DRUŠTVENA NEJEDNAKOST I STRATIFIKACIJA

STRATIFIKACIJA(lat.stratum)=slojevitost,nejednakost u društvu
-nejednakost životnih šansi- mogućnost da steknemo prihode,obrazvoanje,stanovanje,zdravlje i
sotale vrijednosti-ovise o pojedincu,ali i organizaciji društva
-u tradicionalnim društvima: nejednakost more bit posljedica prirodnih ili božanskih zakona -
Aristotel(kaste,feudalizam)
-IDEJA PRIRODNOG PRAVA(18.ST)-svi su ljudi po svojoj prirodi jednaki(društvene razlike jedino zbog
opće korisnosti-jer bi inače svi ljudi bili jednaki u svemu)- (Deklaracija o pravima čovjeka i
građanina,1879.)
-T.Marshall- ideja građanstva(citizenship)=status osobe ka je punopravni član zajednice – jednakost
čovjeka pred zakonom
GRAĐANIN= punopravni član zajednice koji živi po građ.pravilima-individualne slobode,jednakost
-politička prava-možemo sami birati i biti birani
-socijalna prava-određen životni standar,soc.skrb i obrazovanje
JEDNAKOST ŠANSI=svi položaji moraju biti dostupni na osnovi zasluga,postignuća i talent,a ne
rođenja
JEDNAKOST STARTA=jednakost šansi vrijedi samo ako ljudi startaju s istog položaja
-pretpostavka da nemamo svi iste šanse-svi moraju startat s istog položaja
JEDNAKOST REZULTATA-svi trebaju uživati isti standard i životne šanse(nagrade koje dobivaju
uspješni ne smiju biti veće od onih koje dobivaju neuspješni)
UNIVERZALIZAM-tretiranje svih ljudi na jednak način,bez obzira na posebnosti
PARTIKULARIZAM- ograničavanje prava nekim društvenim skupinama(diskriminacija,segregacija)
DRUŠTVENI POLOŽAJI-1)pripisani/askribirani društveni položaji-onaj položaj koji društvo dodjeluje
pojedincu bez obzira na njegove sposobnosti,izbor ili rezultate,rasu,vjeru,itd..
2)postignuti položaji-rezultat naših osobnih postignuća i naše osobne nadarenosti,znanja,upornosti i
izbora
DVA TIPA DRUŠTVA:1)STRATIFIKACIJSKI-prevladavju pripisani položaji-feudalizam,kaste
2)FUNKCIONALNI-prevladavaju postignuti položaji-funkcija koju pojedinac obavlja određuje njegov
društveni položaj-novija vremena
suvremeno društvo je spoj oba
DRUŠTVENA DIFERENCIJACIJA-oblik društvene nejednakosti koji nastaje zahvaljujući tome što članovi
društva obavljaju različite djelatnosti i tako postaju različiti jer imaju različite uloge
DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA-poseban oblik društvene nejednakosti-strukturirana,stabilna i trajna
njedenakost među skupinama u nekom društvu
1)odnosi se na skupine,a ne na pojedince(bogatstvo pojedinca ovisi o društvu kojem pripada)
2)strukturirani oblik društvene nejednakosti i nije slučajna nego ustrojena po obrascu
3)stabilna i trajna značajka društvenog života-društveni položaj ide s naraštaja na naraštaj
4)skup ideja-kojima se opravdava i podupire nejednaka raspodjela bogatstva,prestiža i moći
-kad postoji stratifikacija postoji i diferencijacija
-DRUŠTVENI SLOJ(socijalni stratum) – skupina pojedinaca s istim društvenim šansama
ROPSTVO- sistem ekstremne nejednakosti u kojem pojedinco doslovno posjeduju druge ljude- robovi
gotovo pa nemaju nikakvih prava
KASTE-sistem povezan s Indijom-4 kategorije međusobno različitih po položaju i ugledu-više kaste
izbjegavaju dodire s nižom-ima bitnu ulogu u vjeri(niže kaste-niži položaj nakon smrti)
STALEŽI-značajka europskog feudalizmaslojevi s ratličitim obvezama i pravilima-dozvoljena je
pokretljivost među staležima
KLASE-velike skupine ljudi sa istim ekonomskim resursima-razlike od drugih:nije bitna
vjera,zakoni,nisu određene granice među likovima-nema formalne granice za skalapanje
brakovapripadnost klasi je djelomice individualno postignuta,a nije dana rođenjembitne su
ekonomske razlikeimpersonalni odnosinejednakost=posljedica ekonomskih odnosa
TEORIJE STRATIFIKACIJE:
1)FUNKCIONALISTIČKA-stratifikacija je nužna kako bi osigurala popunjavanje najvažnijih položaja u
društvu najsposobnijim pojedincima i za funkc.društvo
-nejednakost nagrada za različite poslove u društvu je motivacij za posao-glavni uzrok stratifikacije
