-- .

-------~----------------O;;'l11_

..:.:.:-.:-:::::
•.•~.~.
~.! .z !..~.~
..~~
. .•~••. ~.•.~.~.~.! ..•.•..•••••
....
.
ti· ti· ti ••••• ti·. ti·. ti.·. ti.·. ti.! ..•• ti.·. ti.!.· .•.•

•..
::: .. .'.'.".'".' ::::::.... .. '.".".".' :.: .:::::::::: :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
'.".'.'.

.. ::::: :-::.::-: ..:.:-:.:.::-:-:.:::::::...................

:.::::::::::::: . :..:.::':' .. :-:-:::-':-:':':':-:':':-:':'::':':':':':':':-:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.:
.' :::::::::. :::. :::: .'.'.".' .'.'.'. ::::::::: :::::::: :::. :. . . . . . . . . . . .
.'.'.'.' .".".".".' ::::::::: .'.".',".'.".".'." ::::::::: ::::::::::: :::::::::
'::::::::::::. '::::::::. :::. : '. ::::::::::::::::: '::::. : .:: .. : ::::: .:: ':::::::::::::::. ::::::::::::::::::::::::::::.

: :...•......... : : ::..: :
.,
.....•...
:..:::...,.::...:..: .::.::.,. :.r:': : ::
:.....•.. :: : :..: ::.:..:.:.•: :.: : :..:.•.....:.: :.:::./.:.•
..:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.::.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:
•...........
:
:
.,.:: : : :..: .r.:': : ., ..: ......•

:::::::::::::::::::::::::::.::::::::::::::::::::::::<::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::.:::::::::::::::-::::.:::::::::::::::.::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

:
 >

Selim Sami JaSar

TUHFA
-Dar-
Prevod
Hadzi Fejzullah Hadiibajrié

Drugo izdanje

Malmö 1996

1
 PREDGOVOR
Tuhfa (Et-tuhfetu) je arapski naziv za onu pisanu rijeé, u stihu
ili prozi, koja se kao pokion daruje izvjesnoj grupi éitatelja. Tako se
Selim Sami J asar upotrebljava u turskom i u perzijskom jeziku, pa i kod nas u
Tuhfa alhamijado knjizevnosti (nase rijeci pisane arapskim pismom). èesto
se upotrebljava u genitivnoj vezi (izafet) sa nazivom grupe kojoj je
-Dar-
namjenjena kao na pro Tuhfetul-musallin (Poklon grupi koja klanja)
Naslov originala od Abdul-Vehhaba Ilhamije, Tuhfetus-sibjan (Pokion djeci) udzbenik
Tuhfei Selim Sami od hfz. Abdullah efendije Sofiéa, Tu hfetul-ihvan (Pokion braéi)
Prevod vjeroriaucni pr lruón ik od Ahmed efendije Mahiniéa i slicno.
Upotrebljava se takoder i u genitivnoj vezi sa imenom autora, prema
Hadái Fejzullah Hadzlbairlc turskom naèinu izgovora, kao na pro Tuhfei-Sahidi, Tuhfel-Vehabi i
Korektor Tuhfei-Selim Sami 0 èemu je ovdje rijeé. Selim je vlastito ime a Sami
Hafiz Mahmud Traljié je pseudonim (mahlas).
Predgovor Tuhfei-Selim Sami je na osmanskom turskom jeziku koji obiluje
arapskim i perzijskim r ijecima i stilskim konstrukcijama. Ta je
Hadzi Fejzullah Hadzibajric
tesawwufsko-tarikatska poema u jedanaestercu i ima 798 distiha
(1956 bejtova).
Tehrucko uredenje i priprema Autor Tuhfe je Hadzi Selim Sami efendija (jaáarevlé, Drejta)
Ask Gasi muderis i sej h iz Vucitrna (preselio na ahiret 1951. godine).
Autograf je kod Hadzi hfz. Fahri efendije Iljaza u Dakovici, a prepis i
Muhidin Kudra
bosanski prevod su u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu.
Saliha Gasi Tuhfei-Selim Sami nema poglavlja ni naslova, a nema ni
uobicajenog uvoda u iskazivanju zahvala Bogu i prizivanja Bozl]e
Iz d av a é
milosti na Muhammeda a.s. (harndu-salat), nego se odmah u prvim
rijecirna prvog stiha upuéuje na posmatranje cestica iz svemira i
njihove ovisnosti 0 Stvoritelju. To je okvirna misao Kur'anske sure
Ihlas (Kulhuvallahu), gdje se nareduje: Reci, On, Allah - je Jedan!
Malmö, Sverige Allah je utoéiste svakom .....
1996 Huve-On, Allah-Beg, Ehad-jedan i Samed-utoetste svakom,
Za Izdavaca turnace se u idejama iz teorije tesavvufskih spoznaja. To su cetiri
Ask Gasi lijepa Bozija imena od 99, koliko ih ima u Kur'anu.
Prema pocetku Tuhfe slika se ovako predoéava: Cijeli Svemir je
kao kruznica u kojoj su razasute cestice (nule). Kroz sredinu
kruznice kao da prolazi osovina, Elif, koji se pise uspravnom crtom
("1") sta oznacava broj 1 (jedan). Sto je nula bliza jedinici to je njena
vrijednost veéa (1, 10, 100, 1000 itd. Znacka tarikata je mala
kruznica sa elifom kroz sredinu i 18 nula koje ispunjavaju kruznicu.

2 3
 To je 18000 svjetova, najmanji broj raznih vrsta iz svernira, To je
simboliónost.
Iako Tuhfa nije zavrsena, jer je autor bin obolio, ona je ipak
. odredena cjelina i mozemo je podijeliti na dva dijela, uvodni od 1-
167 stiha i opsirno izlaganje od 168 do kraja. Za bolji uvid i pregled
sadrzaja Tuhfe, po izvjesnim temama, daéemo pregled sadrzaja prema
stihovima.
PREGLED IZ SADRZAJA TUHFE ro
STIHaVIMA
1. Stvoritelj i stvoreno -odnosi: 1 - 9
2. Sunce i dan - veza: 10 - 20
3. Dusa i tijelo: 21 - 36
4. Stvoritelj: 37 - 52
5. Bice, svojstvo i djelo - tri prva stupnja: 53 - 68
6. Dzern' i dzezba - éetvrri stupanj: 69 -134
7. Hadrerul-dzern' - peti stupanj: 135 -145
8. Dzem'-ul-dzern' - sesti stupanj: 146 -152
9. Ehadijjetul-dzem' - sedmi stupanj: 153 -167
10. Kur'an i broj sedam: 168 - 191
11. 0 spoznaji sebe: 192 - 207
12. Covjekov lik i sastav: 208 - 246
13. a èasnom znanju Allahovom: 247 - 257
14. 0 prvoj odredenosti: 258 - 277
15. Covjek kan primjerak u svemiru: 278 - 329
16. Covjekovo lice: 330 - 341
17.0 sedam stupnjeva (mekama - opsirno): 342 - 369
18. Dusa sklona zlu: 370 - 409
19. Uskladivanje vjerovanja sa uéenjem Ehli - sunneta:
410 - 448
20. Trosenje imetka na dobrocinstva: 449 - 466
21. Neuspjesi: 467 - 478
22. Slijedenje Abdul-Kadira Gejlani: 479 - 491
23. 0 drugom mekamu: 492 - 509
24.0 Bozijim imenima: 510 - 554
25. Covjek u nefsi levvami: 555 - 572
26. Tri stepena kod sjeéanja na Stvoritelja: 573 - 596
27. Stvari se prosuduju prema namjeri - had is: 597 - 651
28. Ciljevi koje treba postiéi: 652 - 684
29. Prelaz u treéi mekam: 685 -703
30. U svijetu treéeg mekama: 704 - 725
31. Dvije vrste iIhama: 726 - 738
4 5
32. Prikladna prica 0 Medznunu i Lejli: 739 - 760
33. San nemarnosti - gaflet: 761 - 798
a AUTORU TUHFE
U Glasniku Islamske zajednice SFRJ u Sarajevu, broj 11-12 iz
1951. godine objavljen je clanak na turskom jeziku od Hadzi hfz,
Sabit efendije Zaima pod naslovom jedan bolan gubitak uislamskom
svijetu a povodom smrti Hadzl Selim Sami efendije po .prevodu dr F.
Nametka, u élanku se kaze:
- Hedzi Selim efendi, m uderis i sejh u kasabi VuCitrn, neprekidno
je 40 godin a bio tehber spoznaje, sin je uéitelja Hasan Tahsin
efendije. Djed mu je [eser efendi, jedan od vrijednih ljudi neseg
grada, 20 godina bijese mutevelija vakufa, a to je radio bez ikakve
materijalne nagrade. Otec jeser efendije je bio Hedzi Mahmud efendi,
ugledan éovjek i hanedan (gostoprimac) u nasem gradu. Umro je u
Mekke-i Mukerremi. Tako je Hedzi seih Selim Sami efendi bio iz loze
vrijednih ljudi, sve bolii od boljeg.
Hodia mu je bio Dagistanli Hadii Abdul-Kadir efendija. Merhum
Hadzi seih Selim Sami efendija, na osnóvu ptipednosti svom pozivu od
svojih predaka, sejhovu i profesora, prenosio je znanje nesem
islamskom zivlju vazovima i uputama. Tako se u nesem mjestu ne
moie zamisliti islamski zivot bez njega u posljednjih 40 godina. On
sam je uzeo muderiski idzazet i jedanput je dao idzezet (mudiaz ve
mudziz).
Uvijek je okupljao m uslimane da ih pouéava. Osim arapskog jezika
poznavao je perzijski i turski jezik i knjiievnost, a i sam je pisao. U
isto vrijeme bio je odliéan poznavalac feraiza (seriiatskog nasljednog
prava). Svaka stopa neseg mjesta bila je s njim zadovoljna. Koliko je
bio svestrana liënost pokazuje i to da je bio savremen mudetiz. Kad
, je bio u Mekki tetnosnji ljudi koji su s njim razgovarali govorili su:
"Doseo je uéenjak iz Kosova ". To potvrduju i stupci iz novina ...
Njegov sluga Sabit izrece tarih (datum) njegove smrti: "Otseli Bogu
muderiz, seil: Sami, ja-Hu!" (1371.-2.11.1951.)
Hadzi Selim Sami efendija je ukopan u gradskom muslimanskom
groblju na izlazu iz VuCitrna gdje su mu podignuti nisani sa tarihom.
Povodom smrti Hadái Selim Sami efendije kraéu sazalnicu na
turskom jeziku je sastavio Hadzi Mujaga Merhemic, sa kronogramom
smrti koji glasi: "Sami efendija ode u kuéu vjeénosti (1371)".
1936. godine Hadzi Selim Sami efendija je dolazio u Sarajevo na
zasjedanje Naibskog odbora za izradu novog Ustava NZ. On i Dervis
efendija Seéerkadié, vrhovni serijatski sudija, bili su clanovt,
serijatski strucnjaci iz Skoplja, dok su kod nas takvi clanovi bili
Muhammed Emin efendija Dizdar, rektor Vise islamske serijatsko-
teoloske skole i Muhammed afendije Tufo, profesor iste skole. U
sjednicama kroz rad Dizdar i Tufo su zapazili da je Hadái Selim
efendija vrlo ucen covjek. Iznenadilo ih je njegovo citiranje
serijatsko-teoloskih tekstova napamet. Tufo je tada priéao (Avdagi
Skaki) da je mladi, on bi Selim Sami efendiju uzeo sebi za sejha.
Za vrijeme boravka u Sarajevu Selim efendija se sastao i sa reis-
ul-ulernom Causevicern i Hadzt Mehmed efendijom Handzrcem. U
znak naroöite paznje Causevic mu je tom priIikom izrekao rubaiju -
dulben, na turskom jeziku, kako se pozdravljaju uéenjaci.
Tih dan a jednog predveéerja na Ilidz.i upoznao sam se sa Hadzi
Selim Sami efendijom i poslije tri godine postao mi je sejh. Njegov
sejh bic je Sejjid Muhammed Emin Sulejmanijjeli iz Tarsusa u
Turskoj, koji je prije Balkanskog rata dolazio na Kosovo i u Skoplje.
Sejjid Muhammed Emin je proglasio za sejha Kaderijskog tarikata -
ogranak Rezaki - Hadzi hfz. Hasana Fevzl-bega Agopasa-zade, rodom
iz Podgorice (Titograd) koji se doselio u Skoplje. Agopasic je kasnije
proglasio Hadzi Selim Sami efendiju za sejha. Diplome na irsad izdate
su im na arapskom jeziku.
Iza Selim Sami efendije ostala su u rukopisu ova djela:

1. Komentar sure jasin,

TUHFA
2. Komentar sure Rahman,
3. Komentar Evradi-serifa,
4. Menakibi Abdul-Kadir Gejlani
(biografija i dozivljaji Abdul-Kadira Gejlanije),
5. Tuhfe (poema 0 kojoj je ovdje rijec)
6. Sanihat - tarikatske crtice,
7. Dva odgovora,
8. Zbirka iIahija,
. 9. Razgovor sa svrakom.

U listovima koji su izlazili u Skoplju na turskom jeziku izmedu

dva Svjetska rata: Hak, Isik i Dogru jol, izaslo je nekoliko njegovih
élanaka. U nekim od tih clanaka podrzavao je stav reis-ul-ulerne
Causevica u pitanju nekih reformi.
Hadzi Selim Sami efendija ostavio je dva sina, Mazhara i Mensura.
Oni su poslije oéeve smrti odselili u Tursku i ztve u Istanbulu.

h. Fejzullah Hadiibajrié

6 7
 U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
s Tv 0 e., ,-e
ij /' S' ÎU':)-e t?-7 0
1. Svemir je cijeli nula i od nula je sastavljen,
nula u kojoj su nule jedna po jedna svukuda razasute.

2. Nula sama po sebi vrijednost ne predstavlja nikakvu,

ali kad ispred nule Jedan dode vrijednost postaje neprocjenjiva.

3. Tako povezani svjetovi svi pred nasim oönna skladno plove,

i kretanjem svojim samo dokazuju moé Istinitoga

4. èestice svijeta samo su sjenke presvijetlog Sunca biéa Tvog,

a valovi snazru samo su blagi drhtaji sa Mora biéa Tvog.

5. Da Allaha nema zar bi nesto moglo da postoji,

zar mogu biti morski valovi a da mora ne bude!?

6. Nikako! Ako mora nema ni valova neée biti,

tako i sva stvorenja 0 postojanju Svemoénog sviedoèe!

7. Sve sto postoji, od Allaha samo postoji,

kao i val morski sto se od morske vode ne razdvaja.

8. Samo sto je svaki val od mora éestica,

a stvorenja nisu dia svog Tvorca.

9. U svome hodu na putu istine, 0 zalosti, mnogi se nisu odrzati

ne shvatajuéi ovo u jamu neznanja su propali.
Svt~C e i () f-..v
10. Naveséu jos jedan primjer kad se 0 ovome raspravlja,
obrati paznju i prihvati ovu dragocjenost.

11. lako je pojava dana djelo Sunca, ne rnoze se reéi,

I, da je dan dia Sunca, niti nesto sto je od njega odvojeno.

12. Prvo je Sunce, a dan za njim slijedl,

ali ne misli da je dan odvojen od Sunca.

13. Dan u stvari nema svojih granica,

to je odraz Sunca koji se od njega ne razdvaja.
9
8

14. Ovo izlaganje pornaze da se bolje razumije,
primjer sa danom koji se ne odvaja od Sunca.
15. Ovakav je i odnos stvorenog prema Stvoritelju,
svijet se ne rnoze odvojiti od Istinitog (Hakk i haik).
16. Ali Sunce i dan su blizanci u pogledu postojanja,
istodobno se pojavljuju i istodobno nestaju.
17. U ëasu kad se pojavi Sunce,
pojavi se i dan.
18. U ëasu kad Sunce zade,
za njim nestaje i dan.
19. Neprestano (La jezal) otkad teëe, ovako teëe odnos Hakka i halka,
a "da je oduvijek" (Lem jezel) odnosi se samo na Stvoritelja.
20. Istiniti je postoja kad od stvorenje nije bilo ni znaka.
On je Jedan i sada isto tako.
,.. O"'-?4" /':,("(.-:;
21. Radi lakseg razumijevanja, a ne nikako radi poredenja,
da predemo sada na nesto drugo.
22. Ti si sastavljen od dvoje, ëuj me i primi pouku -
- od duse koja je visoka i tijela koje je nisko.
23. Sa svojom dusom rnozes biti primjer Istinitom (Hakk),
a svojim tijelom sliëan si stvorenome (haik).
24. Kao sto ima odnos izmedu duse i tijela,
sliëno postoji odnos izmedu Istinitog i stvorenog (Hakk i haik)
25. Kada je stvorena tvoja ousa, nije bilo tvoga tijela,
tijelo je propadljivo, a dusa je trajna.
26. Dusa je zauzela tijelo od glave do pete,
i svo je tijelo podredeno njoj.
27. Ona nema strane ni mjesta,
svi dijelovi u tijelu su njena imovina.
10
28. Puno te imovine skriveno je od drugih,
ali dusi je ona sva poznata i jasna.
29. Dusa ne spava i ne umire,
neunisttva je i vjeëna.
30. Ne dijeli se i ne sastavlja - to je njena odlika,
i na prijestolju tijela je moéan car.
31. Niko ne sumnja u postojanje duse,
ali njen bitak ne poznajemo.
32. Mnoge stvari razumijemo, vidimo i poznajemo,
a dusa je od nas skrivena, zar to nije ëudno!?
33. Da Ii ista na ovome svijetu ima svojstva duse,
koja su u ovome primjeru nabrojana!?
34. Na ovome svijetu nema nista sliëno dusi,
pa sta onda da reknemo za Istinitog!?
35. Eto, duse su sa ovakvim svojstvima,
a tijela imaju druge osobine.
36. Tijelo i dusa - toliko je ëudan i nerazumljiv odnos medu njima,
a prosudi tek kakva je spoznaja Tvorca.
$"'t"I;;O.(?, te ~
37. Stvoritelj je ber primjera i bez sliënosti,
ne moze biti msta ravno i jednako Njemu.
38. Kakav god ti primjer dotakne pamet,
od svega toga Uzvlseni Allah je posve daleko.
39. Svoje Biée samo On poznaje,
a Ijudima je moguéa spoznaja samo Njegovih svojstava.
40. A Njegova svojstva nisu nista drugo nego On,
i ovo je put spoznaji Biéa.
41. Pesto su u dolini ovog prouëavanja uëestvavali mnogi prvaci,
ostale su pameti zapanjene.
11
42. Stoga, na ovom trkalistu nemoj poigravati svoga ata, 56. leljezo kad przi spaljuje svuda oko sebe.sta se 10 dogada.
nije tvoje da se na tome zadrzavas. Da Ii je 10 djelo zeljeza, pilam te.

43. Zapanjenost i opet zapanjenost - to je na ovome putu, 57. Izgleda kao da je 10 djelo njegovo,
pa sta nam je opet èiniti, reéi ces. a u stvarl 10 je djelo vatrel

44. Dodi sa Ijubavlju i nadi uzitak. 0 ti koji trazis Ijepotu, 58. Isto tako oni koji su u tarikatu,
ovo ti je zasad dovoljno kao odgovor. Istinitom priznaju djelovanje i predaju svoja djela.

45. 1 ne misli da se ovo tajno skroviste dragulja nalazi samo preko znanja, 59. Nema drugog tzvrsroca osim Njega,
a kada stiqnes preko izvora bióes sretan. On je Je dan i sva djela su samo Njegovo djelo.

46. Izvor ée tebe dovesti Istinitom, 0 sretni putmee. 60. Na ovu tajnu ukazuje Kur'anski ajet:
preko Iri odabrana poioza]a (mekama). "... ti nisi bacio, kada si bacio ...".

47. Znanje (ilm), izvor (ajn) i Istina (Hakk) - spoznaja na izvoru, 61. Pa i zarko ervenilo nije svojstvo zelieza,
10 troje prouèava], 0 ti ostroumni. to je svojstvo vatre!

48. Sa znanjem naéi izvor- 10 je dvoje, 62. Svojstvo pripada svome temelju,
a zatim bili na lome i ostatl, to je Ireée. nemoj ga pripisivati zeljezu.

49. Ako ne znas kako se 10 postize, zasto öekas - pitaj i saznaj, 63. Sva svojstva u cijelom svemiru samo su posudena,
"Pitajte ehli zikra", rekao je Uzvlseni Allah. kao u primjeru sa zeljezom.

