Dr. sc.

Bojan Godina

PRIRODNI EKSPERIMENT
P   - B  
 Nakladnik
ZNACI VREMENA
www.znaci-vremena.com

Copyright©
Znaci vremena, Zagreb, .
Sva prava pridržana.

Urednik
Mario Šijan

Lektura
Marijan Malašić

Korektura
Nadica Đidara

Grafičko oblikovanje i prijelom

Rudolf Tušek

Tisak
Znaci vremena
Zagreb, .
 Dr. sc. Bojan Godina

PRIRODNI EKSPERIMENT
P   - B  
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 877985

ISBN: 978-953-183-207-6
 UVOD

V
iše je razloga zbog kojih će netko posegnuti za bro-
šurom poput ove. Zasigurno i vi imate svoje razlo-
ge, iako je to možda samo zbog toga što Vam je ovu
brošuru reklamirala osoba koja vjeruje u postojanje Boga.
Bez obzira na razlog, sa sigurnošću mogu reći da to nije sa-
mo tipična rasprava koja se bavi teorijom postojanja Boga,
već poziv na svojevrsno istraživanje koje sami možete obavi-
ti u vrlo kratkom vremenu.
U ovoj brošuri neću iznijeti teze koje zastupaju teološku
stranu niti one koje podupiru evolucioniste; o tome se, uosta-
lom, već mnogo pisalo. Sasvim suprotno, potaknut ću Vas da
na temelju istraživanja donesete vlastiti sud. Ovaj će Vas po-
kušaj također svojom posebnom metodom potaknuti da za-
nemarite obje perspektive, onu koju zastupa religija kao i onu
koju zastupa znanost. Dobro ste pročitali: motivirat ću Vas
da ne vjerujete nijednoj ni drugoj strani (pa ni meni), nego
da započnete istraživanje kao da ne postoji ni religija ni zna-
nost, već samo vlastito iskustvo.
Navest ću Vam primjer. Sigurno ste se u životu našli u
situaciji da su Vam neki ljudi prikazivali neku osobu u vrlo
pozitivnom svjetlu, dok su tu istu osobu drugi ljudi opisali na
sasvim suprotan način. Niste li se u jednom trenutku odlu-
čili zanemariti govorkanja jedne i druge strane i stvorili vla-
stitu sliku o toj osobi? Pozitivne preporuke i upozorenja dru-
gih mogu biti korisni u životu, međutim osobno iskustvo si-

5
gurno će Vam biti od velike pomoći u stvaranju vlastitog čvr-
stog uvjerenja.
U ovoj ćete brošuri (možda po prvi put) samo promatrati
koja se uvjerenja i odgovori nalaze u vašoj nutrini, dok pita-
nja koja si postavljate a odnose se na Boga, nećete postavljati
crkvi ni ateistima. Odgovore ćete dobiti u susretu s prirodom.
Posljednjih je godina postalo moguće napraviti test očin-
stva, i to za manje od sto eura, kojim se s potpunom sigur-
nošću može reći tko je pravi otac djeteta. U prirodi se tako-
đer nalaze tragovi koji nam otkrivaju podrijetlo našeg svije-
ta – od Boga ili evolucijom – i možete ih otkriti u ovdje na-
vedenoj metodi ako naučite zanemariti i staviti u stranu tu-
đa mišljenja i teorije.

U susretu s prirodom dolazimo do potpune informacije

6
 Zanemarivanje tuđih mišljenja i uzimanje u obzir vla-
stitog iskustva može se naučiti vrlo brzo. Bit ćete iznenađe-
ni koji će se odgovori pojaviti u vama u susretu s prirodom.
Siguran sam da ćete i Vi doći do zaključka da nema ničega
vrednijeg od vlastitog uvjerenja, posebno kada je riječ o ta-
ko važnom pitanju.
Sada o sadržaju brošure. U prvom poglavlju izložit ću svo-
je osobno iskustvo, kako sam prije trideset godina pronašao
svoj put do vlastitog uvjerenja. Moje iskustvo može posluži-
ti kao primjer kako sam to postigao. Pritom nisam vjerovao
religiji, iako sam bio pobožan, niti sam se pouzdao u evolu-
cijsku znanost, iako je svugdje bila prisutna. U ovom ćete po-
glavlju prije svega naučiti kako staviti na stranu obje ideolo-
gije i u susretu s prirodom promatrati sebe, kako doći do vla-
stitog uvjerenja. Ako ste za prvi dio odvojili jedan do dva sa-
ta, u drugom ćete dijelu dobiti priliku da stvorite vlastito mi-
šljenje tako što ćete moći odabrati jedan od nekoliko ponu-
đenih prijedloga. U drugom, praktičnom dijelu, dobit ćete u
potpunosti upute na koji način možete provesti istraživanje
u trajanju od nekoliko sati ili nekoliko dana.
Namjera ove brošure nije pobijati razumne argumente ni-
jedne strane, ni znanstvenika, ni vjernika ni ateista. Dobrih
teorija i pretpostavki ima napretek i jedna i druga i treća sku-
pina. Međutim, nadam se da Vi – jednako kao i ja – tražite
istinu, a ne samo logične pretpostavke različitih svjetonazora.
Želim vas stoga pozvati da zakoračite u ovo istraživanje.
Na taj ćete način uskoro steći vlastito duboko uvjerenje.

Bojan Godina, rujan 2013.

7
 I
NE VJERUJ NIKOME – MOJE
OSOBNO ISKUSTVO

Dvije strane medalje

O
drastao sam u konzervativnoj protestantskoj kr-
šćanskoj obitelji. Molitva i čitanje Biblije bili su dio
moje svakodnevnice. Već sam kao dijete prihvatio
vjeru u Boga i tako živio. Velik dio mladosti proveo sam u
socijalističkoj Jugoslaviji, gdje ne samo da smo učili teori-
ju evolucije, već smo na pojedinim školskih predmetima bi-
li izrazito i stalno upućivani na navodnu besmislenost vjere.
Neprestano su u nas usađivali Marxa, Engelsa, Feuerbacha te
komunističke ikone tadašnje države kao i njihove protureligi-
ozne izjave. Vjerovanje u jednoga Boga s vremenom je u mo-
joj glavi postajalo sve snažnije, što se s političko-društvenog
stajališta smatralo nekom vrstom bijega u svijet mašte. Već
sam kao mladić bio sklon činjenično-znanstvenom preispi-
tivanju i dugo sam razbijao glavu oko ovog podvojenog pita-
nja. Uza sve to, tijekom svoje mladenačke dobi ozbiljno sam
se zanimao za psihologiju i psihoanalizu. Vjera nije bila nešto
pohvalno posebno u psihoanalizi Sigmunda Freuda. Njemu
je vjera bila nešto neurotično, za slabiće, za ljude koji nisu ri-
ješili probleme iz djetinjstva.
Osim crkve koju sam redovito posjećivao, bilo je tu vrlo
malo prijatelja s kojima bih mogao razgovarati o svojoj vjeri
u Boga. Nekako sam u pitanju vjere izvan svoje crkve čitavu
mladost bio odbacivan, zbog čega sam logično patio. Usprkos

8
svemu, ateistički način razmišljanja koji mi je bio nametnut
nije uspio potisnuti moje snažne i stabilne vjerske svjetona-
zore. Imao sam mnogo pitanja s kojima se u tom trenutku ni-
sam mogao uhvatiti u koštac s primjerenom dubinom. Ne ta-
ko davno, sa svoje dvadeset tri godine, upisao sam se na stu-
dij teologije. Dva su me razloga na to nagnala: prvi je bio re-
ligiozni. Još od djetinjstva me prati misao da bi, ako Bog, ču-
da, Nebo itd. doista postoje, ovu pozitivnu stvarnost trebalo
prenijeti svim ljudima. Drugi je razlog bio u zraku i postajao
je sve snažniji. To je bila gore navedena sumnja u vezi s vje-
rom i Bogom.

Dvorac Maruševec u Hrvatskoj

9
 Tijekom prve dvije godine studija bavio sam se prije sve-
ga pozitivnim sadržajima vjere i oduševljavao se svojim stu-
dijem. Prve tri godine studija teologije proveo sam u interna-
tu, na čijem se kampusu nalazila još i srednja škola s progra-
mom za medicinske sestre/tehničare i gimnazijskim smje-
rom. Nastava odnosno predavanja za sve smjerove obrazova-
nja odvijali su se u zgradi prelijepog dvorca koji je već stolje-
ćima smješten u prekrasnom prirodnom okruženju.
Na tom prekrasnom kampusu, tada hrvatskom dijelu
Jugoslavije, nas studenata teologije kao i učenika srednje ško-
le bilo je preko dvjesto. Bilo je izuzetno iskustvo biti dio sre-
dine u kojoj smo mogli uživati u obrazovanju, kao i aktivno-
stima u slobodno vrijeme, u sportu i glazbi. Moje prve dvije
godine provedene u Maruševcu bez dvojbe su najljepše godi-
ne u mojem životu.
Međutim, počelo se događati nešto neočekivano. Za vri-
jeme studija u ruke mi je dospijevalo sve više knjiga koje su
s teološke strane napadale moju vjeru u Boga stečenu još u
djetinjstvu. Ove sumnje prije svega su dolazile iz teologije s
njemačkog govornog područja. Naši predavači njima dodu-
še nisu bili opterećeni, ali smo mi studenti tražili objašnjenje
tih sadržaja. Osim toga počeo sam sve više istraživati religije
starog Bliskog istoka, kojima su, kao što sam vidio, tijekom
stoljeća mnogi ljudi poklanjali svoje povjerenje. Te su religi-
je naučavale sasvim drugačije sadržaje od Biblije. Ove teori-
je i spoznaje nisu razorile moju vjeru, ali su pobudile stare
sumnje. Sumnje koje su korijen imale u socijalističkom od-
goju, teoriji evolucije i prije svega dolazile iz psihologije i psi-
hoanalize, pri čemu je moja sumnja postajala sve snažnija i
sve intenzivnija.