2)MARXOVA TEORIJA KLASA-stratifikacija je izraz sutprostavljenih interesa različitih društvenih grupa
klase=grupe ljudi koji imaju zajednički odnos prema sredstvima za proizvodnju
-u kapitalizmu:1)kapitalist(buržoazija) vlasnik sredstava za prozvodnju
2)radnička klasa(proleterijat)-moraju prodavat svoju snagu za novac
eksploatacija-osnova sukoba dviju klasa-radnici više prozvedu nego zarade
klasa po sebi-skupina ljudi u istom ekonomskom položaju-radnici povezani=klasna svijest
klasa za sebe-organiziranje i povezivanje grupa te razvoj svijesti o svom položaju-sindikati,laburisti
KRITIKE: ekonomski determinizam-drugi činjenici isto mogu bitni za stratifikaciju
-ekonosmku nejedankost zamjenjuje politička nejednakost(u soc.zemljama)
3)TEORIJA STRATIFIKACIJE MAXA WEBERA-temeljni oblik raspodjele moći u društvu-sve klase=isti
uvjeti
-važni su i drugi čimbenici,osim ekonosmkih za formiranje klasa
-plavi ovratnici=pojedinci na upravljačkim pozicijama koji zarađuju više i imaju bolje uvjete za rad
-klase nisu jedini oblik stratifikacijepostoje i statusne grupe i partije
DIMENZIJE STRATIFIKACIJE:-tri društvena poretka:
a) ekonomski poredak-način raspodjele ekonomskih dobara i usluga u društvu- klase-ljudi koji
pripadaju istoj klasi imaju sličnu klasnu situaciju(slične uvjete,primanj)
b)socijalni poredak-način na koji su u društvu raspodjeljeni socijalno poštovanje,ugled,počasti-
društveni prestiž!-nizu nužno povezane s ekonomskom(celbrity,osiromašeni plemić)-skupine
pojedinaca koje imaju sličnu statusnu situaciju=statusne grupe-pripadnici iste grupe imaju isti stil
života
c)politički poredak-način raspodjele političke moći u društvu-PARTIJA=društvena grupa usmjerena
stjecanju društvene moći-članovi imaju zajedničke ciljeve i interese
4)TEORIJA KLASA ERIKA OLINA WRIHTA-postoje i oni koji rade a nisu radnici(učitelji)
-dimenzije kontrola nad resursima:kontrola nad investicijama,kontrola nad fizičkim
sredstvima,kontrola nad radnom snagom
-buržoazija-kontrola nad sve tri
-radnici-posjeduju samo radnu snagu
-sitni obrtnici
-bijeli ovratnici-službenici ki rade,a nisu radnici
5)TEORIJa SOCIJALNOG ZATVARANJA FRANKA PARKINA-vlasništvo je samo jedan oblik društvenog
zatvaranja
-društveno zatvaranje=proces kojim grupe nastoje zadržati isključivu kontrolu nad resursima
ograničavajući im pristup-bijelci/crnci
UZURPACIJA-nastojanje manje povlaštenih osoba da prisvoje resurse(borba crnaca)
ELITE-povlaštena skupina i niz pojedinaca koje imaju obično povlašteeno mjesto u društvu i to je
zatvorena skupina(rodbinski odnosi često)

-posljedica nejednake raspodjele različitih vidova moći bit će nejednake životne šanse pojedinaca
-pojedinci sa sličnim životnim šansama pripadat će različitim društvenim slojevima(stratama)
-pojedinci sa sličnom ekonomskom imaju sličnu klasnu situaciju
-u socijalnoj je sferi temeljni vid moći status – komunalna moć(moć u zajednici),pojedinci sa sličnom
komunalnom moći imat će sličnu statusnu situaciju
-treća je sfera sfera autoriteta-moć autoriteta je moć zapovijedanja pa iz toga proizlaze različite
zapovjedne situacije
-moderna društva-status se zasniva na postignuću i na univezalističkim kriterijima
ZANIMANJA I PROFESIJA-- zanimanje – posao koji pojedinac obavlja; to pretpostavlja određena
znanja i vještine stečene tijekom školovanja ili na samom poslu

profesije – zanimanja utemeljena na sistemskim i formalnim zanimanjima; to su bolje plaćeni i

ugledni poslovi. 4 bitne značajke profesionalizma su: specijalizirano znanje, briga za zajednicu, etički
kodeks i društveni ugled
FUNKCIONALISTIČKI POGLEED NA PROFESIJEprofesija je opraavdanje za visoke prihode i društven
položaj4 značajke:specijalzirano znanje,briga za zajednicu,etički kodeks,visoke nagrade
WEBEROV POGLED NA PROFESIJU:profesije su statusne grupe koje nastoje poboljšati svoj položaj na
tržištu
-društveno zatvaranje-isključivanje ostalih iz obavljanja nekog zanimanja-monopol na obavljanje
zannimanja da si postignu povlašten položaj
VIŠE PROFESIJE-odvjetnici itd. NIŽE PROFESIJE-učitelji,med.sestre..
