You are on page 1of 173
q fr rN Beem nn etme goles Sea ni Par ee ou oni ec eeun es as = e 4 = = DZUDIT BATLER Wau Ay ta a Cy o] aslo ivorniba Judith Bader Bodies tht Merten On the Discrsiv Limits of “Sex” B 45 8 as as7 181 209 33 B 299 29 SADREAJ ‘ZAHVALNOST PREDGOVOR uvop PRVI DEO 2. Tels hoje neite nage 2. Lerbijsl falas morfalodk imaginal) 5, Fancazamskaidenifkacjaiusvajanje pola 4. Rod gor pitanja usvajana i subveraife DRUGIDEO 5. "Opasan prola”: matka imena Vile Kader 6, Prolaenje,zaseanjivanje: psihoanalitieiizov Nele Larsen 1. Raspravlane sseslnim: 8. Kr nastrano UMETNICA PERFORMANSA, Prosteene ane diskursa Bravia Jaoujene Raselavanje zone nenastanjvoss Dajan tie ZAHVALNST Josjednom se zahvaljujem Morin Mekgrogan koa je podrfala ove jig sa seb swrjsrvenom velikeduineseu i inceligencifom. Te} ru zalvalnosdagujem Doan V. Skot za pronichjivost ojom je najpre procenila ova projekat, a 2atim za njena sgjna Gtanjerel- sea dine pjteljsvo, Mo) rukopis je imao seu da rae odié- re Gtaoce « Dsl Kote, Blizaber Gros i Margaret Viefordnji- hova Kriika rans nacea bila je i2vancedno kovisas, Zavalna sim i mom seminani ns Univerzcess Komel zhog zanimljvsh razgoworau jesen 1992, godine, kad je cvs} projekt: podeo ds se uoblizvje.Iedavathi tim Ratldéa takode je mnogo pomoguo proctau nastsjanj ove knjge, Vibe Kolega i srodensta pomogl su rida 2miljam o tekstu diez skice i upucajudi cline kei ke opaske ili pomaduti u proisvadaji eukopisa: Eliaber Ejbe, Bajs Benvenuto, Terezs Brenan, Aleksandrs Cazin, Vilam Kono rn Koup, PiterJuben, Karla Frekero, Neli Furman, Déona- tan Goldberg, Sajmen Goldhil, Dona Havave, Suzan Harding. Gell Hesietes, Moris Kaplan, Debra Kits, Bidi Marin, BridBit Mekdonald. Menci Merk, Majkl Mun, Naomi Sor, Iv Kosofski Sedivik, Dio Sapito, Disime Svenson, Den Tors, Tim Val- ters, Dejv Veenbeeg i Eli2nber Vid, Zavaljjer se Eloi Mur }- {pt 8a njeno| obezorussvajuco) tak; Lind L. Anderson, Ines Azar, Fen Bankovsi, Robertu Gudingu-Viliamsu, Déefu Nuno- kay, Meri Puvi 1 Et Vora 2a njhovo nezamenlivo prises: 2 Vendi Braun 23 mela i krtcke padsticanje mog milena, +202 pave upoxnost kojom mij pomagla da revidirara ne- ‘ke rani stavowe i ele ih pilagadim sojim elvis, (Ova) projet dobio je razne dragocene ablite isticu= CGonalne podtske. Ti poglalja bila su, w skraéeno| veri, pred- stavljena u oviu Bekmanovih aredavanja na Odsehu za engleski Kalifornijskeg univeriteta Berke rokom prleéa 1992. god ne, Veoma mi je drago Sto sam imala pil de utim od kolegs + srudensta na KU-Beri Kao stati asistent Udeuden 20 ba risttke nauke na Universitew Kornel ujesen 991, godine, dobi Ja sam dragocene komensare c avom projet kako od proesora tako i od stedenata. Zabvalivjem Déonatans Kaleru na podrict koja je pratio mom itraivanju na ealitie nang, oldjujudi | pooiv © Instieu es humanistic istraivanja na Kalforiekom Universite u vinu aplla 992. godine Moji studenc na Univerziters Dion Hopkins bil su dragoceni sagovornic. A moje kolege w Genres 28 humanistihe rauke na istom oniveraites risu smo padrdsle moje istasive je, ve au mi pel i bogat incerdistiplinarn incelektualni 280%, ra ema sam in nsjvedoj meri zat (Ova linjiga posvstena je uspomeni na one piatle danove porodice koje sam izgubia tehom peslednih nekliko godina: mom aru Denu Batlect: mojo Ea Helen Lefkew Grin- bese; mojim prjteljcama Line Singer Kei Ntenson. A na pisans je 2a dnudwo kolegs koji nadanjuju, podcSavjuiprimaja 48 plod mag eruda, kav kokay jst. PREDGOVOR Kad sam potela de pie vu knjigu Sele sam da atmaeram mas terjalnos eel, li me je razmihanje © matetialnost neprestano ural vdruge oblen. Kolko god da sam nastojala dase isch tae, dane skreéem s teme, otkeala sam da ne agu da se vsredaredi na tela kao a jednostvne predmete mina. Ne samo Sto au tela ukszivla na sve iavansebe et se pokazalo da 10 keerane ivan nihowh ania, kretanje same gran, satnek ‘odredje noo ela "eso Neprckidno sam gubianicteme. Vi- lo samse uspeting opr dsciplini. Nas sat, niede no, po delada pomijam Jako o1por moje teme prema zawaranjuujesne panic sulkinsk odtdujepedier haji se bai {dale suri, poms sar da jer koebanje smoida profesionalnareikods onih koji su stk flozofsko obra ovane, kali su wek ns diatanci od telesnog, te pokuSevje da cers podruda ela nat) obestlouljeni nad: si oni promasu- ju toi, 50 08 gore, piu protv nega. Ponekad zaboralichy da teo kao tak ima odtederi os, Dodata tedkoés pojavl se, ingleda, u meduviemenu, nakon jadne gener Femin'stchog pisma koje je pokusale, manje i vige uspeino, da okolino il nepostedno iii Zenshost, poneked él ba nagovetaia ped loge it ozrakejeridhe distance ised onogs koji pide i napisa nog. Moda cbs sn da nautien kako da proamaimo tet te prevode, ali nei od nas ipa se vagy premecatin po upotte- Bijvim osteima Logosa Teorerzscijn na rutevinama Logosa nuéno podstite sledeé pitanje: “Sr je sa maerjalnoka tela” U roxio prosios {0 piranje mje postljano uslededen abi "Sua sa mates islno8 ea, Dud?” Shvadla sam da “Diudi”eebada me sel iz formalnijeg "Daudi" ida me podset na telesi Bios koji neds roti nije w sanju da ponst. U rom pnbegwanjs derinutiva bilo je ivesnog ofsjanja, iavesnog zaBtighog stave koi me je @konsttuisae kao neposivsno dete, dete hoje webs podserixi ne jegow eadaik,vratt u teesno bide kaj se, na keaju kajeve mates najrealijim,esjzahtevnilin, o8)neparscvjin, Motda je ‘obio polasa co me podsee a prvidno ikludivanje Zenskos, ‘one Eenskost uoblivenestedisom pedesctih,koda je figura Du i Gatland isavalapraww poplaws “Daudi” kojima ero me daxo pane nepromisiieno, 24 Sa reba krvii nesposobnosr de se predvide ajhove kesije sobine i alihova skretana ss koloseka Tis je mods neko saboravio da me pouti “svetnim éinjenicam'? Lis sam se gubllau sopstwenim imagearnin 2misjanjina cok se vodio ts rigovor od Jivornag znaéae? A ako uporne ostajem pe shvatanja desu cals na nek ain konsteuisana, moéda 2er2 jezitke supstance? a me nije neko naprosto seo? Pitan koa je ix2¥20 pojum rode performativaosti~ uveden uAusjamas radon! samo su pogorsla sari. Naime, ako ‘vedim ca su rodovi performativn, co bi moglo 2nadti da ovako samilljam: neko se sjsu probudl, esmouplakarili neki orvre- ni) prostor w para za redor, odene dati rod 2a aj dan j uvede ‘ati odetu na sve meso. Ta vo instrumentals subject, sue bel oj odleujeo svom rod, eigleno od poeta nije rod ne shvata ca je njgora egistencia vee odeedena rodon. Ta eon bi, naravno, ponovo postal figura subjektakojbia,humanistié- og subjelta, u sree jedaog projekts ka stavja nage na eenstakeia, dale na net sasvim supromo rlvom shvatanju “Medutim, ako nem subjekta Kojodiazueo rod ako je. naprotiv, rod deo onoga fo odludue subjekt, kako se moze formutzasi projekt aj spe da o2uva rode prakse hao esta keidhog delovanjs’ Ako je vod Ronstruisan kroz odnose moi posebno, krac normarineprisile koje ne samo St proizvoderaz- lis telesn bia, vei reguliu, kako bi delovanje moglo da se ivede iz tog pojmna roda kao posledice produksvne prisile? Ako ted nije i2ut koji se po vol mate navazn «svt, dale, ako nije reulearizbor, kako tea da razuemo konstitutivi pris ‘i status redaih norma d pri com ne padnemo uzamlu koear amo rel imaju mo¢ da rave vel od svoj sopstvene ‘Juli Bukr, Nealon sen tis, pe: Migita2 seurne Cages Zens