10
 Sve žrtvovati za istinu

N
ije bilo čudno što su moja pitanja i sumnje doživjeli
vrhunac na drugoj godini studija. Na ovome svije-
tu postoji oko dvadeset osam svetih knjiga – zašto
ja vjerujem baš u Bibliju, zašto baš u biblijskog Boga? Postoji
li uopće Bog – nije li možda sve samo izmišljeno? Nije li to
doista samo svijet mašte? Nisu li takozvana čuda jednostav-
no samo placebo-efekti ili samoostvarujuća proročanstva?
Jesam li kršćanin samo zbog toga što sam rođen u zapadnoj
Europi i dijete pobožnih roditelja? Da sam rođen u Indiji ili
Peruu ili u nekom drugom vremenskom razdoblju, možda
bih obožavao njihova božanstva i vjerovao nešto sasvim dru-
go? Zašto bi upravo moja uvjerenja bila ispravna? Zbog čega
uopće postoji potreba za postojanjem Boga? Kako sa sigur-
nošću mogu znati da je moja vjera prava? Posjedujem li valja-
ne dokaze koji nadilaze uvjerenja moje obitelji kao i psihološ-
ki učinak mašte? I ostali vjernici vjeruju jednako kao i ja da
je njihova vjera ispravna! Očito nije bilo drugačije ni u stara
vremena. Tada je također bilo inteligentnih i oštroumnih lju-
di koji su kao i ja bili uvjereni da su njihove spoznaje isprav-
ne. Ne uvjeravamo li možda i mi sebe u nešto na sličan način?
Redalo se pitanje za pitanjem, sumnja za sumnjom! Bio
sam gotovo lud od svih tih silnih egzistencijalnih pitanja.
Studirao sam teologiju da bih za dvije, tri godine i druge lju-
de naučavao o Bogu, a sam više nisam bio siguran postoji li
Bog uopće, a kamoli da je Biblija istinita.
Ovo je razdoblje sasvim sigurno spadalo među najteža
razdoblja mojeg života. Često sam ga uspoređivao s gubitkom
roditelja, jer sam imao dojam kao da gubim nebeskog Oca u
kojega sam ozbiljno vjerovao preko dvadeset godina svojeg

11
života. Bio sam rastrgan između kršćanskih i ateističkih ar-
gumenata kao i vlastite kritike.
Htio sam unatoč svemu biti iskren. Istina je za mene bi-
la uvijek na prvom mjestu – bila mi je važnija od studija, od
karijere, od doma mojih roditelja, čak i od vlastite vjere. Ako
sada potisnem sve ove sumnje i pitanja, razmišljao sam, ne-
ću moći podnijeti pomisao na samrtnoj postelji da sam po-
rukama o Bogu i Nebu mnoge bezazlene ljude zaveo da vje-
ruju u nešto što zapravo uopće ne postoji i da su oni svoju
snagu, svoj novac i najdublje osjećaje, težnje i nade položili u
Boga koji u stvarnosti ne postoji! Osjećao bih duboku kriv-
nju pred tim ljudima.
Postajalo mi je sve jasnije da ne mogu samo tako vjerova-
ti; bili su mi potrebni dokazi. Zdrava vjera temelji se na ra-
zumnom, održivom temelju. Stoga sam se određeno vrijeme
zanimao samo za dokaze i protudokaze. Ne mogu ni u prak-
tičnom životu vjerovati ljudima ako prije toga nije stvoren te-
melj za izgradnju odnosa povjerenja. Dijete može svojim ro-
diteljima vjerovati tek nakon što u djetinjstvu doživi brojne
dokaze o brizi i povjerenju. Kršćani koji su mi u tom trenut-
ku razvoja govorili kako treba jednostavno u sve vjerovati po-
stajali su mi sve više odbojni. Tu nešto nije u redu. Ali jedna-
ko tako nisam htio vjerovati ni da su evolucionisti u pravu.
Stoga sam odlučio detaljno istražiti ova pitanja, što god iz to-
ga proizišlo. Radije ću izgubiti sve nego vjerovati u bajku, na-
sjesti na laž i još uvjeravati druge ljude da je istina. I danas
vjerujem da postoje vrijednosti zbog kojih čovjek treba biti
spreman odreći se svega.
Plan nije bio pronalaziti argumente kojima bih u potrazi
za istinom potkrepljivao vjeru jer bi to bilo metodološki po-
grešno – za svoje uvjerenje svatko može pronaći bilo kakve

12
argumente – namjera mi je bila uništiti vjeru. Razmišljao
sam ovako: ako je moja vjera ispravna, ona se ne može uni-
štiti.1 Od tog trenutka moj plan je postao diferencijalan, otvo-
ren za jednu i drugu stranu. Tako sam se počeo s jedne stra-
ne još intenzivnije moliti Bogu neka mi sada pomogne pro-
naći istinu ako doista postoji. Međutim, ako ustanovim da je
moja vjera u biblijskog Boga samo bajka koja ne drži vodu,
odlučio sam Ga odbaciti. Od tog sam trenutka istodobno po-
kušavao osporiti vjeru u Boga i pretpostavljenu vjerodostoj-
nost Biblije. Prikupljao sam i sistematizirao sve što je pobu-
đivalo sumnju u prijevaru. Poput marljivog detektiva-istraži-
vača tragao sam za pogreškama u Bibliji i argumentima pro-
tiv religije.
Moja se uloga time u potpunosti promijenila a da to nitko
u mojoj okolini nije zapazio. U svojoj nutrini postao sam ate-
ist koji provjerava i preispituje. Želio sam ipak i drugoj stra-
ni, vjeri, dati još jednu priliku. Trebali su odlučiti jedino ar-
gumenti istine! Nisam se htio ni za što čvrsto uhvatiti, nego
početi od nule i razmišljati o činjenicama za i protiv.2
U meni se odvijala teška borba. Povukao sam se sasvim
u sebe, a tijekom ljetnih dana budio sam se rano, s izlaskom
sunca (što kao noćna ptica prije nikada ne bih svojevoljno
učinio, pa je to začudilo moje cimere). Bio sam u potrazi, od-
nosno, bolje rečeno, u borbi za osporavanjem istine. Borba je
postajala sve snažnija i paprenija. Najprije sam tražio sve mo-
guće argumente protiv Boga, čuda i Biblije.

1 Mnogo kasnije, tijekom studija društvenih znanosti, naučio sam da u tu

svrhu postoji i znanstvena metoda koja spada među najstrože. Opisao ju je
Karl Raimund Popper pod pojmom “falsifikacija”.
2 Ovdje također, kao što sam saznao poslije na studiju društvenih znanosti,
postoji izvrsna metoda Edmunda Husserla: “fenomenologija”.

13
 Istina o prirodi

T
ijekom ove potrage došlo je do drastičnog preo-
kreta. Jednog sam dana osjetio neodoljivu potre-
bu da iz svoje usamljene studentske sobice, inter-
nata, knjižnice i izgrađenih teorija, odem u prirodu. Morao
sam pobjeći od teorija koje su konstruirali ljudi i spekulacija
– od evolucionista kao i od teologa. Imao sam snažnu potre-
bu otići u neutralnost prirode i suočavajući se s prirodnim fe-
nomenima pronaći svoje odgovore. Možda bi mi priroda mo-
gla dati tragove i dokaze o svojem podrijetlu?
Budući da su se dvorac i đački dom nalazili usred prediv-
ne prirode, to nije bio problem. U ovoj veličanstvenoj prirodi
počeo sam primjećivati biljke, cvjetove, uzimati ih i proma-
trati po prvi put u svojem životu.
Promatrao sam travke, sjemenke i cvijeće i postavljao hr-
pu pitanja:
– Kako si ti, travka, zrno, cvijete, nastao, evolucijom ili
te stvorio Bog?
– Je li evolucija uopće moguća?
– Može li evolucijom, odnosno prirodnom selekcijom,
uopće nastati cvijet?
– Je li moguće da je nešto tako komplicirano poput zr-
na žita nastalo potpuno slučajno?
– Za razliku od Darwina, danas znamo da je sve genet-
ski kodirano; je li moguće da je genetski kod nastao
pukim slučajem?
Misli su mi se spontano kretale u sljedećem smjeru:
– Genetski kod je u neku ruku precizan jezik, ciljane
informacije: može li jezik, ciljana informacija nasta-
ti sama?