-više profesije imau monopol
-ako je neko zanimanje obična rutina,ono ne može bit profesija
-niže profesije ne nadilaze ono što obični ljudi znaju
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE STRATIFIKACIJE:
1)subjektivna metoda-ispituje samo pojedince kojoj klasi pripadaju(nemoremo točno)
2)reputacijska metoda-pita se pojedince kako klasificiraju druge(poznanici u manjim sredinama)
3)objektivna metoda-prikazuje se na temelju prihoda,obrazovanja,zanimanja-precizna i jeftina
-u hrvatskoj najviše srednje klase
-3 sloja:1)vladajući i gosp.elita
2)srednji društv.sloj-odvjetnici,bolnica..
3)niži društv.sloj-radnička klasa
SOCIJALNA POKRETLJIVOST(MOBILNOST):
OTVORENA DRUŠTVA-meritokratska društva(po zaslugama)-položaji se relativno lako mijenjaju
ZATVORENA DRUŠTVA-društveni položaj se teško mijenja,najčešće se nasljeđuju
-socijalna pokretljivost-pomicanje grupa ili pojedinaca između različitih socioekonomskih položaja
vertikalna mobilnost-pomicanje prema gore ili dolje na društvenoj ljestvici(povećanje moći)
horizontalna mobilnost-kretanje,selidbe,migracije
INTRAGENERACIJSKA MOBILNOST(unutargeneracijska)-promjena položaja pojedinca s obzirom na
vlastite mogćnosti
INTERGENERACIJSKA MOBILNOST(međugeneracijska)-promjena u odnosu otac/sin
DVA PRISTUPA PROUČAVANJA MOBILNOSTI:
1)STATUSNA ANALIZA-proučava mobilnost s obzirom na prihod,obrazovanje,prestiž
moderno društvo:otvoreno,uzlazna mobilnost,razvoj,manje nemanualno
2)KLASNA ANALIZA-definirane klasne kategorije
-šanse za vertikalnu mobilnost ostale iste=osobito na vrhu i dnu ljestvice
APSOLUTNA MOBILNOST-postotak pojedinca u nekoj kategoriji koji su bili mobilni-posljedica
promjene u strukturi zanimanja
RELATIVNA MOBILNOST-šanse za mobilnost usporedbe jedne grupe u odnosu s drugom
-koeficijent vjerojatnosti-perfektna mobilnost(potpuna otvorenost)-roditelj ne utječe na položaj
OBITELJ-relativno trajna grupa povezana srodstvom,brakom ili usvajanjem,čiji članovi žive
zajedno,ekonomski surađuju i skrbe za potomstvo
SASTAV OBITELJI:1)proširena obitelj-KRVNO SRODSTVO-tradicionalno društvo
2)nuklearna obitelj-značajka modernih društava,roditelji i potomci
-OBITELJ ORIJENTACIJE-naši roditelji i braća
-OBITELJ PROKRECAIJE- mi i naša djeca
NASLJEĐIVANJE: - podirjetlo i porijeklo
-patrlinearno-nasljeđivanje znači priznavanje porijekla i nasljeđivanje po očevoj liniji
-matrilinerano-po majčinoj
-bilinearno-jednako važne
OBITAVANJE:-gdje novovjenčani par obitava:
-patrilokalne-žive kod mladoženje
-matrilokalne-kod nevjestine obitelji
-neolokalne-neovisno o roditeljima
ODNOSI MOĆI:
-patrijarhalno-najvažnije ja najstarija muška osoba
-matrijarhalno-žene donsen najvažnije odluke
-egalitarno-jednaka raspodjela moći među supružnicima