infos, 2000) Gen Fie Fone nd he Seder of ety (New Yor: Rose 9990) so eterinina? Tai, kako rab a tauero obedno po travian koji ake norm prized weedy ne samo uke toda veimmeiaost pol! moze ee pone, ear Ini ii povod zs kick mpenjanje ails hoon rodnih orn? “Teenie da je mareiahos: pols kona cbred- sim ponadanjem noc: teiko me bir piven ka ssmor: Zumino Tle da asunevag sep enor ns wh isjena shana “konstrlje evesno je, raime, ds wl Se tims edu isp ose bo, dowel rp oles nese Jeannie mogao bi ako =hepih pri — ne ag seclho preg 1 nea a nuinost oj prt primar nepebins kt Lnareo ~ ca nsinse post. Alt iowa nepebitnos nama na kj sin ne he iano porch ojm skate himsredavima Sti, 20 sem Se kontsisan pii- suje each proizolon kaa? Sx dered ta konstul- ima bez koja bse bil sposobn da mismo da emo, dk otavamikcka sisao, 8 kon kje 8m pop tile Jarternekale nudnost? Da is nee hans tls Konstan useceeem smisurce ne moe fois ber sith dabez nite bi bilonija rim? Sota elke kon Svisnog ‘zskuje ponewno promilanje anaéens sie kor tuk A ko se poksde ou eke konsiuie host tojestda su ono “bez ea” vpsce ne bis bi tans da = slime onda bio mop) cs teria de tela pila ‘aj, dsm unutr produkt prs ees rst od oon equim hema Shirom rato shvsane honsrce ha sons priile, 5 je mogude posta kick pane rome kako tle prise poivode ne sare pode incline, ve podruje odbgei el lao hojina te ae mo ist ko Jimase ne mote Ze Ta dego pode ne spsctna pom je suprocnst su, Kron deo intligibiost; oo [isi Zeno i neodgonelivo pata oj opseda ono pv ka sable niegoe sapere nemogu nos ao sama ganic ineligno- Stunna Konscacna splines Kako bismo, nda, og meni sme on uslve hj kor stuiby"nno” pdm tl ma it pukom konstrlijom, Sbakake, mora postoja= 13] natin ro deugor pec ela anemogeju da bude zami- B\jeno i Bivleno, podiugu on ela koja misu 2nae3ia ili enaten ska na ist nin? Dishurs “konstrukcje" koji uglavnom bio w optics _ fersinistghoj wor mobda ne odgovaranabolje saat koji je pred nama. Nie dovoline mriti ds ne post preddisiwrzivan “pol” kao esta reetencijaloa raéks na ojo) se ~ iw odnose prema kaj} ~ zbiva konstukcia rods. Tce dae pel vee redno lodeeden, ve konstmisan, i dale ne2naéi objasrit na kai natin je rnateiliost "pol pisilna proizvedens. Kojeprsile material 2uju sel kao “polno i kako treba da razumemo "materi" pola is opi, tla kao ponatljano i nasi oertavanjekaltuene intel siblnost? Koja ea podinje nelto da znace ~ i 2aito? ‘Oeste, delom, promijanjenekih masta kia Newle odom koja su izazvala 2beke, ali nastojanje da se ini korak daljeu s2milinjuo uicaju hetroseksualne hegemonijew ‘oblikovanju seksvaln i polivekihpisaja, Kao leigh rearlku- Tacia raliiih eeonskin praksi, ubljvenjuc i feministigku i “nastrane” roriju, ova tekst nema programsii karate. A ipa kao pokuSs atjsnjenja moj inrencj", on €, po sver sade 6, proizvesn nov niz nesporazams, Nadam se da ée on u najma- jy euka, bic produkeva uvop {alto bi se nea ela zazavaa koZom i, a nsibolem slu- {j, obuhvaaladruga bila atvevena odor? Dona, Harave|, Monfseza Kore Kad zsista mismo oclu kao akvom, shvatame de obs tela kao takvog nije mogué.Postoje azmisljanjaosistema- slénost ela, posto wrecnosna kodianje tla. O teu kao saliom ne mode 9 mislt ja ivesno ne mogu da mu se priblis, raagovorsa len Runi Ne postoiprzaa, postoje samo njeniudinc: denararl zac i naturalizacia. 2ak Deda, Davee venens Mote ie pcane satenlnoss tla dovess ave sa performan ofa rod ako se latepoia “pol” ponaa akvom adnosu? Razmotine pve nena da se plna alka Zstoshata ka por sleds arerslih raza, Ons, medi, rik nie pa funk inmate aka je nisu na nek radi stowemeno chelee- ne uoblieaeciskorvrim prasana. Medusim, edene da sa folne malice neodvojve od dshurcini grain je so to {eres dae dshuts ajo sto. Kategori pled pote a soxmatins 20 ea So Fako naziva “reguativin idelon” Dall, u rom ssa pal ne dle samo kao nota, vee ei deo re sularivne prac koja proivodi cela jima upravroestregula- sma snaga we pak jst s paw eo i pozwodne Ineo dase rived — anit, puke ara da kjime supra To dle rat dae pol replat dea iaic rome praia lizosald evalua vein stgourdenim praksara,Drogi tia, po ee te fonstnla lose menor pri matrjbaae To nie jetostuna jena isto santa ve poces koje folane none marina por doves mova Ji sejim psn neprescanimn onalnjen, tos 1g repre $anog pons joe sak da mera iad nie savin avn dase iad porpara ne posing normama ksh ural dag ailing. Dost, pao props ost mo- tron rematejlass koe fe onto) proves bse Fedo pote lojem sia replncvaogzakona matt olsen Fron same sees priest mnaiso eats hj covode Plane hegemonic nod samo ghana Al kako povess.pojam perfrmatvnss sda ge shexcanjem aera? ma soa aes k pone horns vet aS tard casa pas kojom dikes pore aioe oj iene Nea se dao wpe a poke dr eile sore" pl” oj peor dlovaniem onsite. tejaosc la specie moter pl a, pall at, shh unica teovlovalog peta ‘tom ssh, ono sas postojnoe ta nt- gor obi pee, bite potpune mara, i atrlnost Ebi nova promjna ko pose mad, ka jena apr dala possi. Be nemogole das" mune ho bl tara konstuljn caret pvt mae shvatene bilo kao “lik gp da pal ad hatin namatios sag pole, netroots dace o mates tela ean mae Silane eel rome. DaKl&pe nije eaprsto nto Bo nkotma nih satan ops ongattcneko|eston cir ede rad non bene” moguls i et ooo ‘eb lo deo porto inlet." ‘uso day iejeine aloe nema Hojo 6 mace, ei Spo oie hls cs ino nea nein od dng nora “Hheraupuéenhsglins.Toceat zaman eat Ae Yap yk Cpe ting t kone Na alo formule melons la pie drake gllnyene nati kas ou psa dare mod Shp son ne mae td eglainh roma Kj pe Migs enon mela ante ch maceinhih pos “eda, shane peomativas ne as fli St ‘nino menue Lareterstne mod ad pa se pe lon sei gant () hota ne ie la nde eso dog ems vet arate ibnsnes olathe nore tla prs materia tacjom (promi prota tlm se tksra norma pe tina eae fo nels vstogon i et phe preps we prog pon ustanin pl a eho su Brake gorrs povesnaje og poesia ple pj sfieapsdihurevn sana kj eee Tian impertomoguje whe ple enlace l= aon Ul epee dot Ta lied naa Koja ble bee tbo, al, Inwerene ET ecadelh ai ois he Fonsi planes padnca spe "OdbnetDnde ent a rooney ‘orn ahoina see mote Se ese naga asin ae eT Es iijethoc uanilu‘onoga fo ie mot BveT” neophoda slope ube Te pote fenasanon Ene ge $url baie (ol inhog ab ere) Salone sancti od tebe, dle preposaaipoisvs pode da lagen ee fe Ove “alban” pods a2 poses pom Year, 30° impli eva bj asia sb, ora dopo Sab oso. Dl phar ein Vong pres ho “ili Ze, proved denne eljanem pimarog Senate lo poined| edna ese kane ee est coreg. polos ue aa deadiose I edasteer ovine dastieos0: Dosa ano Ho [esumapehoanaiza klibi ecbiel rive je a eo e mck pono daude pole diva,» 4 pes pisos es pacer 8 Inox ask Zain ca plein da poke oben one uted ‘Skede ade rej ao poe nenstanjot aban ‘otis Ka pena sopsenom integra Hoja tte deve 3 polenta siete acre as) ie FedrdncyForhsioi:eanLaplrches]- Poni Vou lon- hone Ps: Peses Unies de Fan 1989) 3885167. sica on opie pode subs ance mest iden jd kgs the protiv kg ~ sade pomoe hig ~ poste bjt opanasopsbeni thier 3 astonomiom Foto, Dale, w com srs sujet ase ah ii icin’ edincivan ons rime, poodi kono, od acer olan suet Ko. a rs rea, rei “un ca subjka ka eqn sopatvena atin rndlic Nestnak subj she idence hormaie rim frtszmom “pola ona se 2bia natn koje vi Pov odtucenog becky