Metaforfoza robnog u novčani oblik kapitala zahtjeva odgovarajuća ulaganja od strane

kapitaliste trgovca u poslovni prostor i opremu, kao i za angažovanje

radne snage. Ostali dio kapitala nalazi se u novčanom obliku i služi za kupovinu
robe od dobavljača, kao i za ostale novčane transakcije vezane za njegovu funkciju.Trgovac da bi
ostao u konkurentskoj trci mora prisvojiti odgovarajući profit. Ukoliko bi profitna stopa
bila niža od profitne stope dobavljača (ta razlika nijerezultat slučajnih
kolebanja), to bi uslovilo seljenje kapitala trgovca u industriju, tj.uslovilo bi preorjentaciju trgovca
na ulaganje svog kapitala u proizvodni proces. Na taj način, posredstvom ovog seljenje
ujednačavaju se profitne stope u različitim granama nacionalne privrede i formira
prosječna profitna stopa za privredu kao cjelinu.

Dobit preduzeća jeste razlika između prihoda preduzeća i njegovih rashoda:

dobit preduzeća = ukupni prihodi – ukupni rashodi
Ako je rezultat preduzeća negativan, odnosno ako su ukupni prihodi manji odukupnih rashoda
onda preduzeće ostvaruje
gubitak.Prihodi preduzeća predstavljaju prirast sopstvenog kapitala preduz
ećaodnosno priliv vrjednosti u preduzeće bez obaveze vraćanja. Konkretan način
nakoji se ostvaruju prihodi zavisi od vrste djelatnosti preduzeća, ali se ipak može rećida se svi
prihodi preduzeća mogu podjeliti na:
→
redovne prihode –
p r i h o d i k o j i p r o i s t i č u i z r e d o v n o g p o s l o v a n j a preduzeća (na primjer
prihodi od prodaje proizvoda);
→
finansijske prihode – proističu iz finansijskog poslovanja;
→
vanredne prihode – prihodi koji nisu nastali redovnim poslovanjem (na primjer
utvrđeni viškovi, potraživanja koja su otpisana, a kasnije ipak naplaćena
islično).Rashodi predstavljaju potrošnju sopstvenog kapitala odnosno odliv vrjednostiiz
preduzeća bez prava ili mogućnosti za povraćaj. Kao i prihodi, i rashodi se djelena:
→
redovne rashode -
rashode koji proističu iz redovnog poslovanja preduzeća (na pri
m j e r t r o š k o v i m a t e r i j a l a , t r o š k o v i z a r a d a , t r o š k o v i amortizacije itd.);
→
finansijske rashode – proističu iz finansijskog poslovanja;

Prodajna cijena:1. Utrošeni proizvodni kapital2. + 11,27% profita na 50.000Prodajna cijena

proizvođača3. Čisti troškovi prometaa) 10 % amortizacije na 10.000 b) Izdaci na radnu snagu4. 11,27 % profita na 21
.000Prodajna cijena trgovine:50.0005.63555.6351.0001.0002.3654.3654.365+55.63560.000Za pokriće
troškova trgovine proizvodnja odobrava trgovini popust koji sedaje na vrijednost robe i taj popust se
zove RABAT. Postoji još jedan način na
kojis e p o k r i v a j u t r o š k o v i t r g o v i n e . R i j e č j e o k a t e g o r i j i M A R Ž A . T o j e s i
stem pokrivanja trgovine na način što se na cijene proizvođača (55.635)
d o d a j e odgovarajući iznos koji se zove marža i on služi za pokriće troškova
trgovine iostvarivanje trgovačkog profita (dobiti).Sistem rabata koristi se uvijek kada
proizvodnja želi da ima jedinstvene maloprodajne cijene na čitavom tržištu. Tada proizvođač određuje
cijenu koja važiza čitavu nacionalnu trgovinu, a troškovi trgovine se pokrivaju iz rabata.
Primjer: prodaja cigareta, knjiga, benzina i sl.Sistem marži koristi se u slučajevima gdje proizvođaču nije važno po
kojimć e s e m a l o p r o d a j n i m c i j e n a m a r o b a p r o d a v a t i . P r o i z v o d n j a n
e k o n t r o l i š e maloprodajne cijene. Visina marži je nekad propisana od strane državnih organa.

2.3. Prisvajanje prosječnog profita u trgovini. Obrt kapitala iprofit trgovine

Aktivnosti trgovine samo su jedna od faza u procesu društvene reprodukcije.Obrt kapitala u trgovini
predstavlja proces ukupnog toka transformacije kapitala.Pošto se u trgovini prodaju robe
različitih grana, odnosno različitih proizvođača,razumljivo je da svaka od tih roba ima različitu brzinu obrta.
U prodaji namještaja,

8
SeminarskiradTema:

Trgovački kapital i trgovački profit

aparata za domaćinstvo, hljeba, može se vidjeti različitost brzine obrta. Jedne seobrću u toku dana,
dok druge jedanput godišnje (namještaj). Čak i ista roba može
dai m a r a z l i č i t o v r i j e m e o b r t a , š t o o v i s i o v r s t i t r g o v i n e , p o l o ž a j a p r o d a v
n i c e , prometnom mjestu, sposobnosti prodavača i sl. Različi to vrijeme obrta
nameće potrebu angažovanja različitog kapitala, različite troškove i sl., što sve zajedno utičena veličinu profita koji
se ostvaruje u toj oblasti.