BRAK=društveno prihvaćena seksualna zajednica dvoje ili više osoba
FUNKCIJE OBITELJI:
-regulacija spolnog ponašanja
-reprodukcija
-socijalizacija
-skrb zaštita i emocionalna potpora
-pridavanje društvenog položaja
konfliktna teorija o obitelji-obitelj je mjesto gdje se očituje dominacija muškarca nad ženama
MONOGAMIJA-brak muškarca s ženom-prirodni i normalni oblik braka
POLIGAMIJA-mogućnost da imamo više od jednog supružnika
POLIGINIJA-brak jednog muškarca s dvije ili više žena
POLIANDRIJA- kada žena ima više muškaraca
INCEST-spolni odnos s najbližim srodnicima
-izbjegavanje incesta je univerzalno,univerzalna značajka društva
-tabu incesta-u nekim društvima,nešto o čemu se ne govori
-sociokultuno objašnjenje incesta:incest zabranjen zbog očuvanja odnosa u obitelji,prijelaz ljudkse
vrste iz prirode u kulturu
-biološko objašnjenje-da bi se održala genetska kakvoća,nezainteresiranost zbog bliskosti
EGZOGAMIJA-kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodničke grupe
ENDOGAMIJA-pojava sklapanja braka unutar pojedine grupe
FUNKCIONALISTIČKI PRISTUP(INDUSTRIJALIZACIJA I OBITELJ)
-Talcott Parsons-društvene se institucije razvijaju da bi zadovoljile osnovne potrebe društva
-obitelj jedina može zadovoljiti potrebe za primarnom socijalizacijom i za stabilizacijom ličnosti
-stabilizira odrasle osobe dajući im da se u krugu obitelji ponašaju opuštenije
-proširena obitelj u predindustrijskim društvima je multifunkcionalna jedinica koja zadovoljaca
većinu potreba ljudi
-industrijalizacijom obitelj gubi brojne funkcije
-nuklearni oblik obitelji dobro prilagođen modernom gospodarstvu-specijalizirane
uloge:(muškarac=instrumentalna uloga zarađivanja,žena=ekspresivna uloga brige za djecu i
emoc.stabilnost)
--obitelj-vrsta rezervata u kojem se odnosi zasnivaju na partikuralističkim i pripisivanju(roditelji se
trude pomoći djeci)
-nuklearna obitelj-lako se seli
-obitelj je odvojena od radnog mjesta
-kritika:žena ima sama brigu o djeci,patrijarhalnost
KAPITALIZAM I OBITELJ-
-kapitalistički sustav eksploatira besplatni kućanski rad žena kućanica
-razvoj modrne obitelji je potreba kapitalizma
-kućanski poslovi i briga o djeci nisu plaćeni=posao ki se ne plaća
-obitelj omogućuje radnicima olakšanje,opuštanje te emocionalnu potporu i zaštitu
-može doći do nasilja(jer muškarac zarađuje)
-nuklearna obitelj je izvor jeftine radne snage
PATRIJARHALNOST I OBITELJ:
-muškarci su ti koji imaju prevlast u obitelji(žene se iskorištavaju-eksploatacija)
-patrijarhalnost je i značajka obitelji i društva u cijelini
-ženski kućanski red je posljedica isključivanja žena iz tržišta rada
-razlog neravnopravnosti je podjela
-Cilj je bio stvaranje društva jednakosti, sekularne zajednice u kojoj se dele svi obroci i svako igra
svoju ulogu u očuvanju kibuca.