14
 – Postoji li u prirodi jedan jedini primjer koji nam po-
kazuje da je to u načelu moguće?
Ova i slična pitanja počela su se vrzmati u mojim misli-
ma samo nekoliko sati nakon susreta s prirodom. U svojoj
sam nutrini duboko osjećao da kompleksni informacijski je-
zik, informacijski program kao što je genetski kod, nikako ne
može slučajno nastati.
Što sam više razmišljao o tome, vlastiti mi je razum go-
vorio da je genetski kod odviše kompleksan da bi mogao na-
stati samo tako. Već osamdesetih godina znao sam ponešto

Žitna polja prostiru se gotovo posvuda

15
Zadivljujuća je povezanost insekata s biljkama

U peludi poljskog cvijeća pohranjene su sve

moguće genetske informacije koje omogućavaju
cvijetu ponovno nastajanje

16
o računalima i softverima. Računalne igrice Atari već su ta-
da odavale nejasan dojam kompleksnog jezika programira-
nja. Ovakav jezik sa svojim softverom razvijao se mjesecima i
godinama. Koliko li je samo takvo programiranje bilo jedno-
stavnije od genetskog koda nekog cvijeta ili čovjeka! U živo-
tu sam se više puta divio razvoju malog djeteta i otkrivao ne
samo izvanjske značajke, već i psihičke značajke oca ili maj-
ke. Već tada je bilo dovoljno moje ograničeno znanje iz gene-
tike sa satova biologije. Spoznao sam da je genetika informa-
cijski jezik koji je puno složeniji od bilo kojeg drugog jezika
ili softvera koji smo poznavali.

Rađa se vlastito uvjerenje

S
atima nakon takvog eksperimentiranja u mislima,
u susretu s prirodom, sve više i više sam dolazio do
unutarnjeg uvjerenja kako teorija evolucije ne samo
što ne drži vodu mojoj intuiciji, već ne drži vodu ni mojem lo-
gičnom razmišljanju. Što sam više razmišljao, dolazio sam do
zaključka kako je teorija evolucije u opreci sa zdravim razu-
mom. U prirodi i nama poznatom svijetu ne postoji ni jedan
jedini primjer da su složene informacije (u obliku programa)
nastale same od sebe. Čak i za jednostavne računalne igri-
ce mora biti postavljeno nekoliko tisuća ili milijuna znakova
točno određenim redoslijedom koji programer svjesno odre-
đuje.3 Postalo mi je po prvi put jasno da se evolucijski način
razmišljanja u potpunosti protivi ljudskom načinu razmišlja-

3 Danas je u proizvodnji suvremenih računalnih igrica zaposleno desetak

programera, pri čemu svaki od njih mora napisati preko milijun redaka
programskog jezika.

17
 Deseci boja, oblika, međusobni odnosi, teksture, funkcije i mirisi sve do
bezbrojnih sposobnosti prilagodbe, zaštitnih mehanizama, sposobnosti razvoja
te potencijala, nasljednih osobina itd. u genetskom kodu cvijeta najpreciznije su
programirani

Fotografija: Melina Godina

18
nja. Protivi se informatičkim dokazima, a time i logičkom
razmišljanju. U cijeloj prirodi i empirijskom znanju iz bio-
logije, fizike, psihologije i informatike, dosada se potvrđiva-
lo samo suprotno: da se slaganje podataka u programe nika-
da ne odvija spontano ili nekakvom prirodnom selekcijom.
Teorija evolucije s čarobnim izrazom “prirodna selekcija”
podrazumijeva ideologiju koja se u potpunosti protivi našem
iskustvu u vezi s nastankom složenih informacija. Prepoznao
sam čak dvostruko proturječje:
1. Na temelju činjenica, na svijetu ne postoji nijedan primjer
da je kompleksna informacija, kompleksan jezik kakav
postoji u genetici, ikada nastao sam od sebe.
2. Ne samo da ne postoji primjer za to, već postoje mnogi
protuprimjeri. Pronalazimo samo da se jedan takav ge-
netski jezik prenosi dalje, kopira se. Osim kopiranja, pri-
mjerice kod diobe stanica, informacije se mogu prenije-
ti pomoću svih drugih informacijskih jezika koje pozna-
jemo (primjerice pomoću računalnih programa), i to sa-
mo na temelju davatelja informacija (čovjeka – razumnog
bića).4
Zaključio sam: Nije li logičnije da taj visoko komplek-
sni genetski kod, jezik, koji određuje sav život (boju, veliči-
nu, mogućnosti razvoja i varijacije unutar vrste), ima svojeg
izvornog davatelja informacija?
Za mene se teorija evolucije, kao ideološka konstrukcija,
zahvaljujući ovim činjenicama i vlastitom logičkom zaklju-
čivanju urušila poput kule od karata.

4 Posljednjih godina istraživanja su pokazala da pod pojmom “epigenetika”

postoji još jedna razina kodiranja DNK slijeda koja je odgovorna za
reguliranje gena, koje je i samo genetski programirano. Njezina je razina
mnogo kompleksnija nego što se smatralo prije nekoliko godina.

19
 Nakon ovakve spoznaje moje se misli na tome ne zaustav-
ljaju. Puno veće divljenje i još puno više logičnih pitanja doš-
lo je kada sam počeo otkrivati složenost prirode. Primjerice,
kako mravi mogu imati tolike sposobnosti iako mozak ovog
malenog bića jedva doseže veličinu vrha igle? Može li takvo
što nastati slučajno? Ovdje mi nije pomogla ni misao o pri-
rodnoj selekciji. Iako teorija o prirodnoj selekciji pokušava
objasniti daljnji razvitak, teški udarac zadaje mu spomenuto
genetsko kodiranje informacija. Na livadi nedaleko od me-
ni poznate studentske knjižnice s tisućama knjiga i časopisa,
obuzeo me sasvim nov osjećaj realnosti. Zapravo su me cije-
lo vrijeme okruživala sićušna bića s biološki visoko sofisti-

Teško je zamisliti koliko je složena genetska informacija potrebna kako bi se vretence

iz stadija jajašca i ličinke pretvorilo u leteće vretence dok na listovima ostaje samo
trag rastvorene opne ličinke

20
ciranim računalima (hardverom) i visoko kompleksnim ge-
netskim programom (softverom) koje mi ljudi sa svim svo-
jim znanjem i svom tehnikom nismo u stanju identično opo-
našati, a kamoli im dati život.
Završni udarac teoriji evolucije bio je pitanje apsolutnog
podrijetla. Pitanje Velikog počela svih stvari, pojava i bića:
Odakle sve dolazi:
1. Odakle Veliki prasak?
2. Odakle energija?
3. Odakle prirodni zakoni?
4. Odakle život? Danas se život samo prenosi, ali kako je
počeo?

Mrav i pčela u svojoj nutrini sadrže vrlo kompleksne programirane informacije

21
 Teorijom evolucije također nije riješeno pitanje podrijetla
genetskih informacija, podrijetlo energije, podrijetlo života
ni prirodnih zakona. Nisam se mogao više zadovoljiti čarob-
nim izrazima “tijekom dugog vremenskog razdoblja” i “pri-
rodna selekcija” jer su se prirodnim činjenicama, ali i mojoj
logici, temeljito suprotstavljali. Već sam tada slutio da temelj-
no pitanje podrijetla nije riješila fizika, ni naše iskustvo, ni
logika niti najelegantnije teorijske konstrukcije evolucije pa
se stoga i izbjegavaju. Stoga se moje logično zaključivanje sve
više kretalo u smjeru da izvor energije, prirodnih zakona, ži-
vota i genetskih informacija nije ljudsko uzročno-posljedič-
no iskustvo, odnosno ono što bi bilo objašnjivo našom fizi-
kom. Logično rješenje mojih dilema bila bi neka vrsta “Boga”.

OSNOVNI PROBLEM TEORIJE EVOLUCIJE

logično – racionalno nerješivo logično – racionalni pokušaji objašnjenja

Objektivno-logički problem:

. Što je postojalo prije?

. Odakle prirodni zakoni, energija,
informacije i život?
Iz ničega dolazi ništa! Sve ima
svoj Stalan razvoj
početak
Objektivno-logički problem:
. Ako zakoni prirode, energija i život
postoje oduvijek…
Nama neshvatljivo!

22
 Već sam tada u prirodi shvatio da srž problema ne može-
mo riješiti na temelju našeg oskudnog znanja punog prazni-
na. Nažalost, standardni odgovor evolucionista na ovo pita-
nje glasi: “Mnoge probleme ne možemo riješiti zbog toga što
ne posjedujemo dovoljno znanja.”
Postajalo mi je sve jasnije da se ne radi s o nedostatku
znanja, već o tome da mi ljudi sa svojim sposobnostima raz-
mišljanja ne možemo riješiti srž problema jer stoji u suprot-
nosti s našim razumom, našom logikom i našom fizikom.
Ideologiji evolucije treba postaviti pitanje koje često može-
mo čuti i od djece: Što je bilo prije (primjerice Velikog pra-
ska)? Ne možemo vjerovati da je iz ničega nastalo nešto kao
ni da je oduvijek nešto postojalo – kako bi nešto uopće mo-
glo oduvijek postojati?