50. Nauéeno trazi i nadi, 64. Ko ovu tajnu jednom shvati, taj ée izgovarati ioèitovati:
a onda se potrudi da postanes i ostanes takav. Nema drugog koji ima svojstva osim Njega(La mevsufe illa Huu!).

51. U zaru Ijubavi topi se i prekaljuj, 65. Pesto smo u izlaganju dosü do Biéa (Zat),
postani èisto zlato. obrati paznju da pravilno razumijes 0 èernu se radii

52. Na zlato ée biti utisnuta carska tugra, 66. Kao sto zeljezo uvatri kada se potpuno usija i uzari,
tvoje ée ime postati postovano i ugledno postane kao sama vat ra ciji se zar od uzarenoq zeljeza ne razlikuje.
I èe:... _\: v ~ tv .:. cl~d-;)
t

53. Biée, svojstvo i djela - take su nazvana tri mekama, 67. 1 kao sto peé od prekaljenog i ohladenog zeljeza,
evo 0 tome jednog slikovilog primjera. èuva i zadrzava u sebi rasplamsalu vatru.

54. Pogledaj sla su biée, svojstvo i djelo na jednom komadu zeljeza. 68. Tako se stapaju i nestaju, sagorijevaju i gUbe se,
leljezo nije nista drugo nego zeljezo i to je njegovo biée. sva goriva sto u peé dodu ostavljajuéi poslije sebe samo toplotu.
. JJ~_<Z. VYl' 1 d U2l:. t> a
55. Kada se u vatru stavi postane uzareno-crveno i 10 je njegovo svojstvo, 69. To Je nestajanje biéa i prelazerus u jedno druqo stanje,
a pri dodiru sa drugim lijelom przi i 10 je njegovo djelovanje. u stanje kada se pojavljuje Dl E M - skup.

