jer ga čine samo diode.
Poluvalni ispravljač je sklop koji se služi za propuštanje samo jedne poluperiode izmjeničnog
napona. S druge strane poluvalni ispravljač se može promatrati kao krug kod kojeg izlazni napon u
svakom trenutku slijedi ulazni napon osim u slučaju kada je ulazni napon negativnog iznosa.
Negativne vrijednosti ulaznog napona su odsječene.
Budući da propušta samo jednu poluperiodu ulaznog izmjeničnog napona, učinkovitost ovakvog
sklopa je manja od 50%.

2.1.3. Tablica parametara modela elemenata

Ime elementa Tip modela Parametri

E1 Time Contolled - Sine RMS=220V, f=50 Hz
D1 Equivalent Line Forward Voltage=1.2V, Bulk Resistance=1m,
Reverse Resistance=100k
R1 100
2.1.4. Analiza spoja

1-5
 Vl

Vl

t
Slika 4. Simulirani valni oblik napona trošila Vl (5 ms/d.s. , 78 V/d.s.)

Dioda provede u trenutku pojave pozitivnog poluvala napona izmjeničnog izvora. Iz rezultata
simulacije zaključujemo da su struja i napon trošila proporcionalni
.
Dioda prestaje voditi padom napona izmjeničnog izvora na nulu, zbog pada struje trošila na nulu.
Jednostavno se može izračunati izraz za srednju vrijednost napona na trošilu (voltage load) Vl
.

Za poluvalnu ispravljanjenu srednju vrijednost mapona trošila vrijedi sljedeća formula :

Uz kut upravljanja = 0, jednadžba poprima oblik :

1-6
 Il

Il

Slika 5. : Simulirani valni oblik struje trošila Il ( 5 ms/d.s. , 0.44 A/d.s .)

Trenutna vrijednost struje trošila prema Ohmovom zakonu je il = vl / R, pa je srednja vrijednost

struje trošila jednaka
Il = Vl / R. Također je vidljivo da je za pozitivnu poluperiodu izvora izmjeničnog napona, dioda
propusno polarizirana te da tada vodi struju. Usljed trajanja negativne poluperiode, dioda je
polarizirana zaporno i ne vodi struju.

2.2. POLUVALNI ISPRAVLJAČ UZ INDUKTIVNO TROŠILO

2.2.1. Shema spoja

D1

+
V R1
E1
VM1

L1

1-7
 2.2.2. Opis spoja

Induktivno trošilo (serijski spoj otpornika R i prigušnice L) je najčešći je tip trošila u učinskoj ili
energetskoj elektronici.
Unošenje prigušnice u krug trošila dovodi do bitnih promjena u radu sklopa u odnosu na djelatno
trošilo.
Kao i kod djelatnog trošila, vođenje diode počinje u trenutku kada napon izmjeničnog izvora
postane pozitivan. Vođenje diode ne prestaje s padom napona izmjeničnog izvora na nulu, već
struja trošila i dalje teče, iako je napon izvora negativan. Ovo je tip neupravljivog spoja jer ga čine
samo diode.

2.2.3. Tablica parametara modela elemenata

Ime elementa Tip modela Parametri

E1 Time Controlled - Sine RMS=220V, f=50 Hz
D1 Equivalent Line Forward Voltage=1.2V, Bulk Resistance=1m,
Reverse Resistance=100k
R1 100
L1 100mH

1-8
 2.2.4. Analiza spoja

Vl

Vl

Slika 6. : Simulirani valni oblik napona trošila Vl uz induktivite L1=100mH (200 V/d.s. , 5 ms/d.s.)

Il

Il

t
Slika 7. : Simulirani valni oblik struje trošila Il uz induktivite L1=100mH (2 A/d.s. , 5 ms/d.s.)

1-9
 Vl

Vl

Slika 8. : Simulirani valni oblik napona trošila Vl uz induktivite L1=500mH (200 V/d.s. , 5 ms/d.s.)

Il

Il

Slika 9. : Simulirani valni oblik struje trošila Il uz induktivitet L1=500mH (2 A/d.s. , 5 ms/d.s.)