Čovjek kao mjerilo svega – od geocentričnog

do antropocentričnog sustava

K
ada se služimo samo činjenicama i logikom, a ne
koristimo se izgrađenim teorijama kakve postoje u
religijama ili teoriji evolucije, zasigurno će nam se
u određenom trenutku kao izlaz iz racionalne dileme namet-
nuti i pojam nadljudskog, nadnaravnog bića – Boga. Problem
koji tada nastaje glasi: odakle Bog? Ovo pitanje je i za mene
bilo sljedeći veliki izazov. Vjerojatno najpoznatiji kritičar re-
ligije, evolucionist Richard Dawkins5, uvijek je iznova argu-
mentirao evolucionizam točno tim pitanjem. Dawkins je sva-
ki put došao do istog odgovora: Boga kao stvoritelja bilo bi još
teže objasniti nego slučajnost u evoluciji. Ovaj se argument na
5 “Deluzija o Bogu”.

23
prvi pogled čini logičnim ako bismo se zadržali unutar gra-
nica naše ljudske razine razmišljanja.
Ipak, primijetio sam da su evolucionisti počinili kobnu
pogrešku koju uporno ponavljaju. Razmišljaju na način da
je čovjek sa svojom percepcijom i sposobnošću razmišljanja
mjerilo svemu. Međutim, primijetio sam da je čovjek već na
početnom stupnju problema o podrijetlu došao do racional-
nog ograničenja.

http://commons.wikimedia.org

Zakoni uređuju kretanje zvijezda i planeta. Odakle ti zakoni? Neshvatljivo bi bilo da su

nastali iz ničega ili da postoje oduvijek bez početka

24
Tko obraća pozornost na malenu mušicu ili skakavca? No oni su visoko kompleksna
remek-djela, koja zasad nijedan čovjek nije u stanju stvoriti

Ipak, evolucionisti nisu prvi koji su zaglibili u pogrešnoj

pretpostavci da je ljudsko razmišljanje mjerilo svega. Tako
je srednjovjekovna kršćanska Crkva s geocentričnim susta-
vom bila uvjerena da je Zemlja središte našeg Sunčevog su-
stava. Ta ideja nije potjecala iz Biblije, već od grčkog mate-
matičara i astronoma Ptolomeja, koja je poslije bila utkana u
kršćanski svjetonazor. Kao što danas znamo, istraživači po-
put Kopernika suprotstavili su se pogrešnim pretpostavka-
ma Crkve brojnim činjenicama.
Za zagovornike teorije evolucije Zemlja više nije središte
svemira (fizički), ali je čovjek sa svojim sposobnostima raz-
mišljanja (psihološki) još uvijek mjerilo svega što se nalazi u
svemiru. Kako mi ljudi možemo znati da je naše znanje do-
voljno da njime možemo objasniti sve kompleksnosti svemi-
ra? Odakle nam dokaz da posjedujemo najrazvijeniji uređaj
za razmišljanje? Odakle nam sigurnost da postoji samo ono
što mi možemo misliti? Postoje li u prirodi pojave i složeno-
sti koje nadilaze našu sposobnost razmišljanja?

25
 Za razliku od evolucionista, nisam htio zaobići pitanje
kako iz ničega može nastati nešto. Na pitanje što je bilo prije
takozvanog Velikog praska, moram iskreno priznati, moj um
i moja logika došla je do svojih granica. Onaj tko tvrdi da na
ova realna i činjenična pitanja može odgovoriti svojim ljud-
skim umom, taj je po mojem mišljenju vrlo arogantan ili se
oslanja na neku ideologiju.
Gotovo stotinu godina fizičari znaju da se klasičnom fizi-
kom, jednostavnim uzročno-posljedičnim modelom svijet ne
može sveobuhvatno objasniti. U našoj elementarnoj svakod-
nevnici više ne djeluju poznata pravila fizike. Dolaze do izra-
žaja fenomeni koji se u potpunosti suprotstavljaju našem fi-
zičkom konvencionalnom načinu razmišljanja. Postoje stva-
ri koje su nezamislive, ali ipak postoje.
Evolucionisti načelno čine pogrešku kada tvrde da ono
što čovjek ne može razumjeti, primjerice odakle potječe Bog,
ne postoji. Time smještaju čovjeka u najvišu misaonu dimen-
ziju a da za to nemaju nikakvih dokaza. U svojem sam inten-
zivnom susretu s prirodom racionalno, na temelju činjenica
ustanovio upravo suprotno.
Prvo sam uočio da postoje životinje koje mogu opažati
stvari koje mi ljudi ne možemo vidjeti, čuti, okusiti, namiri-
sati ni osjećati. Neke ptice grabljivice mogu vidjeti UV-zrake
i na taj način slijediti trag miša s velike udaljenosti. Neki se
mravi drugačije orijentiraju. Oni uočavaju stvari koje mi lju-
di ne možemo, kao što je dijagram polarizacije na nebu. Tako
čovjek, što se tiče percepcije, nema najveće sposobnosti.
Istodobno sam postao svjestan da u prirodi postoje razli-
čiti stupnjevi razmišljanja. Već jednostavna travka reagira na
vanjske utjecaje, a znanstvenici ne mogu dokazati niti usta-
noviti njihov misaoni organ. Insekti posjeduju različite spo-

26
Vretence izvodi takve manevre u letu, s takvom sigurnošću i brzinom, vremenom
reakcije i preciznošću, kakve ne može izvesti nijedan pilot vojne letjelice

sobnosti razmišljanja, ponekad i na našu ljutnju. Vjerojatno

se svatko od nas noću ljutio na komarca koji se pojavljuje tre-
nutak prije nego što ćemo zaspati.
Istodobno mi je postalo jasno kako mi ljudi uza svu svo-
ju inteligenciju i sve te visokosofisticirane uređaje ne može-
mo uspostaviti zadovoljavajuću komunikaciju s insektima i
paucima – iznimkom se smatraju strastveni vlasnici taran-
tula. Tako sam se prisjetio i svojeg djetinjstva, kako sam raz-
govarao sa svojom papigom i tada kao dijete bio čvrsto uvje-
ren da me razumije.

27
 Papiga ne zna ono što ne zna

S
tavimo dječju maštu u stranu! Osim onoga tko ni-
kada nije imao kućnog ljubimca, pa čak ni kontakt
s psom iz susjedstva – nitko ne može posumnjati
da ptice, a prije svega sisavci (pas, mačka) imaju veće misa-
one sposobnosti od insekata. Također, mi ljudi u određenim
okvirima možemo s pticama i sisavcima na njihovoj razini
komunicirati i više-manje izgrađivati odnos. Ali pretpostav-
ljamo da ptice, psi i mačke svojim ograničenim mogućnosti-
ma razmišljanja ne mogu pomisliti da postoji još viša razina
razmišljanja od njihove. Kod svoje papige nikada nisam vidio
naznake da zna ono što ne zna. Imao sam dojam da nije ni-
šta znala o mojem svijetu misli. Međutim, ja sam mogao ne-
što malo prodrijeti u njezin svijet mazeći je. Hranjenje, ma-
ženje, fućkanje, to su bile razine na kojima smo se mogli su-
sretati. Više od toga nije bilo moguće.
Upravo činjenica da ptice ili sisavci ne mogu razmišljati
kao mi, čini ih životinjama i razlikuje od nas ljudi. Vrlo vje-
rojatno ne znaju da postoje više mentalne razine kojima se
služimo mi ljudi. Zbog toga što imamo drugačiji sustav raz-
mišljanja, mi možemo razumjeti da u prirodi postoje različi-
te razine razmišljanja i možemo zamisliti da bi teoretski mo-
gla postojati i viša razina od ove naše.
S obzirom na to da posjedujemo sposobnost samosvije-
sti, svjesni smo sami sebe, svoje prošlosti ili budućnosti i mo-
žemo razmišljati o drugima. Stoga možemo pratiti i vlastite
faze razmišljanja. S malim djetetom možemo komunicirati
samo na vrlo jednostavnoj razini, više tjelesnoj. S tim u ve-
zi, postao sam svjestan da su u mojem razvoju postojali tre-
nutci (tada mi je bilo dvadesetak godina), u kojima određe-

28
ne stvarnosti nisam mogao zamisliti, a kamoli razumjeti, i to
ne samo u ranom djetinjstvu. Dijete od tri godine, koje ima
sasvim drugačije sposobnosti razmišljanja od novorođenče-
ta, mnoge stvari ipak ne može shvatiti. Ne bismo mu mogli
objasniti pojmove kao što su stres u školi ili što je zaljublje-
nost. Razvojni psiholozi, kao što je Jean Piaget, tvrde da sva-
ki čovjek prolazi kroz najmanje četiri faze kognitivnog razvo-