12 13
 70. U ovom stanju (dzern) jednaki su vanistina i unutarnjost,
kud god da se pogleda, vidi se samo Istina ( Hakk).
71. Ali to videnje nije gledanje okom,
u srcu se pojavi jedno unutarnje osvjet.ljenje (nur).
72. Za najneposredniju spoznaju kaze se osviedoéeruetsunud),
ali ne misli da se to dogada na naèin uobtèajenoq posmatranja!
73. Otkrije se ëovieku tajna rijeci "VAKTERIB"-I priblizi se!
Svjetlo Istinitog kruzi nebom i Zemljom.
74. Ovo se naziva "KURBI-FERAID - obavezno priblizavanje,
i odatle dalje nastupaju stanja koja su postojana i trajna.
75. Na ovome rnekamu zavrsava se "PRIBLIZAVANJE",
i u njemu se otkriva Mensurova tajna.
76. Potpuno Jedinstvo (Vahdet) - takav je ovaj mekam,
ko je u njemu ne veze se za nikakvo mnostvo (Kesret).
77. Ali ovo je mekam pun nepredvidivih opasnosti,
zato se u njemu prvaci tarikata ne zadrzavaiu dugo.
78. Uz sposobnog i odvaznoq rnursida ovaj se mekam brzo napusta,
a kroz njega se prolazi munjevitom brzinom.
79. Idris-pejgamberove osobine kite Ijude na ovom mekamu,
i oni su sigurno zasluzût obeéani DZennet.
80. Kao sto je sedzda ëetvrtl dia rekata,
tako je i ovo cetvrti stupanj u Suhudu.
81. Glavni stub u namazu je sedzda,
a cilj sedzde je dzezna.
82. Kàze se da je dzezba sedzda srca,
pa pogni pokorno glavu i uèlni tu sedzdu.
83. Ovdje èoviek postale okruzen snagom koja privtaèi Hakku.
Ovdje mu se otkrivaju skrivene osobine duse.
14
~~~~~
84. Ako ti se samo jednom pojavi nesavladiva snaga pnvtaèerua Hakku
(Dzezba),
vidjeées jasno da su i èovjek i dzm potCinjeni samo Allahu.
85. Ovdje se salik (dervis) potpuno utapa i nestaje ga,
svoj konaèni cilj ovdje nalazi.
86. On dospije i spoji se sa "Carstvom koje nikad ne prestaje",
u dzennstirna neopisive Ijepote vjeèni boravak njemu je osiguran.
87. Allah je zabranio zemlji da jede tijela ovih zaljubljenika (asika),
a dozvolio joj je tijela nedozvanih svojih robova.
88. Ovo je razlog sto muzev' ovog stupnja ne trunu kad umru,
mada im se tijela u zemlju spustatu kao i drugima.
89. Oni dobivaju posebnu snagu i "duhovni fosfor" u tijelo,
a ovo su élnloct zbog kojih ne podlijezu zakonima raspadanja i trulenja
tvari.
90. Nabrojali smo èetm stupnja i mertebe,
njihov je naziv "éETIRI KRILA" - dzinani erbe'a.
91. Ovo su krila duse i nemoj misliti da je to u nedckuötvo] daljini,
niti da zato ne postoji odgovarajuée objasnjenje!
92. Predmet naseg izuöavanta je dusa,
nastoj da ovo ispravno razurnijes, 0 ti razboriti!
93. Onaj ko se u ovu nauku istinski upusti,
raëuna se stanovnikom Dzeneta od prvog öasa prouöavarua.
·94. Ko za zlvota ude u prostore visokih mekama,
taj ne pokazuje zudnju obtórnh Ijudi za dzennetirna.
95. Oni su upoznali neiskaziva uzbudenja i dogadaje,
uzbudenja u DZennetu neée ih iznenaditi ni zbuniti.
96. Utapaju se u More Jedinstva,
a nisu u stanju da ikome otkriju sta se sve doqada na tom putu.
97. "BEZMI VUSLET" - drustvo na Mjestu stizanja obuzima njihovu paznju
potpuno,
i oni tada na sve drugo zaboravljaju (Ma sivallah).
I 15
•• __ J
98. Guvaj jezik - nemoj da ih napadas,
i nastoj da ih cijenis i postules.
99. Njihovo ponasanie i poslovi izgledaju neobiéni;
ali i rijeéima svojim i djelima oni sebi privlaée.
100. Svjetlo privuée musicu i ona izgori usljed te blizine,
a srce joj bude obuzeto naroéitim ushiéenjem i zanosom.
101. Salik-rnedzzub (privuéeni dervis) naziv je za robove u ovom stanju,
i nije ih dozvoljeno uzimati za imama dokle god im ono traje.
102. Onaj ko se slijedi treba da ispuni i odlazak i povratak,
sa Mi' radzern se zavrsava uzdizanje i postize zrelost rnuzeva tarikata.
103. Ovo je uslov za irsad (poduéavanje u tarikatu - upuéivanje),
i ne misli da se taj dragulj rnoze svugdje naéi!
104. Svaka roba ima svoje mjesto gdje je izlozena za prodaju,
treba se uputiti i trazitt zeljenu stvar.
105. Ovaj svijet sigurno nije bez ovih dragulja,
otvori dobro oël, ne budi sHjep i nesposoban.
106. Nemoj poricati i govoriti da ih nigdje nema,
nemoj govoriti da nema Sunca kao slijepi mis.
107. Kad ih ne bi buo, u Kuranu ne bi postojala zapovijed
da ih trazimo.
108. Svoj nijet oéisti istinom i iskrenosóu pa potom kreni,
Sunce ces naéiu svojoj blizini éim se osposobts da zapazas.
109. Ako budeä imao lijepo misljenje i sigurno ubjedenje da to postoji,
ne sumnjaj da ti i kamen rnoze pruziti uputu.
110. u" zgradi éabe, onaj éisti mubarek Kamen,
zasto hadzije Ijube i obilaze?!
111. Taj kamen (u éabi) u obredima hadza jedna je snazna spona sa Allahom,
pa.zar jedan éovjek ne rnoze biti jos veéa spona!?
16
---
112. U jednog siromaha vird je blo lziava: "Volim Allaha kao bijeli luk.",
blo je u tome istinit i ustrajan i postigao je uspjeh.
113. Zato i ti trazt i kada nades taj put i tu vezu,
uhvati se za nju évrsto i odluéno.
114. Nama je naredio Svemoguéi (Allah) da se èvrsto uhvatimo za vezu,
zato je duznost svakom robu imati svoga rehbera (vodiéa).
115. Ptica ne rnoze letjeti bez krila,
Veza sa vodleem za dervisa je isto sto su krila za pticu.
116. I ka kva bude ta veza,
takav ée biti uspjeh dervisa
117. Utapanje i nestajanje u sejhu potrebno je saliku (za napredovanje u
tarikatu),
i zato je duznost ostvariti vezu (rabitu).
118. Svaku svoju misao i djelo treba vezati za sejha,
njegov lik i pokrete treba sebi predoéavati u njegovom odsustvu.
119. Pesto sejh stoji na Kapiji pribhzenja Allahu dzelleêanuhu,
neprekidna veza sa njim dovesce do duhovnog preobrazaja i uzdizanja.
120. On je bez sumnje u drustvu evlija,
zato donosi veliku korist dervisirna koji ga slijede.
121. Ima Ijudi koji slijede sejha potpunim oponasaniern (taklid),
razvijajuéi kod sebe osobine koje su kod njega zapazili.
122. Ovakvi Ijudi kada vide i kod drugog neku lijepu osobinu,
nastoje da je usvoje i da je kod sebe razviju.
123. Svako ko upotpuni i usavrsi osobine èovleènosti,
postize da mu glavu okiti Kruna plemenitosti (tadz).
124. Kod koga bude razvijena osobina ponasanja (taklid) dobrih Ijudi,
kroz postepeno usavrsavante postiéi ée siguran uspjeh.
125. Srce éovjeka vezano je po prirodi za ono,
za èirn kod njega postoji zelja i nastojanje da postigne
~
·7
 140. A osim toga, on sada jos tjesnje oblaèl na sebe odjeéu koja mu je
126. Poèto ovo oponasanje (taklid) kod éovjeka postane prirodno ponasanie. oduzeta,
nije potrebno gubiti rijeéi na odbranu njegove opravdanosti. i sveëano zaoqrèe haljine IMENA SVOJSTAVA.

127. Od savrsenog, potpunog i odgojenog éovjeka (Kjamil) dolaze nam korisni 141. To je kao kada se éovlek okupa,
darovi,
presvuèe i odlozi staru, a obuée novu èlstu odjeéu.
ne moze biti drugaéije, 0 ti razboriti!
142. Ovo s~ st~~je naziva KURBI NEVAFIL - neobavezno pnbüzavarue,
128. Mjesec posredstvom Sunca biva osvijetljen, a stanie prue toga - prvo priblizavanje - pripada KURBI FERAIZU.
zar nam to nije dovoljno kao primjer?
143. U toku prvog ~ri?!iZava.nja ëoviekov zastupnik je Istiniti (Allah),
129. Jedan drug Allahovog Poslanika pogleda u ogledalo, a u drugom prlbllzavanJu Allahov dzelle-sanunu zastupnik je èoviek.
i umjesto sebe vidje u njemu najboljeg éovjeka (Muhammeda,
alejhissalatu ve selam). 144. Ovdje poèmie Drugi period pnblizavarua,
130. Za ovo ima jos mnogo dokaza, a zavrsava se u Dzern'ul-Dzern'u.
ali ih mi neéemo dalje navoditi zbog zel]e da nastavimo sa kazivanjem.
145. U ovom stepenu dervis razumije istinitost sertata
131. Iz okvira zapoéetog kazivanja ne smijemo se puno odaljavati, on jasno vid~a je serrat nakit bez kojeg se ne oblaèl odjeéa tarikata.
da se rijeé ne bi previse oduljila. _ ~ 2-a: ~ l lA l - J::y~.<Z"'--.
146. U Dzernut-Dzem'u salik je u stanju da stal no vidi
132. Rekli smo da u irèadu ima odlazak i povratak, kako se sve odrzava i stoji samo kao djelo Istinit~g.
sada éemo nesto vise 0 tome reéi.
147. Ovaj stupanj postize se na kraju dzezbe,
133. Suluk (put dsrvisa) zavrsava se u Jedinstvu Biéa - u dzernu, sve postoji odredenjem Istinitog, oölto i jasno.
pa je za salika dzezba kao blizanac dzerna (4. stupanj).
148. ?vdje se ulazi u stanje DJELOVANJA (efal),
134. Kada se zavrëi period p rib I i z a v a nj a, I oblaèl se odjeéa Allahovog dzelle - sanunu zastupnika (halife).
onda nastupa period u s a v r s a v a nj a.
ft Jve, tv\' \. - dt.C0-" 149. ~vi dogadaji koji su prethodili postanku skupljeni su,
135. Tada se vraca i prikuéuje, silazi se i dolazi u I sve sto postoji teprsa sada u naroöitorn sjaju.
Veliéanstvo skupa - Hadretul--dzem' (5. stepen tarikatskog
napredovanja). 150. éovjek ovog stepena zastupnik je Istinitog,
136. Ogrtaé koji je dervis ostavio prolazeéi kroz treéi stupanj, a ko ga jednom vidi trazt i zeli da ga ponovo sretne.
ovdje se ponovo nalazi i oblaéi.
151. A ako nadeS,ïe.dnog od o~ih ?alifa koji je EKMEL (savrseno savrsen)
137. Ogrtaé 0 kojem je rijeé tada je bic oduzeo Zat (Biée), znaj da rrna I, sejhova kOJIvrse ovu ovu duznost iz poèasti (teberuk
uzeo ga je sebi i obukao ga (utapanje i nestajanje u veliéanstvu BléA). sejtu).
152. ~ozda ée ti AII~~ dzelle-sanuhu dati da nades jednog od njih,
138. Izmedu onog stanja i ovoga sada, I ~ tako doblJes snagu za istinsko ozivljenje
razlika je kao izmedu zemlje i neba. i:~'d.d I ~\(Ct'-'\" ~~<L ~ .
153. Postoji i sedmi stupanj na ovome putu,
139. U Ozernu (4.stupanj) dervis je Istinitog stvarno vidio (suhud). reéi éu ti nekoliko rijeci i 0 njemu.
i saznao je istinu 0 sebi (vidio je sebe uistinskom svjetlu).
19
18

154. Dato mu je ime EHADIJJETUL DZEM',
i to je Hazreti Pejgamberovo naroéito boraviste (mead).
155. Bez dozvole Allahovog Poslanika,
nijedan rob ne moze ukoraéiti u ovaj mekam.
156. Na ovaj stupanj upuéuje nas i Sejh Bistami,
istinom sto se krije u jednoj njegovoj izreci:
157. "Evlije uplove u takav ocean,
na éijim obalama stoje pejgamberi".
158. Vjeruje se da se rijeé "ocean",
odnosi se na Sedmi stupanj.
159. Nasljedstvo od pejgambera je polozaj i ugled evlija,
jer su pejgamberi na veéim polozajima od njih.
160. Ali za svako nasljedstvo potrebno je strpljivo éekati,
ovo je pravilo koje nam je od ranije poznato.
161. Ehadijjetul - Dzern je stupanj kojeg niko nije u stanju opisati,
najodabranija pera i govor ne mogu nam ga priblizlti.
162. Na éetvrti stupanj (Dzern) upuéuju kuranske rijeéi "Summe dena"
pa se prikuéio,
a rijeéi "fe tedelia" - i prirnakao, upuéuju na Hadreful-dzem.
163. "Kabe kavsejn" upuéuje na Sesti stupanj (Dzem'ul-dzem').
a "ev edna" na Sedmi stupanj (Ehadlijetul-dzern').
164. Poéetak i Kraj se dotiéu,
jer je suluk (dervisko odgajanje) u obliku kruznice.
165. Kruznica sastavljena od sedam mekama u stalnom je kretanju,
kao sto i Ijudi obilaze èabu (tavaf) u sedam krugova.
166. Dzurna je dan u kojem se jedna sedmica zavrsava. a druga poéinje,
kao sto se i u Kruznici suluka Poéetak i Kraj spajaju.
167. Ako ovaj poredak prihvatimo i upoznamo njegovu vanjètinu,
[oè nam ostaje otvoreno pitanje unutrasnjeq rasporeda i pouke.
20
kt-AV'd", b/I:) l S<2L ~-
168. Sve knjige koje su ikada od Allaha objavljene,
sadrzane su i Uzvisenom Kur'anu.
169. Sve istine sto ih Kur'an donosi,
sakupljene su u Fatihi.
170. Zato za Kur'an kazerne da je Majka knjiga (Ummul-kitab),
a za Fatihu kazerne da je kao blizanac.
171. Ona je sastavljena od sedam éasnih ajeta,
pa obrati paznju na ovaj odnos prema broju sedam.
172. Posto u brojevima koji se nalaze u njima stoji Jedan (1)
nauci 0 izuéavanju i spaznaji Aliahovog jedinstva (tevhid) to je temelj.
173. A tesavvuf, koji je sustina sustine,
poéiva na lijepomodgoju.
174. Ilmi zahir (znanje vanjske prirode) je kao srebro,
IImi batin (unutarnje znanje) je kao zlato - potrebno je i jedno i drugo.
175. Znaj da je uzroku stvaranja svijeta ime,
Spoznaja Istinitog.
- 176. Mada je Cilj jedno, a Sredstvo drugo,
oni su povezani i .ne odvajaju se jedan od drugog.
177. I na éovjekovoj glavi ima sedam dijelova prekrivenih diakom:
dvije obrve, éetiri trepavice i kosa.
178. "Ruka moéi" upisala je i iscrtala te oblike,
ne misli da to nema svoje dublje znaéenje!
179. U skolu spoznaje ako se upises (Mektebi irfan),
izuéavaj ovu pojavu - trazi broj sedam svuda oko sebe.
180. èak i rijeéi sto tevhid potvrduju (Aliahovo jedinstvo) - Ketimei-ëeneaet.
od sedam dijelova je sastavljena.
181. Nebesa, Zemlja, mora.,
svi oni broj sedam nose.
21
182. Mnogo stosta U njima od sedam je dijelova saèinieno,
o èernu govori knjiga SEBIJJAT (od sedam) kola ée te uvjeriti.
183. avo je blo govor samo 0 broju sedam,
a i kada bismo vise 0 tome rekli, ne bi bilo dovoljno.
184. ad pojava i stvari koje su od sedam sastavljene,
je dan je i Sedam stupnjeva duse, koje treba svakako znati.
185. Ali ovo brojanje do sedam poloi:aja duse nije prosti raöun,
niti predmetna pojava brojeva, nego opisuje stanja i unutarnje odnose.
186. Kao sto jedan öoviek biva unaprijeden,
pa mijenja svoje zvanje i ugled, a likom i tijelom ostaje isti.
187. Tako se na putu preèiséenla duse u tarikatu,
mjeri stanje svoga nefsa, 0 ti ostrourmu
196. Sa ovim zadatkom, koji se zove Spoznaja sebe,
mursid (sejh) ée te poblize upoznati.
197. A ja éu ti objasniti samo mali djelié te spoznaje,
sa dozvolom Zivog, Svemoguéeg - Allaha dzeue-sanuhu.
198. Podueavanje 0 Spoznaji sebe je kao more,
a nas jezik i pero su kao usi igle.
199. Koliko se ustcorn igle moi:e zahvatiti morske vode,
promisli malo 0 tome, 0 ti razboriti.
200. Skola za sticanje ovog znanja je sutnia,
a uóitel] je Ijubav prema Allahu koji je Ziv i i ne umire (Hajjun la jemut).
201. Bez slova, bez qlasova i bez osjeta,

188. Ruke, noge, oei, usi. .. ,

\ srce uèl i spoznaje sta znaöi "JA NE ZNAM".

pa zar ces po tome prosudivati èovjekal? 202. Zato ne gubi vrijeme, trzni se i kreni na put,
upisi se u skolu spoznaje i postani njen marljiv uéenik.
189. Dodi, pristupi -- pogledaj sta sve ima u tome tijelu,
kolika su to prostranstva i kakva slozenostl 203. Pridi i u ruku poljubi uéitelja i okiti se sutnicrn,
korist i njegove savjete da postignes lijep odgoj i obrazovanje (irfan).
190. a vidljivirn
i skrivenim dijelovima, 0 snazi i energiji, oosjetilima,
o svemu sto u nama i oko nas tako öudesno i skladno radi, kazaée ti 204. Prouéi kako je Stvoritelj - Allah dzelle-sanuhu dao tvoj lik,
istinu prvo nauka. kako te je skladno i krasno u svijetu postavio - On je Hakim.
191. A tesavvuf ée ti otkriti skrivene odnose,
i poouëm najdublje tajne duse. 205. Ti si veliki primjer stvaranja sto sija na ovome svijetu,
o spaz-
192. Sigurno su doprle
Vld,", {
do tëbe
s.e.Le:
rijeei Allahovog Poslanika:
ti si velika taéka u abecedi ovoga poretka.

"Ko spozna sebe, spoznao je i svoga Gospodara". 206. Svi svjetovi u tebi imaju svoje odredeno mjesto,
i sve sto je stvoreno poöaséeno je tvojim postojanjem.
193. Da bi spoznao Allaha dzelle-sanuhu, nastoj da spoznas sebe,
na ovome polju ne i:ali svoga truda i predanog istrazlvanla. 207. Ti si knjiga Uzvisenoq Tvorca, znaj ovu istinu mladiéu,
ostata stvorenja sva tumaéi su .knji e toga postojanja.
194. Se be spoznaj, sebe nadi, mladiéu, ~ v ('(:)~"\J L'i i<. I ~ 1;. 'oJ ,

apotom nastoj da takav ostanes. 208. Covjek O~Plja u sebi osobine (sen) moéi i snage,
on je ogledalo Allahovih dzelle-sanunu osobina.
195. A kako ces sebe naéi i spoznati?
avo je osjetljivo pitanje, ali éu ti reéi nekoliko uputa. 209. Gradom svojom éovjek je slika Milosti,
a oblikom svojim on je najljepsi i najveéi od svega stvorenog.

22
23
210. Pomno i detaljno prouéi njegovu prirodu, 224. 0 ovim pitanjima dosta se raspravljolo medu uèeniaclrna,
vidjeées kakvo se savrsenstvo i veliéina stvaranja krije u njemu. a tebi je dovoljno ako zaparntis istino koju ti u ovoj tuhvi prenosim.

211. Kada otkrijes tajne pojedinih njegovih osobina i saznas istinu, 225. Sto god Kuran saorzt doslo je sa Neba,
zastaées zapanjen pred njegovom moéi. i na Mi' radzu Allahovog dzeüe-sanuhu Poslanika, alejhissalatu ve selam.

212. Od éega je éovjek sastavljen dobro prouéi i upoznaj, 226. On je bic dostojan toga neprocjenjivog carstva znanja i mudrosti,
tstrazul i vidi visoke darove koji ga iznad drugih uzdizu . a uöeniacirna iz njegovog naroda ono je ostalo za nasljedstvo.

213. "Pokazaéemo im nase znakove u svemiru, 227. Ko bude medu onim sto imaju udjela u ovom dragocjenom nasljedu,
i u dusama njihovim ...", reèeno je u Kur'anu. sretnik je sa visokim postignuéem i ima udjela u najveéoj blagodati.

214. Buduéi da je tako, treba da otvorimo oèi,
da te znakove, jedan po jedan, pazliivo prouèirno.
215. 0 potrebi izuèavania i zakljucivanja govori éasni Kur'an,
predaj se ovome zadatku, a dokaze koje doblleè prihvati i éuvaj.
216. Zadrz! svoj pogled na öovieku - tom blizancu Kur' ana,
na licu njegovom naéi ées moé Milostivog.
217. Da se uëvrsté na osviedoöeniu ove istine trudi se i dan i noé,
koristi se svim rasoolozfvirn naèinirna da dodes do sredstava
218. Nadi éovjeka koji ée ti biti Mushaf koji govori,
sjedi pred njega na koljena i nauèi abecedu u poretku stvaranja.
219. Pitali su Hazreti Aisu kakav je bic i kako je zivio
Hazreti Resulullah Muhammed, alejhissalatu ve selam.
220. Ta éista zena dala im je odgovor,
da mu je vladanje bilo Kur'an.
221. Pesto Kur'an svojim sacrzaiem okuplja sve,
primjer za svaki posao nalazimo u vladanju Pejgambera Alejhisselam.
222. lako je Kur'an Allahov dzelle-sanuhu uzviseni govor Ijudima,
do nas je dosao preko kazivanja Hazreti Muhammeda Alejhisselam.
223. Urezan je na sigurnom mjestu na Öistu ploèu (Levh),
i trajno je saéuvan od promjena.
228. Kod tebe ée se pojaviti djelovanje Allahovog dzeue-sanuhu imena DZAMI -
koji okuplja,
sa Neba je i ono doslo kao i èasni Kur'an
229. Suho i sirovo -- sve se nalazi u ovom imenu,
sliëno kao sto se sve nalazi u Kur'anu.
230. I ti si jedan naroéiti vid stvaranja, iako ti je poéetak od sperrne,
i sliéan si primjerku Kurana.
za taj cilj. 231. Oblikom si jedna mala éestica - kapljica,
a hodom i djelovanjem si kao more.
232. Nemoé i snaga u tebi su se sastali,
u Svijetu moguéeg ti si stvorenje sa izuzetnim sposobnostima.
233. Po svojoj prirodnoj gradi ti si slabasni i nemoéni rob,
ali svemu sto je usvemiru ti rnozes komandovati.
234. Zar umovi nisu ostali zapanjeni nad ovom istinom,
nad ovom neobjasruenorn zagonetkom sto se krije u tebi!?
235. Po svome bitku (hejula) ti si odreden da rnozes podnijeti (kabil)
nesluéeno velika zaduzenja koja ti je dao Istiniti.
236. Tvoja sposobnost da nosis obaveze (kabilijjet) dar je odabran (hejuia),
