NARODN

SNJETI
ZAZASTITU
 i 't:
:+!.,t *q,. i
i:t ., %" :li,ll

:.,'@

Biljke {tite od
mnlih nupa,s-
l,lapohon ima,te uiie uretneno ru sebe i olitelj
i planirote oclmor. Bilo da ostcLjete cLomu iLi
ptLtujete nu tnore, odlcLzite nu selo, zctsigurno
fute uiie nego inn[e bi,ti u prirodi. A ondie uz ... I
st,enjezine ljepote [ekuju t,tLs i rnule trrrthe -
F
krpelji u kontinentulnoj Hrrutskoj. kctmart'i
doslouce suurlu, te nroui u prirrtdi, ali .

i u ljudskim nustambarna. Zaititite se {

ocl suih tih malih naposnika priroclnint ti
sredstuimu, biljkarrut po recepturi iz

lmpresum
Clavnr urednik: Coran Ogurlic VL
Prilog prlpremila i uredl a: Uprava: l"/ario Vrgoa.
Cordana Rebli Radovan Klaic, Sanda Londar
Lektura: Zlata Santrii, SnjeTana Dlrektor sadrZaja: DraZen Klarii
Drkulec lgrec, Ana Marija
Vldakovli
Crafi iko oblikovanje: Ll ilJana
Clivarec, Naslovna: Red Polnt
Fotografije: Photos.com, Arhiva

k.-. .._*

j
I
{

t*;t'
I
J
*
I
\n \
'.<, -"*-'"!r.

NARODNI SAVJETI - ZA ZASTITU OD KRPELJA, MRA\,I I KOMARACA

 JFt

r$

dlazak na go- da pri boravku u prirodi dovjek

diSnji odmor
prava je prili-
ka za uZitak u
prirodi. Oso-
bito ie to go-
diti djeci, koja u vrijeme Skolskih
praznika vole istraZivati Sumske
kutke. No, njihove avanture, zai-
granost, ali i obidna Setnja 3u-
mom i grmolikim podruijem za-
htijeva oprez. Za neupuiene ili
one manje upudene valja kazati
lako moZe pokupiti krpelja, ne-
koliko milimetara dugadku Zivo-
tinjicu, koja na grmu, dugaikoj
vlati trave vreba na sisavce, ptice
i iovjeka, jer se hrani krvlju. U U HRVATSKOJ POSTOJI
Hrvatskoj su prisutne uglavnom VISE VRSTA KRPELJA, A
tri vrste krpelja, a da bi ih izbje- PREVLADAVAJU TRI
gli u nastavku vam donosimo
kako se zaitititi od tih malih cr-
nih napasnika, koji, ako su zara-
Zeni mogu uzrokovati zdravstve-
ne tegobe.

NARoDNI SAVJETI - ZA ZASTITU OD KRPETJA, MRAVI I KOMARACA

 F
l

\ t'r1'

