ASCRO, 5 : 1 1 5 , 1970

Zavod za zaštitu zdravlja, Rijeka

d ire k to r Zavoda d r K. Blečić i
Opća bolnica »Braća d r Sobol«, Rijeka
d ire k to r Bolnice d r Ž. Radić

Neurotska osoba
u stomatološkoj praksi*
V. CIPRUŠ i A. HAASZ

O pćenito je prihvaćeno, da je nemoguće ličnost, b ilo zdravu ili bolesnu,

p ro m a tra ti izolirano od društva u kojem živi. Suvremeni ubrzani tempo- života,
društvena kreta nja , e tnički m om enti, m igracija i urbanizacija, m ije n ja ju životne
uvjete u svakoj k u ltu ri. U novim uvje tim a , gdje se m ije n ja rita m i tem po rada,
gdje interpersonalni odnosi postaju k o m p lic ira n iji, a o b ite ljs k i način života i
socijalnoekonom ske p rilik e drugačije, n e rije tko ličnost reagira sm etnjam a, koje
odgovaraju neurozi Be t i h e i m i sur.1). Danas se sm atra da so cija ln i i k u l­
tu rn i fa k to ri, b itn o d je lu ju na učestalost pojava kao što su psihoneurotski, psi­
hosom atski i sociopatski porem ećaji. O raširenosti neuroza govore i s ta tis tič k i
podaci, prema ko jim a je u 1965. god. b ro j bolovanja na 1 000 osiguranika u
SFRJ (osim SR Slovenije) radi m entalnih poremećaja iznosio 35,7, a od toga
neuroze su iznosile 32,18 (K i I i b a r d a2). Neuroze zauzim aju sve dom inant-
n ije m jesto i ne sm ije nas č u d iti, da se s ta kvim bolesnicim a i mi sve češće susre­
ćemo u sto m atološkim o rd in a cija m a , što* nam je zapravo- i dalo povoda, da se
n jim a pobliže pozabavimo.
Neurozom ili psihoneurozom (oba pojm a im a ju identično značenje) nazi­
vamo1 psihološke prom jene lično sti, koje o boljelom e donose su bjektivne po­
teškoće i dovode do prom jene u odnosu ličnosti prema o k o lin i (B e 11 h e i m3).
N eurotici uglavnom nisu sposobni da usklade vlastite želje i pobude sa za htje ­
vim a okoline. Kod n eurotičnih osoba nailazim o1 na u n u ta rn ju tenziju i strah, te
često' p re ob liko van je tog straha u razne sim ptom e. Kod tih je fu n k c io n a ln ih
tjelesnih sim ptom a glavni m o tiv psih ički k o n flik t, a sam organski nalaz je nega­
tivan ili nedovoljan. Ti sim p to m i se nazivaju h iste ričn im , konverzivnim ili psiho-
genim. Najčešći od tih sim ptom a su glavobolja i vrtoglavica ( B e t l h e i m 4).
N eu ro tiča ri se često- tuže na razne bolove po tije lu , boli u licu, gdje su sva organ­
ska o b o lje n ja te m e ljito m obradom isključena. Osim čitavog niza konverzivnih

* Rad je bio čitan na Prvom sim poziju stomatologa Slavonije i Baranje u O sijeku, 20. X II 1969. g.