29
 Skakavac komunicira s
drugim skakavcima. Nemamo
spoznaju o tome zapaža li on da
postoje i druga, razvijenija bića

30
ja i da u nižim fazama razvoja još ne može razmišljati kao u
višim fazama. Četvrtu fazu, apstraktno mišljenje, dijete pre-
ma Piagetu postiže tek s dvanaest godina. Kada promatramo
životinjski svijet, postoje brojne, pa tako i niže misaone razi-
ne, koje su različite i mogu se opisati kao razmišljanje, inte-
ligencija i komunikacija.
Tijekom mojeg promatranja prirode i intenzivnog raz-
mišljanja, došao sam do spoznaja koje se nisu protezale na
razinu mišljenja religioznih ljudi ili znanstvenih teorija, već
su to bile stvarnosti oko mene koje su se lako dale provjeri-
ti. Trebao sam samo otići na livadu, u polje i u šumu i sve is-
pitati promatranjem.
Ovo promatranje na temelju lako razumljivih činjenica
brzo me je uvuklo u svoju čaroliju. Kada bih svoj odrasli na-
čin razmišljanja (apstraktno mišljenje, fazu formalnih opera-
cija od dvanaeste godine) poput evolucionista smatrao najvi-
šom misaonom razinom, moram priznati da bi mi i dalje bi-
lo nemoguće objasniti postojanje Boga.6 Međutim, ovakvim
antropološkim načinom razmišljanja svojevoljno ograniča-
vam slobodu vlastitih misaonih sposobnosti i sebe spuštam
na razinu životinje, primjerice malog skakavca koji jedno-
stavno nije svjestan da postoje više misaone razine.
Kao čovjek imam mogućnost promatranja drugih i nji-
hovog načina razmišljanja, i iz toga donositi dalekosežne za-
ključke, što skakavac ne može.
Ovu temeljnu problematiku shvatio sam ovako intenziv-
no tek u doticaju s prirodom. Odgovore na pitanja o podri-
jetlu svega, o zakonima prirode, složenim informacijskim

6 Postoje psiholozi poput M. Dietericha koji kod nekih ljudi vide i više
misaone razine, ali je to prema mojem mišljenju nedovoljno da razumije-
mo višu razinu sveukupnog podrijetla.

31
strukturama ni evolucionisti nisu pronašli, bez obzira na nji-
hove teorije.
Već sam tada iz fizike djelomično shvaćao da postoje teo-
rije poput kvantne mehanike, koje su nedvojbeno znanstve-
no utemeljene, ali unatoč tome nadilaze ljudsku jednostav-
nu logiku. Iz kvantne se fizike zna da na elementarnoj razini
(primjerice elektrona i fotona) postoje fenomeni poput “upli-
tanja”7 udaljenih čestica koji se suprotstavljaju našim uobi-
čajenim zakonima fizike i kose s našim logičkim razmišlja-
njem pa kao takvi ne bi trebali postojati. Albert Einstein je u
tom kontekstu govorio o “sablasnom djelovanju na daljinu”.
Mnogi su nobelovci ovu teoriju uplitanja pokušavali od-
baciti jer se ne podudara s nama poznatom, fizičkom, svaki-
dašnjom slikom svijeta. Skoro za ne povjerovati, ali ipak isti-
nito, kvantna se fizika i nakon stotinu godina ubraja među
najbolje dokazane znanstvene teorije iako je u potpunoj pro-
turječnosti s našim načinom razmišljanja.8 Kvantni fiziča-
ri kažu da ako netko tvrdi da je sasvim racionalno shvatio
kvantnu fiziku, onda je zasigurno nije shvatio. Suvremeni su
fizičari svjesni da živimo u svijetu, da smo okruženi svijetom
koji nadilazi našu sposobnost razmišljanja!
S druge strane, evolucionisti su bez obzira na znanje i
postojeće složene fenomene i nerazjašnjena pitanja u priro-
di ostali zarobljeni u svojem antropocentričnom svjetona-
zoru. Držeći se čvrsto ovog svjetonazora, ponavljaju istu po-
7 Na razini sitnih čestica (na primjer elektrona ili fotona) moguće je da svojim
djelovanjem ostanu međusobno ovisne ako ih se udalji na vrlo velike
udaljenosti.
8 Dopunite svoje znanje o fenomenu “uplitanja”. Iako niste fizičar (kao ni ja),
preporućam vam zanimljive emisije o kvantnoj teoriji, kvantnoj fizici i
“uplitanju” koje mozete pronaći na Youtubeu pod engleskim nazi-
vom: „Quantum Entanglement“ ili njemačkom nazivu: „Verschränkung“.
Nećete se prestati diviti…

32
Susret dviju različitih muha

grešku koju je Crkva u Srednjem vijeku učinila s već spome-

nutim geocentričnim sustavom koji je donio mnogo nasilja
među ljudima i dugogodišnju zaslijepljenost u vezi sa stvar-
nom naravi svemira.
Kada sam studirao kolegij crkvene povijesti, shvatio sam
da pojava evolucijske misli zajedno s antropocentričnim svje-
tonazorom ima svoju logičnu pozadinu. Budući da je religija

33
 PREGLED

Ljudska razina razmišljanja

(antropocentrični svjetonazor) Otvorenost prema višem
stupnju razmišljanja i
Moguće je samo ono čega smo mi ljudi realnosti
svjesni i ono što možemo razumjeti

. Istraživanje prirode . Zaključak . Zaključak

nikada nije
spontan /
slučajan
kompleksne
davatelj informacija
informacije (jezik
(stvara nove informacije
genetskog koda)
primjerice u genetici)
davatelj
informacija
(kopiranje)
Fenomeni prirode

selekcija
mutacija

materija, energija,
prirodni zakoni, život nema
odgovora
ODAKLE?

nadljudski/nadnaravni izvor

Različiti nivoi razmišljanja kod

ljudi i životinja. Zašto ne bi
postojale više razine?

34
duboko razočarala u Srednjem vijeku, čovjek koji je tražio i
cijenio istinu u okvirima epohe prosvjetiteljstva i u sjeni fran-
cuske revolucije, bio je prisiljen odbaciti takvu deformiranu
religiju. Ali budući da bez religije, Crkve i Biblije nije posto-
jao odgovor na pitanje odakle sve potječe, Darwinova teorija
evolucije došla je kao naručena. Ipak, sve dosad ona nije bila
u stanju na antropocentričnoj razini dati odgovor na velika
pitanja o podrijetlu svih stvari, o prirodnim zakonima i ener-
giji u svemiru (iz ničega?), a kamoli na pitanja o podrijetlu ge-
netskog nasljeđivanja ili podrijetlu života uopće.
Kada sam se suočio s prirodnom stvarnošću, slika ate-
izma se istopila. Intenzivan susret s prirodom bio je dovo-
ljan da razotkrije načelne pogreške evolucije, odnosno stvo-
ri u meni dovoljnu skromnost kako bih uvidio da kao čovjek
imam premalu sposobnost razmišljanja da bih dao odgovor
na tako velika pitanja.
1. Različito istraživanje prirode. U doticaju s priro-
dom i potrazi za istinom, na temelju promatranja, postao
sam svjestan da priroda posjeduje informacije (jezik kao
i genetski kod), složene poput jezika programiranja koje
smo mi stvorili. Svi detalji su programirani i istodobno
tako otvoreni da se mogu prilagoditi procesima učenja i
utjecajima okoline.9
2. Zaključak. Daljnjim istraživanjem prirode postalo mi
je jasno da složene informacije kao što je jezik (primjeri-
ce programski jezik ili genetski kod) nigdje nisu mogle

9 U ovo područje spada i ono što evolucionisti nazivaju “prirodnom

selekcijom”. Naš genetski program je toliko složen da je promjenjiv i može
se mijenjati učenjem odnosno reagiranjem na utjecaje okoline. Od 2007.
godine znamo da u genetici postoji nadređena razina (epigenetika), koja
određuje u kojem će se smjeru razvijati gen. Unatoč tome, to se događa
uvijek unutar vrste (dotičnog genoma).

35
 spontano nastati iz ničega. Naprotiv, uvijek je tako da iza
informacija stoji njihov davatelj, ili se informacije kopira-
ju (primjerice stanice koje prenose informacije) ili dava-
telj sam oblikuje informacije, kao, primjerice, programer
u softverskoj tvrtki. Ove se informacije mogu dalje kopi-
rati (primjerice na DVD), ali prethodno moraju biti kre-
irane. Teorija evolucije ne daje odgovor na pitanje o pro-
grameru, to jest kreatoru prvih informacija, kao i infor-
macija u našim stanicama. Evolucija nema odgovora na
pitanja o podrijetlu materije, energije i prirodnih zakona.
3. Zaključak. Prigodom istraživanja prirode može se uo-
čiti kako u prirodi i kod čovjeka postoje razlike u sposob-
nostima razmišljanja, različite razine. Odakle nama pra-
vo da svoj ljudski način razmišljanja smatramo najvišim
(antropocentrizam)? Osobito možemo vidjeti da je nedo-
voljan u vezi s pitanjima o podrijetlu svih stvari, odakle
sve potječe. Drugim riječima: vidimo da postoji nešto što
prema našim fizikalnim zakonima i našem načinu raz-
mišljanja ne bi trebalo postojati. Ne postoji ni znanstve-
ni pristup ni sposobnost razmišljanja koji bi mogli obja-
sniti kako je nešto moglo nastati iz ničega. Također se ne
može objasniti ni kako je nešto oduvijek postojalo ili što
je bilo prije. Naš fizički uzročno-posljedični model nema
smisla kad se na jednoj razini projicira početak.