Izmjerena sredna vrijednost napona na trošilu uz induktivitet L1=100 mH iznosi 67.63 V

Izmjerena sredna vrijednost napona na trošilu uz induktivitet L1=500 mH iznosi 53.36 V

1-10
2.3. POLUVALNI ISPRAVLJAČ S POREDNOM DIODOM

2.3.1. Shema spoja

D1
A
+
V AM1

E1 VM1 D2
R1

L1

2.3.2. Opis spoja

U učinskoj elektronici se često paralelno induktivnom trošilu spaja tzv. poredna ili nul dioda.
Uloga poredne diode je da osigurava put struji trošila u trenucima kada su sklopke pretvarača
isključene.
Svi dosada prikazani poluvalni ispravljači imali su isprekidanu struju trošila. Poredna dioda
spojena paralelno induktivnom trošilu osigurava neisprekidanu (kontinuiranu) struju trošila il.

Rad sklopa s porednom diodom može se podijeliti u 2 faze. U prvoj fazi vodi dioda D1 i tada je
napon na trošilu jednak je naponu izmjeničnog izvora i struja trošila raste.

Prva faza traje od trenutka t = 0 do t = .

Kada napon izmjeničnog izvora postane jednak nuli padajući prema negativnim vrijednostima,
diode D1 prestaje voditi, a počinje voditi poredna dioda D2 . Struja induktivnog trošila il zatvara
se preko poredne diode D2 i pada.

Tijekom vođenja poredne diode, napon na trošilu jednak je nuli, a struja trošila, premda
neisprekidana, ne teče kroz izmjenični izvor, već kroz porednu diodu. Ovo svojstvo sklopa s
porednom diodom vrlo je važno kod složenijih ispravljačkih spojeva. Ukoliko je vremenska
konstanta induktivnog trošila znatno veća od periode naponskog izvora (L/R >> T) , valovitost
struje trošila il postaje malena.

1-11
 2.3.3. Tablica parametara modela elemenata

Ime elementa Tip modela Parametri

E1 Time Controlled - Sine RMS=220V, f=50 Hz
D1 Equivalent Line Forward Voltage=1.2V, Bulk Resistance=1m,
Reverse Resistance=100k
D2 Equivalent Line Forward Voltage=1.2V, Bulk Resistance=1m,
Reverse Resistance=100k
R1 100
L1 500mH

2.3.4. Analiza spoja

Vl

Vl

Slika 10. : Simulirani valni oblik napon trošila Vl uz induktivitet L1 = 500 mH (200 V/d.s., 5 ms/d.s.)

1-12
 Il

Il

Slika 11. : Simulirani valni oblik struje trošila Il uz induktivitet L1=500mH (2 A/d.s. , 5 ms/d.s.)

Za poluvalnu ispravljanjenu srednju vrijednost napona trošila uz induktivitet L1 =500 mH vrijedi

sljedeća formula :

Uz kut upravljanja = 0, jednadžba poprima oblik :

1-13
2.4. POLUVANI ISPRAVLJAČ S NAPONSKIM IZVOROM U KRUGU TROŠILA

2.4.1. Shema spoja

D1 A

AM1
+
V

E1 VM1 L1

E2

2.4.2. Opis spoja

U učinskoj elektronici čest je slučaj da se u krugu trošila nalazi naponski izvor

(protuelektromotorna sila).
To primjerice može biti akumulatorska baterija ili pak inducirani napon istosmjernog stroja.

Uz prisustvo naponskog izvora E2, dioda ne provodi u vremenu t = 0 već u trenutku t1, a to je
kada potencijal anode diode postane veći od potencijala katode. Kada bi napon E2 bio veći od
vršne vrijednosti napona naponskog izvora E1, dioda nikada ne bi provodila struju. Uz djelatno
trošilo, dioda vodi struju trošila sve dok napon izvora ponovno ne postane manji od E2. U slučaju
induktivnog trošila, vođenje diode traje do trenutka t3, sve dok se ne razgradi energija
akumulirana u prigušnici tijekom intervala [t1 - t2].

Srednja vrijednost struje trošila Il sada je osim djelatnim otporom R, određena naponom
naponskog izvora u krugu trošila. Za vrijeme vođenja diode napon na trošilu je jednak naponu
izmjeničnog izvora E1. Kada dioda ne vodi, napon na trošilu jednak je naponu E2.

