K2 8.611 28.

251
Kangchenjunga 8.586 28.169
Lhotse 8.501 27.939
Makalu 8.462 27.765
Cho Oyu 8.201 26.906
Dhaulagiri 8.167 26.764
Manaslu 8.163 26.758
Nanga Parbat 8.126 26.658
Annapurna 8.091 26.545
Gasherbrum I 8.068 26.470
Broad Peak 8.047 26.400
Gasherbrum II 8.035 26.360
Shishapangma 8.027 26.289

Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji. Nalazi se u Aziji između Indo-
gangeske ravnice na jugu i visoravni Tibet na sjeveru. Pruža se od zapada prema istoku u dužini
od 2500 km, s prosječnom širinom od 300 km. „Himalaji” na sanskritu znači „snježno boravište”,
od hima snijeg, i aalaya „boravište”.

Visoke Himalaje iz svemira

Himalaji se pružaju kroz pet država: Pakistan, Indija(i Sikkima koji se tek 1975. priključio
Indiji), Kina,Butan i Nepal. Tri velike svjetske rijeke, Ind, Gangesi Brahmaputra, izviru na
Himalajima. Otprilike 600-750 milijuna ljudi živi u području slijeva ovih rijeka, a taj broj uključuje
i Bangladeš.

Himalaji su iznimno oblikovali kulture Južne Azije, a mnogi himalajski vrhovi su sveti
u budizmu ihinduizmu.

Sadržaj

[sakrij]

 1Zemljopisne odlike
o 1.1Značajni vrhovi:
 2Izvori
 3Vanjske poveznice

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Rasprostiranje Himalaja

Mount Everest

Himalaje su dom najviših svjetskih vrhova, uključujući svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000
metara, ali i stotine drugih vrhova viših od 7.200 m. Za usporedbu, najviši vrh izvan
Azije, Aconcagua u Andima, je visok 6.961 m[1] Sastoji se od tri paralelna bila koja se strmo, u
obliku luka, spuštaju prema Indo-gangeskoj nizini. Najsjeverni pojas (Visoka Himalaja) obuhvaća
najviše i najstarije dijelove; veći broj vrhunaca (pretežno u Nepalu) prelazi 8000 m, a od njih je
najviši Mount Everest. Središnji planinski pojas (Niska Himalaja) s prosječnom visinom 3000-
4000 m u Nepalu ponegdje doseže 6000 m. Najjužniji i najmlađi pojas od 700-1000 m predstavlja
prijelaz prema Indo-gangeskoj nizini. Gorje varira u širini od 400 km na zapadu do 150 kmna
istoku.

Pangong

Himalaji su nastali, i još uvijek rastu, sudarom Indijske tektonske ploče s Euroazijskom[2] prije oko
70 milijuna godina. Indo-australijska ploča se još uvijek kreće brzinom 67 mm godišnje, što
dovodi do rasta Himalaja od 5 mm godišnje. Pokreti indijske ploče čine ovo područje seizmički
aktivnim.

Na Himalajima se nalaze stotine ledenjačkih jezera od kojih je većina na visinama manjim od

5.000 metara. Što je veća visina, jezera su manja. Najveće jezero je Pangong Tso, koje se nalazi
na granici Indije i kineskog Tibeta, na visini od 4.600 metara. Široko je 8 km, a dugo 134 km.
Značajni vrhovi:[uredi VE | uredi]
Ime vrha Visina (m) Visina (stopa)
Mount Everest 8.850 29.035

Gyachung Kang 7.922 26.089

Nanda Devi 7.817 25.645
Kabru 7.338 24.258
Pumori 7.161 23.494

Izvori[uredi VE | uredi]
Na Zajedničkom poslužiteljupostoje
datoteke vezane uz:Himalaja

1. Jump up↑ Qinye Yang i Du Zheng, Himalayan Mountain System, 2004. ISBN 9787508506654
2. Jump up↑ The Himalayas: Two continents collide, USGS

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

 Nastanak Himalaja i velikih tektonskih podjela (engl.)

  Geologija Himalajskih planina (engl.)
Kategorija:
 Himalaja