,t: i

NARODNI SAVJETI - ZAZASTITU OD KRPEL]A. MRAI'I I KOMARACA

Ako planirate Setniu
Sumom iproplancima,
budite svjesni - lr"pelja!
ije svaki bori-
vak u prirodi
bezazlenili
opuitajuii. Ko-
liko god da se
tovjek veseli
odmaku od gradskog asfalta kako
bi se rijeiio nagomilanog stresa,
ne moZe se do kraja opustiti ako
zna da ie i u prirodi biti pod op-
tereienjem. Zna da na njega za
Setnje Sumom i proplancima vre-
baju mali crni krpelji, koji jedva
dekaju da se zariju u koZu da se
nahrane krvlju. Ikpeljna aktiv-
nost uglavnom traje od proljeia
do jeseni i tada je potreban poja-
tan oprez zaboravka u prirodi.
Usni su im organi prilagodeni za
ubode i sisanje krvi te mogu biti
prij enosnici opasnih zar aznih bo-
lesti. Valja znati da ne napadaju
samo iovjeka nego i dovjekove
ljubimce. Nekoliko je vrsta krpe-
lja, a najvi5e problema iovjeku
zadaje europski krpelj koji moZe
prenij eti krpeljni meningoence-
falitis, tj. virusnu upalu mozga i
moZdanih ovojnica te bakterij-
ske bolesti poput lajmske boreli-
oze i u nas nedovoljno poznate
erlihioze. Lijeinici ipak upozora-
vaju da ne treba strahovati, ali
da valja biti na oprezu! Unatot
velikom broju krpelja u prirodi i
broju uboda vjerojatnost zaraze
razmjernoje mala, tvrde lijeini-
ci. U Hrvatskoj se krpeljni me-
ningoencefalitis javlja u konti-
nentalnom dijelu izmedu Drave i
aidin,
Save (okolic a Z agr eb a, Y ar
Koprirmica, Vinkovci, Bjelovar). I
na Medvednici ima krpelj zarale-
nih virusom, ali je rizik zataze,
tvrde lijeinici vrlo nizak. Od veli-
kog broja izletnika koji posjeiuju
Medvednicu godi5nje se javlja
svega nekoliko, do pet oboljelih.
NARoDM SAVJBTI -ZAZASTITU oD KRPEIJA, MRAVI I KoMAMCA
 J
Priie odlaskau
pr{roilu
KRPELJ SATIMA TRAZI MJESTO NA KOZI
DOKVAS NE UBODE NE OMAMLJUJTE GA -
I
o dijelove tijela koji su ieiCe
izl o i,eni ub o dim a (p rep one, ULJEM JER TAD JAEE TZBACUJE SLINU!
zapeitu, glei,njevi, vrat) na'
mai,ite rpelj prije samog rata. Pritom treba paziti da se
priro dnim sre d stvima protiv ugriTa provede pincetom ne stisne i koZa. Ono
tltoda insekata na koZi i do deset Sto je takoder vaLno, a Sto mnogi
- obucite svjetliju odjetu sati, tako da ga previde, jest to da se ne smije hva-
htgih rukavai nogavica temeljitim pre- tati krpelja za tijelo, time ga mo-
- nogavice ugurajte moZete y',ete zgnjeiiti, 5to poveiava mo-
Oiarape otkriti i ukloniti. Ako vas je ipak guinost infekcije. Budite smireni i
- pokrijte glavukapom ili ubo, morate znati kako ga izvadi- ne Zurite se. Kad ste uhvatili krpe-
)aramom ti. UvrijeZeno je nekoi bilo raznim lja, polako, ali ivrsto laganim po-
* hodajte iirim stazama u sredstvima omamiti krpelja koji vladenjem u viSe smjerova izvucite
lrirodi se vei zario u koZu. NO TO NE gaizkoLe. Ne povlaiite naglo, ne
- izbj e gav aj te n ep otrebn o SMIJETE irutftt Ne premazujte stiskajte niti gnjedite krpelja! Po-
provlaienje kroz grmlje i Ie- krpelja uljem, alkoholom, petro- vlaiite ga prema van dok se ne ot-
)anje na tlu lejem prije uklanjanja! Ako ga se pusti. Samo tako iete uspjeti izvu-
* ne odlaZite skinutu odjetu omamljuje i gu5i bilo kojim od na- ii cijelog krpelja izkoLe. Kad ste
)a tlo ili na drveie vedenih sredstava, poveiava se ga izvukli, obvezno ga stavite u
- dobro istresite i provjerite moguinost infekcije! Naime, ako staklenu boiicu! MoZe vam zatre-
odjetu koju ponovno oblaiite je zaraL,en, tad ie izbaciti vi5e vi- bati kako bi vam lijednik 3to toini-
)a sebe rusa i(ili) bakterija u dovjeka. Za je odredio dijagnozu. Naime, mi-
- pregledajte pogotovo dje- uklanjanje krpelja najbolje je upo- krobiolo5komanalizom utvrdit
cu, vet. na samom izletu - trijebiti pincetu koju ste prethod- ie se je li krpelj zaraLen virusom
no dobro oprali i dezinficirali al- ili bakterijom i kojom wstom bak-
koholom. Pincetom uhvatite kr- terije. Mjesto uboda, ruke i pribor
pelja za glavu, u blizini usnog apa- potrebno je temeljito oprati sapu-

Zasadite lavandu i kadulju u

Nakonu,ovratka
svome vrtu - ktpelii ih ne vole
izprirdile Za domaiinstva u ruralnim mjestima, ali i prigradskim podruijima u Hrvatskoj
o obvezno i temeljito pregle- gdje ima krpelja, te u urbanim sredinama gdje ih nalazimo u parkovima, Livtca-
dajte djecu ma, wtovima i kuinim dvori5tima, rje5enje je i sadnja biljaka iiji miris krpelji ne
o presvucite se, pregledajte i podnose. To su lavanda i kadulja te pelargonija. K tome, miris tih biljaka ne voli
istresite odjetu u kojoj ste ni druga sitna gamad. Zato ipn odlasku u prirodu, posebno na Sumska staniSta,
boravili u prirodi na proplanke s niskim raslinjem, grmovima i visokim travama na vlaZnim i sje-
o pregledajte vlasiita i koZu, novitim mjestima, namaZite se uljem lavande i kadulje. Istodobno ste izbjegli
te se istuiirajte agresirma kemijska sredstva, koja neki ljudi ne podnose.

NARoDMSAVJBTI- ZAZASTITU oD KRPEL'A, MRAVI I KoMAMCA

 v
s Mali napasniku en-
demskimpodruijima
uzrokuje nemale zdrav-
stveneprobleme

nom i prebrisati dezinfekcijskim ito biste izvadili trn. Ako ga ne

sredstvom. Ako je u koZi ostao uspijete izvaditi, da biste bili mir-
manji dio krpelja, treba ga poku- ni, moZete posjetiti lijednika. On
Sati ukloniti iglom koju ste prije ie vas umiriti i savjetovati Sto da-
toga dezinficirali, na isti naiin kao lj".