subset ne fe ps. Ono sara vee “presi” hao sabls kop sj. Us 0, trateriazaadatog pla Kjuéno ewe nappa psp. ke ident cao Gace se eka su odbacianjem pola sporna adh ipskctsonepinato odbacirese pet a0 Icivanjem samoureme! jth prespstpolog subeha poo icon uelen pobijanjen de posedce ne mote poco da onl, Zadatak enum bs do smocimow pent ps led ne kas nepestan apocavane diurenih nr asadeno na patos scog neuapea, ec pee eka redo u babi da se ‘anova ails sai osnovn low sibs legimnost + ines. a kaj, mobic kaegeris pola wnat poli kog hur bce ma nek niin aizbednoobsefen prayb oni shabostina oj te atone speino proisvedeelucj.ako lik dikes ky moblbs Kategorie enitea ee a pod {Meta w seb hog polickog i, oa log a ‘retponts da je jane desea nao bio 0 reaillsnjaglademokratie bore, gue dost da st fen | natant pltike mobs uprve porpocu onih pris koje sid deideniac of regulcis ov koja mate polnn rack, Ta koekne deiceniacie rmogu passat promens predeve 0 om koa ela su ven. & oj sc ee dase pa ao kit prec pine A (Od konstrakcije do materializacije Odanes izmedu kulture i prirode ns kojem potivaju neki modeli "soastrokele”roda podrazumeva jen kuleue i akivnost dru- evenog koe deluje na prized: sama pitada stv pak, shvata kao pasina povrina koja se prose ievandruitvenog, a je istore- Teno njegovanséea dopuna. eministkinje su postal sleete pitane: nie i ciskurs koji eamishe delarnose konstrisana keo elakvo uiskvane li umetanie pretssa miki nije h pred ‘9 pasivnoj powrdin koje in proditania podaritiznagenie peatvo ~ li sasvim odigledne ~ fenska, Dali se pol prema res _slnoxi ko densko prema muskor?® ‘Drag femiisihs omeen istrative sa dae ba ienova promis sam pei prize jer on ima svoju pow. predstalanje priode kao pretne i beivtse stance, kao ono oj, zaprav,usek ve mo izvesn je vera pojava ko je odie povezana s nastankom tehrloikinsredstava comiacie Doista, nei su wl da ponowno promijane pode kao skip dinamilsh meduocnosa odgeraraifeminscigkim i ekeloskim ci Jevima slop su ine teSko zamishvseez sZilom Delezom) To promiianye cake dovodi u pane model korstie po ko jem deuiterojednoetano dele nt prirodno | utes see parame enaenja. Zsa, Kelko god da je akan prjenie Talk jzmeda pola oda malo subinski 2083} za bovine ‘eau eminizma,njtma ¢ posledin godin zamerano da depe- da ritodi Kao veto £9 “prehod” inteligbilst eto geme redosaje bel ~ ako ne skvarenost~ duirvenog babi nesta cz dab bib nae acai: Tai vida sudtinske dnjtsica da proole e paves [iro oe ame diss Iresnae gt evan os poem ie 010 povest Poin “pal 1sam je rasno pie nasal ni20m Sporerja tome tabi webalo ds bude presodno ments 24 aio. ‘aj da pol, pojen pol ima powse hoa je prcksvena prot ‘om o mest i porns upisivanj. Meda, kad se 23s ko talso mest i povtin,prcadno se kona i kao Bezvedno, aie, on dab soja vrednost samoonds kd poprimi dutoe ni karate, jst onda kad se prvodaodrekne swig pltodnest Dalle, po ovom sanovift, drufreno kensruiseje priochog 1 ide Shy Orns “a Fen Male Nore 0 Cale” x: Wr, Colored Sosy. pt, Michele Rosldo Lue Lampbare (Sane: Sa Ford Unies Pes 9 74). 0 6788. pretpastaa da je driven skis rita Umer ako} potiva a tojhonstokc, alka iemed pola trod ie paral "om inom: ao je ed druteno anadene do hoes pol urdie intr ete kltae —owdeéemo ene, argument radi pre posta spor vssjamns samenhvost“druivenog” | “kultur tog’ ~ 5a um sau preosje od “pola” (pod perpossaviom daa preostjevtenuckukad son usigne do sog dusenog laralaea kao ri? One eo “wad zai ha prenotenjau vba sfers ao "Usp Bogedovie™ Ako se rod seo od drive tah radenjs koja optima pol, onde pol nein dip na anja los dodane oj vee samen orien deen ante sjima kj peut oka tog u2dianja pole otkazan, a od se pei ne kao tan w txpom odosu supose prema pol, ‘eka dan kj spserbuj teeta "po" i deg sev a pol porpunosupstanejiaon w edu ils materaliihog stan rs, das pospunodesupstancisizowao Kad se azlilapl/rod ude s pojmom radiklnag je sithog konskvizma, ove eso se procul ee esa pl 24 koi se pretpstala da peethod rod, biti post, Kons aij ponadena ura erik ao ono 0 pretax, pethed onstrukeii. Ait po koi postalen kao ono io peehodi onarukif bie upravo zat St je posta, korea kw snr. Ako ered drusvena konsruia pla ako se “pol” ne ‘mote prsupi mime ojegove hostreje onda ve pokaase ne samo dase pol ingubi wrod vida je post moka fii, smotda Fania, Koo je oaknad dolino prejecitho mesa lj se ne noe neposeecno pristpi Ieamo bi prava da vino da “pol” poipune dajeon tka koajefened i priv iting iad pro realnst? Tisete uprotnost mor ienova promis x jemadda "pol — ao este fk ~ jake untae ih nkosi Zino, bez oe bi sam vor bo nezamisi? A ako je “pel” hoszam ijt upraveriegove fnazarsto pole mestohulumneineigilno- 56? Dali cave now promislaje ih Konvencionalaih supe nest povllo 28 sobom | aove promiljnje wvedenog anetenja “honstrkivizens”? Racikano konstukevisitkostanoiite st je poi vedio premiauinjome ixowremenopebile i powedile sop- -rveni podubvat. Ako tv tworlja ne moze da abjasni “po” kao ‘esto powrdin na kaj} dluje,onds Ge ona na kraju mora da powd ds pol nije konstrusan, dime ée priznas ganic jezidhog onstuleivizma, nthoriéno upisujéi ono Sto ostajeneobjsinjvo Uoloie konstrueije. Ako je, pak, po! oumiéna premisa, fk ja, ‘onda rod ne puetpostele pal na kojem potva, ve pogretne ime- ‘ue jedan predshurzivan "pol, dok konstakei poprima zna- ene jecihog, moniama, 30 2nati a je sve uvek i samo jez (Odile proizlci duéna rspravaloje smo se sie naslutali il se (1) sonatraktvizam sod na jezitki monizam, So vod shvatanju da Jelezitha konstraki generation i deseeministcka kenga’ koji ‘svajgju tu pretpostavka Kaku: "Ako je sve diskurs, Sta jes t Jom”); i se (2) konstreijssvodi na verbalnu aktenest koja pretpostaviasubjek, risa kaj wsvjaa ce prerpostala ka- 4a “Ala je rod honstuisan, ko je ea St konstui8e?", mada je naravno, aajummesnia formula og prana sledeéa: "Ako je su= jek konstruisen, ko konstruie subjek2” U prvom slués, on- serukcia je aau2cla mesto boZanskog pokretaéa koji ne samo uzrokuje, vee &saZnjava ve So je nego objel co je oanski performativkeji podaraje bige onome Sra imenuje i porpune ga ensue, ili, tanije, 10 eone transitvno upucivanje koje isto ‘tere mene {ustenowuje, Po som shvatanju kenstukie, de bi neito bilo Konscsisane one mors biti severeno | determinisa pe procesom kanstrukie. U drugom i teem sluzau,reklo bi se, prerebe av0~ Alvose graracie:ksgar pts Zar ne mora posts sdski ak ter, subjekt ako hotece,kejluprala tokom konstrukclje? Ako p= vaverijakonszrlivizin precpostal da konstukeijde|souje deterministic, iarugujudl se Hudskoj aktivoosti, druga shvata onscrativiam kao neo Sto pretpostavia ven subjekt koji srvare svoj rod kroz instromentalng sktivnost Konsteukeja sev tom slugaja shvata kao aeka vista Iudske eworevine kejom se mode manipulsai @ koncepija ne samo Sto preipostav|a su bjs, vee vraéeugled veljnom subjektu bumanizma, Koi je hone srruksiizam povremena davodiow pian ‘Ako je rod konstruklia, mora i postej “ait "si" oe konsrraige? Kako mode posto akionost~ konstruisanje — bez aera koji cj prethodi koji je wi? Kako bisme mogli obja iti mocivaia i pravac konstrianja bet talvog subjekes? Od- ‘gowolla bih papotnerom da je pottebna ivesnn pexog:vose pre tna gramatici dai set ptanje posailow druktioj setloss Ne ime, ako era