tebi od Gospodara svih svjetova Allaha dzelle-sanuhu.
237. Oblik vrste je siri od "Oblika pojedinca",
i bitak (hejula) je blizi svojstvu vrste.

24 25

. . '-
~ ----
238. U "Sliei vrste" uertana je nosivost (kabilijjet) pojedinea (jedinke), 252. Ovo ~ostoj~nje u P?j~vnom svijetu samo je privremeno i posudeno,
i prema ovome planu doslo je do povjeravanja poiedinaènih zadataka. ono je, zna], od Istrnltog samo jedno kratko sjeéanje.

239. "Svako novorodenèe dolazi na svijet kao musliman", rekao je Allahov 253. Sufije kai~ ?a "ajni sabite"- materija koja u svijetu postoji,
dzeüe-sanunu Poslanik (alejhissalatu veselam), i to je temeljno nema m mmsa od pos t 0 j a nj a (vudiud).
oblasnlenie.
240. A zatim neko sa toga puta skreée, 254. Da Ii oni kaiu da postoji samo ono
to u "Sliei vrste" uertana pojava jedinke pokazuje razlikovanje. sto svoje postojanje ne duguje nièemu drugom!?

241. ani koji skrenu sa puta istine postaju "z a I u t a I i", 255. Sve o~o st.~ samo od sebe nije u stanju da se odriava,
a to skretanje je skretanje sa pravea prema I s tin i tom. ne moze bltl nazvano ni postojanjem ni nepostojanjem.

242. U stvari, onaj ko ostane pri sposobnostima (kabilijjetu) svoje vrste, 256. Ova~ve stvari i pOj~ve imaju neku vrstu postojanja, aH ne Hcnog
biée u stanju da provede iivot na pravom putu radeéi dobra djela. one Imaju neku ooiavnost u sVijetu, aH to je shèno sjeni. '

243. Pojavu dobrih djela kod jednog ëovjeka, 25 7. ,:'ost~janje svijeta ~e nesto izmedu postojanja i nepostojanje,
nazivamo 'koraöanie pravim putern' (tevfik, hidajet). I~ jeonu stranu lIea, a drugu i nema" (hadis).
"U ~~VU \ Ü u r' e..fe.--...:;,. r-.
244. Ljudi koji èlne dobra djela to su sretniei i prijatelji, 258. Prvu. odr~deno~t" .muievi hakikata (tes;VVuf~ki ucenjaei) opisali su
a oni koji éine losa djela su nesretniei i neprijatelji. na sllkovltom pnrrueru: '

245. Ali ovdje se pojavljuje niz pitanja koja treba razjasniti, 259. To je kao pisanje v?dom od luka po bije/om papiru,
jer se dogadaju sluèaievl koji izgledaju suprotni izloienom. na kome se tragovi od pisanja uopste ne primjeéuju.

246. Odredenje 0 tome ko je sretnik a ko nesretnik u majcinoj utrobi biva 260. Ako se papir okrene prema vatri
objavljeno, sadrza] pisanja postaée uocljiv. '
tako nam je preneseno u hadisu Allahovog dielle-sanuhu Poslanika.
o c'dSv\.v-- 2..-VJ,'6.-~1<.... Äl\.~~ >J"':' -. 261. ~/ova koja su bila nevidljiva pod zraeima Sunea iznenada se
I tako postane vidljiv i citljiv zapis koji papir na sebi nosi.
.
pojavs,
247. U "Hazretul - ilmu" - éasnom znaruu (Allahovom) kako je,
tako ée biti i ostvarivanje svake pojave (ajni sabit).
262. ~kaie.se bola drugacija od bijele boje papira,
248. "Znanje Istinitog" je Mat i knjiga (Matiea), djelo plsanja odjednorn izroni i pojavi se pred nasim oéima.
i u njoj nisu moguée nikakve promjene.
263. I ovaj svemir bio je kao "necitljiva slova"
249. Ko u njo j bude upisan sretnim, biée sretan, kada se pojavio "postao je jasno citljiv". r

ko u njoj bude upisan nesretnim, biée nesretan.

264. Iz "Neodredenosti" je prvo dosao Adem
250. U "Öasnorn znanju" upisano je tvoje postojanje, i onda postao otae svijeta. '
pa i u pojavnom svijetu to se postojanje mora obistiniti.
265. Poslije, ovaj svijet je rodio Adema
251. avo postojanje u poiavnorn svijetu (iivotu) samo je dia zap i s a nog, i tako postao majka Ademova. '
i ono je samo jedna pojava kojom se zapisano obistinjava.

26 27
266. Mi smo sjemenka - slténa Ademu, 280. Kao svjetlo Sunca koie obasjava nebo,
a voéka koja iz nje ponikne slièna je ovome svijetu. pamet kod èovieka öuva ga i svijetli.

267. Iz sjemena postaje plod - voéka, 281. Sa neba pada kisa i kruie obi ac i po njemu,
a, gledaj, taj plod rada opet sjeme. éovlek plaée i iz oCiju mu kapaju suze.

268. Sjeme je najvainije za razvijanje i rast svake biljke, 282. Na nebu ima puno zvijezda,
a onda, na kraju, pokazuje se zreli plod. na èovleku ima puno ukrasa.

269. Adem i ovaj svijet (svemir) u sliènorn su odnosu, 283. Covjek ima pet osjetila,
treba da 0 ovome puno razrnislias, 0 razboriti! pomoéu njih se ravna i snalazi.

270. Kada ti kaiem rüeö s v ij e t mislim na sve èestice, 284. Kosa je kao noé, a lice kao mjesec,
a od njih se izrodilo mnogo Adema. uz ustap kada se pojavi - Lejlei Bedr.

271. Ruh Ademov (èovjekov) rodio je elemente (ëestice), 285. U ustima èovjeka struji vazduh proizvodeéi zvukove,
a onda su elementi (ëestlce) rodili èovleka (Adema). kao dahovi iz Sura (Svirale - Roga) - Nefhai sur.

272. Covjekovo rodenje je rodenje sa dusorn, 286. avo je vanredna pojava koja se rijecima,
a potom je njegovo rodenje tjelesno. uopste ne moie iskazati:

273. I roden i rodio - ovo je tako, 287. Taj zvuk nastaje od jednog daha,
i temelj i dio, a to se ovako moie ukratko opisati: a rijeci za njega veiu svoje tonove.

274. Ademova dusa je od Ahmedove duse, 288. U Suru Israfilovu ima i smrt i iivot,
a Ahmedova dusa je od Svjetla Allahovog (Nur) kome se klanjamo. iz èovlekova lica izbijaju is ti znaci.

275. avo Svjetlo Allahovo nekada zovemo Pero (Kalem), a nekad Svestrani um 289. Kada je éoviek neraspoloien (Kabd - stisnut) ti tonovi ga smiruju,
(Akli kuil). a kada je raspolozen (Bast - raêirenth grudi) odvede ga u blaienstvo.
avo zbog toga sto je ono Temeljni izvor postanka (Asli kuil).
290. Eto, usta su slièna Suri Israfilu,
276. Prvo öernu je Allah dzeüe-sanuhu dao postojanje je Svjetlo (Nur), pa potrudi se da ih korist is u hajr.
ono je po Biéu jedno, a po svojstvima troje.
291. Ne govori rusta ëto izaziva Allahovu ozeuesanunu srdzbu,
277. Poèetak stvaranja (tevkin - zbivanja) za sve je ovo Svjetlo (Nur), i sto je zabranio Stvoritelj Ijudi.
ono je poèetak i prve i Rosljedn~
,~ 0'-.1 \ cV-... 1C.:Lo r) jedinice
1'\ ~
U Svijetut,.--
~Q:1r Q ~ s-, S'Î a:---
. r:
,v ~ 292. Znaj da je srce kao éaba,
278. Za covjeka je receno da je Vellki prirnierak u Sverniru, ona se Cisti ako se ruino ne govori.
obrati painju, reéi éu ti 0 ovome nekoliko rijeCi:
293. Tvoje tijelo slièno je Zemlji,
279. Glava njegova - jedna kupola sastavljena od kosti, u njemu je bezbroj Istinskih vrijednosti (Hakaik).
slièna je nebu.

28 29
 294. Na povrsini Zemlje uzdizu se brda i rastu surne,
u tijelu ima mnogo zila i kostiju.
295. Na Zemlji ima mnogo bilja irastinja,
a na tijelu puno dlaka i dlaéica i kosa.
296. Na Zemlji ima puno izvora i rijeka,
a u tijelu puno krvnih sudova i znojnih kanala.
297. Na Zemlji ima razliéitih vrela,
i svako se izdvaja posebnim sastavom i ukusom.
298. I kod éovjeka ima takvih mjesta,
gdje se posebno izdvajaju masnoée, mirisi i tekuéine.
299. Suze i krv su slani, voda iz usta je slatka,
a iz usiju gorka.
300. Kao sto se Zemlja potresa zemljotresima razliéitih stepena,
tijelo biva izlozeno zijevanju, kihanju i drhtanju.
301. Na Zemlji postoje éetiri godisnja doba,
a i kod èovjeka postoje éetiri perioda kroz koja prolazi.
302. Doba djetinjstva je kao proljeée,
mladost éovjekova je kao Ijeto.
303. A muzevno doba - to je kao vrijeme jeseni,
apotom dolazi starost - kao zima puna nepredvidih poteskoóa.
304. Godina ima dvanaest mjeseci, a na tijelu èoviekovorn je 12 otvora.
(2 oka, 2 uha, 2 otvora na nosu, 1 otvor usta, 2 na stidnim mjestima,
1 otvor pupka i 2 na grudima).
305. Poznato ti je da godina ima 365 dana,
a da li znas da je toliko zlvèanln grana u éovjeéijem tijelu?
306. Öovjekova narav i promjenjivá raspolozerua slióna su zivotinjama,
svako ima svoje znakove preko kojih ga upoznajemo.
307. Oholost je svojstvo leoparda, nasrtanje je svojstvo lava,
a zavidnost je osobina vuka.
30
--- --
308. Zato je Jakub pejgamber rekao za svoga sina Jusufa,
da se plas! da ga ne pojede vuk.
309. Jusufova braéa su bila zavidna Jusufu,
tako se porotumaéio govor Jakubov.
310. Strast je osobina magarea i krmka,
a sumnjiéavost i podozrenje (vesvesa) je kod muhe.
311. Osveta je kod deve, a neprijateljstvo kod zmije,
dok je mravu draga pohlepa.
312. Gibet (ogovaranje) je osobina gavrana - on jede strvinu,
a zbog svog tvrdiéluka najpoznatiji je mis.
313. Razmisli 0 svim primjerima i zamisli se nad svojom prirodom,
trudi se da odstrants od sebe svojstva koja ne dolikuju éovjeku.
314. Istina je da se ove i druge manjkavosti nalaza u covjekovoj prirodi,
ali je u njoj i veliki broj pohvale vrijednih ,svojstava i mudrosti koje je dao
Istiniti i Slavljeni.
315. lstrazui i osluske] u nastojanju da saznas,
ko je rnedu Ijudima kukavica a ko odabranik i junak.
316. Snage su u éovjeku neéasne vojske strasti i sejtana,
kao sto su voiske smutnje Jedzudza i Medzudia.
317. Njihovo zlo je vrlo veliko, zestoko i opasno,
stani im odluéno na put i presijeci im prolaze.
318. Trudi se dan i noé da ne pridu zidinama tvoga dvorca vjere,
da ga ne osvoje i da ga ne poruse.
319. Oni vrebaju svakog èasa sa namjerom,
da te napadnu i da razore taj dulistan.
320. Niti vrijeme jednog udisaja ili izdisaja oni te ne ostavljaju na miru,
pa budi oprezan i ne dozvoli da te nadu nespremnog.
321. Probudi se, suvise si dugo spavao u traqiènorn pijanstvu,
otrijezni se - iz sna skoéi i odupiri se ovom kobnom neprijateljstvu.
31
322. Prihvati te sejtanske snage i varke i naoruzane èete strasti,
i stegni ih snazno u neraskidiv zagrljaj smrti i poraza.
323. Ako u ovoj presudnoj borbi sa strastima i seitanorn èovjek pobjedi
to ée mu biti jasno potvrdeno na snu (ru']a).
324. Ako se usnije da jase na magareu, na primjer,
ili ako vidi nekog drugog da jase na magareu,
325. To znaèi da je on uspio da savlada svoje strasti,
i da su one kod njega izgubile svoju ubojitu snagu.
326. Iz kandzi varki takav je sretnik nasao spas,
unisao je u predjele N a j bol j e 9 C u var a .
327. Ali na put koji vodi ovom uspjehu i spasenju tesko je iéi sarn,
pa je stoga reèeno: "Prvo drug, pa onda put".
328. Na haoz poéi bez vodièa i na duga putovanja bez druga nije lahko,
a i bolesniku svakom potreban je Ijekar.
329. Ti si napadnut i tesko si zatazen klieama teske bolesti,
trazt doktora i pitaj ga za puteve ozdravljenja, ako si pametan.
& 'J C!.~~....p L--; ~
330. Posto je èOVj~ kao slika Allahove dz.s. milosti i moéi,
potrebno je da sa vise paznie i izbliza pogledamo njegovo liee.
331. Ruka moéi napisala je na njemu slova,
koja sadrze i predoèavaju puno tajnL
332. Dvadeset i osam slova ispisano je na èovjekovom licu,
"To su znaci iz Knjige" - Tilke ajatul-Kitab.
333. Izmedu obrva je uertana uspravna erta - elif,
a elif je prvo slovo u abeeedi arapskog pisma.
334. Posto je ova jedinstvena erta prva napisana (elif),
iz nje razumijemo simboliku jedinstva Jedinog Gospodara Arsa.
335. U znaèenju ovoga elifa i èovjek ima svoje odredeno mjesto,
a na to ukazuje tajna rijeèi "Mjesee se rnoze raspoloviti".
32
336. Kosa, trepaviee i obrve odgovaraju drugim harfovima na lieu,
kojih je pored elifa jos sedam.
337. Jos sedam harfova krasi liee èovjekovo,
a njima odgovaraju oöi, usl, nos ne supljine i usta.
338. Dva puta po sedam, ukupno èetrnaest jas nih znakova ispisanih,
sto na lieu èovjekovom sijaju kao mjesee u dubokoj noéi.
339. Ali pored ovih ima jos èetrnaest harfova na lieu èovjeka,
njihovo postojanje zaèuduje i odusevüava.
340. Oni su pokriveni sjenkom znaèenja i nisu lako uoèljivi,
kao sto su neke rijeèi pokrivene drugim rijeèima pa se samo
podrazumijevaju.
341. Oni se odnose na Cetrnaest nevinih od èasnog roda Muhammedova
i svaki je pupoljak iz ruziènjaka dobrote (Bagi Lejafet).
'} ~Q:.J:~
d -- .3~ r'Vlj ~V ~
342. Zadatak ovoga kazivanja je sedam stupnjeva muridovog napredovanja,
pa vratimo se njemu i èujmo 0 stanjima Ijudske duse.
343. Obrati paznju jer éu izlagati opsirno,
a zelja nam je da govorimo jezikom za te be razumljivim.
344. Usamom poèetku rekli smo nesto 0 tesavvufskom putovanju (suluku),
iz te prostrane doline napisali smo nekoliko nuznih obaviestenla.
345. Ono sto je ranije reèeno samo je uvod u tesavvufsko-tarikatsko
kazivanje,
a sada éemo obratiti pazniu na neophodne detalje suluka.
346. Navesóerno i nekoliko usporedbi radi slikovitog izlaganja,
sa eiljem pojednostavljenja i pristupaènog kazivanja.
347. Nazivi koji su ovdje upotrijebljeni nisu kod svih uèenjaka isti,
ali se oni odnose na iste pojave i stanja, a to je najvazmje.
348. Muzevi Istine (Bidzatl Hakikat) upotrijebili su razlièite izraze,
u nastojanju da opisu i priblize saliku stepene i mertebe.
349. Oni su se sluzili razlièitim opisima, izrazima i rijeèima,
da bi Ijudima pojasnili slozone pojave i omoguéili spoznaju stanja.
33
350. lako usamom izrazavanju ima izvjesnih razlika, 364. Preèiséenje duse koje DZilvetije postizu preko dvanaest mekama,
postize se, takoder, preko ovih sedam.
cilj i namjera njihovog obraéanja Ijudima je predoèenje jedne istine.

351. A kada se èovjeku u jednom pitanju otklone nejasnoée i otkrije istina:. 365. Put preéisóenja i nestajanje tebe u odnosu na postojanje Uzi se nog
onda postaju nevazne rijeèi i razlike u izrazima koji su tome predhodiü. Allahovog dzeüe-sanuhu Biéa,
sadrzi u najnuznijem obimu i obliku sve pomenute stepene (mekame).
352. Mekami, odnosno stupnjevi tarikatskog napredovanja, su kao stanice,
koje su srniestene na stroktrn putevima po kojima putujemo. 366. Istiniti (Hakk) je stvorio tebe u savrsenorn obliku,
dao je za put tvoga uzdignuéa èitav niz prelaznih stanja i poiava (atvar).
353. Kod pisanja Gasnog Kur'ana ima mnogo znakova za zastajanje,
pojedini od njih su izuzetno znaèajni za ispravno uèenje. 367. Ovim stanjima i pojavama data su mnoga imena,
i kazano je 0 njima dosta jasnih odredenja, propisa i pravila.
354. Neki Ijudi obraéaju naroèitu paznju samo na najpoznatije znak~ve,
368. Svaka od ovih faza (tavr) ima svoje ime,
a ovakav pristup poznat je pod imenom tdzrnaien (ukratko, sazeto).
svojstvo, djelo, vojsku, mjesto i stanje.
355. Drugi Ijudi obraéaju paznju na sve znakove bez izuzetka,
a ova dva razlièita pristupa prisutna su i kod batinskih uèenja. 369. Pored toga svaka faza ima i svoj kljuè i posluzitelje (poslugu),
a odlikuje se i posebnom oznakom i bojom .
356. Duzina puta neée biti skraéena ako se nabroji manje stanica
.-,... LA ~ d. s ~~ è- ~~
.--.
niti ée biti produzena ako ih znamo vise. 370. Mekami (stepeni) poèinju sa prvom fazom,
koja je nazvana Nefsi emmare - dus a sklona zlu.
357. Ako 0 ovom primjeru razmisfis i ako ga pravilno razurnues,
onda ces lakse razumjeti sta je put hakikata u cjelini. 371. Neki su ovaj prvi stepen nazvali Tevhidi ef'al (Jedinstvo djelovanja),
a neki opet Sejr ilallah - Putovanje prema Allahu dzeüesanunu.
358. Kao i na obiènom putovanju sa odredenim brojem stanica na putu,
i u tesavvufskom putovanju sve stanice prije cilja valja proéi. 372. Svojstva duse ovoga mekama su kao svojstva zivotinja èije meso ne
jedemo,
359. Neko putuje brze, a neko sporije, kao sto su krmak, vuk i lisica.
ali na tom putu svi prolaze odredene stanice prema ciliu
373. U nevaüalstmarna je ogrezla kao neèista krv,
360. Kod DZilvetijskog tarikata ovih stanica ima dvanaest (mekami), stalno srlja u provalije najveéih niskosti.
a kod svih ostalih po sedam.
374. Priroda takvog èovjeka je uprljana oonëavejucnn postupcima,
361. DZilvetije drze da ima sedam mekama nestajanja (fena) dusa mu je neèista i puna niskosti, prfjavstine i zla.
a pet mekama (stupnjeva) povraéanje u svijest ° postojanju (beka).
375. Da zivi hiljadu godina ovako niska priroda neée se promijeniti,
362. U osnovi svi se stepeni dijele na dva popratna stanja, niti ée ikoga u kakvom dobrom poslu slijediti.
jer se sjedinjuju suprotnosti pri sastajanjem nestajanja i postojanja
(dzem'). 376. Na njega rnoze uticati samo uskraéenje hrane i gladovanje,
363. Zato su uèenjaci usvojili naziv Seb'a-enfus, nista ga drugo ne zbunjuje i ni pred èim drugim ne poginje glavu.
koji se odnosi na sedam disanja duse u predjelu odgovarajuéih mekama.
377. Ovakvoga trajno podrzava lblis, nuska ga na niskosti,
razvija u njemu odbojnost prema Allahovoj dzelle-sanuhu milosti.

34 35

- -- -- .. -- -- -- -----_.
tot ~.illHM~~
378. Njega podrzava onaj koji je podrzavao faraona u njegovom odrnetnistvu,
onaj koji je bic uz Nemruda u njegovim varkama.
379. Onaj ga podrzava koji je otrovao ëak i mnoge odane pobozruake (abide),
i unio sumnjiëavost u srca mnogih koji su bili krenuli pravim putem.
380. Djela su ovog mekama neprestano bavljenje neistinom,
urnisqenost, tvrdiëluk, zavist, srdzba i neznanje.
381. Neobuzdana strast (nefs) je izvor ovih niskih postupaka,
sve sto ne valja dolazi od ovakve duse.
382. Njena je vojska los a narav, uvredljivi postupci i srdzba,
a mjesto njenog stamsta je u prsima takvog bijednika.
383. Stanje ovog mekama je stalno naginjanje i zelia za onim sto je prvljavo,
bjezanje od ugodnog mirisa ruze i srljanje u trnje.
384. Kljuë za izlazak iz ovog ponizenoq potozaja je samo Kelimei - Tevhid,
a treba ga mnogo i mnogo uëiti.
385. Ta izreka koja potvrduje najveéu istinu svih svjetova,
otvara tesku kapiju ovog mekama tvrdave i pere zidove njenih prljavih
soba.
386. Moéna taneta koja izbacuje blagoslovena Izreka Jedinstva Biéa,
nadmoéno i sigurno pogadaju tvrdavu razuzdanih strasti ovog mekama.
387. Sa pokretom od des ne strane poricanja svega drugoga osim Boga,
sa pokretom prema srcu izjava da je samo Allah dzelle-sanuhu Bog.
388. Nema drugog stvoritelja - samo je On Stvoritelj Jedan Jedini,
sve sto postoji Njemu duguje svoje nastajanje i zivot.
389. Misao 0 ovome neka te stalno prati kao slika srniestena u glavi,
neka te prati ta istina da samo Allaha dzelle-sanuhu obozavamo.
390. Zatim, tvoj posao svedi na zikr - spominjanje Allahovog imena,
ovom poslu predaj svoje srce.
391. Svoja djela ti utopi u Allahovom djelu,
a i svoj zikr isto tako.
36
392. Ovaj mekam i njegov zikr ima i svoje odane sluge,
a njihovo ime je EFRAD - jedinke, pojedinci.
393. Svjetlost koja se u ovome mekamu pojavljuje je plave boje,
a kada se ugleda obuzme te osjeéaj blazenstva.
394. Kod osobe na ovom mekamu,
javlja se nezaiezfjiva teznia prema zabranjenom.
395. U najveéem broju sluëajeva osobe koje pripadaju ovom stupnju
sanjaju snove iz kruga kojem i pripadaju. -
396. EFRAD su vrlo ugledna skupina Allahovih dzene-sanunu robova,
i oni su na putu spoznaje svoga Gospodara potpuno povuëeni u osamu.
397. Oni su sliëni ëasnim melekima,