^ Acta S’tomatologica Croatica 115

sim ptom a ne sm ijem o p re vid je ti ni histerične napadaje, k o ji se ja v lja ju kod
p rim itiv n ih osoba, a i kod djece. Slijede psihogene depresije, fo b ije , p risiln e
neuroze, druge vrs ti neuroza te neuroze sa ka ra ktero lo škim sm etnjam a.
P riliko m ovog izlaganja m oram o se p o d s je titi, da su p rije la zi između nor­
malnog i neurotičnog života tekući ( B e t l h e i m4). V e lik b ro j lju d i ima »ner­
vozne« sm etnje, ali oni zapravo nisu n eu ro tičari, nego ispo lja vaju k ra tk o tra jn a
psihička reaktivna stanja. Bit leži u kva lite ti i kv a n tite ti samih sim ptom a i ka­
ra kte rn ih prom jena, koje možemo dokazati jedino d eta ljn om eksplora cijo m .
P rije nego se osvrnem o na vrsti neurotskih sm etnja u stom atološkoj praksi,
m oram o spom enuti, da je strah pacijenta, kao i njegovo svladavanje, jedna od
najvećih poteškoća, s ko jim a se stom atolog susreće. Svjesni smo toga, da svako
podvrgavanje stom atološkom tretm anu izaziva m anje ili više osjećaj tjeskobe,
straha i napetosti. N aročito p acijen ti, k o ji su u d je tin js tv u ili m ladenačkoj dobi,
im ali neugodna iskustva sa sanacijom zubala, skloni su na sve što je u vezi s tim ,
reagirati p re tje ra n im strahom . O vdje ne bism o m ogli g o v o riti o neurotskoj
p ojavi, nego samo* o psihičkom reaktivnom stanju. Profilaksa ove v rs ti straha
počinje zapravo kod djeteta, odnosno p ri prvom stom atološkom tretm anu. Me­
đ u tim , ako strah p o p rim i n eko ntro liran e iracionalne razm jere možemo^ ga sma­
tra ti neurotskim strahom , k o ji često dovodi u p ita n je čitav terapeutski program ,
ili ga u n ajm anju ruku otežava.
Osim anksioznih stanja, stom atolog se danas sve više susreće sa bezbroj
tegoba svojih pacijenata, koje nemaju nikakvog organskog supstrata. To su
razna peckanja na jeziku, n e u ra lgifo rm ni bolovi lica, bolovi na in ta k tn im v ita l­
nim zubim a itd. ( A v r a m o v i ć 5). Usprkos m edicinskoj ispravnosti stom ato­
loškog zahvata te osobe nisu zadovoljne te često obilaze čitav niz stručn jaka ,
a njihove se tegobe ipak ne st i šava ju.
U ne m anjoj m je ri se psihoneurotični pacijenti tuže na razne sm etnje u
vezi s nošenjem proteze ili k o re kcijskih aparata, mada se ove sm etnje ne mogu
fu n d ira ti na neispravnosti tih aparata. Postoji jasna diskrepanca između o b je k ­
tivnog nalaza i subjektivnog ispoljavanja, je r se p ri d eta ljn om pregledu usta­
novi, da su pacijentove žalbe o b je k tiv n o 1 neosnovane. Treba, m eđ utim , im ati u
vidu , da su mogući i sim p to m i psihičkog su protstavljan ja stranom tije lu u fazi
adaptacije, koje je norm alno.
Ove dosad navedene neurotske sm etnje, koje se uglavnom najčešće susreću
u našoj stom atološkoj praksi, nem inovno1 nameću potrebu određenog stava sto­
matologa prema njim a.
Preduvjet za adekvatan p rin c ip neurotskoj ličnosti je njezino što ran ije pre­
poznavanje. Nadalje, stom atolog mora im ati naklonosti prema tim bolesnicim a.
On mora pokazati osobni interes prema pacijentu i sa m nogo takta i razum ije­
vanja se interesirati za njegove osobne p rilik e , da bi tim e ostvario p rije k o po­
treban pozitivan p rijen os, tj. stvaranje pozitivnog odnosa i povjerenja neurotika
prema sebi. Terapeut mora također im a ti i vremena na raspolaganju. P rilik o m
toga mora se im a ti svakako- u vidu činjenica, da će pacijent kome se ne posve­
ćuje d o vo ljn o vremena na početku, iziskiva ti kasnije, ponovnim dolascim a,
znatno više vremena, je r se p rilik o m prvog susreta s n jim n ije te m e ljito 1 ulazilo
u njegove problem e.

