Professional Documents
Culture Documents
Prenos Toplote Zracenjem PDF
Prenos Toplote Zracenjem PDF
SADRŽAJ
3 PRENOS TOPLOTE............................................................................................................................................... 5
3.1 RAZMENA ZRAČENJA IZMEĐU DVE PARALELNE PLOČE ................................................................................................ 5
3.2 RAZMENA TOPLOTE IZMEĐU KOMADA I PEĆI ........................................................................................................... 6
3.3 GUBICI ZRAČENJA KROZ OTVORE PEĆI .................................................................................................................... 6
1|С т ран а
Пројектовање технологије термичке обраде ©Лабораторија за термичку обраду
Količina energije koju zrači jedinica površine u jedinici vremena naziva se intenzitet zračenja (w/m2).
Intenzitet zračenja nije isti za sve talasne dužine, a povećava se sa porastom temperature (Slika 2). Najveća
vrednost intenziteta zračenja sa porastom temperature pomera se ka manjim vrednostima talasnih dužina.
Ovde važi Vinov zakon koji kaže da je proizvod apsolutne temperature i talasne dužine koja odgovara
najvećem intenzitetu konstantan (λmax* T = 2898 μmK). Površina ispod krive predstavlja ukupnu snagu
zračenja.
2|С т ран а
Пројектовање технологије термичке обраде ©Лабораторија за термичку обраду
Energija zračenja koja dospe na neko telo može se apsorbovati, odbiti ili proći kroz to telo. Stoga se može
pisati:
Qin=QA+ QR+ QT ................................................................................................ 1
gde su:
Qin – upadna energija zračenja (w),
QA – apsorbovana energija,
QR – odbijena energija i
QT – energija koja prolazi kroz telo.
Ako se obe strane podele sa Qin dobija se:
QA QR QT
1
Qin Qin Qin , tj. A R T 1 .......................................................................... 2
gde su A, R i T apsorbovani, odbijeni i deo energije koji je prošao kroz telo. Ovi udeli predstavljaju
karakteristične osobine materijala i nazivaju se koeficijentima apsorpcije, odbijanja i propuštanja.
Ukoliko su u pitanju neprozračna tela (sa kojima se mi najviše susrećemo) koeficijent propuštanja T=0. Telo
koje apsorbuje svu upadnu energiju naziva se „crno telo“, tj. R=0 i T=0, A=1. Za apsolutno bela tela važi R=1.
Za crno telo takođe važi da može apsorbovati talase svih talasnih dužina. Ovakvo telo ima maksimalnu
sposobnost zračenja i može poslužiti kao etalon za sposobnost zračenja drugih tela. Intenzitet zračenja
crnog tela računa se prema Štefan – Bolcmanovom zakonu:
Eo oT 4 ...................................................................................................... 3
gde su:
Eo – intenzitet zračenja (w/m2)
T – apsolutna temperatura tela (K)
Qo Eo A oT 4 A (w) ....................................................................................... 4
3|С т ран а
Пројектовање технологије термичке обраде ©Лабораторија за термичку обраду
a) b)
ACT ACT
Čvrsta Gasovi
tela
Odnos intenziteta zračenja sivog tela (E) i intenziteta zračenja crnog tela (Eo) naziva se emisivnost:
E
Eo .......................................................................................................... 6
ET
Eo oT 4
AT ............................................................................................... 8
gde su:
ET – emitovana snaga na temperaturi T
AT – koeficijent apsorpcije na temperaturi T.
4|С т ран а
Пројектовање технологије термичке обраде ©Лабораторија за термичку обраду
3 P RENOS TOPLOTE
Toplota se najčešće prenosi između dva ili više tela. Ako su oba tela crna tela koja se nalaze na
temperaturama T1 i T2 gde je T1>T2, ukupna izmenjena toplota je:
Q Q1 Q2
..................................................................................................... 9
Ovo važi smo u slučaju ako jedno telo prima kompletnu toplotu zračenja drugog tela i obrnuto. Postoje
samo dva takva slučaja: zračenje između dve paralelne ploče i telo potpuno okruženo velikim telom. U svim
ostalim slučajevima samo deo zračenja jednog tela upada na drugo telo.
U ovom slučaju može se odrediti toplotni fluks pomoću izraza (za F1≈F2 – ovo važi jer obe ploče u potpunosti
vide jedna drugu):
co T 4 T 4 T 4 T 4
q12 1 2 cR 1 2
1 1
1 100 100 100 100
1 2 .......................................... 10
5|С т ран а
Пројектовање технологије термичке обраде ©Лабораторија за термичку обраду
gde su:
cR – redukovani koeficijent zračenja,
ε1/2 – emisivnost tela 1, odnosno 2,
U ovom slučaju jedna površina zračenja u potpunosti okružuje drugu. Na primer radni komad je potpuno
okružen zidovima peći. Rezultujuća energija zračenja određuje se pomoću izraza:
co T 4 T 4 T 4 T 4
1 2 1 2
Qrez cR F1
1 F1 1 100 100
100 100
1
1 F2 2 ................................ 11
U ovom slučaju figurišu i F1 i F2 jer svo zračenje sa radnog komada upada na zidove peći, a samo deo
zračenja zidova dolazi na komad. Izraz se koristi pri proračunu zagrevanja komada u peći , a predstavlja
toplotu koja sa grejača dolazi na telo.
Ukoliko komad popunjava većinu prostora, tj. F1/F2 - > 1, koristi se izraz 10 za zračenje dve ploče.
Ukoliko je komad veoma mali, tj. F1/F2 -> 0, koristi se izraz za zračenje zagrejanog tela u okolni prostor
temperature T2 i važi izraz:
T 4 T 4 T 4 T 4
1 2 1 2
Qrez co1 F1 c1 F1
100 100 100 100
................................. 12
Vrednost gubitaka kroz otvor peći zavisi od veličine površine otvora i dubine otvora. Gubici kroz otvorena
vrata peći mogu se odrediti na sledeći način:
ć
= 5,76 ∙ ∙ − ∙ ∙ .................................................................. 13
gde su:
ε - koeficijent emisivnosti (0.8 - 1),
ψ - koeficijent dijafragmiranja - određuje sa na osnovu odnosa visine otvora vrata (A) i dužine smeštajnog
prostora peći (B) - Prilog - slika 5 – 6,
Fo - površina otvora vrata peći,
To - temperatura okoline u koju se prenosi toplota (sobna temperatura).
6|С т ран а