tonseuisan to:2€ 20a autno de ge honstuica Jo nea “je” “i” hoje stoi pred svojom konstukeiiom ii joj peethodi w vremenu. Boise, nije jasno kako mode poszojti neko “js! lh "mi" nepodzedeno, nepottnjeno sede, kid enamo da je proces vodnog adredivania, iemedu osclog,skup ralikovnih e- Tac koje stwaraja govorne subjekte,Pottinjeno rodu, ab njime subjelavisano, "ja" ne prerhodi procesu odedivana oda, nti za jim sled, ve se pomalja samo unursr sami rodnih reac, ko nyihova maria, "To nas viaéa na drugi prigovor, oa wedenje da kon: stiuktivzam ne dopuita delane, da ga lista njegovog nosioea — subjekta ~ 2 da na kraj pak preepostavjasubjeke koji doved pitanje. Terdii da je sam subjek proiaveden u codnoj manic ad sa, kao ra rods matic, ne tna raskeaii sa subjektom, vee postal pitanja 0 uslovime njegovog pojavjvana i delvanja "Delatrost” odrevanja roda ne mode, serogo wei, biti judd in il isaz, vljno prisvjane, a sasvim ievesne nije mi scasjanje maske; ona je matric, kulturno stanje koe prethodi svalom hre- ju} omogucuje ge. U tom smisiu matiea rodni relia pretho= 4 pojaujvanja"ljudsiog”. Pogledajmo redicinske intexpelaiia koja (ne radanajuci necavmu pojsws sonograms) pomera odojee ‘ec “ono” ka “ona” ili“on" itm imenovanjem "devoji" devoigic, od fe w podeuzie jezka i srodsoa kroz intrpelai roda. Al, "devojéenje devoéice ne zavrava se ime; naprotiy, ta utemelj jue interpelacis ponaviajerazniautoiced raaligtim vremen skim intevalima, kako Bi pojéal ili osporli taj naturalizovani fear Imenovanje je postavjanjegranice i, ujedno, ponaljano ssadivanje norme lve attibucije i interpeacje daprinese enom polis diskatsa i mod koje orkestira, eazgraniava | podupite one ft se naziva “éovekor. To njasnijevidimo ns primera odbadenih bide koja nisu prola paces adredivanja toda na odgovaajud na 4insi sama njihovaHudskost dovod sew pane. Doista,konstiu- isanje roa sui se sedi saan, eka da se Govek ne proiavodi samo iznad i protv nefoveka, vet i kroz iz edbaciva- ria, radikalnih brisanja ojima je, seogo wae, uskragena mo- _guénost kukturneartkulacij.Zat0 nije dove} xo eve dau ud si subjeli konstrusanisKonstrisanje Zovekaje, name, diferen ‘alna operaciia koja proizodi vile i manje "jedsko",nehudsko, Ijadski nezamislvo.Teiskljazne posicje opranizanau "Ijadsko™ kao njegovs konstrativna spljaznjst i opsedse granice hte n= ptestans moguénost ahovog natudsvania i reartkulacje * Paradalesalno je ro Seo ieptvaniebrisanjaisdjudivne ja koja se slo3s Konstruisonye subjelera nie vide Konstralivi- 2am, ali nije niesendjalzem. Naime, posto “spolinjost”ano- 2 fto je konstrusina diskursom, ali ro nije apsolotaa spoa- njost, ontoleiko "sone strane” koje prelan granice diskurse ii im se suprotsranja® kao konsveutina “spoljainjost, ro je 0n0 $ommote ~ kad vopSte moze biti predmet milenja samo wod- osu prems tom ciskersu, na njegovim najslabijim graniarna i Uuprava cao same te najslabie granice. Nata nagin spor ined onsteaktiviema | eseneijaliams porpune premaluje smiszo de- anata, koji se nkad nije magao iskazansravar “ve je ds- kerzivno konscrisana’; tj sta je svojstvenjednora oblisa ise karzivnog monizma il ingvisticizma koji ne prianaje konstiatv fu snagu ikdjdivana,brsana,nasilnog iseivana, odbacvanja i njen subvecivni povarak meda same élanovediskurzivne leg Reci da posto matica rod elacijs koja uspostalia | odtéava subjekt ne znati twit de postlijedinstvens matrica koja stim jedinstvenim i deteministitkim delovanjem proitv di subjckr kao svoju posldicu, To znadi postavic "macscu” u po- oda) subjehca unutargramatgke forraulacjekoj se sama mora 1 Baal ovat’ prop pcbe mac iljucvane, isn) sare sp dog” raga ta ale Kester Pane of Haver An Be on Alyson, pe ech Rouse (New Yok Columbia Unversity Pes, 1982) pat Joho Blecher Andcen Bejan Aon Mancha ad Lave The ek 1 fla Risse (Ne York and Landon Raaedge, 1990) Je Fneas "yor The nara Rafer on Tne, re Geley Benga Rel Bondy (Stnfod Satan Universo Ps 19) 5 Weonaprotolaavar furaten koje polar lake problem ide ree encilostpsetin 9 ptr ata ato au made nab eleenn view Cathy Cana, The isis of Rete Th leer alata, sen 999-1 8-193-208 ianova promi, Deis, iskson foxma "Diskus konstuite Uieksidravasubjele-poscu gramatithe formulae 2k had euje mee subjekta diskurse. Kenatuk mora ana neo ve od alvog menanja mesa teri Postoje tani! i bra Konstrakie kaikonsizu svcjesanovte <4 mode koji sata tasizam kao diskriminacjy na osnova una pred date rae, sledim one novie rere koje su sagledavaju de- Jom kao proizvd istorje rsiama, ipo koja su njene grasiee | anaéenja veemeno konstrusani ne seta u sldbi rasicma, ved} usledbi borbe proivrasizma S Odbacujuti ome modele moti ko 14 tbls sam onu ths akan hn opin filegoeniéne impliacemodelogledansw Stim opel ve dope pole 1 Vide Michael Onis Hownrd War, Ras! Frnt he ed Se re 19605101805 (New York Ree 986) Vide tAnony apish “The Uncmpeted Argument Du Bost he Hsin of Rt, He us Cts pies ae rng and iene (Chea Unreiy of Chiago Press, 1986) sr. 2-37; Cote Gils, Race and Newre The ‘Syste of Mas, Femii Sd. 8 b> Gan 998) sr ape, Ded op, “Wace Under apieemeon”, Ox! Lien Roe 1 peolce ji bibueli da svedu rasne eae na iavedene efekte pole ralike (kao da poina razla oije naprosteauronomna vadrosu na ast alkali, ve jena neki nin ste od jew remenskom il ‘oncaoskom poghede),smztam dsj inuzetre vaéno promianie sora reprodvkeie i, tude, praks odtedivania pela ne sarv0 kso ‘ofih pas! kroz koje se usiskoje hereoseksuala imperatv vei kao onih keoz koe se, u ist mah, obezbeduja i osporavaiu rasne raale. Homoseksualna“pretna" postajeizuzeeno slogena naro- fica na onim prekeeticama na kjima prisilnahereroseksvalnost dejsevjeu slutbi ctuvaniahegernonistidin oblika casne distoée SSmatcam da inuzetno vadno odvperi se models mo- iki eli da uspostavi rsizam, bomofebijui mizogiju ha pa- talelne it analogne clase. Pordivanje ojihove apseraktne si seukiusne jedoakostine samo io previda konkrete istrie n= hhovog konserusania i eladorsana ve i odladevazan posto sagle- Or} hst atin poee Fao. il 19 Fal wd da psoeatin adap zson fate yo frm peao sudsn. jet agar, elven ces ian, Pred os Fok porta Pane nel sama 2zh, es hojs adeno dae" post” sonom ctrae ‘ela, "pois, pasha eet og kona, Fokoot katherine [Avealon ely hod Lata uine os gener dre 0g 0- ‘aura pitearaih woe U sleet karleracisapiboanalie| Fk ri deat ocel rst eebe abihakow on phonies statins kip sso aac predic ase Jw crim tumace sam teu poedenrbvane ‘One po cee se je droge lj anais hj se sprova mise ugianamgors ali op oe prow sizer {ele ee, amatno cain dase pos prs nama pulse rio ds jae. Leda rg pepe taecichom ped seine lass hepa atin n kas prime plas ho iimuse pringje eduons ah, oe ue suport pled tne magséracoslbbodens” kot Se aha amo pe 3, bb poretvana sho i nege anaye smal jeako eee ops res, Prd st 5), ‘ovo shvstanje de regulacvna moé proavodi subjekte lojima vps sija-da moe mje samo namecnvta spas, veédeluic kao regulateno i normative orude hojm se svarajasubjek, Pvraak psihoans- isi morivisan je, dake, ptanjem kako nee regulativae narme ob- kaj “pono odreden’ subjele na talay nin da uspostavij ne raeluéoost psihithog | relesnog sklopa. A tama gee aka pair hoanalitiksgledita ve konsitisane “pola” kao jedan e22voji rmomenat il ao poslediza navedne tine simbolidke