POVIJESNE PROMJENE-pojava sufražetkinja
-odnosi među obitelji=temelje se na ljubavi
-osobna sloboda i sreća su bitne,spolni užitak sve važniji,želja je privatan život
-sentimentalna revolucija
-kapitalizam-utječe na romantičnu ljubav(privatno zadovoljstvo važnije od općeg dobra)
-obitelj postaje sklonište od vanjskoj okrutnog svijeta
SUVREMENA OBITELJ-anonimnost i nepostojanje socijalne kontrole,sekusalne sloboderazvod
STIL ŽIVOTA-način na koji pojedinac nastoji zadovoljiti svoje biološke,društvene i emocionalne
potrebe
-KOMUNE-popularne 60/70ih,drukčije od tradicionalnog braka jer se zalaže za slobodu i mir i ljubav
-KOHABITACIJA-zajednički život bez formalno sklopljenog braka
SAMAČKA DOMAĆINSTVA-sve veći je broj ljudi koji žive sami

OBRAZOVANJE-sustavno i fromalizirano prenošenje znanja,vještina i vrijednosti

-škola je jedan od najvažnijih elemenata socijalizacije(to je glavna funkcija)
-obrazovanje u užem smislu
TRI TIPA OBRAZOVANJA:
1)obrazovanje za praktičnu vještinu(gledanje,slušanjem i ponavljanjem se uče vještine)
2)obrazovanje za pripadnost statusnoj grupi(zajedništvo,prestižni studiji)
3)obrazovanje pod kontrolom birokracije-nastaje nakon 18.st.-sustav janih škola s birokratskim
karakterom-(formalizacija=predmeti,razredi,cjeline)
SOCIOLOŠKE TEORIJE O OBRAZOVANJU:
1)FUNKCIONALISTIČKA TEORIJA-E.Durkheim-škola je most između pojedinca i društva
-škola je glavno sredstvo za postizanje ujednačenosti
-školski razred=društvo u malome i važno u socijalizaciji
-škola je međustupanj između obitelji i morlanog poretka društva
-T.Parsons-škola zarište socijalizacije u modernim društvima,svi imaju jednake šanse,škola
omogućuje dejci da shvate razliku između univerzalnih i partikularističkih normi vrednovanja
partikularističke norme-vrednovanje pojedinca s obzirom na to što je,a ne tko je-roditelji vrednuju
dijete kao iznimnu osobu-povezani s pripisanim položajima
-unvierzalističke norme-pojedinac je samo jedan od mnogih i njegov je položaj uvjetovan
usporedbom s drugimapoložaj određen postignućem,ne rasom/vjerom
-škola je društvo u malome gdje se uče pravikla života
-obrazovanje je prema Parsonsu društvena institucija koja služi selekciji i alokaciji
-meritokratska načela škole-sustav nepristranih,objektivnih mjerila vrednovanja sposobnosti truda i
postignuća pojedinca(prema zasluzi)
-selekcija=izbor najsposobnijih pojedinaca koji će zauzeti najvažnije položaje u društvu
-alokacija= razmještaj ljudi u određene profesionalne uloge
-dovodi do integracije društvenog sistema
2)KONFLIKTNA TEORIJA O OBRAZOVANJU=naglašavnja uloge škole u reprodukciji i legitimiranju
postojećij društvenih odnosa i poretka
-škola je društv.mehanizam održavanja postojećega sistema socijalne stratifikacije
-u kapitalizmu je škola najvažniji ideološki aparat države(Louis Althusser)-školom se prenosi
ideologija-uvjeravanje budućih radnika da je njihov položaj normalan
PRINCIP KORESPODENCIJE(Bowles i Gintis)->odgajamo djecu da postanu poslušni radnici
SKRIVENI NASTAVNI PROGRAM-neodređen skup vrijednosti,stavova i ponašanja koji oblikuje djecu
prema zahtjevima vladajućih(odstupanje od školskog programa,žene se prikazju majkama)
KREDENCIJALIZAM-zahtjev da je za određeni posao potrebna diploma
-došlo je do inflacije diplomajer je potrebna veća razina obrazovanja
-Randal Colins-sve više ljudi ima diplomu,a tržište tada sve više traži više obrazovanje(nekad za
profesora dovoljno srednja,danas faks)
-školovanje prema njima smješta djecu na položaj roditelja,neovisno o trudu
-obrazovanje ne djeluje na stratifikaciju
3)INTERAKCIONISTIČKE TEORIJE OBRAZOVANJA=analiziraju obrazovanje s mikrosociološkog
stajališta(usredotučuju se na svkaodnevne interkacije u pojedinom razredu)