Važno je zapamtiti da naponski izvor u krugu trošila utječe na trenutke uklapanja poluvodičkih
ventila i utječe na srednju vrijednost struje trošila. Ukoliko je struja trošila isprekidana, napon E2
vidi se u valnom obliku napona na trošilu Vl, no ukoliko je struja trošila neisprekidana, napon E2
ne vidi se u valnom obliku napona na trošilu Vl , ali utječe na srednju vrijednost struje trošila.

1-14
 2.4.3. Tablica parametara modela elemenata

Ime elementa Tip modela Parametri

E1 Time Controlled - Sine RMS=220V, f=50 Hz
E2 EMF EMF=50V
D1 Equivalent Line Forward Voltage=1.2V, Bulk Resistance=1m,
Reverse Resistance=100k
L1 500mH

2.4.4. Analiza spoja

IL1
VL1, IL1

VL1

Slika 12. : Simulirani valni oblik napona na induktivitetu L1 i struje kroz induktivitet L1

(200 V/d.s., 20 A/d.s., 5 ms/d.s.)

1-15
VL1E2
VL1E2

Slika 13. : Simulirani valni oblik napona na serijskom spoju induktiviteta L1 i naponskog izvora E2
(200 V/d.s. , 5 ms/d.s.)

3. ZAKLJUČAK
1-16
1. Kako se dijele poluvodički ventili s obzirom na upravljivost. Navedite primjere.
2. Navedite vrste gubitaka kod poluvodičkih ventila. Koje gubitke može simulirati statički model
poluvodičkih ventila.
3. Kojim modelom je moguće simulirati reverznu struju oporavljanja kod diode.
4. Koji dio periode (koliko dugo) vodi dioda kod poluvalnog ispravljača s djelatnim trošilom. Kolika
je srednja vrijednost napona na trošilu.
5. Koji dio periode (koliko dugo) vodi dioda kod poluvalnog ispravljača s induktivnim trošilom. O
čemu ovisi to vrijeme. Kako se mijenja srednja vrijednost napona na trošilu povaćanjem
vrijednosti induktiviteta trošila.
6. Kolika je srednja vrijednost napona na trošilu kod poluvalnog ispravljača s porednom diodom i
induktivnim trošilom. Da li srednja vrijednost napona na trošilu ovisi o vrijednosti induktiviteta.
7. Kako se mijenja valovitost struje trošila s povećanjem induktiviteta, a kako srednja vrijednost
struje trošila.
8. Kako protuelektromotorna sila utječe na ponašanje poluvalnog ispravljača s porednom diodom i
induktivnim trošilom. Pod kojim uvjetom se napon protuelektromortorne sile «vidi» u naponu
trošila.
9. Koja komponenta se može modelirati serijskim spojem otpora, induktiviteta i protuelektromotorne
sile.

1. Poluvodički elementi se s obzirom na upravljivost dijele na upravljive (npr. MOSFET, IGBT,

tranzistori), poluupravljive (npr. tiristor, trijak) i neupravljive (npr. dioda, dijak).

2. Kod poluvodičkih ventila postoje dinamički i statički gubici. Dinamički gubici su gubici
uklapanja, vođenja i isklapanja, a statički gubici podrazumijevaju gubitke vođenja.

3. Reverznu struju oporavljanja diode moguće je simulirati dinamičkim modelom.

4. Dioda vodi za vrijeme trajanja pozitivne poluperiode, odnosno tada je u stanju vođenja, dok je
za vrijeme trajanja negativne poluperiode u stanju zapiranja. Srednja vrijednost napona na trošilu
iznosi:

5. Dioda vodi za trajanje vremena π + gdje je

Povećanjem induktiviteta srednja vrijednost (Mean value) napona pada.

6. Srednja vrijednost (Mean value) napona na trošilu iznosi 99.034 V i smanjuje se povećanjem
induktiviteta.

7. Usljed povećavanja induktiviteta valovitost struje se smanjuje, a srednja vrijednost struje trošila ostaje
ista.

8. Protuelektromotorna sila zadaje uvijet vođenja poluvalnom ispravljaču, odnosno on neće voditi dok
napon izvora nije veći ili jednak toj protuelektromotornoj sili, odnosno:

vs sin =E

Napon protuelektromotorne sile se vidi ukoliko je struja isprekidana

1-17
9. Istosmjerni motor je komponenta koja se može modelirati serijskim spojem navedenih elemenata.

1-18