svi osleéaju snazno prozirnanje Ijubavi prema Allahu dzeûe-sanuhu.
398. Kutubi ne rukovode ovom skupinom evlija,
njihovi poslovi su posebni i nis u u nadleznosti kutuba.
399. Ko se napije Abuhajat piéa (Vode zivota),
pripadaée drustvu evlija koji poznaju hazreti Hidra.
400. Car na kojeg se odnosi izreka LEVLAKE (Muhammed, alejhissalatu
vesselam),
prije objave pripadao je ovoj grupi.
401. Ovoj grupi pripadao je i Ibni Kaid,
jedan dervis hazreti pira Abdulkadira Gejlanije
402. On sam nije znao da pripada ovoj skupini,
dok mu to nije rekao hazreti - pir Abdulkadir Gejlani.
403. Sejhi Ekber vrsni znalac kojem je mnogo stosta bilo otkriveno,
prenosi nam ovo u svome Futuhatu.
404. Kada se ëovjek uzdigne na ovom mekamu i poëne vidati skrivene dobre,
onda je to znak da je dosao do njegovog vrha.
405. Kada sa nekog mjesta ugleda neobiëne prizore,
ili kada u vise navrata bude suoëen sa zaëudujuéim slikama.
37
406. lIi ako vidi sebe kako izgovara Bozije dzeüe-sanuhu ime ALLAH,
okrenut prema nekom dzernatu ili sa njima pomüesan.
407. Sva ova videnja i snivanja ukazuiu na to,
da je dotlöm presao u drugi mekam.
408. uëeruem LA ILAHE ILLALLAH eisti se dusa Nefsi emmare,
ostranjuju se prepreke za dalje napredovanje i sklonost prema onom sto
nas zavodi.
409. Uvjeti su jos za uspjesno savladavanje ovog polozaja,
da se strogo pazi na èistoóu vidljivu i nevidljivu.
410. Postupak i ponaàanle treba uskladiti sa vjerovanjem Ehli Sunneta,
na ovo treba naroöito obratiti pazniu.
411. Ugledati se treba i povoditi za Mezhebom Ehli Haka,
svoje vjerovanje uskladiti sa njihovim.
412. Cuvati se zabranjenog i pokudenoq,
strogo paziti da se sa toga puta ne zaluta.
413. Pouzdavati se i oslanjati na Allahovu dzelle-sanuhu milost,
raditi dobra djela, ali se na njih ne oslanjati.
414. Strogo paziti da ne bi dosao u polozal da poreknes postojanje evlija
iako te njihovo stanje rnoze potpuno da zbuni.
415. Sa mursidom treba imati ëvrstu vezu,
i svoju zakletvu smatrati konaënom.
416. Svog rnurslda treba smatrati najboljim uèitellem,
i povezanost sa njim Ijubomorno ëuvatt.
417. Eventualne njegove nedostatke ne treba drzatt za ozbiljnu prepreku,
nego se na njih ne osvrtati i sejha smatrati neuporedivo najboljim.
418. Llubav prema mursldu je neophodna,
vise ga treba voljeti od sebe i od svoje porodice.
419. Ako neko prema tvome rnursidu pokaze rnrznju,
nemoj mu pokazivati Ijubavi niti pazrue.
38
420. Sejhove prijatelje smatrati svojim prijateljima,
a njegove neprijatelje svojim neprijateljima i nastoj da se za njega
.' zrtvuies.
421. Voditi raöuna da se ne povrijedi sejhovo srce,
stalno nastoj da mu budeè u hizmetu.
422. Ako te mursid nekada ukori, uzmi to kao njegovu blagost,
i u svakom njegovom pokretu nastoj da uoöis pouku.
423. Sejha sluzi i budi mu postusan i srcem i dusorn,
a svoju poslusnost prema njemu smatraj naièasnuorn duznoséu.
424. Prema stepenu sluzenja i poslusnosti sejhu postize se duhovna snaga,
zato je tvoj odnos sa njim samo sreéa i napredak.
425. Sve sto einis pod uticajem svojih nagona,
djelo je samo tvoje i za njega ces sam biti odgovoran.
426. Isto tako, dobra djela koja cinis znaj da su ti milost od Allaha,
a kod njega dobra djela ne propadaju i ,nijedan trud nije uzaludan.
427. Sejh Bistami - taj duhovni car,
dugo je sluzio kao vodonos.
428. Na pragu DZaferi Sadika ponizan je bic i vjerno sluzio,
pa je dobio ono sto je dobio.
429. Asik Junus koji je bic jedan od velikih careva svüeta,
eetroeset i sedam gOdina sluzio je svoga seiha.
430. Emre Sultan oborio je svoju glavu pred sejhorn kao poslusno pseto,
za potrebe kuhinje cijepao je drva.
431. Meleki su ostali zapanjeni kad su ga gledali,
pa zar ti ovi dokazi nisu dovoljni da primis pouku!?
432. Na poèetku tarikatskog puta sluzenje je temelj,
a stanja koja kasnije dolaze puno su ovisna od toga.
433. Iz dana u dan tvoje napredovanje ée bivati Vidljivije,
samo se rnoras zastititi od napada lijenosti.
39
434. Danas su ovi hizmeti i sluzerua vrlo rijetki, 448. Mnogi su na ovome putu dali zivot,
ko se od nas ovako ponizno ponasa. a ti jedva da zrtvuies jednu koru hijeba.
ro:, (2-VlJ (. I lA....• CL+'~:l iA. d. d 'vI" <:::. C\ ~ :: ~ ~
435. Tesko nam pad a rad za Allahovo dzelle-sanuhu zadovoljstvo, 449. Dodi i uèi Kur'ansku istinu,
a sto nam nefs zeli to radimo i gdje on zeli tamo hrlimo. da se ne rnoze postiéi dobroèinstvo bez troserna.

436. Znaj da od slabog vjerovanja (imana) ovo dolazi, 450. Ovo je skupocjeno mjerilo dragulja vjere,
a seitan nas bodri na ono sto on voli. to je taèna vaga mjerenja dervisluka.

437. Neka nas Allah moéni i uzviseni uöini dobrim, 451. Buduéi da je doslo naredenje da èoviek sebe preispituje,
i neka nam daruje darezlpvost i plemenitost. vjerovanje (iman) i rad (amel) stalno treba provjeravati.

438. Iz Kur'ana ëas nog sto nam nareduje Moéni, 452. Svoje eiste zlato, kada irnas i vrijednost mu poznajes,
koliko ti znas od toga prijatelju? dobro pazi u sto ces potrositi.

439. Rijec koju si. dao - svoju tarikatsku obavezu, 453. Mjenjaci novca ne primaju falsifikovane novèanice,
treba da ispuniavas i tzvrsavas. pa zar mislis da se na Sudnjem danu rnoze podmetati.

440. Jedan najamnik dok ne izvrsi svoju obavezu, 454. Ovdje je govor 0 darezjjivosti,
nema prava da primi nagradu za rad. pa mi je zelja da pohvalim ovu Ijudsku osobinu.

441. A plemeniti Stvoritelj - vidi kolika je Njegova plemenitost, 455. Jer dok se ne pojavi ovo lijepo svojstvo,
daje nam neizmjerna dobra i daruje nas bez kraja. nema pristupa u treéi stepen tarikatskog napredovanja.

442. Prvo, stvorio nas i dao da u svijetu zivirno, 456. Zelja mi je da podstaknem salika na darezljivost,
a onda nas je obasuo raznim blagodatima. i da èestitamo onome ko je darezütv.

443. A onda nam je dao da od svojih imetaka troslrno na druge, 457. Nastojanje da óinimo dobro, to je nas dug,
a zato ée nas na drugom svijetu obilno nagraditi. to nam je u èasnorn Kur'anu naredeno.

444. Zbog svoga ogromnog imetka, velike darezüivosti i spremnosti na zrtvu,
Allahov poslanik Ibrahim (alejhisselam) sluzi nam kao primjer na kojeg se
treba ugledati.
445. Bio je spreman ne samo da sav svoj imetak podijeli u ime Allaha,
nego da i sina zakolje kao kurban.
446. Pored toga dospio je u vatru, ali nije zalio dati zlvot,
zato je i prozvan Ebut - tevhid.
447. Eto, takvo je Allahovo ozeue-sanuhu jedinstvo postojanja Tevhid,
nemoj misliti da su to samo prazne rijeci koje izgovaramo.
458. I Pejgamberu je reëeno da savjetuje i poziva na dobro,
jer u tom savjetu ima korist i za vjernike.
459. Darezljivost je slièna blagodatima koje donosi kisa,
koja natapa basée i kamenjare.
460. U baséarna ima puno cvijeéa i plodova,
a kamenjari su besplodni, zarasli u trnju.
461. Blagodati kise su velike
pa kada pad ne i u kamenjar ima neke koristi.

40 41
 462. Od proljetne kise u skofjkama se razvije biser, 476. On je snazan di v, a snaga mu je kao planina.
a zmije u kamenjaru postaju otrov. nemoj da te prevari pa da se sazaüs na njegove tazne suze.

463. "Govori istinu, u tome je mudrost", 477. Trazl pomoé ad Allaha dzene-sanunu i uzdaj se samo u njega,
rekao je Stvoritelj svome miljeniku Muhammedu (alejhissalatu vesselam). kreni odluèno i upusti se u borbu sa njim.

464. Ko zeli biti vjernik, naéi ée uputu, 478. Allah dzeüe-sanuhu ti je obeéao svoju pomoé u borbi sa njim,
a ko zei i biti nevjernik, naéi ée put do svoje nesreée. i pojaëao te je sa jednim svojim robom vodiöern.

465. Tako djeluje i rijec na nas, 479. Ako budes slijedio upute hazreti - pira Gavsi Gejlanije,
kakav nosis dert u sebi, tako ces i primiti. nemoj se bojati svoga nefsa - Receno je: "ne boj se!".

466. Zelimo da saliku donesemo savjetima korist, 480. Pod zastltom smo svih hazreti - pirova,
i da mu pomognemo da na ovome putu napreduje. a oni su pouzdani lavovi - èuvarl na kapijama neiskvarenog vjerovanja.

467. Ali treba znati da postoje i neuspjesi, 481. Mi smo postigli visok stepen i ugled oslanjajuéi se na njih,
kao sto tvrdom kamen u savjet nikakav ne koristi. a bili smo kao biseri u skoljci.

468. A moje rijeci nisu upuéene nikome drugom osim meni, 482. Trudimo se da oëuvamo tarikatske veze i amanete,
rnozda ée u tome biti lijek mome dertu. da se ne presjeèe lanac za koji se drzirno i da ne otpadnemo.

469. Nije ni èudo, jer sam u okeanu ostao bez vode, 483. Kao sto na putevima ima drumskih razbojnika,
srce mi je zedno, jos se nije napojilo. tako i u tarikatu ima zavidnika i inaèija.

470. Ovaj moj éudnovati bol kome da kazern, 484. Danas na svijetu postoji jedna vrsta dinskih nakaza i prikaza,
ali govorim ga, eto, makar samom sebi. koji odvlaèe Ijude od tarikata.

471. Paun se Ijudima mnogo svida i dive mu se, 485. Oni se prikazuju kao dobronamjerni i dijele savjete,
a on se zali na svoje nedostatke. a u stvari oni bacaju smutnju i svaki dobar posao kvare.

472. A sada da se potrudimo i kazerne nesto i 0 svome nefsu, 486. Onisu varalice koji svojom varkom zavode neuk svijet,
onoliko koliko je neophodno i koliko nam je dostupno. ali oni ne znaju da tom varkom i sebe upropastavaju.

473. Tvoj nefs je tebi najveéi neprijatelj, 487. 0 sebi imaju visoko misljenje, a srca su im zarazena
on je izmedu tvoje dvije strane. njihova zelja je da se izigravaju sa Ijudima od istine.

474. Ako trazis neprijatelja protiv koga ces se boriti, 488. Ali prièekaj do odredenog roka, oni ée biti ismijani,
on ti je dosta jer te prati sve do same smrti. zbog onoga sto su smutnju sijali na zemlji.

475. Udaraj ga u glavu spasonosnim mecima zikra, 489. Za prave vjernike oni kazu da su zaostali,
i skraéuj mu krila isposnièkim zivotorn. ove rijeci njih opisuju, ali oni to ne znaju.

42 43

~~------ -----------_.-
490. Budi oprezan i èuvai ih se, oni pripadaju podzemlju kao krtice,
svako mnesanie sa njima donosi samo stetu.
491. Kretali smo se u krugu razgovora 0 prvom mekamu,
i ovdje ée 0 tome biti kraj.
492. Reéi éemo sada nekoliko rijeci 0 drugom mekamu,
onoliko koliko je nuzno da salik 0 njemu zna.
493. Onaj ko je u Nefsi emmari i ko je njoj potëlnien,
svi su mu poslovi podredeni interesima ovoga svijeta (dunjaluka).
494. A dunjaluk je kao bezvrijedna leslna koju treba napustiti,
misao 0 Ahiretu treba oiivjeti i stal no jaèati.
495. Ali za taj preokret treba odvainosti, volje i nastojanja,
a posebno je vaina poslusnest selhu i slijedenje uputa.
496. Pojavljuje se ielja da se dop re do Kapija Ahireta,
ali da se kroz njih bezbjedno prode potrebno je uloiiti trud.
497. Ovo stanjem, kada öoviekova dusa sama se be prekorava,
zove se Nefsi levvame i to je drugi po redu mekam.
498. Drugi naziv za ovaj mekam je "Tevhidi sifat"- Jedinstvo svojstava,
a zovu ga [os i "Sejr billah".
499. U ovome mekamu postoji naklonost prema dunjaluku,
ali isto tako postoji i ielja za Ahiretom.
500. U njemu èovjek tumara i napipava put izmedu dvije svoje kible,
nekada se prepusti dunjaluku, a nekada okrene svoje lice Ahiretu.
501. Nekada su mu poslovi dobri, a nekada losl,
njegov iivot lici na iivot dvolièniaka.
502. Svojstva su mu kao svojstva iivotinja cije se meso jede,
jok, nije postigao osobine èovieka.
503. Ljudi ovog mekama mogu se uporediti sa guskama i patkama,
ëas su u blatu, a ëas u ètsto] vodi.
44
504. Njihova djela su strasti, urnishenost, podvale i prenosenie rijeci,
njihovi poslovi èesto su uzrok Ijudskih briga i muke.
505. Jos ielja za naredivanjem, skrivena dvollènost, i Ijubav prema poloiaju i
èasti,
stalni su pratilac onih koji su u ovom mekamu.
506. Pored ovih, postoji i éitav niz drugih lcàih svojstava koje nosi,
zato i kazerne da su ta svoistva vojska tog mekama.
507. Ali pored losih osobina koje smo nabrojali on se odlikuje i nèkim dobrim,
sto je ispravno i istinito, a sto neispravno i laino oni vide.
508. Mjesto Nefsi levvame je u srcu,
a stanje onih iz ovog mekama je da vole lijepe razgovore.
509. Kljuc ovog stepena je Boiije ime Allah,
koje okuplja sva Bozija imena i svojstva.
510. Sva Boiija imena se dijele na dvije glavne grupe,
na opéa ili sveukupna (Kullije) i pojedinaèna (Diuz'ijje).
511. Pojedinaèna imena nisu oqranièena brojem,
niko ne rnoze reéi koliko ih ima.
512. "Hiljadu i jedno ime" samo je slikovita predstava pojedmaènlh imena,
to je opéenito skraóeni broj opslrnostt nesluéenih razmjera.
513. A zatim, postoji grupa od 99 imena koja se zovu "UMMEHAT"- rnatiónjak,
sva druga imena u njima su sadriana.
515. Ovih 99 imena skraéuje se i sabira,
u grupu od dvanaest ili od sedam.
516. Ove grupe sa najmanjim brojem imena nazivaju se Eimmetul-esmai
(Imami imena),
i sva se ostala imena nalaze u njima.
517. Medu ovim imenima postoji jedno ime - imam,
to ime se zove Ismi Azam - Najveée ime.
518. Buduéi da svako od imena ima svoje znaèerue,
sva imena imaju svoj sadriaj i svojevrsne osobitosti.
4S
519. Svako od njih upuéuje na svoj sadrza], 533. Mudrost Stvoritelja odrazava se u tome da je ovo ime skriveno i tajno,
neko ime ima sire znaèenie a neko uze. i dostupno je samo evlijama.

520. Sejh Ebu Hak je sva Bozija imena sveo na 25, 534. Ismi Azam je kao velika taèka,
i napisao je knjigu 0 njima. skrivena u odjeéi harfova.

521. Zatim su dosli i drugi veliki Ijudi tesavvufa, 535. Da tu taèku pronadu muèili su se veliki uèeniaci,
koji su Bozija imena svrstavali u najuze grupe od po 12 i 7. trudili su se i lstrazivali ali nisu postigli uspjeha.

522. To znaèi da su muzevi hakikata uspjeli da u ovim malim skupinama imena, 536. Jer ova spoznaja ne postize se logickim zaklluélvaniem,
uoëe sadrzaje i pojmove koje nose ostala imena. niti uèeniem iz knjiga i ulaganjem velikog truda.

523. U svakom od ovih imena ima po stotinu ili po hiljadu uzih znaöerua, 537. Za taj uspjeh neophodno je nestajanje tvoga postojanja,
koje su istrazili i pronasü vrijedni Drugovi srea. i da oèima srea pogledas u liee istine.

524. Na ovome putu oni su ulagali veliki trud, 538. U skladu sa naredbom "Pokrijte ono sto je Allah pokrio!",
dozivjeli su otkrovenja, otkriéa i postigli spoznaje viseg reda. ovo saznanje se nikome ne govori.

525. U "Velikom tefsiru" govori se i 0 ovome pitanju, 539. lako evlije znaju Tajnu Ismi Azama vrlo dobro,
pa éemo iz njega donijeti jedan izvod. ne misli da ée je kazati ovako nedostojnom robu kao sto sam ja.

526. Svemoguéi Allah imao je cetiri hiljade imena, 540. Ko se nije izgradio u povjer/jivog cuvere tajne i istine,
od kojih hiljadu i jedno ime niko nije znao. neée mu biti ova tajna povjerena ni dostupna.

527. Samo Njegovo Uzviseno Biée znalo je ta imena, 541. Poznato ti je da je obiöa] sakrivati liee nevjeste,
niko drugi nije imao puta da dode do te spoznaje. i paziti da ne sjedi u drustvu sa tudmcirna.

528. Meleki svani "Kerrubijan" znali su drugu hiljadu imena, 542. Ako ipak ude u neöüu kuéu,
a treéu hiljadu znali su Allahovi dzelle-èanunu poslaniei. nastojimo da je drzirno dobro ëuvanu i pokrivenu.

529. Preostala hiljada imena dostupna je pravovjernima (muminima), 543. Pa kada stranae i tudin pridu da je vide,
jer su sva upisana u objavljenim Knjigama (kitabima). ona ime se pokaze pokrivena i na izvjesnom odstojanju.

530. U tri velika Kitaba (Tevrat, Zebur, Indzil) bilo je po tri stotine, 544. Sejh Muhammed Tirmizi, poznati velikan medu uëeruacirna,
a u ëasnom Kur'anu ima stotinu Allahovih ozene-ëanunu imena. u svome futuhatu na ova pitanja dao je odgovore.

531. Gd ove stotine imena u ëasnorn Kur'anu, 545. A onda je Sejhi Ekber, poznati velikan medu uèeniaclma,
99 ih je jasno (zahir) naznaèeno, a ostalo je skriveno samo jedno. u svom futuhatu na ova pitanja dao odgovore.

532. Naéi ovo stoto skriveno ime mogu samo obdareni pojedinei, 546. Od ukupno stotinu i pedeset pitanja,
u njemu je skriven rudnik velike mudrosti. 132 su bila nejasna i posebno izdvojena.

46 47
547. Sejh Ekber u svome futuhatu pokazao je veliku uljudnost,
na nejasna pitanja (tesko razumljiva) dao je nejasne odgovore (tesko
razumljive).
548. U odqovorirna on se posluzio jezikom prenesenog znaóenia,
i dao tumaèenja preko posebnih znakova.
549. "Dvadeset i trideset", rekao je on "i izmedu njih je öetrdeset i jedan,
za sva imena oni su kao zjenica oka".
550. Rekao je i jednu drugu zagonetku na ovaj naëln:
"Osam i osamdeset, a medu njima dvije stotine i sest".
551. Upuéenima su ove rijeèi dostupne,
rlesavaluél ove zagonetke oni dolaze do bogatih riznica istine.
552. Oni koji su u drugom stepenu uzdizanja (Nefsi levvame),
susreéu se sa pojavom promjena raztièitih boja.
553. Muridovo srce u ovom mekamu podlozno je èestlm promjenama,
öas je vrlo smireno, a ëas veoma uznemireno.
554. U éasovirna uzbudenosti treba da uói Allah - Allah ... ,
sve dok mu srce ne postane smireno.
555. Covjek u Nefsi levvami iznenada izlazi iz stanja uznemirenosti,
on adjednom postaje smiren i èvrst kao planina.
556. U stanju smirenosti on se osjeéa siguran,
od njega adlaze nedoliène misli, nedoumica i tegobe.
557. Ovo stanje treba nastojati trajno drzati,
a to se postize preko upornog predavanja zikru.
558. Kao sto smo rekli, muridov vird u ovom mekamu je Ismi DZelal - ALLAH,
on u srcu izaziva naroèit osjeéaj i dovodi do videnja posebnih prizora.
559. Srca su pod djelovanjem ovog imena vrlo pokorna,
uz strahopostovanje poèinje sjati svojstvo smirenostL
560. Usamom imenu ALLAH ima mnogo naroèitih osobina,
pa éemo neke ovdje nabrojati.
48
561. Ako se u rijeèi ALLAH ispusti prvo slovo (hemze),
preostala slova ée se Citati "lillah" - pnpadas Bogu.
562. Ako se izostavi i jedno "I",
ostaje rijec "i/ah" - Bog.
563. A ako izostavis "I" ostaje da se èita "Ieh"
ovo je èestica koja sa spojenom liènorn zamjenicom èini "Iehu" - Njemu
pripada.
564. Kada izostavim hemze i obadva "I" ostaje samo lièna zamjenica,
koja se odnosi na Allaha dzelle-sanuhu, tj Huu - On.
565. Pogledaj, sa ispustanjern pojedinih slova ne mijenja se znaèenje,
svaki novi oblik govori nam da je samo Allah dzelle-sanuhu Bog.
566. Ko zeli da postigne slast u nastojanju u velikom trudu,
neka ime Bozijeg Biéa - ALLAH zakuca u svoje srce.
567. Za svaku tegobu i potrebu i svako stanje dovoljno je izgovoriti Allah,
i u srcu neée ostati nikakav trn ni mrlja.
568. Kod izgovaranja Bozijeg imena ALLAH, treba poèetno "A" naglasiti,
da se u srcu osjeti odziv zvuka.
569. Poèetak ovog imena povezan je sa srcem,
isrce zaigra na udar ove rijeèL