sraktut, js rumagim kensticuvone ufinke regulaivne mod kao poosslzane i ponodlve. Shestanju moti kao erestivne prozvodnye neophod- no je dda i co dese mos sti iskltivanjer efekat, proizved jor “spoiajosi’ pode kojem susivor intlgibiinest ne ‘gut koje ogrnigava domen ineeligibili efekata, U dojoj mer je “po” prisilnaproteed nj, ze2uea pr sile koji, propisujutiodredene uslve, postala granice nome to scleonku njenog. reac, reco wokeiucaneu postor-veme, reno grometcske usta, jee rks, glumes paler i sakog od rit, ithovedislge, zaprave nj hove cragitne nese, da ne zabraie apd, niche sven, kcie omoguse logos, subs se uae, d se elle w ‘samom sei. Sve su 0 imerene na sen one obezbeduju nen hohecentnst dok ostanv neprotumazene. Dale, one mos da budu pono odigrancu sako| gui isars de leko of sje ukorjenost vwednost"prisusn. Moremo 4a pokazemo aa koran je kod shag fool, poder of en diaimensdfnituacksdobau infil, eeden ‘aside nepostednin materiale okuenet (fou rep nent opi coer cenit tril), ako sistem sophie, kako fonkconie ekonomi oped. Sis Ligacah. Mot dsturse Posledihgodina u nekim podtuljima feminstigke rote fou se pocii do se rela iabai ie onoga Sto se Zestoopisue kao jeitki idealizam postsrkaurakira, U jednom drugom podraty, filo zof Dani Vatimo ni da poststrukeralizam,shvaten eo ek oa gts, dokida mati ao savremens fateganij. Uprave ae agublins materia, kefe on, mora se sada reformolisai da bi postetukeaalizam ustapio mestojednom eit poli vred- ‘jem projet. Termini Kose hoist uty ragpravana stent si nepostjuni, i oba sla ek je odgonetnutl ta je apte- 4 ozntéenoverinom “poststrkurlizam’, & moda fe jotteke seznati fase podtezumeva pod tim elon” koje reba icbavit. Pa ial ta dvaosnatcelaiagledju neki ferinisizi hick teocetcarins sukinsk’ antagonist, Sludamo oval upouore jaz ako je sve dishars fase dagadastelom®? Akoje sve els, fa jes asian iselesnam povredori? Dale possscukcualzmu, ila postakeualizam, avai? DMnogima sein, reld bib, da feminicam mote dase pponats kao leridka praksa same ako se utereli wy poloo spec: FénostZenskog els. Caki camo ge se kategorii pols uvek pro Since w cad pak se prepostala da je pal nesvodivaosnova a nih kuleurih konstrukeij. Reklo bi se d3 su 98} pretpostavc ‘© macerialns| nesvotivost pola uemelene feminstgkeepise- rmologie sexi, kao i razne vsterodno odredenih analiza, ida ‘oneienjeczpu svoju moe. Unastojanis da pomerim geanice te sprave Zlim da upitary kako je i 22ito “matenjalnost”poatla 2nak nesvodivosti to jest kak to da se materialnost pole raeu- me kao 060 Sto nosihultuane kosstrukie | to thog tga samo ‘ne mode biti konstrukcija? Kaka je stanns tog iskljutivanja? Da li je muerjalnost mesto i powesina koja je ishlucena ie procesa leanstrcije kao osnovaisedina na ko} ko sma ia kon stroke funkcionite? Dali jc iskugene honsiutvoa, co jest sijalnost vod nas do jedne grupe eximologs koji powezuju reg ma tera sa retima mor} matric (materia), dake ¢ptanjenarepro- sok, Klas konfiguracija materjekzo masta radana ii pore a postaje naritoznaéajna onda kad priksznelog obektainje- govog znaieni iishujepribegavanje nage sjegovog ishodiita, ad nije iritito povezana s eprodukcjom, maveijajevopirena w nage pratzvora i uzzodnosti U giékom, od ret yl, drvo ili de na grada, nsstsarazne kullurne koastcukeje, altar? oznaéava i naieloprazvora carve ielelogie koe eu isti mah kauzalno i ‘cspikationo. Ta veza izmeds materi, ishodenja i znagenja oka: ue na nerazdvojivost Masih grékih pojmova materijalnost i ‘enaéenja. U demu jsrea? U sani® Niu lacinskom atu gickor, mates Gate ile) Je pos, sirova poztivnose il referent, nis prazna povrfina ia ‘a koja deka na spoljanji din oznadovana, we je wvek w nekom ‘mish yenporalizovana. To wal jan Marksa tamo ge "mster® stata lao princip preobrafaja haji pretpostavlad indukuje odre- enu bucuénost Matsca je radaji is Fermativn princip koji * Tari ato lat on cles me. Nepesa notk temeli= ‘9 get Delo One tojesraso uses eh otto jee je fo stern pre 4 Used aru nein a ket aia Srma/mavesie pose sitnka ze tli maui pais diy Brown Manoa Pas {ovo NJ Rowen Ltd 1988s 8790), Vide prev ez Foes, ge 2 Mace ales aealia hsp va, ondava i nade tela, ako da, srogo Wuewi, oe nije bie koi dele na lang na objet ivan seb. Gramatitako. nas terada gvorimo nara ain name jednw ecalici s90- Faith odesa whoo} moe deluje na tel, alse ne podrzumeva ah formira Foko dovediv pitanje upravo co sheatanje modi kag spolatjegodnosa Po Fukoo, o¢ djcaje shu sae materloost subjeke, Kao naielo hoje istomemeno frre “sbjekt” pod rjvana i ajime upraa Fuko ne govor samo 0 materjlnost ‘ala aworeniba, veto atetialnost rela zavors. Materjainast, Ztvoruspostadjena jew ono} me (dasa mee) uke je ‘on raise orude mod" Dale, zr je materelznen venom stepens u kojm je nk inestnna ae, ii a poste gras mails rast, nema zawvors koji preshod svoj] material 0 Mikel ako, adit aig Ratner pe, An Jovanené (Beo= 1 Prosi, 2997). Isertias “Urine denon nou pale uan Tite Wz eae ten ote eles Sun snuetanene bs see prof quel Une"éme Thai ere pare sTexvence guess cle nine une pitt dea matnae ue pow ene ele cep Line fete inerament une anu paige. re, poson da corp Mil Fou ‘ol Sot pr Pt: Clit, 3979) to 1 Nis bint 35S ne ila ako Seven pe ‘ve aoinom pres sepizom, previ pinion i pee soe om, gow mae aaj pod aston nsvument elas on (césnsa maraltédanslamesueobelleestinsruence vee po. eo, Sunn pan. ii. Niegova materislizacia abiva se istovtemeno sa investirx jem cdnosa moci u njega, + mazerijalnosr je rezultat i mera tog investizanja. Zanor nastaje samo ynurar polja odnasa 04, 3 odredenije, samo w on6j mers kojo| je opremijen si 2asigen od- esi moti, kee] jet 2igenostfarmativna 23 samo nego vo bige, Teo ta nije nezavisaa materjalnose u kaj au investtani spoljain odaosi mae, veé se unjemu wporedo zbivau matrix Heuoja\investcane. ‘Maveialnoss” ognadava izvescan rezulat mot, ih tntoile ona ste mos, rezultat formativnog ii konstlivnog delo- “Ganla mgd. Ukoiko moe spesno funkcionise ako ito wspostae ‘via domen objelea, poli incigibilnasti Kao jednu oncology koja se ne preispituje, nent material fet shvaraju se kao ma- tecjalni podac ii probinne datos. Te matenisne pivnost pois se ivan diskursa | maei, Kao nen nespomi ceferent jena teanscendentalna ozcavena, Ali 0 pojavjvane je epravo ‘naj momenat« kojem je refim moci/diskorsa najpotpunije pre ren i najpodmutlie delotvoran, Kad se tj maerjalni eft svar kao epistemoosho polite sie qua nan neke poitihe a gomeniaci 0 je porez empinskog Sandacionaligma koj, pris Invaajci taj konsticisan rezultat kao prvobirnu darose uspedno zatrpava i maskra geneabogijy odsosa modi koja ga je soni {aT ne zal poh ain? padi tats” en ‘en eameri ain ea porn pemanen Yona Shia Mote sponds bee separ eink ke pr tml ono Scary nln dishonest sit fomiaseepnensog po sparse pe Spt sae an pedsarne dan, sna wpa. i eee exo hj em opener ae kort gern rmatnn mt stuns og eptemaog pa. aimed fea polis oman! Ronn’ an Ronan Stor pomatiio tere ntlnaenabonosnero heed tka a piano” pede lad wre pe, priietrenccajecnehontasen Suntan Mawr ee Toner net e Fukoowo twrdenje dx mo ratenijaliayi, a |e ona proizvodnja ‘ein pen ie tors as pn bn mo glee greiio martian Aloje"maesnor”poreiamo Standen com ot enh arm o ‘apr poeantaehica dae pos Satna |! ‘Ukoliko prati