Naše ljudske sposobnosti prisiljavaju nas na kapitulaciju.

Proučavanje prirode i naše razmišljanje prisiljavaju nas da
iziđemo iz kalupa antropocentričnog razmišljanja i da raču-
namo s višom razinom razmišljanja i realnosti. Logički gle-
dano, prirodno je da težimo za nečim višim, umjesto da važ-
no pitanje o podrijetlu pokušavamo izbrisati frazama kao što

36
 Genetski se kôd kod
životinja prenosi spajanjem
muškog i ženskog udjela.
Ali tko je napisao praprogram
za insekte?

37
 Promatranjem galaktike
i njezinih udaljenosti koje se
mjere stotinama svjetlosnih
godina, shvaćamo koliko su
naše misli ograničene

http://commons.wikimedia.org

su “dugo vremensko razdoblje”, “selekcija” ili “statistička slu-

čajnost”. Zašto? Zato što za ovakve izgovore ne postoji nije-
dan primjer u prirodi. Stoga je ova važna temeljna pretpo-
stavka teorije evolucije neznanstvena jer je u suprotnosti sa
znanstvenim činjenicama.
Sigurno primjećujete da ovo što sam doživio nema veze s
vjerom ili religijom. Također ima malo veze i sa znanstvenim
teorijama, nagađanjima i izmišljenim konstrukcijama. Radi
se o novom zapažanju, činjenicama koje imaju veliku težinu
i o logičkom mišljenju. To može učiniti svaki čovjek i može o
tome stvoriti vlastitu sliku. Što sam više promatrao prirodu
u njezinoj raznolikosti na malom prostoru u području gdje

38
 Iako sam stekao duboko
Morski orah – svjetleća meduza racionalno uvjerenje
tijekom -ih godina, moje
zanimanje za prirodu i
oduševljenje nije me nikada
napustilo. Kada sam .
godine u Jadranskom
moru zapazio ovakvu
svjetleću meduzu s njezinim
neizrecivim igrama svjetla,
iznova sam se oduševio
funkcionalnošću i ljepotom
prirode

sam studirao, to se u mojem srcu produbljivalo uvjerenje da

mi priroda nije izravno pokazala osobnog Boga, ali me ipak
na vrlo očit način približila nečemu višem, nadljudskom, ne-
kom nadnaravnom izvoru.
Nevjerojatno je kako je u Bibliji u prvom poglavlju Po-
slanice Rimljanima zajamčeno, da se tako izrazim, da ćemo
proučavanjem prirode “opaziti” Božja “nevidljiva svojstva”,
Njegovu “vječnu moć” i Njegovo “božanstvo od postanka svi-
jeta”. Ono što sam ja doživio, tvrdi Biblija, može doživjeti sva-
ki čovjek u dodiru s prirodom. Stoga zasigurno nisam bio pr-
vi koji je doživio ovakvu prosvjetljujuću spoznaju.

39
Stjenica

Toliko o mojem iskustvu i biblijskoj tvrdnji. Sada ste Vi na

redu da ovo provjerite. Nadam se da Vas je moja prezentacija
motivirala da sami istražujete. Niste prva osoba kojoj prepo-
ručam ovaj pokus u istraživanju prirode. Proteklih deset go-
dina sa skupinom socijalnih radnika provodio sam jedan tje-
dan eksperiment u prirodi s različitim dobrovoljcima, a posli-
je smo ga i znanstveno ocijenili. Za provođenje vlastitog istra-
živanja pripremio sam za Vas u drugom dijelu knjige nekoli-
ko prijedloga.

40
 II
UPUTE I PRIJEDLOZI ZA
PROVOĐENJE VLASTITOG
ISTRAŽIVANJA
1. O prirodnom okruženju

S
vaki se čovjek razlikuje od ostalih ljudi po svojoj
prošlosti, osobnosti, ukusu, sklonostima i financij-
skim mogućnostima. Zato ću Vam iznijeti nekoliko
mogućnosti na temelju kojih možete provoditi vlastito istra-
živanje. Nisam mislio započeti odmah s letom u svemir, ek-
spedicijom na more ili Karipske otoke, već iskoristiti priro-
du koja se nalazi svuda oko nas. Jedini kriterij koji je bitan,
jest da prema predloženim mjestima s njihovim prirodnim
fenomenima ne njegujete osjećaj odbojnosti, već ugode. Da
biste imali pozitivan osjećaj prema određenom mjestu, bit-
no je da se tijekom boravka na tom mjestu možete nekoliko
sati (barem dva do tri sata) opustiti i da imate dovoljno vre-
mena za razmišljanje.
Također treba uzeti u obzir mjesto na kojem ćete moći biti
potpuno sami kako Vas nitko ne bi ometao, tako da se možete
usredotočiti samo na prirodu, vlastita pitanja i misli. Prema
mojem mišljenju, toliko ateista postoji ne samo zbog toga što
je Crkva razočarala u pogledu obrazovanja, zbog socijaliz-
ma, komunizma ili teorije evolucije, nego i zbog načina živo-
ta. Mnogi ljudi su sve otuđeniji od prirode. Svakodnevica se
provodi najčešće u uredu, radionici, školi, automobilu, dnev-
nom boravku i spavaćoj sobi. Zapažamo uglavnom one stva-
ri koje smo sami stvorili. Stoga nije ni čudo da je u ovakvom

41
Planinski svijet Alpa nekima bi mogao ponuditi bogatstvo idealnih prirodnih fenomena

sustavu života teško steći iskustvo koje sam ja stekao, koje je i

u Bibliji nagoviješteno prije više tisućljeća. Zato je vrlo važno
da se ovaj životno važan eksperiment provede u mirnom pri-
rodnom okruženju. Kod nas, u Njemačkoj, u blizini gradova
također postoje takve predivne livade, polja i šume.
Jako bitan preduvjet za uspjeh ovog istraživanja jest zane-
marivanje znanja koje nam je nametnuto otprije – naših ide-
ologija, mišljenja i predrasuda. U ovom istraživanju morate

42
Promatranje pčela u košnici može dovesti do dubokog iskustva

odbaciti sve ono što ste o Bogu prethodno učili u školi, na stu-
diju, što ste pročitali u literaturi ili što ste čuli od religioznih
ljudi. Zanemarite ta znanja kao da ne znate ništa i usredotoči-
te se – možda po prvi put – samo na prirodu i njezine procese.
Sljedeća područja iz prirode i prijedlozi za vježbu nami-
jenjeni su samo kao pomagala koja će Vam dati ideje za Vaše
istraživanje koje možete mijenjati i primjenjivati na mnoge
druge pojave u prirodi. Možda ćete tijekom istraživanja ubr-

43
zo stvoriti vlastita uvjerenja; no moguće je i da će Vam za to
biti potrebno više vremena. Kod nekih se ljudi može dogo-
diti da će im u jednom trenutku postati sve kristalno jasno;
drugima, kao primjerice meni, bit će potrebno nekoliko sa-
ti ili pak dana. Pitanja koja sam priložio tako su sročena da
možete doživjeti duboko unutarnje osvjedočenje tijekom jed-
nog boravka u prirodi.
Preporučam Vam da ponesete ovu brošuru sa sobom ka-
ko biste pred sobom imali redoslijed koraka. Ovo su temelj-
na načela:
1. Najprije doći u dodir s pojavom u prirodi.
2. Prirodnu pojavu promatrati iz različitih kutova i aspekata.
3. Promatrati toliko dugo dok ne dospijete u stanje čuđenja.
4. Rješavati pitanja koja su Vam postavljena.
5. Uvijek iznova pratiti što se zbiva u vašoj nutrini, u kojem
se smjeru kreće vaša intuicija i čemu teže vaše misli.
Još nešto: Pojedina pitanja nisu posljednji krug istraživa-
nja. Trebate samo usmjeriti svoj susret s prirodom u potreb-
nom smjeru. Uvijek uzmite dovoljno vremena i budite spre-
mni spontano otkriti nešto novo u prirodi koja Vas okružu-
je. Neka se Vaše misli bave spontanim pitanjima koja se pri-
tom pojavljuju. Odgovarajte na njih i u tim trenutcima zane-
marite bilo kakvo ideološko znanje. Fokusirajte se isključivo
na sebe, na ono o čemu razmišljate i što u susretu s prirodom
opažate. Promatrajte sebe.

44
 2. Trava, cvijeće, sjemenke, insekti
(od ožujka do listopada)

S ovim područjem ne počinjem samo zato što je ono sko-

ro svima dostupno, već i zbog toga što sam se njime osobno
najviše bavio.
Izaberite osamljeno mjesto, primjerice lijepu livadu ili
polje koje Vas privlači. U Vašoj blizini ne smiju biti ljudi jer se
trebate opustiti kako biste mogli doživjeti susret s prirodom.