570. Sa zanosom i Ijubavlju neka jezik izgovara ime ALLAH,
i u predanom zikru neka se izgubi svijest 0 postojanju i vremenu.
571. U ponoru zanosa Ijepotom zikrullaha srce ée zakucati drugim ritmom,
osjetióes da se njises u blazenorn zanosu duboke predanosti (tevadzud).
572. Ovo njihanje od zanosa dovesce te jednog dana do stanja VEDZD,
a VEDZD vodi u VUDZUD - osjeéanje tvoga nestajanja u vjeènom
postojanju.
573. Postoje tri stepena kod sjeéanja na Stvoritelja (zikr),
murid treba da ih zna i da ih u razlièitim situacijama prepoznaje.
574. I sufije treba podijeliti u tri razreda,
put im je svima jedan, ali je uzitak razlièit.
49
575. Prvi razred ëme otnèru Ijudi - muslimani, onda dolaze posebno odabrani ,
apotom izuzetno izgradeni odliénici iz grupe najboljih.
576. Tevadiud je stanje koje se pojavljuje kod prvih, a vedid kod drugih,
dok je vudiud kod treéih koje odlikuje puna zrelost i savrsenstvo.
577. Kad srce osjeti slast zikra,
onda se lz ruziónjaka srca osjeti miris ruie.
578. Ovaj mms dolazi preko zikra kao povjetarac iz zelenog gaja,
i tijelo se poene kretati sa jedne strane na drugu (njihanje).
579. Tijelo se poóirue kretati kao grana na kojoj susti usóe,
zastane, pregiba se i pada na zemlju (Kijam, ruku i sedida).
580. U ovakvom stanju zakir - onaj koji èini zikir - ne gubi svijest,
on zna svoje stanje i vidi sta se oko njega dogada.
581. Moie osjetiti jednu vrstu podrhtavanja koje ne moie da obuzda,
ali svijest 0 tome sta eini i sta se oko njega dogada on ne gubi.
582. Ovo stanje nazvano je Vedidi taklidi - oponasanje pravog vedida.
a sufije ga zovu i Tevadiud.
583. Ali tek oni u kojima ne preostane nimalo od njihove volje (irade),
i koji prestanu da osjeéaju rad i postojanje svojih tjelesnih organa.
584. Tek oni postaju svjedoci javljanja jedne nove snage,
koja poélnle da struji cijelim tijelom i da ga pokreée.
585. U tom éasu kada bi takvog ëovieka udarili i sabljom,
on ne bi osjetio nikakvog bola niti pometnje.
586. Ovo stanje zove se Vedidi tamm ,
i noé i dan treba ieljeti da se postigne.
587. Ako murid ude u ovo stanje,
moie se reéi da je stigao u konak vieónosti.
588. Takav je dostojan za Kurbi nevafil,
i on je kapetan broda svoga postojanja.
50
589. On j~ postigao .sposobnost da vlada sobom - svoj je zapovjednik,
za njeqa se kaze da je od onih koji pripadaju Ehli-vudiudu.
590. Izmedu prve i druge grupe,
nalaze se povrsms, sredina i puno nestajanje.
591. Ako se u skupini zakira nadu muridi iz sve tri grupe,
dvije od njih ée znati, a jedna neée znati sta se zbiva u Sema zikru.
592. U stanju Is!igrak (utapanje - nestajanje) sto god se éovieku pojavi,
pita se da " mu je dozvoljeno prenijeti i drugima.
593. Ali za stanje u kojem se vlada sobom (Ihtijar),
mnogo je reöeno, ali bez koristi.
594. Da se u ovom pitanju da zdrav sud - odgovor (hukmi - selim),
treba prvo razmotriti kakvi su temelji.
595. Pravilo je = je svaka stvar u svojoj osnovi dozvoljena,
a ovo pravilo prenijeli su do nas priznati uèeniacl.
596. A zatim, zbog pojave nekog naknadnog uzroka
nesto biva naredeno, dozvoljeno i preporuèeno; a nesto zabranjeno.
597. Jedan od dokaza za ovo pravilo je i poznati hadis,
da se stvari sude prema namjeri - nijetu.
598. U svakom djelu potrebno je sagledati namjeru sa kojom je uèmjeno,
I prema tome kakva je namjera (nijet) 0 njemu treba dati svoj sud.
599. Naroèito u pitanjima 0 kojim nema jasnog slova u ëasnom Kur'anu i
Hadisu,
postupi prema ovom uputstvu i nemoj sumnjati.
600. Muditehidi su ovo primili i prihvatili,
pa zasto da ti u to sumruas.
601. Ko ovo objasnjenje primi kao valjano i ko ga shvati pravilno,
u ruemu se ne moie zadriati nikakva sumnja.
602. A sto se tiëe raksa i devrana u sema'u (posebno kretanje - pies u
ztkru),
dodi i pridruii se ihvanima, nemoj oko toga praviti nepotrebnu galamu.
51
603. Treba prije svega znati da je avo u osnovi dozvoljeno, 617. Jer svaki dia njihovog tijela,
apotom, potrebno je imati lijep nijet. u tom zikru ima svoje mjesto i ulogu.

604. U zikru (serna'u) lijep nijet atvara srce. 618. U tom kretanju u zikru zakir nalazi pomoé i olaksarne,
a harmoniju zikra uzrokuje disciplina. nemoj misliti da nema koristi u skladnom Ijuljanju èltave halke.

605. Kad kod uöesnika u zikru oude postignuta skladnost to nova i izgovora, 619. A u raksu ima jas jedna korist za zakira,
pojaviée se i osjetiti potpuna jednoéa. i u to se svaki dervis uvjeri.

606. U halkai zikru ne rnoze se pojaviti tajna jednoée, 620. Nista mu ne dolazi na pamet,
dok osjeéanja i kretanje ne budu ulednaèeni. tijelo i srce napune se sjeéanjem na Allaha dzelle-sanuhu.

607. Zato se, brate, ureduju i ispravljaju i safovi u namazu, 621. A devran je sliéan po svome znaöeniu,
ujednacavanje je velika mud rost koja se oèekuie ad dzemata. obilasku hadzija oko Kabe.

608. "Ispravite safove", rekao je Allahov poslanik (alejhissalatu vesselam), 622. Namjera je da se podsjetimo na Ijepotu Allahovu i posjetu Kabi,
"pa da se pred /stinitim pokazete uredna poredani". a avo budi u srcu posebno lijepa osjeéanja.

609. A ako u safovima nema reda, 623. Na svakom mjestu (koraku) dozivhava se drugaciji prizor,
rnoze biti da su u tom dzernatu i srca rastavljena. tijelo ni ëasa ne stoji i okreée se (tavvat óini).

610. Ovu mudrost u redanju safova, 624. Kao sta meleki obilaze Ars i kreéu se po nesluéenim sirinama nebesa,
zato je objasnio Poznavalac tajni svijeta - Pejgamber tako i zakiri èine u devranu.

611. U koraèaniu u zikru (Devran) kada su redovi zbijeni, 625. Svi su u sreoistu zbivanja i plove u zanosu,
dokaz je da su i srca zapaljena u sjeéanju na Stvoritelja. a ono sta drugi ne vide njima je u tim öasovima predoèeno.

612. Zato treba i u halkai zikru drzati se osnove, 626. Drugima se avo èmi nepotrebno pa izgovaraju rijeci osude,
i uskladiti glas i kretanje sa ostalim zakirima. ali to ani èlne iz neznanja i sta nikad u tome nisu sudjelovali.

613. Lijepo je u namaskom sjedenju (tesehudu), 627. Ne osvréimo se na ave munkire,

podiéi prst pri izgovoru Kelimei-sehadeta. ani avo neée da nepristrasno razmotre i da potvrde istinu.

614. Kod izgovora "La ilahe" kaziprst se dize, 628. Medu njima ima i takvih neznalica kaj i su se umotali u plast uéenih,
a kod izgovora "illallah" vraéa se na svoje mjesto. i samo iz inata skreéu sa puta pravde.

615. Kod izgovaranja Kelimei-sehadeta, 629. Oni atvarena govore da je avo ostalo ad Samirije,
dizanje i spustanie prsta treba da odrazava u tvome srcu postojanje i da tako nesto nije radio Pejgamber.
jednog Boqa.
616. Sa istim ciljem zakiri u halki, 630. lako za avo imaju sigurni izvori,
sema'om uskladuju èitavo svoje tijelo sa srcem u istini. ani se na njih ne osvréu nego iznose prazne razloge.

52 53
631. Kao Dedidial oni se uvlaëe u narod,
645. Cinio je tako iestok raks,
i ne stideéi se iznose vjerske neistine.
da mu je s ramena pao oqrtaè, a ashabi su se zanijeli.

632. Oni se ne osvréu ni na Suhreverdiju ni na Gazalûu,

646. Ako za ovaj haber kaiu da je "daif" - slab,
niti im je stalo sto 0 tome kaiu drugi velikani.
donose se kao zamjena i drugi dokazi.
633. Oni ëto ponëu oni su zaplijenili znanje,
647. Suhreverdi se nije izjasnio da je u njega potpuno siguran,
i nije im stalo do toga da slijede ni svoje imame.
a Esret Rumi Veli ga sasvim prihvaéa.
634. Jer kad bi öoviek prihvatio da je kao Imam Safi,
648. I ako reknemo da ovaj haber nije posve siguran,
i u jednoj stvari imao nekog prigovora.
to sto ga mnogi pouzdani uèenraci prihvataju moie nam dovelino.
635. Da Ii je on tada napustio Ebu Hanifin mezheb,
649. Ako bacimo pogled na ovo pitanje, ali bez ikakvih predubjedenja,
i hoée li biti diehenemlija.
vidjeéemo da nema miesta nikakvom osporavanju.
636. Pa bilo je i velikih uëeruaka,
650. Ukratko, po ovome pitanju ovo su dokazi:
koji su u pojedinim pilanjima prihvatili riesenla drugog mezheba.
lemeljna dozvola (hilli asli) i prihvatanje i usvajanje od strane pouzdanih.
637. Posto su sva ëenn mezheba istinita i kod Allaha dzelle-sanuhu priznata,
651. Mi ne bismo oduljivali kazivanje 0 ovom pitanju,
nama je da traiimo istinu u stvarima koje nas interesuju.
ali ima ih koji se ovim uporno bave.
638. Odbacimo tu Ijubav u kojoj ima podvajanja i iskljucivosti,
652. U risalama - kraéim pisanim uputama za larikalsko napredovanje,
takav ne moie biti pristasa Ebu Hanife.
navode se ciljevi koje dervisi treba da postignu.
639. Onaj èasnl Pejgamber, izabranik iz plemena Kurejs,
653. Kome ne bude odredeno da mu se otvori srce za istinu - Sekki kalb,
jednog dana reëe amidiiéu Diaferu:
neée se moéi nikakvom isprikom opravdati.
640. "Ti si slièan meni i svojim odgojem i gradom (sastavom)",
654. Ko ée znati sa kim je Allah ozeüe-sanuhu zadovoljan,
ovako ga pohvali i obveseli.
njegovi prijalelji (evlije) brojni su i sakriveni.
641. Od ove pohvale neizmjerna radost preplavi Diaferovo srce,
6 5. Svaki dan ima svoje sutra,
i od tog zadovoljstva poöe se njihati desno i lijevo.
Tako je isto i sa Aksul-Kadaja - Obrnuti sud.
642. Pejgamber ga je gledao,
656. Kada Stvoritelj hoée, sto je zlo uöini dobrim,
nije ga spriieèio da to èini.
nekoga uèini da vidi, a nekoga ostavi slijepim.
643. ÓVoje poznato pod nazivom 'Tak riri Resul" - Pejgamberovo
657. Ali ti odsijeci svoj jezik i sjedi bez izgovaranja rijeCi,
odobrenje,
jer je reëeno da je sutnja bolja od praznog brbljanja.
i za raks 10je dovoljno kao dokaz i dozvola.

658. Kljuc za piée drugog mekama,

644. U knjizi "Avarif" od Enesa prenosi se jedan hadis,
otvori nam govor pa rekosmo nesto vise.
da je élnio vedid i raks Najbolji èovlek.

54
55
659. Da sada uhvatimo za kraj toga konca, 673. U polujavi (vakiat) na ovom stupnju,
i da nantzerno preostala zrnca bisera. videnja su vrlo èesta kod mevlevija i bektaslia.

660. One koji sluze na ovom mekamu zovu Nukaoa, 674. U ovom stepenu dok se putuje jednom ili vtse puta vidi se ime ALLAH,
oni su puni duhovne snage. ili se pojavi snazno prisjeéanje na Njega.

661. Ima ih uvijek dvanaest i medusobno su povezani, 675. Sa ovakvim znacima je uzdizanje,
niti im se broj poveéava, niti smanjuje. i tako se stlze do treéeg mekama.

662. Oni su na ovome svijetu kan dvanaest (12) sazvtezda, 676. Na svakom mekamu ima jedno potpuno utapanje,
lijepo ih je rasporedio Gospodar Svemira. i sa tim se zavrsava dottem mekam.

663. 0 njima vise znaju astronomi, 677. Samo sa utapanjem prelazi se mekam,
posmatraju ih pazliivo i doznaju njihove tajne. a dozivljaji su plodovi zikra i znakovi - putokazi.

664. 0 svakoj pojedinoj zvijezdi oni znaju vise i taönue, 678. Dok se u jednom mekamu ne bude postojan, évrst i siguran,
one su predmet njihovog posmatranja kada se kreéu i kada stoje (sastav). ne rnoze se preéi u drugi mekam.

665. I u IImi seriatu sve sto ima, G/9. Ako u murida ne oude punog utapanja, ostaée na snovima,
njima je uólnlo dostupnim Svemoéni. a na taj se naèin ne svrsava ovaj posao!

666. Oni 0 svemu znaju pravo stanje, skrivenu i otvorenu prirodu, GilD Stvarno proztvhavan]e dao nam je Allah kan svoju dobrotu,
i koji se serlatski propis na koju stvar odnosi. pa ne treba da ostanemo na putu nemoéni i neizgradeni.

667. Od njih se Iblis ne rnoze sakriti, (ifj1. Na kraju drugog mekama postoji jedan drugi svijet,
njegovo ruzno liee njima je otkriveno. murid ée vidjeti da je u njega stigao.

668. Po naroömrnznakovima oni raspoznaju Ijude, Gil? Ovaj svijet se naziva Alemi-misal,
ko je sretnik a ko nesretnik od rodenla. smiesten je izrnedu Alemi-esbana i Alemi-ervaha.

669. Posto su oni pod djelovanjem imena Bozijeg Biéa - ALLAH, (j03. U borbi sa svojim nefsom ako pokaze ustrajnost,
zakir koji ovo ime uci osjetiée ovo snazno djelovanje. srce muridovo ée naéi jedan novi zivot.

670. Svjetlo im je erveno, kao znak ovog imena, GD". Murid jos uvijek nije usao u treéi mekam,
kao crvena ruza, takvu ée zakir vidjeti boju. 10 je svijet srniesten na granicnom prelazu.

671. lIi kao zar glavnja koja je puna zarkog rumenila, GD . U ovom stanju nailazi se na puno slika iz ovog vidljivog svijeta,
ciji su krajevi vatreno crveni. Tako je to odredeno rnudrosóu Istinitog.

672. Neki Ijudi u ovom mekamu vide zuto svjetlo, 686. Naièesée se dogada da izmedu sna i jave,
a to se pojavljuje zbog blizine crne boje. murid jasno vidi slike i dogadaje.

56 57
687. Njegova osjetila primaju svijet drugaëije, 701. A ako nije u stanju sve sam razluëiti,
kapija nepoznatog svijeta njemu se atvara. kazaée dogadaje svom sejhu i biti miran.

688. A i pored toga on je svjestan sta se dogada, . 702. Pa zato ka u ovaj svijet svoje srëane oëi okrene,
sebe, mjesto i vrijeme dogadaja njemu su poznati. lijek mu je kod Sejhi-kjamila - neka ga potrazi.

689 Uvjet je da sve to zna i raspoznaje, .. 703. A sada poslusai, 0 ti kojeg cijenim kao ëisto srce,
a pojedine stvari ad onoga sta je vidio ne smije zanemantt. kako ces izaéi iz podruëja ovog mekama - Netsi fevvame.

690. Kada ovako jasno murid vidi stvari, 704. Da idemo u jedno drugo carstvo duse.
onda se naziva Vakia - dogadaj koji se zbio. u svijet treéeg mekama - Netsi mulhime (Nadahnute duse).

691. Ako se stvari pojave sa poloviënom jasnoéom bez ispunjenja ovih uvjeta, 705. Da vidimo sta se u tom svijetu krije,
onda je to videnje samo san. a tamo je sta se jezikom ne moze iskazati niti perom opisati.

692. U ovorn stanju, kada se ude na kapije ovog svijeta, 106. Ovaj mekam je potpuno poniranje i utapanje u jedinstvo Biéa,
dogada se da se vidi i hazreti Pejgamber. od tvoga postojanja ovdje nema ni traga.

693. Isto tako, moguée je da se vide Ijudi iz Gajba (Ridzalullah), 10 I. Ovdje je sakrivena tajna ajeta: Sve sta je na svijetu profazi,
i da se susretnu ani koji se zovu Ehlullah - Allahovi Ijudi. i govora ëasnog Posfanika: "Slrornastvo je moj ponos".

694. Murid ih susreée i rukuie se sa njima, 100 Ovaj mekam je Sejr afallah - Putovanje na jedinstvu postojanja Biéa,
i iz njihovih ruku pije piée Ijubavi prema Stvoritelju. i nemoj misfiti da u ovome ima nekakve safe.

695. S vremena na vrijeme Ijudi koji su u ovam mekamu, lOg Pasta se drzimo za Allahovo uze i penjemo se prema vrhu,
poëine neke grijehe koji bace sjenku na njihovo srce. dospjeéemo konaëno do Njega.

696. Ta je ëesto ubacivanje ad Iblisa, 110 I kakva je vanjska strana ovog hadisa,
koji nastoji da ih zavede i zbuni. tako shvati preneseno znaëenje Sejr alallah.

697. Zato pogled u ovaj svijet na kraju drugog mekama, 111 Sta znaéi: pasta Allah obuhvata sve,
treba da bude ostar i pun opreznosti zbog zamki prokletag. i na najnizoj strani ima svoje tragave.

698. Sta iz njega bude upozorenje ad Allaha to ée murid uzeti, 11? Pa bilo da se spustamo prema dolje ili da se penjemo prema vrhu,
a sta bude zavodenje sejtana to ée odbaciti. ve je to vraéanje Allahu, dzelle-sanuhu.

699. Sve sta vidi iIi ëuje u ovorn stanju neka uporeduje sa Kur'anom i 113 va imena, svi crtezt i sve slike - sva svojstva,
Sunnetom, nalaze se na dragufju Biéa kao oznake.
ako je u skladu neka prihvati, ako je u suprotnosti neka ostavi.
111\. Ovdje je oko na dunjaluku a srce na Ahiretu,
700. Onaj ka bude ovako postupaa, slavujeva misao u ruzino] je boji.
biée vrijedan velikog ëestitanja.

58 59
715. Ako poqledas U jezik, vidieóes da su rijeci one koje govore, 729. Kolika je velika dobrota Allahova u ovome daru
one a ne jezik vide ovaj svemir lijepim okom. jer ëovjek zna kako On voli da se vladamo i radünol

716. A u stvarnosti liee Istinitog nutrina je nutrina, 730. Iz Kur'anskih rijeëi: "Njihovo svjetlo sja pred njima",
na sve strane kud god pogledas pogleda se samo ono. moiemo razumjeti drustvo na ovom mekamu.

717. Prvo shvati istinu 0 tome sta je "ham, 731. Opasnost na putu u mrkloj noéi,
sluhu duse odmah dolaze zvuei skrivenih tragova. prede se brzo kao sijevanje munje.

718. Sree poëinje da slusa rijeëi prefinjenog govora, 732. Neka nas Allah dzelle-sanuhu proiivi u ovoj skupini,
od Allahove strane to je poseban dar muridu. da na Sudnjem danu ne budemo postideni.

719. I one rijeëi koje govore 0 neistini ilosim poslovima, 733. Premda je stepen ovoga mekama vrlo veliki
i one sto su istina i dobroèlnstvo Gospodar nas daje u IIhamu. on Ima i opasnosti, pa se dobro pazi! '

720. Bez ikakvog napora dolazi muridu nadahnuée u sree, 13<1. Rekao sam ti da se ilham pojavljuje u dvije boje,
i sto god mu treba on to pravilno razumije. o dobru i 0 zlu lz ovoga stanja ouse bivamo obavüesteni.

721. "Ako se budete ëuvali", rekao je Allah dzetle-sanunu. 13 Jedna boja znaëi - uzmi, a druga - ostavi,
"svojstvo razluëivanja vama ée biti dato". pa ovdje muridu treba uloiiti veliku painju i trud za
raspoznavanje.
722. To znaëi da éete posredstvom tog svjetla vidjeti put.
istinu od neistine biéete u stanju da razlikujete. I J. Jer, da nas Allah saëuva, dogodi se da murid pogrijesi,
I da se stronosta u provaliju Netsi emmare.
723. Ovdje éete ostaviti slijepo oponasarue - tak lid,
i spasiti se od vrtloga misljenja i rnisü. 1~7 Velika opasnost postoji za salika,
da se ponovo nade u nizinama koje je davno napustio.
724. Stiéi éete u svijet istinitosti,
i tamo éete lijep pazar napraviti. 1:30. Neka nas saëuva moéni èuvar - Stvoritelj,
da se ne survamo i da ne budemo od onih koji su propali.
725. Sa noveem iskrenosti dodite na ovaj pazar,
dajte dusu - dodite Dragom da Ga vidite. 139 Ima jedna prikladna priëa 0 Medinunu i Lejli,
da je ovdie ispriëamo.
726. Imaju dvije vrste ilhama koje Hakk daje,
jedno je sto zabranjuje, a drugo je 0 onome sto se nareduje. 1<10. Rekao je Medinun da vise ne moie iZdriati,
mora da se sastane sa dragom.
727. Sto je dobro, ilham govori da se radi,
a sto je zlo, razumije se, treba izbjeéi. 1<11. Uzjahao sam svoju devu, priëao je on, i krenuo na put,
pred oëima, osim svoje drage, msta drugo nisam imao.
728. Murid mora da se ponasa i rad i po rijeëima: IUekullahe - bojte se Alla
i da ostavi tese pos love i neposlusnost. 1<1? U mislima na nju prolazili su mi ëasovi,
tsao sam prema svome eilju, korak po korak, i dan i noé.

60 61
743. Iznenada, na putu se pojavi jedna prikaza, 757. tsao sam polahko ali ni za éasak nisam prekidao svoj put,
oko koje potrost nekoliko ëasaka napustaiuó misao na voljenu. napokon sam stigao do Lejle i postigao zeljeni eilj.