proces materislizacie kao investianja diskassa mei, Fuko se usredsreduje na proizvodinw’ ferativns dimenaijy mot. Tee, medutim, da se saptamo ime je ograni- {eno podragie onogs fo se mode materislizovai | da i postoje modaltes! mazeriliaacie ~ kao fro vrdi Avscotel koga Alkisee sprerino tira. U kom sepens materializacjom upravjaju na (ls inteligbilnest koja iziskuju i zasnivaju podvutje raikalae reniligbines koje se porpuno odvpice mareilizacij it ose radikalno dematenjslizovano? Da i Fuko w nsstojanju da cazma- tra pojmove dishursa materijalnost jedan kroz drug proputza da ‘bjasnine'samo ano So je luzeno iz ekonomi diskarzioneia- twligilaosti koje opie, ve eno to mom ii iskicr da bi one Sunkelonisae kao samodevoljn sistem? Ta pitanje implicieno poscavlja Lis Iara) w svoj analziazieizmedu forme i materi ed Platans. Moda je na poanatja ojena atgumentacia u ogledy “Plstonova histers", ej Olea drag ere, ali to pizane jednako prone arti- ulin w manje peznazom ogledu "Une Mire de Glace", koi se takode nalaziu Opel Tao srrnn/ oracles, Ba” Faron ao fermatv rela nal mterlog ia lS erm gem p= ereana Daa Gi io ednoeranir dpe edi obec lo ‘Sati se pala ne venom roti geualr ssa eto ogi lao tn, Pt de, pa proto edna eo ‘dbl ose no, alse io "lech ano fo psn Snubs pried potbheans, dake Fagemo, ko mo nie Jokutuensg fora lt U co sai emesis note eps rouse loon ueeneerebnoa 13 Cel eolog jt wsek psu nekor ass i igo ral pre ina To possi satel. "Nevsno marr sne ssn spe wap ie gow past en ist malt ao materia poscane ame eisai pase Al pocena came chute ao neoatin.on ord: Mate soho ene Ai, dh n'a mates a ppavlnnanogo motes ate dors pro «vlna Titman esi lowe lho ware ae 105 Altoster, “Mlogy and Tesla See Arenas (Noes {ovards se lve)”: ena Pipl ant rer fy [Nee ors Mor Review Pes. 1971, 51 15 pr ede a Pes 79 il trigst) nije da ublai ili ukine rat ede forme i raterie, tla use il matere i smisla, Ona, 2apravo, nae stoji da pokaZe da su ce binarae suproenostiformulisane isd ‘aniets pola nepodeliih moguénast. Njens speculate sexe jetted sv one, Zaku svom iamirenom abl, deo alogocentsg- ne ekonomi koja proved "Benskost” kao seoju konstittivnu spoltinjost. Njn reorski doprinos istorii suprotstauliana for sme i materi sas ev istcanjy “maces” kao mesta na kojem jedenskosr skljutena ia ilozofekihbinernose. Ukoiko su izvesni fantazamshi pojmavi Senskostitradicionalso povezani s mater jalnaées, oni kxo spekulari ele poredjia Sslogacentién pro- iskot aurogeneze. A kad se te ogledalne (i avetnjske) Zenske fig re shvate kao ienskest, ada je Senskost, wedi ona, potpuno izb sana samim svojim predscavljanjem. Exonomija koje aahreva ubljudivanjeZenskost kzo podredenog pojma u binarnu suprot rast mutka/2ensko zapravoisljuguje Zenskest, proivodi je kao neta Sto mora bid isljuéeno da bi ona sama funkcionisala. U éa+ jer teksto gu nape eazmatrati spekulativn’ nadin aa Koji Lee {274 pristupa Blozofskim zekstovioa, a ands éu se rai njenom bezabzimam i provokativnom tumaéenju Pltonave rasprave posual u Tanja. U zavénom de avog ogleda ponudic sopstve no bezobzitna i provokstioa étane tog odlombs, Irigera/Platon Sina ispekul sire, maa spremno priensjem da ne mogu dase sexi nijedne femsinisthnje toa jes tako pedarntnom i kritckom painjom Zits {a eumalils stot filozafie." imam utisak da ona svoj nati- fom izlganja podizava visekoparnost filozoskih zabloda na koje whazuje. To podrazavane je, naravno,tltiéko i njeno pons ‘jane flozofskih zabloda zahteva od nas da naatimo kako da je Eiamo da bismo shvatili nove w njenom tumaéerju. Da liu aj ‘djekuje plas Blozofskog oc, illjeona osvjla tj gas, uiunalase jos vena. Irigataj uvelesu me pomala net ‘Viet Te Eis of Sal Dione, ped icy Bark (hs Con Unease Pes pipes 219) eda ine ele Pas dione d Mil, 584). gs oc? Akojeona i bil Kog od t dea raclogs. "s" njegovorn ler, dalijeistovereros“zvan jeg? Kako svaco plots) ¥amedu” de moguenasikzo nest rit af prostorag ene oje esa netaknocom flogocentinu bnarna suprotnese™S Kaka rsttoscoilozofskog oa devin podeatvani koe, ralaged, ko veins hopiranjegova step? To, gledao, Je mest iemedu “rjegovog" i “sienog erik, vee kretarje koe meta epogratslé sabe” To je sausimane njegovog mesta ne sto dsb ens jem ostalo Wee ds bi se posal dese ona no eset, da bi se postal pitanecene inating tog prema 2" Gde ao se odsjamocd patilinesnogrodesova kad de arasjeno nego i? Ako 2adatk ie weno i sno “cane” Platons, onda se mod tdi nekoj vsti prenaglatenog dns, gotvo larkrani, koje podraiaa i cblodanjuje Patonoa se- Fulatvnapeeteivanj Ukaliko ove podratavam tj prejki spe sulin on, avnjavam se mada ne ba od stca jj ponekad kad se nck poreda prego predutloj,neophodne preter ‘odgovor. Pripajueinterpretaci iste onofie,L Lige- 13 posal pita ko su abecbedene ene prnie: ee mo taste is pod flozeje da bi ona nasa da je ka bodolii do tog ds on0 So je ishlvdeno na nepativa nin ko sre Flozoi podubva kj sebe smarasaroutemeljatim i sarsokonatiratvni? Zation Lega eda Senskos ao onstiuive slug, Sj pesiava da ade adineaaze- aja flozofskog telat i ugla ong oon odbija de blu usebe “onsjelaka sta Naime, kako se made umadi tekst i ula ono ga ose nemre pial at pak nei uso ogo 1 Badge Ronald cd dss L,I vo amd joe lo eo oem yelnootraznos pose recent [o] sek zed je lecihs prose ge dilrncirane Kaji nn ume desta ee mor dt Fe doin de B ponte ks cflencae {Beran Emel" ecb nope. 26 Raspes o po ier” ier preston ktivn ‘wetekinde woe guy Ue Le ine” ousenie v ‘oto sl) que e Dire 4153 7 Ovo ese dove em st stan sev ena poe We Kader Ve de posbo e ojes Tan zaszuna esi ssogeca up "Tomny th ‘Unsmimena shoe gover peo pop on gt 38 ‘ve ditlinaes? Doist, kako tumaé mate uot keetanje onog So neste, Sto konstituie “unucrabnjost” i “spoljabnjost” reksts? Tako su feministizki usmereni filorof tradiionalno nasiojali da poksku dae tla zamiljeno kao Zensko ii da je Bonz pavezans s mateijalnodéw (bile nepokretnom — ave wee metvorn li plodnom — veéoo fivorn i prokreativnem), dak je mudkarac powezivan sntgelom rcionalnog vadanja lrigaca cdi da als binarea suprotnos: 2apravo isljuduje Zenskos:. U com smisl, "pra predstavljnje Sena unutar te ckenomije nati nihovo bri= ane, Stave, filozofskim opisima, materia je, cdi L. gaa, jstovtemeno zamena 22 Senskost | ublanjanje Senskost. Po oje- nim redima,filezofsk odnos prema Zensiosti ne moze se rumati- tifigurama koje eu ozo, vee postaljanjem Zenskog kao ne- izreéenog usiova figuracie,kxo onoga io nike ne me bi ucbli- ‘eno u podrugje filozfije kao takve, onoga ixo mora bit iskluée- no éabi filaoSja bila mogués Nije dakle, neobiéno tose 29 L rgarj Senskost po javiuje samo w catabress, co jes v onim Ogurama koje nepravilne fankcioniv, kao nepravilan prenos smisls, kao upetcebavlasttog Jimena da bi seepislo neo Sto mo ne prigada ine peli, gura- ‘ma koje se onda vaéajv da zaposedi prisvoje sam ek izhojeg je Zenckost iskjucena, To dlimiéno objarjava njenu radkalne praksu citranja,Kstarestidl uzurpaci“piligngg” 2 poxpune neprlgne athe ° Naime, ona podtazava flezobju ~ lao’ psho- analizu ~ i time preveisa jek koi jo), 2aprave, nije swojsven, Jj] ne pis, same zate da bi doves w ptane iskljuivaprav- Ja prilignosi koja upravjai pportebom rog diskurss. To espora- vanje piliénost | svojewenost este epravo ona izbor koji se comvare