2.3.1. Profit u raznim djelatnostima trgovine

Pojedine robe se različito troše, neke svakodnevno pa se otuda iste morajuodmah kupovati, što
im povečava brzinu obrta. Isti angažovani kapital u različitimdjelatnostima trgovine može da stvara
različit obrt.Pošto je obrt uslov rasta profita, pitanje je da li se u takvoj situaciji isplatiulagati u one
grane gdje je obrt kapitala sporiji. Kod roba koje imaju sporiji obrtrazlika u cijeni - masi je veća
pa se u ovom slućaju ostvaruje princip, bez obzira ukoju se djelatnost trgovački kapital ulaže, isti kapital
mora da stvara isti profit.Mehanizam seljenj a kapitala iz jedne u drugu djelatnost se
realizuje po principu da u onim granama u kojima je uložen jednak kapital, a nije donio
profit,kako on ne bi napustio te grane, i time smanjio obim ponude, povećao
cijenu,kapital se seli iz jedne grane u drugu i tako čini tu granu ponovo atraktivnom. Način preraspodjele profita
između različitih trgovačkih djelatnosti, se može pokazati na primjeru. Predpostavimo da postoje dvje trgovačke
grane s različitom brzinom obrta kapitala.

G r a n e U l o ž e n i k a p i t a l ( K ) B r o j o b r t a ( n ) P r
o s j e č n a p r o f. s t o p a R a s p o d j e l a p r o f i t a K o l i
č i n a r e a l i z a c i j e O b r n u t a k a p i t a l

- -
v r i j e d n o s t N a b a v n a c i j e n a P r o d a j n a c i j e n a
P r o s j. p r o f. p o j e d i n i c i U k u p a n p r o f i t

A 3 0 0 . 0 0 0 1 2 0 % 6 0 . 0 0 0 1
0 0 3 6 0 . 0 0 0 3 . 0 0 0 3 . 6 0 0
6 0 0 6 0 . 0 0 0 B 3 0 0 . 0 0 0 4 2 0
% 6 0 . 0 0 0 4 0 0 1 . 2 6 0 . 0 0 0 3 .
0 0 0 3 . 1 5 0 1 5 0 6 0 . 0 0 0 U obje grane je
uloženo po 300.000 kapitala, uz prosječnu profitnu stopu od20%, Obrt kapitala u grani A iznosi 1, a u grani B 4. Ako
se u jednom obrturealizuje roba u količini 100, jasno je da će grana A realizovati 100, a grana B 400

SeminarskiradTema:

Trgovački kapital i trgovački profit

komada date robe. Zbog toga će obrnuta kapital-vrijednost grane A iznositi 360.000a grane B analogno 1.260.000.
Ako se obrnuta kapital-vrijednost podjeli sakoličinom realizovane robe, dobija se prodajna cijena, u grani A je to
3.600(360.000 : 100), a u grani B iznosi 3.150 (1.260.000 : 400), Nabavna cijena robe uobje grane je ista i znosi
3.000, to znači da grana A po jedinici robe prisvaja 600 jedinica profita, a grana B 150 jedinica profita. Realizacijom
ukupne količine robe,obje grane će prisvojiti jednaku ukupnu masu profita, u iznosu od po 60.000novčanih jedinica.

2.3.2. Profit u pojedinim preduzećima iste grane

Dva trgovinska preduzeća koja prodaju istu robu i koja imaju isti kapital,mogu da ostvaruju različitu
količinu profita. To će se dešavati u onim preduzećimakoja imaju: bolju organizaciju rada, veću brzinu
obrta, manje troškove poslovanja,veću produktivnost itd. Riječ je o stanju u kome se
individualno vrijeme pokušavasniziti ispod društveno potrebnog radnog vremena, odnosno ispod prosjeka koji
važiza tu granu. Kod takvih preduzeća ostvarivat će se veća masa profita ili ekstra profit.Raspodjela profita između
preduzeća unutar iste trgovačke grane, može seilustrovati primjerom. Pod predpostavkom da u okviru trgovačke
grane X postoje 4trgovačka preduzeća, pretpostavićemo da je u njima angažovana jednaka masakapitala i da se
razlikuju u brzini obrta kapitala.Količina realizovane robe

PreduzećeTrgovačkikapitalBrojobrta(n)Realizacijau jednomobrtuUkupnarealizacijarobeProfit po
jed.robeUkupnoostvareni profitProfitnastopa

A 7 5 .
5 0
5 0
B 7
0 2
5 0
5 0
7 5
2 5
5 0
0 2
5 .
0 0
1 5
0 1
5 .
5 7
1 1
1 5
. 0
1 0
1 5
0 %
0 0
0 232 5
0 7 .
0 %
0 0
5 1
. 2
% C
0 0 4
0 1
. 0 0
D 7
0 7 2
5 1 7 5 1 5
0 2 6 . 2 5 0
3 5 %

∑∅

3 0 0 . 0 0 0
4 1 0 0 4 0 0
6 0 . 0 0 0 2
0 % Preduzeće C ima obrt na nivou prosjeka grane zbog čega prisvaja prosječnumasu
profita i ima profitnu stopu jednaku prosječnoj profitnoj stopi od 20%.Preduzeće D koje ima obrt kapitala veći od
prosjeka grane, prisvaja profit veći od prosječnog i ostvaruje ekstraprofit, sa profitnom stopom 35%, većom od
prosječne profirne stope.Obrnuto je sa preduzećem A koje ima obrt kapitala manji od prosjeka, te samim tim prisvaja
profit manji od prosjeka i ostvaruje profitnu stopu nižu od prosječne profitne stope.

10
SeminarskiradTema:

Trgovački kapital i trgovački profit

Zbog ovakvog učinka pojedinih preduzeća u okviru jedne grane, trgovačka preduzeća su primorana da stalno
modernizuju trgovačku mrežu, jer samo takomogu biti konkurentno sposobni i ostvarivati sve veću masu profita –
ekstraprofit,što predstavlja njihov osnovni interes