116
 N eurotske sm etnje mogu im ati razne uzroke (za vrije m e d je tin js tv a napeta
o b ite ljska atm osfera, loše pedagoške m jere, k riv i em ocionalni stav prema d je ­
tetu, greške u seksualnom odgoju, psihička traum a u toku života, nezgode na
poslu, nesređene p rilik e na radnom m jestu, m ate rija ln e i stambene poteškoće,
bračne nesuglasice, o b ite ljs k i nesporazumi i d r .) , k o ji se m oraju is p ita ti u sva­
kom pojedinom slučaju. Ako uspijem o o tk r iti uzroke neurotskih sm etnja ili ih
n a s lu titi, lakše će nam b iti da održim o' pozitivan tran sfe r s bolesnikom te poku­
šati putem persuazije ili sugesije dje lova ti na njega.
Ove terapeutske metode p ripa d aju površinskoj p s ih ija tr iji, ko jo m se prema
m iš lje n ju p ojed inih autora mogu b aviti samo stručn jaci posebno za to specija­
liz ira n i. S druge strane K I a j n6 navodi, da se p sih oterap ijo m mora b aviti svaki
lije č n ik uz potrebnu p ripre m u . I D u š k a B l a ž e v i ć 7 ukazuje na to, da lije ­
čenje neuroza n ije isk lju č iv o d je latn ost p s ih ija tra , nego i lije čn ika svih m edi­
cinskih grana.
U ko liko se ustanovi da se kod pacijenta radi o težim i tv rd o k o rn ijim neurot-
skim sm etnjam a, treba ga u p u titi n e u ro p sih ija tru radi d a ljn je g tretm ana.
Z aključn o možemo reći, da ovaj naš p rikaz ne pretendira na to da bude
sm atran p otp un im i sveobuhvatnim . Ž eljeli smo u k ra tk im crtam a ukazati na
sve veću rasprostranjenost neuroza općenito i sve češće susretanje s n jim a u
stom atološkoj o rd in a c iji. Ovo nameće stom atologu današnjice sasvim nove za­
htjeve. E ksploracijom svog pacijenta on želi upoznati i njegovu ličnost, prepo­
znati razne neurotske m anifestacije, da bi mogao zauzeti adekvatan stav prema
bolesniku i s tim s tv o riti njegov pozitivan odnos prema sebi. N erijetko' će mu
b iti potrebna i suradnja s n eu ro p sih ija tro m .

Sadržaj

A utori žele upozoriti na problem psihoneurotičnih pacijenata, k o ji se ja v lja ju u sve većem broju
tražeći stom atološku zaštitu, kao i na način postupanja s njim a .
Zalažu se za stručni pristup psihoneurotičnom pacijentu, ko ji bi bez sum nje olakšao rad sto­
matologa.

Sum m ar y

PSYCHONEUROTIC PERSON IN THE DENTAL PRAXIS

The authors wish to emphasize the problem of the grow ing num ber o f psychoneurotic pationts who
are appearying fo r stom atological treatm ent and the manner o r methods fo r th e ir acceptance.
They are interceding fo r professional approach towards psychoneurotic patients which w ould
undoubted!y be o f great help to dental surgeons.

Zusammenfassung

PSYCHONEUROTISCHE PERSON IN DER ZAHNARZTLICHER PRAXIS

Die Autoren w ollen die P roblem atik der psychoneurotischen Patienten, die in im m er grosserer
Zahl stomatologischen Schutz suchen, hervorheben und gleichzeitig auf die entsprechende Behandlungs-
weise hinweisen.
Sie treten fu r eine fachmannische Zuwendung zum psychoneurotischen Patienten ein, was die
A rb e it des Stomatologen ohne Zweifel erle ichtert.

117
LITERATURA
1. BETLHEIM, S., BECK-DVORŽAK, M ., BLAŽE­
VIĆ, D., BUČAN, N., RADOŠEVIĆ, Z.: L ij. vjes.,
8 3 :5, 1961
2. KILIBARDA, M.: Učestalost mentalnih poreme­
ćaja u Jugoslaviji, u k n j.: P s ih ija trija , Simpo­
zij o neurologiji i p s ih ija triji, Ljubljana, LEK,
1969
3. BETHLEIM, S.: Neuroze, u k n j.: LOPAŠIĆ, R.,
BETLHEIM, S., DOGAN, S.: P s ih ija trija , II izd.;
Med. knjiga, Beograd-Zagreb, 1961
118
4. BETLHEIM, S.: Neuroze, Med. enciklopedija,
sv. 7. Jug. leksigrafski zavod, Zagreb, 1963
5. AVRAMOVIĆ, D.: Glas. zub. rad. Srb., 3:1 4 0 ,
1956
6. KLAJN, V .: Neuroze, Teorija i klin ička praksa,
Naučna knjiga, Beograd, 1964
7. BLAŽEVIĆ, D.: Savjetovanje, u k n j.: Betlheim,
S., Blažević, D.: Neuroze i njihovo liječenje,
Med. knjiga, Beograd-Zagreb, 1963