Zenskost kad se ana konsicige kao iskjugena nepeié- ost, kao nesvojstvenost, edsustwo svojsava. Zasta, kako kage L, Isgara e Moskom jubaveiku Amante marie), svom dela o Nigeu, “Zena nj sultins, ni ons poseduje suiting, oupravo govon 18 Vide Elst Splmn, “Worn 22 Body: Arsen ad Comseperary Views" Fon Sade Bs 198}, 105-9) vp Vie lzabe Wed, “The Quertion of Se" ac Caayn Burke, se ‘Schaes Marges Wir, pe, Engg wh any New Yor Columba Universe res pien 4 Eleabeth Gros, Stel bern (Las owed. 990. ss pillog nena tex jetje“Bens” ono io jeishueno i dius me Eaike 2 Ako ona pris vaso ine, maker lasica ime “ke 1a jin, to mode bit samo nea wat raditalnog podratava- tj kaye eid oxcepi cu ee? od njenih onal ih prexpostv Diein Gelopt ijn racabjne usvom ruma2enju dj usana as adaga Sto ist mah sinegéchs i katabrens, mud sie iedno wmazenjebiloSko-esercalsidke jak Lrg kao retoridke state. D8 Geloppokazuje da guava L,I eos Zee er ao ea jen nepal " LalajtivaneZenskos iz sopsvenichogjeila met sie zien se, vd Liga hoe formulsanie “mate”. Uko- lio a lila amet forme i mare uspostviaunucrfalogoe censinava, ana senadalearshulite kez maceialnost, Dugim retina sake ehplcna cts nase proton upisivanj ko jisama alka ne moiedaobeabedl. Matejakao est upisivania re mote bi ekaplicino temacizovana A to mest ili prostor up sivenae aL egas,nareraast koa nj sto sto acegora *mateje” ap arial usleiva omogucue, Upravo a n= 20 Oreo san pol. rec ay kare "i" wl ne kines opandae 2 wh peed vii alles ene inn apa xe ean Seon pel in wae seme ‘op los ng sprout Elo csi spo a tn lee lerme par si eos une vs ovneenree Lesser wt din ae eng lesz a seran ee Brae apps pea leet Irae nee emis’ Lice gars," Li ean Ma Fr Mere Pn. Eide Wt, 98), a9; "Ona 8 8 dn (je tir) 2s edie Ona nett sok fe om jcc sing sutton are ud. Ors ems eri ese espa mai ecm Le 9 {Gian il (New Yer alr Unseney Ps, a 8 Kd ims uid cunneneKaom So po Kee esa “kines ahecs, nae me para dias ei nope dase whoa tadicorlnh mera anaes? Onde eves ola posed sulting ao goxedrany il vibe fine. Naor Scho, “This Ese Whi Ie Sox Ove Corin Grips wi Igny" Dies A al of Fmt Cowal Sab 2 Gobo) eu 3058 2 IaneGl, Tn tengo Bad New ere Columbia aera Pee 990) serjlnos: koja se ne mode vematizovat posta, poL Irgat do. ‘hladibee ii posuda 2 enka unter alogocentséne ekonomi tna mnor biti ekliogena da bi ta ekonomljs zadrisba eowtasnja Joherentnost do koje ike det? Vila materi koji ne mote bit sadrBan unurarralike forma/onatena funkcioniée kao oadomestak v Deridinoj anaes filosofskih soprotnosti. Baet se reztixom forma/matena u Pes tne, Devi ord da se materia mora u6vojinajedan lan inar- ne opczcie ina ono sto premata o binarne ustojsvo TStoje me: tafora 2a nemoguenoss njene sistematieaie ‘Rezmotrimo Deridinu napomenu sadranu v odgovo- rw krsigana loi wid da materia oznatava ono ito jeraikelno ize ‘an esha: "Sled daa, mer Koo}, materi wo} opsto eo om o2nséavs, kako vi kazae,adikalnu crugost (preciiraéy ‘oénosu na filczofekesuprotnost). onda se ano ic pie mor ‘esata ‘materialistic! legleda dae, za Deridu ia L rigs ono toe isljuceno iz vehinarnostistovemeno i pri ‘eden ten skljutivanjer, Sto znati da nema odvojeno i pop bo nezavisno egzistenciju keo apsolura spoljanost. Koistitue tiv il elatvna spaetnjst ie paramo, sastavijena od niza is+ [juevanjs koja su ipak untar sistema kao njegova netematizovana rnofrost. Ona se untar sistema pojavjuje kao nedoslednost, pre id, pretjasjegove)sistemasiinas {Soap eo mae asp ora ene gh Povo dl Tonnes nemo Ue Go), Aol seigbs buon ence mpjon, Oven nec Get ts an ath ea od pie aa ‘Pra: Had nrc epoca pins pene waiiignp ibs team ose lo ot one vetoing op pce TC oi sue pl) som gt, 2098. opt hevdoegs hyteeierna nese snas sane nen Taouegen’ (one ive odessa nope ele Imre eo te Si eb Re Pon, hs hol ow Tinton rset por cain xg SGranuanf. Pus peanuts roar To Sun pnue poe rg le at Poses Ure Mec ladys i Wonon oan canes Cr Ursin o 8 865, ay Duin Pos 64 1 Sige snsscta na vom dae wkuanje inte bout ranaera ape sco la edu mutkosn i Zenskost ojo) mudkoer2duzime ob lane be ‘ame supreraest,dok 2a denshost wopite ne mote rel da je inzliilan vermin, Mogi bis rei aj enskost jase pola ‘tuje unurarbinarost spekulara enskost,dok je ona haae i Urisana i isiuéena ie bineenostipekomtma Benson aat en shox A igak, ala imenovanja ne mga funkcioisa je, sro 80 wee, fenskost u rom drugom moduse uopste ne mote bit Imenovang,ieaprave nije rikakav modus. Pol. Tiga, "Serskos’, zahoju seme moe ida je steoxoil ono, de kako vEestuje wontologi~ovde nas grat a osx na edo ~ uspostaijena je bisanjem kio nemogu’e nutnost koja omoguése Saku oncologi Zenskoste da se po sluzino jednom hatahrezom, pripizomijena i uinjna neinelig bhlnom unutar flogocntrams ho sebe smatasamoustanovj judi, Njen nepriznat ostatk opstae kao postr wpm og a logocensiema, ka jednaspekulazaaogledlna povrtina hoa pie tna oznake muthog oznatielishog ina sno da bi mu vrata (ae an) oda i2ajamelaflogocentnéns samccovojpes. ne dau nikaay sopsveni doptinas. Kao copos mettizitke ead, ta prostorspsivana pave sw Patonovora Tings kao sorada Aypadck), pisana kao chr. Lao su Dsida Liar} pone Ail options eamaéen termina chor, ae Ga seosemnati ing na jedan oclornak ji serie problea pela: rime, onog plaza koji forma generiéesopsrena ulna predstava,Zramo és po Platona sak material predmet post} samo ako Sto wes ie ide ej je egov nutanpredolow. faenaln predmet ikl, samo hopie ide i postoje smo w 000) meu hej] le, se da. Ak pe sepa o tenon Prine testo na koje se ono zbiva, stein w kaj se dogedaprege ata idee uni predne? tine {kosmogoni Taj Paton govorio ti pring: ona lj je sam praces potsarja, ona Koo se dogadapostlane 1 ‘ons du pirogno priavedene slinosepredstayja co Sto je 90> stalo,Zatim dodsje aco to ingles kao digresi:“U skiade 4 tim pil dose ona kos piesa upored ‘yoru kejem su obustavjen sv ontolosi zahte kojom jem ‘ana mora se upozeebljavatidaslednar dale, ne 2310 ds bi ime {ko boljeodgovarlo imenovanom, vee zato Sto ono sto reba da bude imenovano ne mode imati primereno ime, Stone omeduje S ugrofavasfera jezik primerenose, ese stoga mora kontolisz ti dosiedno nametnusim skupom nominativnth previ Kaka Plaron maée da odstupi od neimenljivog statast posude da za nu propite posiojano ime? Ds liposuda, canatena Jao neimenkta, 2aista ne biti imenovana, ii pak "ne mo 4e" zapravo ana "ne bi eebalo"? Ds lita graniev predstaljnog twelacomaZii kao sabrana protivjedae vistepredsravljania?A pos {to nam Plaron dais nudi predsrave pasuce, jo kx jdinstve ‘fu sutoritaivnu predstavu(u isrom onom odlomke us kojem ule _zuje na ojenu rad kalnu nepredsravjvest),zar iz toga ne bi reba lo dz 2aklivéimo ds on, dopoitjvg edn jedinu predsrava en: skost,zapravo deli da spreti umnodavanje moguénosi imencvar 2a koje bi neimentjivo moglo podstati? Modda eco predsrava ko- jimavlogu da proera iz diskursa sve deuge predstave,predstava koja predstvla Zenskost kao nepredsiaviva 5 nepojmljvy, ai koja porwrdnom reorikom pobija sama sebe? Ne kraj krsjeve, Paton posta one o éemu evdi da ne mage biti postajeno. On ale protiveedi sam zeb kad kade da ono So ne mote biti postar vijeno reba da bude postadljenons sao jedan nan, U avesnom mis, to autortatna imenavanje posude k20 acimenlive este ovo i uremeljujuce upisivanje