744. Deva koju sam jahao ostavila je svoje rnladunèe kod moje kuée, 758. Stoga je asiku zabranjeno spavanje - zaborav na zikr (gaflet),
i njena jedina zelja bila je da mu se povrati. da mu iz ruku ne bi ispala uzda.

745. Kako smo se vise od kuée odmieali, njena je zelja za njim bivala [aéa, 759. Kad~ kazerne spavanje, mi ne mislimo na spavanje oëüu,
vrebala je zgodnu priliku da mu se povrati. rnund ne treba da se toga toliko plast.

746. Kada je osjetila da sam za èasak pao u gaflet - zaboravio svoju zelju, 760. Nikakva tegoba neée doéi muridu od spavanja oöüu,
iskoristila je to i brzo se povratila svome rnladunéetu. ali sree njegovo treba da bude budno.

747. Sto je brze mogla ona je prelazila put da ispuni svoju zeüu, 761. Ima mnogo budnih koji su u visem snu od onih koji spavaju,
ne osvrèuél se na zelju svoga jahaèa. jer rrnJe sree daleko od sjeéanja na Svemoguéeg.

748. Kada sam se trgnuo iz gafleta, prièa dalje Medznun, 162. Ovakav san naziva se san nemarnosti
bilo je kasno da se zalostlrn, jer ona je veé bila ispunila svoj eilj. neka nas Allah dzelle-sanuhu saèuva od njega.

749. Krenuo sam ponovo na put, 163. U hadisu se kaze "Ljudi spavaju",
sa novom odlukom da ne odustajem dok ne dospijem do voljene Lejle. a to se odnosi na ovu grupu nemarnih.

750. Presao sam veéi dia puta nego ranije, /(j-1 Na zapadu svijeta kada se rodi sunee
ali me je san za öasak savladao i desilo se isto sto i prije. onda ée se svi probuditi ali ée Vrata pokajanja biti zatvorena.

751. Opet je deva uhvatila mene u kratkom trenutku odsutnosti, 165. Svi ée Ijudi tada zapomagati,
i ispunila svoju zelju - vratila se svome voljenom rntadunèetu. govoriée: 0 zalosti i muke!

752. Kada sam ponovo vidio gdje sam i sta se zbilo, IG6. Ako u nemaru (gafletu) i zaboravu uèinirno grijeh
bol je ispunio svu moju nutrinu. biéemo erna obraza pred Stvoriteljem. '

753. Sve se ovo ponavljalo jos nekoliko puta, 16/. Da smo se na ovom svijetu probudili iz gafleta,
kad god bi se ja zaboravio, deva bi se vratila svome rnladunèetu. ne bismo danas bili u ovom teskom stanju.

754. Na kraju, od oéaianla izgubio sam ravnotezu, 168. Zivot smo uludo prokoekali,
pao sam sa deve na zemlju. a sada smo zapali u bezizlazan poloza].

755. Ozbiljno sam povrijedio nogu, a deva je ne osvréuéi se k[enula kuéi, 169. Imetak, potoza], djeea i prijatelji - nismo znali,
morao sam pjeske da nastavim zapoèeto putovanje. bili su za nas smrtonosni otrov.

756. San mi nije dolazio na oei, jer su bolovi nadvladali sve ostalo, 110. Pali smo u zamku Iblisa,
tako sam se stalno hramljuéi kretao prema svome eilju. on nas je naveo da se dunjaluku toliko posveéujemo.

62 63
771. Mi smo pioviii u moru grijeha, 785. I opet Ti se obraéamo, pokrij nase grijehe, jer Ti grijehe pokrivas,
mada smobili u teskorn staniu, nismo mislili na buduénost koja nas èeka. smiluj nam se i oprosti nam, jer Ti si onaj koji grijehe oprasta.

772. Nismo gledali na Pejgamberov svijetli sunnet, 786. Eto, ovako iznosimo svoje poteskoce i potrebe,
i nismo se ugledali na njegove bliznje. Svevlsruem Prijestolju iznosimo nase tesko stanje.

773. Mi smo èesto govorili da smo od njegovog ummeta, 787. Mi priznajemo da smo grijesili,
a upali smo u provaliju svojih neobuzdanih strasti. pa i drugi Ijudi imaju grijehova.

774. Onaj koji je proveo zivot pokoravajuéi se svome Gospodaru, 788. Ali u tome öasu kakve ima koristi od iskazivanja poniznosti,
uéi ée toga dana u DZennet. pesto su svi oni proveli zivot u snu.

775. A oni koji su kao mi zaneseni i opijeni dunjalukom, 789. Kakvo ée biti ponizenje i kakva propast njima,
padaju u niske ponore vatre. kada osvane dan ponovnog prozivljenja.

776. Ljude koji su govorili istinu i èinili zikr mi nismo volieu, 190. Jer prije nego sto se èovjek susretne sa ovom propasti,
nego smo ih u laz ugonili i podmetali im razne smicalice. i dok mu prilika ne izmakne iz ruku.

777. Vodièe u zikru i irsadu nismo sïusalt, 191 Prije èasa smrti koji je nazvan Husiteljern uzitaka,
prema njima smobili osori i nismo im se pridruzivaü. Ireba donijeti pravilan raspored svojih dnevnih poslova.

778. Nismo vodili raèuna 0 razluèivanju dobra i zla, IU? Oni koji ostavljaju danasn] posao za sutra,
o pitanjima ahireta nismo vodili brige. oni to sutra nikada neée stiéi.

779. Kao divlji magarci mi smo bjezali od Ijudi, ID3. "Proturite ispred sebe svoje rnunadzate - obraéanje Allahu",
koji su nas zvali na pokoravanje Bogu. iz ovog ajeta treba osjetili i udahnuti miris.

780. Slièno psima, od zivota smo uzimali samo uzivanie, IDI1. Ko zeli da èuje sapat svoje drage sutra,
bili smo u zarnlàllenorn sjaju cije se éari sada gube. danas veé treba da joj posatle darove.

781. Ovom svijetu - toj Ijesini mi smo strijemili, IUG. Ko zeii da mu dusa dode do cilja,
nismo znali da smo kao psi praznu kost glodali. neka na svome putu preèisóenla posligne slepen Mulhime.

782. Gdje su prijatelji i poznanici koji su nam se istinitim prikazivali, 106. Pazi na ovo, me odgadaj i ne budi nemaran,
oni su nam bez sumnje bili drustvo koje nam sada ne rnoze pomoéi. da ne utrnes svjetlo ilhama.

783. Boze, Ti nas povrati na dunjaluk da èinimo dobra djela, 19/. Budi vrlo pazljiv da ne propuslis priliku,
u tome éemo pokazati poslusnest Tvojim naredbama i ispravno vjerovanje. pa da se deva tvoga nefsa ne vrati.

784. Podari nas jer Ti si onaj koji canvas 0 Plemeniti, 198. Iz prièe 0 Medznunu nastoj da primis pouku,
primi nase pokajanje, 0 Ti koji prlrnas pokajanje, 0 Milostivi. i bez oklijevanja okreni konja svoga himmeta (nastojanja) prema Allahu
dzelle - sanunu.
/

64 65
 RJEëNIK IMENA I POJMOVA
Abdul-Kadir Gejlani, plr-osnivaè kaderijskog tarikata, roden 1077. godine u
gradu Hast, preselio na Ahiret 1166. godine u Bagdadu, gdje je i ukopan.
Poznat je kao Imam svog vremena i najznamenitija uönost Bagdada. U hijerarhiji
vIIja, sein Abdul-Kadir je poznat kao Gavs.
Abu hajat, vod a zlvota, voda kojom se oosnze besmrtnost. Vodu besmrtnosti
su popili Hidr i lIyas i postali su besmrtni pa i danas pornazu Ijudima.
Adem, prvi èoviek i prvi Bozi] poslanik na Zemlji, otae svijeta.
Ahmed, hvaljeni, odveé hvaljeni. Jedno od Muhammedovih a.s. imena.
Ajn, izvor, materija, osnov, bitak.
Ajnl-sabit, ostvarena pojava koja je bila u Allahovom znanju.
Akll-kjull, Opéa pamet, Svestrani um, Allahovo dz.s. znanje.
Ak ul-kadaja, obrnuti sud,
A I ml-ervah, Svijet dusa, nevidljivi svijet, sfera kojoj pripada salik treéeg
III( karna sejri suluka (tarikatskog napredovanja).
A I mt-eäbah, Alemi-sehadet (Vidljivi svijet), tjelesni, predmetni svijet (Esbah
hun irvah - Tijelo bez duse). Sfera kojoj pripada salik prvog mekama seyri
',lIh/ka.
Aloml misal, svijet primjera, medusvijet (Alemi-berzah), sfera kojoj pripada
',11Ik prvog mekama seyri-suluka.
Ar, uzviseno mjesto na nebu, gdje meleki obavljaju molitvu; po staroj
I, Ir nomiji ars je deveti kat nebesa.
A II-kjull, opéi temelj, osnova svega, temeljni izvor postanka.
A Ik, zaljubljenik, zaljubljen, koji gori od Ijubavi, èoviek koji je svoju Ijubav
'Jsmj rio Bogu, dervis.
A k, Ijubav, Ijubavni za nos od pretjeranog voljenja; u tesavvufu: Ijubav prema
Ilogu.
A Ik Junus, poznati sufijski pjesnik Turske; od strane UNESCO-a proetasen
I Ivelikana svijeta.
Atvar, vidi: tavr.
gl letafet, Ruzicnjak dobrote.
B jezid Bestami, jedan od evlija vrhunskog stupnja. Gotovo éitav zivot
provee je u planinama Taberistana (Perzija), a umro je 874. godine u svom
roonorn mjestu Bistamu. Mnogi kasniji mutesavvifi ga spominju u svojim djelima
(I lim Sami), a spominje se i u Silsili.
88 t, sirenle, opustanie, otpustanje - kao oznaka duhovnog stanja, ovaj
I rrnln Kur'anskog porijekla èiru antitezni par sa kabd. Allahovo ime Basit (Koji
pruza, prevod H. Mehmeda Handziéa).
ti n, unutrasnü, skriveni, nutarnje liee, koji se ne vidi spolja.

67
66
Be ka, vjeènost, suprotno od fena - prolazno.
Bezmi-vuslet, mjesto stizanja (spoznaje Allaha).
Cetiri krila, vidi: Dzmani-erbe'a.
Dert, unutrasrua duhovna bol za neèim, bol. briga, patnja, gorèina.
Derman, lijek, izlaz, pomoé, snaga, spas.
Dervis, osoba koja je sebe i svoje poslove prepustila Allahu dzelle-sanuhu,
visoko moralan èovjek, osoba koja je pristupi/a jednom od dervlskih redova,
skroman i pobozan èovjek koji zudi za spoznajom lstine.
Devran, kruzenie, kretan]e u krug koje simbolizira kruzen]e zvijezda oko
sunca i predstavlja kopiju kosrnosa.
Dzater, Muharnmedov a.s. arnidzié, stariji brat hazreti Alijin. Hazreti
Pejgarnber mu Je nadio ime DZa'feri Tajjar (ptica, onaj koji visoko leti). Kazu da
se i za zivota uzdigao visoko. Poginuo je na Muti 627. godine kao bajraktar, pa
je i tom prilikom hazreti Pejgamber rekao: "Izgubio je ruke, zate ée dobiti krila".
Dza'teri Sadik, roden 699. godine, preselio 765. godine u Medini. Bio je
hodza svim mezhebskim osnivaèima - imamima. Kod njega je Imami Azam Ebu
Hanife uèio dvije godine. Zivio je u doba halife Haruni Rasida, bic najpoznatija
osoba svoga doba - stoljeéa i nezaboravan za sva vremena. Haruni Hasid je za
Dza'terl Sadika rekao: "Ovo je Imam cijelog svijeta i dobar AI/ahov èovjek u
svim tumaèenjima. On je glavni halifa za cijeli svqet". Imam Dza'ter se spominje
u Si/si/i.
üzam!', koji sakuplja, jedno od AI/ahovih dz.s. 99 lijepih imena. Djelovanje
ovog imena osjeti salik na odredenom stadiju na sebi.
Dzem', skup, jedan od naziva èetvrtog mekama seyri suluka kada su jednaki i
vanjstina i unutrasruost, vidi se samo Istina (Hakk).
üzern'ul-dêem'. skup skupa, jedan od naziva sestoq mekama seyri suluka,
kada se salik osposobljava za murstda (sejha), da druge prima u tarikat i
upuéuje (bej'at i irsad).
Dzezba, Priv/aèenje roba AI/ahu, AI/ahovom vo/jom, bez truda roba-èovjeka
(ovdje je hidajet izrazon u punoj mjeri). Onaj koji je privuèen naziva se
medzzub, a koji priv/aèi - Dzazib (Al/ah dz.s.) Ljudi koji padnu u dzezbu su
obièo van sebe i u zaboravu, pa ako im se nesto pojavi u govoru i/i djelima èak
i suprotno seriatu, smatraju se opravdanim, jer nisu u tim momentima mukel/ef
(optereéeni i zaduzeru senarskim propisima). Ako stanje dzezbe potraje kroz
namaska vremena, satiki-medzzub ée poslije tog stanja propustene namaze
nak/anjatL Dzezba se jav/ja u èetvrtom mekamu.
Dzilvetije, jedan od tarikata, ogranak.
Dzi nani-erbe' a, èetiri kri/a, naziv za èetiri stupnja- mertebe koji sa/ika, kada
ih ispuni, vode u dzennet.
Dzuz'ijje, pojedinaèna Bozi]a imena, nisu ogranièena brojem,za raz/iku od
esmai-kullije koja ih svode na odreden broj.
Ebu Hakk, sein.
Ebu Hanite, osnivaè hanefijskog mezheba, roden 80. godine po hidzri u
68
Klu'l U I je pred èuvenim uèenjakom Hammadom, a umro u Bagdadu gdje mu
j I poznato turbe i zijaret. Hanefijski mezheb je najrasirenfjt u svijetu. Ebu
l lam! nosi èasni naziv /mami Azam (Najveéi Imam), a njegova tri uèenika:
/ bu Jusuf, Muhammed i Zufer su svojim djelima osigurali opstanak i sirerue ove
pr vn skote.
t' a I, dje/a, dje/ovanje. Prema uèenju tesavvufa, dje/a pripactaju AI/ahu. Sve
I e vidi i ne vidi, sto èine /judi, zivotinje, bi/jke, sva zbivanja u kosmosu su
r zultat Bozijeg dje/ovanja. Dozivjja] ove istine je u sferi prvog mekama
lar/katskog uzdizanja.
trad, (jednina: ferd), jedinke, pojedinci, posebna grupa ev/ija kojom ;,e
rukovode kutubi. Efrad su s/uge prvog mekama i njegovog zikra i vezani su za
() sobe prvog mekama.
hadIJjetul-diem', jedinstvo skupa, jedan od naziva za sedmi stupanj
tarlk tskog uzdizanja. Ovaj stupanj ima samo Gavs i/i Kutb tog vremena kao
/ 'tin ki odabranik i ha/ifa Muhammeda s.a.v.s.
hll-Hakk, pripadnik /stine, èovjek /stine (Boga).
hll-sunnet, oni koji s/ijede sunnet (praksu AI/ahova Pos/anika Muhammeda
s a V.S. /za raz/iku od onih koji ne s/ijede/).
hlullah, AI/ahovi /judi, AI/ahov dz.s. prijate/j (ev/ija). "Oni koji Bozla dje/a i
sv j tva i imena upoznaju, i koji svoja dje/a i svojstva i biée svoje su utopili u
Illé /stinitog, u svojstva /stinitog i u dje/a jstinitog, i otkriju - bude im jasno _
da su dje/a, svojstva i Biée od /stinitog - to su evlije." (Muhammed Nur Me/ami,
"/-1lsalei-salihijje").
Ehll-vudiud, pripadnik stabi/nog i stvarnog postojanja, onaj koji je postigao
.oosobnosr da vlada sobom - svoj zapovjednik (4.mekam).
Ehli-zikr, oni koji zikr stalno èine, pripadnici zikra, u jednom smis/u i
poznavaoci zikra - sejhovLKur'an: Nahl 43, Enbija 7. ajet.
f;lmmetul-esma, imami imena, grupa od sedam iJi od dvanaest imena u
kojima se nalaze sabrana sva ostala imena Esma-u/-husna, t]. 99 /ijepih
Allahovih imena.
Ekmel, savrseno savrsen, najpotpuniji evlija, koji je upotpunio mekame seyri-
u/uka i postigao savrsenstvo.
Ekme/ijjet, usavrsvan]e i upotpunjavanje mekama, nastupa poslije perioda
priblizavanja ( kurbijjet).
Emre-Sultan, vidi Mik Junus.
Enes r.a., ashab iz plemena Nadir posluzlvao je Muhammeda a.s. oko deset
godina i zapamtio blizu 1.300 hadisa. Jednom pri/ikom njegova majka zamo/i
Muhammeda da blagoslovi Enesa i Muhammed a.s. joj udovo/ji ze/ji, rekavst:
"Boze, podari mu sreéu i napredak u imetku i djeci, podaj mu dug zivot i oprosti
grijehe!" Dova je bila usüsana. Enes je imao u svorn vlasnistvu jedan vrt koji mu
je davao dvije zetvs godisnje, a za svoga zivota pokopao je 102 ëlana svoje
porodice. Zivio je vise od stotinu qodina i umro 93. qodme po Hidzr!
Esref Rumi, poznati sufijski pjesnik.
69
Ev-edna, " ili bliie" (sure en-Nedim, 9.ajet, dia ajeta ukazuje na najvisi
moguéi stupanj blizine Allahu, a sami ajeti se odnose na Mi'radi Muhammedov
s.a.v.s.
Evlija (mn. od veli), Allahov prijatelj, Ijudi poèasóenl nadahnuéem, oni koji su
odabrani izmedu obiènih Ijudi - vjernika po svojoj vidovitosti, dobri öoviek,
Bogougodnik ciJe eventualno vidljivo ëuoo nema veza sa nekakvim carolijama,
hipnozom ili sugestijom, veé stvarni öin kao dar ad Allaha, a zove se keramet.
Fena tillah, Nestati u Boiije jedinstvo. Covjek koji se od svega pa i od svoga
"ja" u potpunosti prosao, te se utopio u moru Allahova di.s. jedinstva. Prva tri
mekama su mekami fena-fillah.
Fena ti sejh, nestajanje u sejhu, stapanja svoga djelovanja, svojstva, biéa
sa djelovanjem, svojstvima, biéem seina. Tu spada i oponasanle seiha (taklid),
a sve to dovodi do poprimanja osobina, naëina iivota, terbijeta (odgoja) i
öistoóe selhove. Ovo je nuino za napredovanje u tarikatu a ostvaruje se
rabitom (vezom sa sejhom).
Fena mekami, naziv za tri mekama, mekami utapanja: Tevhidi ef'- al, tevhidi-
sifat, tevhidi-zat. Posljednja tri mekama: Hadretul-diem', dzern'ul-dzern' i
ehadijjetul-diem' su Beka mekami (stupnjevi vjeónosti) i ove dvije grupe
mekama se spajaju u öetvrtorn mekamu, diem'u.
Fetedella, "pa nadnio" (En-Nedim, 8. ajet), dia ajeta se odnosi na éetvrtl
mekam (diem' ili nefsul-mutmeinne). Ovi ajeti su objavljeni povodom Mii'radia
hazreti Pejgambera s.a. V.S., a u tesavvufu ovi ajeti asociraju na duhovni
mi'radi svakog salika.
Futuhat, osvojenja, otvorenja, duhovna otkrtéa., inspiracije; u tesavufskoj
literaturi su poznata djela sa ovim nazivom, kao "Futuhati-Mekkijje" Muhjuddina
Arebija.
Gatil, neznalica, nemaran, koji nije probuden duhovno ni oiivljen.
Gatlet, nepainja, nehajnost, neopreznost, duhovni nemar i zaborav, stanje
kada je covjek okupiran drugim osim Allaha.
Gajb, nevidljivi svijet, sve sto je nevidljivo nasirn öulnlrn oèima.
Gavs, Kutbi-aktab (kutb kutbova), stoier evlija. U svakom vremenu postoji
jedan evlija Kutb, stvarni halifa svoga vremena. Prvi javni gays je blo hazreti
Husein r.a. a poslije njega gavsijjet je bic tajan sve do hazreti Abdul-Kadira
Gejlanije koji je poznat kao javni i Srednji Gavs u vremenskom razmaku izmedu
prvog gavsa i posljednjeg gavsa - hazreti Mehdija koji ée se javiti pred
Kijametski dan.
Gaza"li, Imam Ebu Hamid Muhammed, uèeniak svjetskoqqlasa i jedan od
poznatih mutesavvifa iz istorije Islama. Roden je 1059. godine u Tusu (Hora-
san), bic vodeéi sunijski uëenjak svoga vremena i profesor (muderris) na
Nizamiji u Bagdadu, koju je napustio 1095. godine i povukao se u samoéu.
Preselio je 1111. godine ostavtvst iza sebe veliki broj djela i neizbrisiv uticaj u
Islamu sa vise strana. S pravom je prozvan imenom "Hudietul-Islam" (Dokaz
Islama).
70
11 dr tut-dzem', jedan od naziva za peti mekam (Veuëanstvo skupa).
11 dr tul-Hrn, ëasna znanje (Allahavo).
11 k k, Vrhovna Istina, jedno od Allahovih lijepih imena.
H k Ik, I tlne.
11 kikat, Ivarnost, bitnost, bit, srz, istinitost; konaèlste salikova seyri
, uluka k da se an nalazi u istini i nastupa sa istinom.
H IIt8, nasljednik, zamjenik, vrhovni poglavica svih muslimana u svijetu.
Muil mmed a.s. je Allahov di.s. halifa na zemlji, a halifa Muhammedov a.s., u
oo usulvu duhovno-svjetovnag halife, je kutb jednog vremena ili Gavs. Halifom
p tale i onaj salik koji se osposobi za sejna, i u tom stucaju se radi 0
jhovom nasljedniku (halifi) i hilafetu na irsad i sejhluk. •
Hal k, stvorenja, veiu se za Boiije ime Halik (Tvorac, Stvoritelj).
H Ikal-zlkr, zajednièki zikr koji se obavlja u krugu (halki) a tih halki moie biti
J dna lIi vise, zavisno od diemaata.
HeJula, Bitak.
Htdajet, uputa (Allahova).
Hldr, Vieéno iivi, onaj koji je zadobio vjeciti iivot, pejgamber ili evlija; evlija
kajl se napio Abu haiata, kao hazreti Musaov a.s. ilmi-Iedunski upuéivaé rob
(abd) zvani Hidr (Po nekima, to je bio lIyas pejgamber). Vidi: Kur'an, 60-82. ajet
'ure Kehf.
HIlIi-asli, temeljna dozvola.
Hlrnrnet, naklonjenost, trud, nastojanje, zauzimanje, sejnovo zauzimanje za
murida, zauzimanje evlija.
Hukrni-selim, zdrav i ispravan sud/odgovor po nekom pitanju, problemu.
Ibn Kaid, jedan od murida sejna Abdul-Kadira Gejlanija, pripadao grupi evlija
efrad, 0 éemu ga je obavijestio Gavs Gejlani.
Idzmalen, ukratko, saieto; obratiti painju samo na najvainije.
Ibrahim a.s., jedan od najznamenitijih Allahovih poslanika, mnogo spomenut
u Kur'anu. Praotac Arapa i Jevreja. Imao dva sina: Ismaila, od kojega su
potekli Arapi i Ishaka od kojega su potekli Jevreji (preko njegovog sina
Ja'kuba). Znamenit je i po mudiizi sto ga vatra nije priila (nego bila prijatna i
spasonosna) kojom su ga htjeli kazniti idolopoklonici njegova naroda. Sa sinom
Ismailom obnovio i izgradio Bejtullah - Kabu u Mekki. Za rodenje i boravak
Ismaila a.s. se veie proviranje izvora Zemzem u danasnio] Mekki.
Idris a.s., jedan od prvih pejgambera i potomaka Adema a.s. ëetvrti mekam