45
 Mrav

a) Potražite velikog mrava.

b) Držite ga nekoliko minuta na dlanu.
c) Zatim pokušajte odgovoriti na sljedeća pitanja – pritom
započnite odozdo (od nogu mrava):
– Koliko su veliki mišići na njegovim nogama?
– Znate li koliko se puta njegovi mišići kontrahiraju u
sekundi?
– Koliko je velik njegov želudac?
– Koliko je velik njegov mozak?

46
– Smatrate li da su naša suvremena računala sposobni-
ja od mozga mrava?
– Pustite mrava i promatrajte ga dok odlazi. Odgovorite
na sljedeće pitanje o ovoj pojavi (pritom se nemojte
koristiti školskim znanjem i čarobnom riječju “selek-
cija”): Kako ovaj mali mrav točno zna kako će najbr-
že stići do svojeg mravinjaka? Gdje je stekao to unu-
tarnje znanje?
– Stavite na dlan drugog mrava. Pokušajte ga držati za
donji dio tijela, promatrajte ga i odgovorite na slje-
deća pitanja: Kad bi neki istraživački tim sa svojim

47
 istraživačkim laboratorijem dobio projekt vrijedan
milijardu eura sa zadaćom da konstruira jednog je-
dinog mrava koji funkcionira kao ovaj kojeg Vi drži-
te na dlanu, mislite li da bi u tome uspio? Zašto misli-
te da bi? Zašto mislite da ne bi?
– Svjesno pokušajte zanemariti svoje naučeno znanje o
evoluciji i odgovorite na sljedeće pitanje dok proma-
trate mrava – ako Vam i taj drugi u međuvremenu ni-
je pobjegao : Je li moguće da je ovaj mrav zbilja na-
stao slučajnim procesom ili imate osjećaj da je njegov
nastanak pomno planiran?
– Promatrajte ovog i druge mrave, možda najbolje ko-
lonu mrava, i pustite da se u Vašim mislima pojavlju-
ju spontana pitanja. Slijedite ta pitanja, pokušajte na
njih odgovoriti, ali tako da isključite logičko znanje i
koristite se samo spontanim načinom razmišljanja.

Cvijeće i trava

Uzmite vremena kako biste pronašli rascvjetalu livadu ili

polje. Možete izabrati samo jednu biljku. Odvojite dovoljno
vremena. Pomno promatrajte cvijet neko vrijeme. Gledajte
taj mali cvijet i poklonite mu svu svoju pažnju. Možda nikad
nijedan čovjek neće promatrati ovaj cvijet niti mu se diviti
prije nego što uvene.
– Pozorno promatrajte njegov oblik. Pokušajte odgovo-
riti na pitanje zašto cvijet ima baš takav oblik. Oblik
je sigurno bitan za cvijet ili za kukce. Što vam je lije-
po na ovome cvijetu? Kao čovjek imate usađen osje-
ćaj za ljepotu.

48
– Promatrajte različite nijanse boja latica i stabljike.
Pokušajte izbrojiti koliko različitih nijansi zapažate.
Koje vam se boje najviše sviđaju?
– Pokušajte nabrojiti o čemu sve ovisi cvijet u svojem
okolišu.
– Pogledajte ima li cvijet prašnik i gdje se nalazi pelud.
Ako ovaj nema, potražite takav cvijet.
– Postavite si pitanje kako je cvijet sposoban tako slo-
žene informacije (o obliku i funkciji) pohraniti u ta-
ko sitnom zrnu peludi.
– Pokušajte svjesno zanemariti teoriju o evoluciji i re-
ligiju. Zapitajte se, a pritom promatrajte cvijet i pe-
lud, je li ova zamršena pohranjena informacija nasta-
la sama od sebe ili potječe od nadnaravnog dizajnera.

49
 – Promatrajte ovaj i druge cvjetove i pustite pitanjima
da se spontano pojavljuju. Pokušajte na njih odgovo-
riti, ali bez ideološkog znanja, već samo spontanim
razmišljanjem.

Zrno

Pođite u polje i promatrajte klas pšenice (ili neko dru-

go zrno).
– Pokušajte izbrojiti koliko se zrna nalazi na jednom
klasu.
– Izdvojite nekoliko zrna i promatrajte strukturu mje-
sta na kojem su se dotad nalazila. Promatrajte koliko
je fizički smisleno konstruiran nosač zrna.
– Zatim promatrajte cijeli klas. Što primjećujete s obzi-
rom na njegovu prirodu?
– Ako je pšenica ili raž zrela, kušajte ga. Sigurno ste već
doživjeli da ste dugo žvakali meso i pritom zaključili
da sve više gubi na okusu. Pokušajte isto i sa zrnom.
Što primjećujete s obzirom na okus?
– Razmislite za što bi se sve moglo upotrijebiti ovo zrno
u svakidašnjem životu.
– Sigurno znate da se kompletna informacija za novi
pšenični klas također nalazi u ovom malom zrnu koje
ste upravo sažvakali. Zrna stara nekoliko tisuća godi-
na pronađena u piramidama, kad su bila posijana, ni-
kla su i iz njih su narasli novi klasovi. Naša suvreme-
na tehnika za pohranu informacija (DVD) ima jam-
stvo od maksimalno deset godina. Kako je moguće
da takvo jedno zrno, koje možda još uvijek žvačete,

50
 može preživjeti 4.000 godina ako je uskladišteno na
suhome?
– Poznata je tvrdnja da nema života bez života. Kako
može život biti pohranjen u ovom zrnu s potpunom
informacijom? Imate li neku predodžbu kako bi to
moglo biti?
– Svjesno zanemarite sve teorije evolucije ili religiju.
Promatrajući zrno, pitajte se je li ovo zrno sa svom
svojom kompleksnom informacijom i životnom ener-
gijom moglo nastati slučajno, ili ga je načinio nadna-
ravni dizajner – što Vam ima više smisla?

51
 3. Stereo povećalo
(dodatak i alternativa tijekom zime)

Prethodne vježbe sa zrnom i kukcima na sličan se način

mogu provoditi i zimi uz pomoć stereo povećala. Ali je i ov-
dje prije svega potrebno osigurati dovoljno vremena i mira.
Preduvjet za ovu vježbu svakako je stereo povećalo. Ono
se na internetu može nabaviti već za pedeset eura. Povećalo
vam nije potrebno za promatranje zrna ili cvijeta, ali je iz-
vrsno za promatranje kukaca. Približit ćete se u svojem raz-
mišljanju mravu ili nekom drugom kukcu odgovarajući na

Sitna nožica malog skakavca

52
postavljena pitanja. Razvijajte spontano svoje misli i zaključ-
ke. Preparirani insekti dobar su uvod u ovaj mikrosvijet, ali
se više preporučuju pravi, živi insekti i pauci koje možete pro-
matrati “oči u oči”. I tijekom zime možete u stanu ili vrtnoj
kućici pronaći pauke – prije svega u podrumu, ako nemate
fobiju od njih; za promatranje možete uloviti i bubu-maru.
Još jedna mogućnost bila bi da preko interneta nabavite
čahure ličinki. Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da onog
trenutka kada insekt iziđe iz svoje čahure, vrijeme kao da je
stalo. Imat ćete bezbroj detalja kojima ćete se moći diviti bi-
lo promatrajući pauka, bubu-maru ili nekog drugog kukca i
postavljati slična pitanja kao i kod mrava. Ali neka to budu
vlastita spontana pitanja.

4. Šuma, drveće i grmlje

(vježba za cijelu godinu)

Idite u šumu i pronađite mirno mjesto. Usredotočite se na

određeno stablo. Uzmite dovoljno vremena. Možete ponije-
ti stolicu na rasklapanje ili neki podložak za sjedenje. Tako
se možete u potpunom miru i udobno posvetiti fenomeni-
ma prirode.
Sasvim se posvetite izabranom drvetu. Pokušajte to dr-
vo doživjeti kao jedinstveni dio veće priče. Vjerojatno to ni-
je nitko učinio s ovim drvetom. Ali Vi želite doživjeti stvar-
ni susret s prirodom, a ne slušati tuđe izjave.
– Na početku promatrajte veličinu i oblik ovog drveta.
– Možete li izbrojiti koliko je glavnih grana na njemu?
Pokušajte procijeniti koliko grana i listova ono hrani.

53
Fotografija: Rudolf Tušek 54
 – Približite se drvetu i otkrijte koja još živa bića (kukci,
gljive, biljke) na njemu nalaze životni prostor.
– Možete li osjetiti njegove različite mirise? U tu svrhu
možete trljati različita mjesta na drvetu.
– Promotrite strukturu njegove kore. Što vam ona
otkriva?
– Promatrajte drvo opet u cjelini. Što mislite koliko je
staro? Ako je starije, pokušajte zamisliti što je sve pro-
živjelo u različitim vremenskim razdobljima.
– Razmišljajte o tome kako je drvo čvrsto ukorijenjeno
i kako ne može nikamo pobjeći . Međutim, ipak je
živo i prilagođava se okolnostima. Kako možete uo-
čiti da se ono prilagođava?
– Pokušajte saznati kako je pohranjena genetska infor-
macija ovog drveta.
– Što mislite koliko bi stranica knjiga ili megabajta tre-
balo napisati da bi se programirale sve funkcije ovog
drveta?
– Kada bismo zanemarili sve znanje o evoluciji koje smo
dobili u školi dok promatramo ovo drvo, što vam se
čini razumnijim: da je genetski kod jednog drveta na-
stao slučajno prije mnogo vremena, ili da je ciljano
stvoren od strane nadnaravnog bića? Pokušajte na
ovo pitanje odgovoriti sasvim iskreno i to samo u su-
sretu s ovim prirodnim fenomenom.