koje osigurava to mesto kao pro- stor upisivana. Imenovanje onoga to se ne moze imenovat 22 peavo je prodirnje u posud, dal, wisi mah rasilno brisanje koje posudu ustarownje kao nemogués, a pak nuda mesto 23 svadzuga upisivaja2® U tom smislu, samo hesivane prize o lor rnerfne|gereziobjekara uspostadafalomeriju i postjesegor: ja sopervenog postupha, 241 Hive sitan aguas por pai Spee iow > 2am se Dien Toms hoc ponogh dove posi: 6 goo Lge} nt skldivane Sesto i dono predtantapav nat ofl, cake niin dabudem vt onan plaacu um ms neclipba prea mae dh und ake ser, nda bt pa Kia ale sem v6 pont srt a pada od Tome ese porate kone ete kes in dajeone ne modu js erp et an ao oe nino ivan seg poeta pnulac al pons palclonk po lork edo to pophvani splint oor ‘ier pedveew pane gow sstemshu tare age goreabti sone Naty deo sh Nac Sock wed daa po dttaa sano polis) Polen om sl abs pros sont wit man, odbaepjam ses ao koa Ona sino ior neo Ton, ah Ness ea saree sora oni hte nae de pal rons vred suderousamsitem tom on openers 4a ium chonoa Ton pie cnuoe nt estes gal wenpahraaye ost uolinensaeoneeta fe rae aye a radar Plon nbc pps tN poirteanjeaghd pnavaciawmahotorsenwuls ‘ej inorhe ines A ski j Mono pike pork is am inte mainkog por hg prose pats on Sinica tine fo area iehane! place capo. Ho" pose vsng lke oerntine ot Oo toprumaers ga enh hao so materia re me diseh aera fon Nanak seks ajo igi ilo sa, on ono Se roivedeoemesane ka seats ao megséno but tela apa, reg se priya voir ocra stv. ign has eke rematch jer se de pla dae aera pons pie ua tne Ho pine jako fue Relea "tbl pasa nj sunoana na lay onog ee 36 Naomi Schr. "This Ese Which s Not Ones Corning 0 Grp ith Tegan, rode u jeg, ona asada sam pervs k= apr, tacima ge sumer as ous Moers apc d rea peneranine ka neste ne goer jedeksuncj eo a ‘od argo antigens rss potina kas poe qld gars) Kadoae ne cae govore “Tim Nevaddimte nesta i om stoma, chan, gi Nisan, dh, jerk. To ska mata” Rel bse a ein roth lena oburvens a. hig pore 2am saapcetaajom pian pedo havea tcovlog pte Ap, ast tomas ile sae da sede itt sett ve dae ues een pee ‘ogoburdvansnatdto kaa |e fea saom Slecolhom Sater ustanovena hou il peep. Cin se a Liga fam tute pa on pela che peer je i pene w ato dug = ol Pena coor ld “dng Fens sad ode ea no po cenu pom orang pta stad kor oe dalo koje omeduje svake spelelacju")3® Na nivou retorike, co “poncmoprlitnye”wsporala tan kj Kg pdr v2 fa ~ rau sthaisn poetane | amelie Prodianjom rca ~i peel eu pontine Ko Tg elapse ‘cr jpn ld ade da loot ski sister ident take mati olrejen” daponm mae ont pen pei er ce ro Rellob soo argue pepo el pred Blake ‘ioe prbed po, fo teri tap mane sb Dom mainte suman tore ee aie, gu tele ifn Lge a on webs dabudo strana blister, ends rma kano bls komenconaln peaveo jana polto Traboraloa sj vajmresi2amenia ke oot pi 5 les aay," When Our Lips Sprak Toei Ti Sex Whi i Not On pe. Catherine Pn Cason Bae ay Naw Yor, 1985) s.236.0¢ eon psn Paris isons de Mw 957), 28, 8 Th Se sn 77 Cesar 75 snot odnosima kojima so sosteni nasil bisane, zen out risa.” Pahoanal titi gledano, ea material Bie sos shata se kao nelaveno tazmicarie gan ames mate Botkog tla odota, onozs koji se jeika pou kaa me- ronimiskosusedsroanakova. Ulol ko odbaca i shivaju metc- imijske ails Ince of koji su stenjen, pojmen Cape smaera i fouma) slate falogcenti’non: ci idan veze ma ‘insho/petedne kia je zasnovenanablskost 5 drag tang, Bikes ometa falogoceniéna rasan dase uspesai ni zx mena bre metforiteelovaleneje it pojmenna cbedinja- in Po Margaret Vitfod,t blshost kos premais po imate pina elas, vet simbolihoseadavanie so srveno Zenama Za ojo s0 “ve usne” meron Figo gormivan azsevenitaloogi honzomalnogodacsa med Zenama [] Benckedeutoenost”* Al onsite io dase tensa as 5h; ekonomi nikad ne mogu porpuno rexdvoji used tog, dn seca blishost isvrjava net ih ekonomi, ftoznat da ne pripada sno sf fenskoso, ako onds da razomemo rekstalo prakau Lega oa aslo pra i Plaonove tex hem sepens ora ponatlenjegv rks, ne 210 da bi use regan spelen proivodajs, wee dab prota unazad hr co speklaeno pledalo doienskog"daugde” koje mora preblematitno oer iamedv ea hora navoda? 5p Tumaiena west emir low eae revo i faineviacarinlir nines DroclaCernel, yond Acmmadatn dt Ia Femi, Donen aed the Law (New Yorke Reulede 199° ‘Gaya Chaka Spas, Erna Feiss Reise Eien Pele te mints Thrace tie Pelt 45 0 Renji semee magueon ean plo rm 4 ao peg vg ol. Petrie ferstse lao nko ea Bl ost imple tno oisorerekerarhiska biarostthaverabe. Supe ere aril dewskosteipbician edger Lakansom Exo Le Siminin Ln X¥ Css Eons da Seu 97) ae esheets fe Niet Ama anie,a 93-08 41 Nargret hire pny hsp nth Fone Londo Rol se1992) 9177. 2 Toys oh ZaL Irigaraj uvek postoji masenia koja premata mate- sijus ge se mare kao takva odbaruje da bi simoradsjués for rma/matria mopla da napredj. Materia se jaja u dva modali- tere pmo, haa metaiaiehs pojam koi sui Glogocentcizmy; dew gp, Fao neutemeljena figura zabrinjerjuce spakulativna i kata hrestiéag, koja 23 nju obelezava moguce jezicko mesto krtigke Dakle kad se Zena igra pots4avanja,one zapravo pokusa vi da pomodu diskursa povrati mesto sopsrveneeksploa ‘acie da, veri mat, ne dozvol da bude na ojepa svedena. Toznatinjeno ponovno pottinjavane idejama”— utoliko {ho jeons ne strani “opazivog’, "materi" ~ naodio ide jam en’ koje je iegradila, iu sebe ugredila, muskalogi- a al na ea nazin dl se, pomatu igre ponavjana, uth ni vidljvim ono to je eebalo da ostaneneviljivo: pike vanje mogeéeg dejonea Zenshog ujeziku.®? Mota pojm “enskosd wt” maja pvr even zm? Medan, Iran ale cade pean upvc inuaje enskosi veo, Podatavat zat ucesora pode vaio akoje ea mia ee logecentima onda jet tno juan apeiicne Zeki ek one mes who je Zenskost {nano cadianavsamim erinimaalocetizn koje eh 4h pred Novod se astau “igen se podratavanja sri “chloe? injec dao ene cho dob podrstveoc 240 Soha fark nije noprows progetlaOne ait mak onde se jo ean shorn "ate [ 1" One poeta flogocenenzam, ai, istverneno, imetikinykoptnjer 208 distusn, oka on eae pskven, Po hig, ie $0 zapan eat dlovane metoimie, bia shes be Soja ao jig oni prot bishost maj do etn Uprovo raj metonimst vis va mim, aprave, 9 oj metformin se lao ono So pei Bee¥00 ponalan logeenenése rorme ‘DW iguny. “The Power of Dc w Th Sx Whi Oe 76. Medotim, edit das lopikaidenctetaw naéels mode «abit metonimijskom pobunom, kao 80 eo tv nga a 23 ‘um polstoveriti tu metonimiju sa potisnuromi pobunjenom gen skoséu, aati ured mesto Zenskostiw remeteoj chai kao $=- mu u chrau, kao one ia se ne mode Figueaivno predstviti, al je uslov svake figuration predstave Na taj nadine, naravno, chore ipak iguratono precetai, to ako Hoje Benoa “wwe” ivan, aizvan je wvek “denskose”. Tim potezom Zenskost se posta neico Ho s¢ ne mode tematizcvati, 0 je neptedsclivo, ali se ‘ona, visti mah, tematiauje i figurative predsarja upravo cime 5o se polstavecuje stom poaicijom aa tana kori alogo- tom tae de sei flu co jes le da se bude usredistu jectla, na ojegovom iavoru. A njhows neposobnose és ontoligu znaéenie rei falus svedoti © onome Sto Lakan nazivasimboliznom kastacijom. Digjn Gelop, 5 one sane fis Sve svar user pont se kao oped Zale Lakan, Drgi seminar Jasn0 mi jeds ae mogu penusit ogled kojbiispunioobecanjesa-

You might also like