Seyri suluka se naziva "Idrisov mekam", jer je Idris a.s. na svom mi'radiu
dospio do dienneta ali se nije vratio. Nas Pejgamber a.s. na Mi'radiu je dospio
i vidio (pored ostalog) i diennet ali se ipak vratio sa zadatkom medu Ijude.
Ihtijar, starac, stanje onoga salika u kojem vlada sobom, zrelost.
IImi-batin, unutrasnja nauka, nauka 0 nevidljivirn unutarnjim stvarima, nauka
sa kojom se spoznaju Boiije tajne.
11 m, znanje, nauka, znanost.
IImi sertat, nauka islamskog zakona, odnosi se na sve dijelove iivota, rada,
71
ibadeta i odnosa muslimana pojedinaca i cjelokupne muslimanske zajednice
(umma).
IImi zahir, spollasnia nauka, nauka 0 formi.
11 ha m, nadahnuée, od Allaha unutrasnp osjeéaj sta treba a sta ne treba èiniti,
sta je dobro a sta ne. IIham se postlze u treéem stupnju seyri suluka (nefsi
mulhime).
Irade, volja. U tarikatskom napredovanju se postepeno gubi svoja volja i ielje
te se stapaju u volju Allahovu.
Irfan, spoznaja, odgoj, obrazovanje, umjeée.
I r Sa d, upuéivanje, proces vodenja i odgajanja murida (salika) od strane selna -
murstda.
Ismi-azam, najveée ime koje se nalazi medu Allahovim lijepim imenima a koje
se ne zna. Pored ove tajne, ostalo je nepoznato jos nekoliko stvari: Lejletul-
Kadr, srednji namaz, momenat kad je dova primljena na diumi i dr.
Ismt-dzelal, vlastito Boiije ime Allah koje okuplja sva imena i svojstva Boiija
i koje se ne prevodi. Ime Allah ukazuje na sve stvoreno, dok Hu ukazuje na
Opéu skrivenost (Gajbi-mutlak) i ne odnosi se na mnostvo nego na Jedinstvo
osnove (Ehadijjetul-ajn).
Istigrak, utapanje, nestajanje.
Jakub a.s., sin Ishakov, unuk Ibrahima a.s. Imao je dvanaest sinova od
kojih je jedan i Jusuf a.s. Vidi: Kur'an, sure Jusuf.
Jedzudz i Medzudz, tajanstveni narod koji je nepravdu èinio u doba
Zulkarnejna nad drugim narodom radi èega je Zulkarnejn izgradio branu izmedu
njih koja i danas nije probijena. Prema hadisima, pomenuta prepreka ée se
ukloniti pred Kijametski dan kada ée skupina Jediudi i Mediudi preplaviti
svijet. Allah ée poslati neku bolest od koje ée svi pomrijeti. Prema nekima, ove
dvije skupine su us tvari zuta rasa (vidi sure Kehf, 94. ajet).
Jusuf a.s., jedan od dvanaest sinova Jakub-pejgambera kojeg su braéa iz
zavisti bacila u zdenac. Jusufa je uzela karavana koja je tuda prolazila i on je
dospio u Egipat. Kasnije, Jusuf je u Egiptu dobio visok poloza] i doveo oca i
braéu da se nastane. U Kur'anu se spominje Ijepota Jusufova, a sure Jusuf
kao najjepsa prièa.
Kabd, stezanje (srca), èini antitezni par sa bast. Jedno od Allahovih imena je
Kabid - koji steie.
Kabe-kavsejn, razdaljina izmedu dva luka (dvije oène trepavlce), dia 8. ajeta
sure ~edim koji se odnosi na sestt mekam seyri suluka.
Kabi Iijjet, sposobnost nosenja obaveza (tarikata), jedan od uslova za
primanje u tarikat (drugi je istidad - podobnost).
Kelimei-sehadet, rijeèi osvjedoèenja pripadnosti Islamu: "Eshedu en la ilahe
illallahu ve eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu" (Svjedoèim da
nema drugog Boga osim Allaha i svjedoèim da je Muhammed Boziji rob i Boiiji
poslanik).
Kelimei-tevhid, rijeè jedinstva (Boiijeg).
72
IIlIblJ n, jooa meleka iz visih sfera.
Kr', InIlO, Ivo, suprotno od vahdet (jednost). ,
I IJl 11,'I lVI 11, potpun, zreo èovjek; u tarikatu usavrsen evlija koji rnoze biti:
111 1111 kj 111111 kojl s usavrsio do petog mekama, i mursidi-kjamil koji se usavrslo
11 I ( .tom rn k mu - postao sejh.
Kullil , iV ukupna Boiija di.s. imena.
Ku biJl t, prlbliiavanje Allahu, usavrsavarue u tarikatu.
Kurbl-' raid, obavezno pribliiavanje koje obuhvata seyri suluk do èetvrtog
IIU kIllIl (d' m').
Kurbl novaf/l, neobavezno pribliiavanje (nafila) koje nastupa nakon èetvrtog
1111 k lino
Kutub, prvak jedne klase evlija, osovina, stozer.
J zal, neprestano (odnos Boga i stvorenja).
I Jloi-Bedr, noé u kojoj je mjesec pun i sjajan (ustap),
L m lezer, oduvijek (odnosi se samo na Boga).
l vlake, Levlake-Ievlake-Iema-halektul-eflak (Oa nije tebe /Muhammede/
I 11. la ne bih stvorio svjetove - hadisi-kudsi).
M sivallah, sve drugo osim Allaha.
M 'ad, hazreti Pejgamberovo naroèito boraviste, njegov a.s. mekam.
M kam, mn. mekamat, duhovna postaja, stepen (menzil) u seyri suluku kojih
11110 sedam. Sejhovi su ima dali razlièita imena. Van tarikata, mekam znaèi i
kabur ili trube nekog duhovnog velikana, te naèin harmoniènog uèenja Kur'ana
lil IIahija (kasida).
Medznun i Lejla, prièa 0 dvo]e mladih zaljubljenih, potjeèe iz arapske
klljliellnosti odakle je presla u perzijsku, a odatle u tursku divansku poeziju i
narodnu knjiievnost. Medu pjesnicima koji su uspiesno obradili ovu legendu
11 jistaknutiji su perzijski pjesnik Nizami i truski pjesnik Fuzuli.
Mektebi-irfan, skola spoznaje, tarikat.
Mertebe, mn. meratib, stupanj u seyri suluku. Vidi: mekam.
Mezheb, seriatsko-pravna skola u Islamu, do danas su se odrzala èetiri
mezheba: hanefijski, safijski, hanbelijski i malikijski. Neki mezhebi su se kratko
odrzalr, a neki (kao djelimièno priznati siijski dia'ferijski mezheb) su se u nekim
pitanjima udaljili i razisli sa Islamom Ehli-sunneta.
Mi'radz, Muhammedov a.s. uspon na nebo i visi svijet. To putovanje bilo je iz
Mekke 11 godina nakon poèetka poslanstva, a ne zadugo prije hidireta. Datum
nije odreden, ali je svijet uvazie misljenje da je to putovanje bilo 27. dana
mjeseca redieba, te se stoga do danas uislamskom svijetu ta veèer proslavlja
i naziva blagoslovenom - mubarek veèeri (Lejlei - Miradi). Putovanje je bilo iz
Mekke i Mesdiidul-harama u Kudus (Jerusalim) i Mesdiidul-aksa, a odatle u
visi svijet. Treba naglasiti da je noéno putovanje (Isra) i odlazak u visi svijet
(Miradi) bic tijelom i na ja vi. U tesavvufu se znaèenje Miradia prostruje na
svakog salika koji napreduje u seyri suluku.
Mudztehidi, islamski uèenjaci kOji u svojim istraiivanjima senatskih pitanja
73
slijede vlastiti sud i ne oslanjaju se na druge imame, veé samostalno donose
zakljuèke. Suprotno rnudztehidirna su mukallidi - oni koji oponasaiu i nisu
samostalni.
Muhammed s.a.v.s. posljednji Allahov poslanik i najodabraniji Allahov
miljenik, uzrok stvaranja svemira. Roden je u Mekki 570. godine a ovaj svijet
napustio 632. godine u Medini.
Muhammed Tirmizi, poznati islamski uéenjak.
Munadzat, religiozna pjesma posveéena Bogu.
Munkir, koji porièe i nijeèe, koji ne priznaje istinu, koji ne vjeruje.
Mursid, sein, upuéivaé, voda; koji upuéuje, uèi i vodi salika.
Nefhai-sur, dahovi iz roga (svirale).
Nef s, liènost, osoba, strast, ousa, zivot. Nets se po tesavvutu dijeli na sedam
stepeni. Nets je vezan za èovjeka sa tijelom, dok je na ovome svijetu, pa se
zato u Kur'anu kaze da ée svaka dusa - nets okusiti smrt.
Nefsi-emmare, dusa sklona zlu: prvi stepen duhovnog uzdizanja.
Nefsi-Ievvame, dusa koja sebe kori; drugi stepen duhovnog uzdizanja.
Nefsi-mulhime, dusa nadahnuta; treéi stepen duhovnog uzdizanja.
Nemrud, blo je vladar u doba Ibrahim-pejgambera. Moé i snaga su ga toliko
zanijeli da je poèeo govoriti da je on bog. Zbog svoje sile toliko se uzoholio, da
je navijestio rat nebu, izasao je s vojskom na jednu poljanu i naredio vojsei da
puea u nebo. Stvoritelj Bog dz.s. je poslao muslee koje su ih napale, zbog
èega su se dali u bijeg. Neki su odmah umrli, a neki su taskom mukom umakli.
Jedna rnusica sa pola krila napala je Nemruda, udarila mu u liee, uvukla mu se
u nos i kroz nosne kanale dospjela u mozak. Zbog ovoga, pod teskorn mukom,
Nemrud je umro.
Nukaba, jedn. nakib (potpunije nekibut-esrat), predstavnik emira (sejjida ili
senta) tj. potomak Muhammedov a.s., evlije - sluge drugog mekama seyri
suluka.
Nur, svjetlost, jasnost, Ijepota, bistrina, svlezlna; jedno od Allahovih dz.s.
lijepih imena; naziv jedne sure u Kur'anu.
Prva odredenost, Teajjuni ewel, prva jasna kontura iz opée neodredenosti.
Ona je kljuè za imena.
Pi r, stanesma, duhovni voda muslimana, osnivaè derviskog reda, sejh. Ima
dvanaest pirova.
Rabita, veza, povezivanje; duhovna veza sa Allahom, sa Pejgamberom, sa
pirom, iIi sa sejhorn, a tim putem i sa Pejgamberom s.a.v.s.
Raks, posebno kretanje, pies u zikru stojeéi (Sema zikr).
Rehber, pokazivaè puta. Kod dervisa osoba preko koje se pristupa sejnu i
derviskim obredima, veza izmedu dervisa i sejha.
Ridzali-hakikat, rnuzevl hakikata/istine, koji zastupaju istine, koji zastupaju
Istinu.
Ridzalullah, Allahovi Ijudi, evlije.
Risala, poslaniea, naziv za kraéa ili duza djela u islamskoj kniizevnosti, pa
74
111110
I II 1Ikl/',ko/ knJiievnosti.
"" h, 1111"
I, dIlII, j dini element koji spada u Alemi-emr (Svijet naredbe) a ne,
1\111111111/11
ft lil( 11 ti, u Alemi-halk (Svijet stvorenja). '
11k, plllllik (1\11hu), dervis, osoba koja napreduje u mekamirna seyri suluka
10/11 I 11 I1111 110 odredenom stadiju. '
h' ntu, edam nefsova, dahova; jedan od naziva za sedam mekama.
cl ti ,p id nje nièiee, dio u namazu kojim se zavrsava jedan rekat; na
I IIJcil /1 lOl) naJblril GosPodaru.- A."ahu i to je najuzviseniji poloza] èovjeka.
• /r / /Jah: Putovanje ka [edinstvu postojanja Biéa, Putovanje (Seyr)
VI I '"0 111 tr él mekam Seyri suluka.
yr bil/ah, jedan od naziva za drugi mekam Seyri suluka - nefsi levvame
(1'lIloVIlII) u Ispoznajil Boga).
yr I/al/ah, Putovanje prema Allahu dz.s., jedan od naziva za prvi mekam
:il VII uluka - nefsi emmare.
ma (/Ikr), posebni stojeéi (kijam) zikr, dia zikra sa posebnim kretanjima koji
(lo.mllva kozmiéki skJad. '
ut/la, suti, pripadnik tesavvufa, dervis.
~hreverdi~ 1. Si~ab~ddi!l ~uhreverdi (poqublien u Halebu 1191. god.), u
I( snvvuïu bilzak ucenju Sejhul-Ekbaru Muhjuddin Ibn Arebij'u' 2 0
" I d' ( . , . mer
,'11 Ir v~r I umro blrzu Zendzanal.PerZija. 1236. god.), takoder veliki sufija, èiji
dl lvi kl red-tank~t pesto] u Afganlstanu I na indopakistanskom potkontinentu.
u I uk, put dervisa prolazak kroz mekame tarikata, prva tri mekama.
umme dena, Sure Nedzrn, 8. ajet; dia ovog ajeta oznaèava prva tri mekama
(rl( yr ilallah) Seyri suluka.
url ../sraHl, Rog meleka Israfila kojim ée pred Kijametski dan prvo sve
usrnrtltt ~ zatirn, na Dan prozivljenja, sve ozivjeti na Konaèni sud. Puharue kroz
log znacr, dakle, i zivot i smrt.
vllet moguéeg, .anaj svijet sa elementima koji moze ali i ne mora postojati,
ma. vlastito postojanje nego svoje postojanje veze za Allaha; svijet izmedu
11
po tojanja I nepostojanja.
~atU, I~am, jedan od èetiri imama osnivaèa postojeéih mezheba _ sertatsko-
pravnih skola u Islamu (umro 204/819.).
~ejh, starjes!na, voda, uéitelj; u tarikatu onaj koji vodi zikr, ili koji prima u
tankat, IIr mursid.
~ejhi . Ekber, MUha~med Muhjuddin Ibn Arebi, jedan od najpoznatijih evlija u
tslarnu, roden u Spa.nljl,p~oputovao mnoge krajeve islamskog svijeta, preselio u
Damasku 1240. gOdmegdje mu se i turbe nalazi.
~ejhul-kjamil, Potpuni, savrseni seih, koji je upotpunio Seyri suluk. Insani-
kjamll je n~~I~ za salika petog mekama, a Mursidi-kjamil za salika sestoq
mekama kOjl Irsad éini.
~ek.ki-kalb, sree otvoreno za Istinu, sposobno da primi Istinu.
Sen~t, ISla~ski zakon kojeg je duzan da se prldrzava svaki musliman. Bez
ISpUnjavanjasenara nema ni tarikata.
75
SUhud, osvjedoèenje, stanje salika u najneposrednijoj spoznaji, dizanjem
zastora dvojnosti kada se ukazuje hakikat.
Tadz, kruna, setnova sluzbena kapa.
Taklid, oponasanje, u tarikatu cinjenje svega onog sto cini i sejh.
Takriri Resul, Pejgamberovo odobrenje; odobrenje Muhammeda a.s. za neko
djelo koje je vidio kod ashaba. Bilieàka 0 autoru prevoda
Tarikat, derviski usulski red, put kojim se neko Allahu dz.s. pnblizava, put
usavrsavanja na osnovu tesavvufskog uèenia.
Ta v r, faza, jedan od naziva za mekam Seyri suluka.
Teberruk sejhi, Poóasni sejh, koji vrsi duznost i zamjenjuje jednog sejha
(murs idi-kjami la).
Tesavvuf, sufizam, islamska nauka kojoj je eilj odgajanje i moralno
usavrsavanie muslimana kako bi se sto vise priblizio Resulullahu Muahmmedu
s.a.v.s. kao idealnom uzoru; nauka unutarnjih znaöen]a spoljnog svijeta,
duhovnog pnoüzavarua Gospodaru Allahu dz.s. Tesavvuf nije filozofija jer polazi
od Boga dz.s.
Teäehud, uöenie sehadeta u namazu prilikom sjedenja (kuud).
Tevfik, Uputa Bozija.
Tevhid, Bozfje dz.s. jedinstvo.
Tevhidi ef'al, Jedinstvo djela, jedan od naziva za prvi mekam Seyri suluka.
Tevhidi sifat, Jedinstvo svojstava, jedan od naziva za drugi mekam Seyri
suluka.
Tevhidi Zat, Jedinstvo Biéa, jedan od naziva za teréi mekam Seyri suluka.
Tevrat, jedan od èetiri kitaba (knjige), objavljen Musa a.s.
Ummehat, rnatièruak, naziv za 99 Allahovih lijepih imena u kojima su sadrzana
sva imena i svojstva u prirodi.
H(>jhHadii Fej-
Ummul-kitab, Majka Knjige (Kur'ana), naziv sure EI-Fatihe.
zutlah ef. Hadzi-
Vahdet, potpuno Jedinstvo, osama, osobina ëetvrtoq mekama Seyri suluka,
suprotno rnnostvu (Kesret).
hujrié na dersu
Vakiat, vakia, polujava, dogadaj koji se zbio, videnja salika drugog mekama. Mcsnevije u Nak-
Vakterib, Sura el-'Alek, 19. ajet, "1 priblizi se!", oozivüava se na ëetvrtom sibcndijsko-mevle-
mekamu (Zavrsetak faze Kurbi feraida - Obaveznog pnbuzavarua). vijskoj tekiji Nad-
z
V e d d, zaneseno stanje u Ijubavi kada se gubi svoje postojanje. mlini u Sarajevu
Vedzdi-taklidi, oponasanie pravog vedzda (tevadzud).
V ird, obaveza preuzeta od svog selha da uci i obavlja na odreden naèin. Sejh hadái Fejzullah er. Hadzibajrié je roden 1913. godine u
Vudzud, osjeéanje tvoga nestajanja u vieënom postojanju. Sarajevu. Sin je poznatog sarajevskog aèèijskog majstora ali za
Za kir, onaj koji zikir èim.
razl iku od tradicionalnog zanata svojih roditelja, Hadäibajrié
Zebur, jedan od èetin velika kitaba, objavljen Davud a.s.
zavrsava Gazi Husrevbegovu medresu gdje mu je profesor bio Ahmed
Zikr, sjeéanje, podsjeéanje, spominjanje; spominjati Boziie ime. Najceséi oblie i
cf. Burek. Nakon zavrsenih odredenih islamskih disciplina Fejzullah
zikira su: ztkrt-dzenrt (zikir visokim glasom), zikri-lisani (glasan zikir, jezikom),
zikri-kalbi (zikir koji se Cini sreem), zikri-hafij (skriveni zikir). Zikir rnoze biti
er. dobiva muderriski idäazet, Po otvaranju Odsjeka za orijentalne
skupni i pojedlnaóni. jezike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Hadzibajrié se upisuje i
zavrsava orijentalistiku.
76 77
 11plllllill Jll 1 oriutu i u svijetu tarikata tesko je uporediv u nas nakon
Fejzullah ef. Hadäibajrié je radio kao profesor u Gazi dlll' It t\\JI'IHlwg" rata. U tarikatskom zivotu, pored sluzbe sejha u
Husrevbegovoj medresi, zatim kao viái bibliotekar na Filozofskom 1\lIdlll Ij \IU1J Iluclzi Sinanovoj tekiji u Sarajevu, posebno je izraäen
fakultetu te honorarno u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Tokom 1\111/. VIIII'III\ÏI' tekija i tarikata u okrilje Islamske zajednice, iz koje su
ëitavog radnog vijeka i nakon penzionisanja Hadáibajrié se ne 11111\1111 I >r"j.{og" svjetskog rata nasilnoi nepravedno iskljuëeni. To je

odvaja od Islamske zajednice veé aktivno uëestvuje u mnogim njenim 1111111/11111 vr-l iku sletu Bosnjacima, njihovom duhovnom i kulturnom

djelatnostima i institucijama. Skoro do smrti je bin imam i hatib, 1./ ol ti u Hosru i Hercegovini. Borba tarikatskih Ijudi u Bosni,
svakodnevno je uëio däuz Gazi Husrevbegu u njegovoj dáamiji, bin je pllldVO(/Olli sigurnom rukom äejha Fejzullaha, dovela je do povratka
dugogodisnji muvekit Begove dàamije i izradivao godiànje takvime. Ic I ~,11i turikata u novi Ustav i djelatnost Islamske zajednice.
Kao vrsnom alimu i marljivom struënjaku, Islamska zajednica mu Nulcon smrti Fejzullah ef., na 27. noé mjeseca Ramazana 1990.
povjerava izradu Ilmihala äto on uspjeàno zavráava 1963. godine. , odi1\ " u Bosni i Hercegovini je ostala praznina u tarikatskom zivotu.
Ilmihal je dozivio vise izdanja na bosanskom i albanskom jeziku. N.Ît'W>vo znanje i iskustvo ée se teèko moéi nadoknaditi. A njega su
r: Pisanjem se Fejzullah ef. poëeo baviti joá u medresi, na podsticaj cijcnili svi, i ljudi od tarikata i oni koji to nisu bili.
i podrsku H. Mehmed ef. Handáiéa. Pisao je u gotovo svim Prvo izdanje ovog vrijednog djela, prevoda Tuhfe Sejha Hadài
islamskim disciplinama, prevodio je sa arapskog, turskog i perzijskog. S ilirna Samija je ugledalo svjetlo dana 1984. godine u izdanju
Svoje radove je objavljivao u gotovo svim listovima i èasopisima koji T ikijskog odbora Hadzi Sinanove tekije u Sarajevu. Prije toga sam
su izlazili u okviru Islamske zajednice. Neka od djela su: prevod i nukratko boravio u Srebrenici, dok sam prekucavao Tuhfu. Sa ove
komentar Mesnevije I i 11 svezak (Sarajevo, 1985, 1987. g.), djela iz dist.ance, i vremenske i prostorne, objavljivanje Tuhfe se ëini jos
oblasti Sejri suluka (Metode duhovnog uzdizanja), Tuhfa S. Samija, potrebnijim i opravdanijim, i zbog nedostatka ovakve literature i zbog
Sebi arus u svjetlu islamskog uëenja, viáe djela iz oblasti historije, pojave kvazi-tarikatske literature na nasem träistu.
kulture i tradicije Bosne, Bosnjaka i muslimana uopée, putopisi sa
hadäa, iz Egipta, Turske, sa Kosova i Makedonije, te neobjavljeni A. Gasi
prevod rubaija Omera Hajjama i Muharremska predavanja.
Fejzullah ef. Hadzibajrié je primio kaderijski tarikat od sejha
Selima Samija, muderrisa iz Vuëitrna a za sejha kaderijskog tarikata
je proglaäen od strane sejha Muhjuddina Ensarija iz Istanbula.
Sejhovsku diplomu mu je potvrdila Kaderijska centrala u Bagdadu.
Hadài Mujaga Merhemié je Fejzullah ef. ostavio u amanet kazivanje
Mesnevije, velikog djela Mevlana Däelaluddina Rumije, sto je on
vjerno prihvatio pa je pored usmenih dersova tekst Mesnevije stavljao
na papir i objavio prva dva sveska ovog velikog djela. Preveo je i jedan
dio treéeg sveska. Dersovi Mesnevije su se odräavali u
NakSibendijsko-mevlevijskoj tekiji Nadmlini u Sarajevu. Teberruken
(poëasno) äejh Fejzullah ef. je primio amanete i nekih drugih
tarikata, od sejhova iz Turske i nekih arapskih zemalja. Pored
ostalih, paznju su mu ukazali i bivái rektor Al-Azh~ra rahmetli dr.
AbdulHalim Mahmud te iranski voda Ali Hamnei prilikom njihovog
boravka u Sarajevu.
Kako je sam jednom prilikom skromno rekao, äejh Fejzullah ef.
Hadäibajrié je bio uëitelj äeriata i sluga tarikata. A njegov doprinos i
79
78
 Sadriaj

Predgovor
3
Pregled iz sadrzaja Tufbe po stihovima
4
o autoru Tuhfe
5
Tuhfa
7
Rjeénik imena i pojmova
67
Bilieska 0 autoru prevoda
77

80