5. Voda, rijeke, jezera i mora

U rijeci, jezeru i moru možete ponoviti gore navedenu

vježbu, samo je malo prilagodite. Bitno je sljedeće:

55
1. Zanemarite svako interpretacijsko znanje (teorija evolu-
cije ili religijske teorije), usredotočite se isključivo na pri-
rodni fenomen i promatrajte što se zbiva s Vašim osjeća-
jima i mislima.
2. Promatrajte prirodni fenomen iz više različitih kutova,
što je Vama zanimljivo i što Vas oduševljava.
3. Slijedite spontana pitanja koja vam se nameću i razmiš-
ljajte o njegovoj ljepoti, funkcijama i sličnim pojavama.

Netoksična meduza Cotzlorhiza tuberculata u Jadranskome moru

56
4. Postavite si pitanje o podrijetlu te zadivljujuće pojave.
Uzmite prije svega u obzir da je ova biljka ili životinja
genetski programirana kako bi bila upravo onakva kava
sada jest. Pokušajte na temelju vlastitih zaključaka odgo-
voriti na pitanje o njezinu podrijetlu. Usredotočite se na
ono na što vam ukazuje vaša intuicija i vaše zaključiva-
nje. Čini li Vam se vjerojatnim da je ovaj prirodni feno-
men nastao slučajno prije mnogo godina ili da ga je prije
mnogo godina osmislio dizajner cijeloga svijeta?

6. Nebo/svemir

Ako imate teleskop ili dobar dalekozor (može i bez teh-

ničkog pomagala), otiđite predvečer ili noću uz dovoljno vre-
mena, na prikladno mjesto (bez umjetne rasvjete koja sma-
njuje pogled). Negdje gdje možete biti sami i neometani, za
vrijeme vedrog vremena promatrajte nebo. Preporučljivo je
da ponesete sklopivu stolicu ili prostirač za ležanje kako Vam
se ne bi ukočio vrat.
Ako se koristite teleskopom ili dalekozorom, imat ćete
dalek pogled u našu galaktiku i moći ćete vidjeti velik broj
zvijezda. Nemojte se dati zbuniti imenima zviježđa kao ni
sličnim ljudskim stručnim pomagalima, nego se posvetite
samo prirodnom fenomenu.
– Možda ćete vidjeti zvijezdu padalicu (meteor). Ona
sagorijeva na stotinjak kilometara iznad površine
Zemlje kad naiđe na zaštitni sloj atmosfere. Razmislite
o tome koliko je još uvjeta potrebno da naš planet bu-
de zaštićen u svemiru.

57
 – Zagledajte se duboko u smjeru Mliječne staze i pro-
matrajte zvijezde. Primijetit ćete različite zvijezde ko-
je se (iz naše ljudske perspektive) razlikuju po veliči-
ni i boji.

http://commons.wikimedia.org

Snimke najudaljenije galaktike teleskopom Hubble

58
– Zamislite da je svaka od tih zvijezda udaljena od nas
više od četiri svjetlosne godine, jer je toliko udaljena
nama najbliža zvijezda.
– Pokušajte zamisliti što to znači četiri svjetlosne godi-
ne. Neke zvijezde koje vidite udaljene su nekoliko tisu-
ća svjetlosnih godina. Spiralna galaktika Andromeda
ponekad je vidljiva golim okom, a udaljena je od nas
2,5 milijuna svjetlosnih godina! Pokušajte shvatiti to-
liku udaljenost.
– Pokušajte svjesno doživjeti koliko smo mi ljudi
maleni.
– Razmislite o tome zašto čovjek, iako tako beznačajan
s obzirom na fizičke dimenzije svemira, smatra da je
jako velik.
– Razmislite i o tome kako je moguće da unatoč našim
malim dimenzijama, mi kao ljudi njegujemo velike
težnje. Kako je to moguće? Koji je smisao svemira?
– Usmjerite svoje misli na kozmičke zakone. Odakle oni
dolaze?
– Kada pogledate duboko u svemir, postavite sebi slje-
deće logično pitanje: Je li moguće da je ovaj beskraj-
no velik svemir nastao iz ničega? Može li nešto nasta-
ti iz ničega? Ne bi li imalo više smisla da iza svega sto-
ji veliki stvoritelj?
– Dok promatrate svemir, pokušajte zaključiti kakvu
težnju osjećate u svojem srcu.
– Pokušajte ustanoviti stoji li Vaš razum i Vaše srce
u proturječju. Ako je tako, pokušajte otkriti koji su
pravi razlozi zbog kojih Vaš um stoji u proturječju s
Vašim srcem. Sputavaju li Vas doista Vaše misli ili su
se u Vas opet potajno uvukle teorije?

59
 7. Nadopuna i vodič za produbljivanje

Ovakve vježbe možete provoditi i u brojnim drugim pri-

rodnim kontekstima. Zasigurno možete putovati u najimpre-
sivnije krajeve svijeta ili za to iskoristiti svoj godišnji odmor
iz snova. Htio sam Vam predložiti mjesta i sredine koje su
mnogim ljudima na dohvat ruke. Priroda se nalazi svuda oko
nas, samo trebamo odvojiti dovoljno vremena kako bismo je
nesmetano doživjeli. U prirodi se svugdje možemo susresti s
njezinim zakonima, složenim pojavama kao i s čudom živo-
ta. To je mjesto na kojem možemo doživjeti susret s Bogom.

Što pomnije promatrate prirodu, to vas ona više oduševljava

60
 Obad

61
 Za početak ipak ne bih preporučio odlazak na mjesto na
kojem smo okruženi drugim ljudima jer tijekom susreta s
najdubljim egzistencijalnim pitanjima to baš i nije najpri-
kladnije okruženje. Ako ste pomoću ovog istraživanja stekli
svoje vlastito uvjerenje, onda ovaj doživljaj zasigurno možete
produbiti. Možete na primjer otići u zoološki vrt ili sa struč-
njakom pčelarom promatrati pčelinji roj ili košnicu. Moram
priznati da su me obuzele snažne emocije kada sam prvi put
promatrao košnicu s kojih tisuću pčela.
Koristan prilog istraživanju mogu biti dobri filmovi o
prirodi kao što su primjerice Microcosmos, Deep Blue, Limits
of Perception, March of the Penguins ili filmovi i knjige o bio-
nici (za ljude koji su zainteresirani za tehniku).
Međutim, ovo bismo trebali učiniti tek nakon što u izrav-
nom susretu s prirodom dobijemo jasan odgovor na pitanje
o postojanju Boga. Da ćete do njega doći, u to nema sumnje!
Srdačno Vas pozivam da i Vi provedete jedno takvo istra-
živanje kako biste se osobno uvjerili. Budite hrabri u stjeca-
nju vlastitog uvjerenja u ovoj bitnoj potrazi za Bogom i na-
šem podrijetlu.

62
 ZAVRŠNA RIJEČ

B
iti ću Vam vrlo zahvalan ako mi svoja iskustva po-
šaljete na sljedeću e-mail adresu: bojan.godina@
iku-institut.de.
Ako ste Vi, poput mene ili drugih ljudi koji vole istraživa-
ti, stekli čvrsto uvjerenje o božanskoj moći stvaranja i čvrsto
zastupate stajalište da se ni priroda ni svemir ne mogu racio-
nalno objasniti bez Boga, vjerojatno će uslijediti logično pita-
nje: Koji je to Bog? Postoje mnoge svete knjige i takozvani bo-
govi na ovome svijetu. Je li autor nekih od tih djelomice vrlo
proturječnih knjiga doista Bog? Može li se i to na neki način
istražiti, ili svemu moramo slijepo vjerovati?
Mogu vam već sada otkriti da je moguće i da nas jedan je-
dini Bog poziva da Ga iskušamo, u punom smislu riječi, kako
bismo otkrili je li On Bog ili nije! Knjižicu koja govori o tome
moći ćete nabaviti kod iste osobe koja Vam je nabavila i ovu
brošuru, najkasnije do 2015. godine.
Ako Vas znanstveno zanima metoda “fenomenologije”10
koju sam ovdje prikazao putem vlastitog iskustva, preporu-
čam Vam knjižicu Die Phänomenologische Methode Husserls
für Sozial- und Geisteswissenschaftler. Ova je knjižica na mo-
je oduševljenje u međuvremenu pronašla ulaz u znanost. U
njoj pokušavam ovu metodu prikazati postupno i sustavno,
koju ste u ovoj brošuri doživjeli na mojem i Vašem vlastitom
primjeru.

Vaš Bojan Godina

10 Springer VS-Verlag, Wiesbaden 2012.
Sve su fotografije vlasništvo Bojana Godine, osim posebno označenih.
Srdačno zahvaljujem za slike koje su mi dane na raspolaganje.

63
64