-usredotočilo se na interakciju izmeđiu nastavnika i učenika
TIPIZIRANJE-more bit na osnovi izgleda,stava ili načina govora
ETIKETIRANJE-ako jendog učenika nazivemo problematičnin,on će to postat i ponašat tako
TEORIJA O SAMOISPUNJUJUĆEM PROROČANSTVU-nastavnikovo tipiziranje dovodi do ostvarenja
toga(ako nekome govorimo da je tup,on će mislit da je to)
UČENIČKE STRATEGIJE PRILAGODBE:1)ULAGIVANJE-pridobiti naklonost profesora(štreberi)
2)POSLUŠNOST-bliskost s ciljevima i sredstvima
3)OPORTUNIZAM-učenici prihvaćaju ciljeve škole,ali od njih odustaju radi potpore vršnjaka
4)RITUALIZAM-poštuju sve i obavljaju sve,ali ih ne zanima uspjeh
5)UZMICANJE-odbacivanje ciljeva i sredstava bez pobune(učenici ki spu na satu)
6)KOLONIZACIJA-ravnodušnost prema ciljevima i neodređenost
7)NEPOPUSTLJIVOST-ometaju nastavu,izdvajaju se nečime,ni ih briga za školu
8)POBUNA-imaju druge ciljeve dolaska u školuženske ke dolaze samo da se pokažu

OBRAZOVANJE I DRUŠTVENA NEJEDNAKOST -trebalo bi obrazovanje biti sredstvo izjednačavanja

društvenih položaja pojedinca
-obrazovanje zaoravo djeluje kao sredstvo očuvanja i reprodukcije društvenih nejednakosti
-djeca iz različitih društvenih klasa postižu različit uspjeh u školi
KLASNE SUBKULTURE I USPJEH U OBRAZOVANJU-djeca iz različitih skupina postižu različit uspjeh
-pripadnici radničke klase manje vrednuju obrazovanje od onih više klase
-djeca radničke klase prije napuštaju školu da bi se zaposlila
JEZIČNI KODOVI-oblici govora:
OGRANIČENI KOD-kod djece iz nižih slojeva,kratke i nedovršeene rečenice(dosta bombona)
RAZRAĐENI KOD-eksplicitno se izražavaju mnoga značenja koja su u ograničenom kodu sama po sebi
razumljiva.
-pripadnici nižih klasa-samo ograničeni,srednjea klasa ima oba koda
-djeca koja su usvojila razrađeni kod imaju pretpostavke za bolji uspjeh u školi
KULTURALNA REPRODUKCIJA-osnovna funkcija školskog sustava(Pierre Bourdieu)-nametnuta
dominanta kultura je KULTURNI KAPITAL-skup znanja i vještina koji djeca primaju u najranijoj dobi
-kulturni kapital nije neravnomjerno raspoređen(djeca iz viših klasa dobivaju ga mnogo više nego ona
iz nižih)
-djeca iz viših klasa tako imaju prednost ispred onih niže klase-djeca niže klase tako vrlo često budu
eliminirana iz višeg obrazovanja jer je njima taj jezik nerazumljiv
POZICIJSKA TEORIJA(Raymond Boudon)-obrazovno postignuće pojedinca ovisi o njegovom
konkretnompoložaju u društvu
ako djete odvjetnika oće postat mehaničar=društvena degradacija
u suprotnom slučaju dijete je DRUŠTVENO NAPREDOVALO
-djeca i oridtelji su racionalni u donošenju odlukaodmjeravaju i koristi i štete
-dijete iz više klase je pod pritiskom roditelja i okoline da odabere obrazovanje slično roditeljima
-dijete iz radničke klase oće bolje obrazovanje isključivo zbog zarade i posla
-ako djete iz radničke klase odabere više obrazovanje od roditeljaslabi poveznaost
-tom teorijom se želi objasniti da većina djece postižu istu razinu kao roditelji
Julia Evetts-tri značenja jednakosti:
JEDNAKOST ŠANSI-svatko ima jednak pristup obrazovnim resursima,pravo na školovanje ,a škola će
zatim obavit selekciju prema sposobnostima-ne kreću svi s istog položaja(kult.kapital,jez.kodovi..)
JEDNAKOST U OBRAZOVNIM REZULTATIMA-ako učenike grupiramo prema sposobnostima,svakome
treba ponudit onoliko koliko mogu svladati(sposobnima 6 lektira,nepsoobnima 2)
POZITIVNA DISKRIMINACIJA-pridavanje posebne pozornosti onim učenicima koji su iz nižih klasa te
zbog toga su lišeni vještina i znanjanjima treba omogućit nadoknadu=kompenzacijsko
obrazovanje-nadarenoj djeci iz nižih klasa omogućit sve
-škola ne more obaviti izjednačavanje stratifikacije,jer je samo dio društva(promejne u
društvu=promjene u obrazovanju)