-r- ,nl d

:.. r-n

.. 6; :Blagodatilavande do-
'",' bro su poznavali naii
.*.*,hr- +, 1

stari, a utinkovitom se
, -"-: ,* pokazalai uzaititiod
nekih vrsta pauinjaka

NARoTINI sAvJBTt-zAzASTtrv oD KRPEDA, MRAVI I KoMARACA

 CIJEPIJENJE
sprieiava teike /

bolesti mozga I

ajudinkovitiji je nisu osvijestili opasnost koju

nadin za
od krpeljnog
meningoencefa-
litisa - upale
mozgai moZda-
ne ovojnice koju uzrokuje virus
zaraienogkrpelja - cijepljenje.
Iako su podruije sjeverozapadne
Hrvatske te joS neki dijelovi ze-
mlje endemsko podruije - a bora-
vak na podruijima na kojima su
krpelji zaraLeniriziianje tak i
ako je kratkotrajan - ljudi se ne-
rado cijepe. Jedni stoga Sto ne
vole cjepiva i smatraju da ie imati
sreie te da ba5 oni neie "pokupi-
ti" zaraLenog krpelja, a drugi jer
zaititu nose zarai,eni krpelji. Lijednici
upozoravaju da nema straha od
cjepiva, ono je u upotrebi vei 45
godina. Cjepivo protiv KME-a
spada u mrtva cjepiva. To znaii
da je virus koji se u njemu nalazi
mrtav i da se ne moZe razmnoi,a-
vati. Prisutnost virusa potiie
stvaranje zaitite i ne moZe kao
posljedicu komplikacij a provzro-
iiti meningitis, encefalitis, odno-
sno blaZi oblik bolesti protiv koje
se cijepi kao Sto je to ponekad
sluiaj s tzv. Livirn cjepivima. U
Austriji je, primjerice, cijepljeno
iak 88 posto ljudi. Broj oboljelih
od KME-a deset je puta manji

Kgme..se preporutuje
cryepttente
Lij einici preporutuju cijepljenje svim
osobama koje su iesto na otvorenom i
iiu e n a en d emskim po druijim a.

Djeca
Cijepljenje djece preporuiuje se nakon istodobno s drugim cjepivima u djeijoj
navriene prve godine, naroiito ako su dobi. Nakon trete godine potrebno je
djeca izloZena opasnostima zaraze. To docjepljivanje. )
se posebno' odnosi na djecu koja iive na
endemskom podruiju. Ispotetka triput
Nakon prve dvije doze u rano proljeie
Kako se maleni cijepe koje se daju u razmaku od mjesec dana,
Dijete se moi,e zaitititi od ove bolesti treCa doza cjepiva daje se nakon 5-L2
cij epljenjem inaktiviranim cj epiv om u mjeseci. Tada je zaitita 99%.
tri doze. Izmedu prve i druge doze treba DoQepljivanje se vrii tek za tri godine.
pro(.i izmedu dva tjedna i tri mjeseca, a
izfnedu druge i trete pet do 12 mjeseci. Sumari, ratari, v ojnici
Cijepiti se mogu djeca starija od jedne Sumari, poljoprivrednici i vojnici u EIJ
godine. Cjepivo se moie primijeniti se obvezno cijepe. U nas - po Eelji.

NARoDM SAVJTTI - z zASTtru oD KRPETJA, MMVI I KoMAMCA

 f*":
;r"

Ima ih svuda, zaobidite

ih ili otierajte mirisima
amo god da ste "nanjuSio" slasnu hranu, udas iete ili na moru, ponesite i sredstva
odlutili provesti se naii u koloniji mravi jer je po- koja iete uvijek imati uza se, a
godi3nji odmor, sebnim mravljim mirisom obavi- kojima iete odbiti mrave. Ako ne
zasigurno iete jestio svoju "vojsku" koja stiZe po Zelite troiiti novac na kemijska
imati blizak su- slastan zalogaj. U trenutku ie sredstva kojima iete tjerati mra-
t s mravima. vam se Setatipo slasnim zalogaji- ve, pribjegnite starim provjere-
Ako ste u prirodi sluiajno prostrli ma da iete ubrzo izgubiti tek. Da nim metodama koje su iskuiale
svoj vikend-stol i prostirku na biste izbjegli takve neugodne si- vei na5e bake - otjerajte ih bilj-
travu, odmor bi vam mogao pri- tuacije, planirate li odmor u pri- nim pripravcima. U nastavku
sjesti. Ako je samo jedan mrav rodi, kampirate uz jezera, rijeke proiitajte kojim.

NARoDNISAVJBTT - zAZASTITU oD KRPEIJA, MMVI I KoMARACA

 KADAM
v
ST SI aman kad ste u
svom domu ili u
1
t

dvoriSnoj terasi sa-

w5eno pripremili
sve najbolje Sto
moZete dati od
sebe, jela za pamienje, iznenada
osim odekivanih gostiju stiZu i oni
iznenadni - mravi. Pojave se niot-
kuda. Privude ih jelo. Mravi, pogo-
tovu u va3oj kuhinji, oboZavaju
kruh, 5eier, med... Muku mudite
kako ih se rije3iti, ali prirodnim
putem. Neke namirnice mravi jed-
nostavno ne podnose. Medu nji-
ma je i krastavac. Sada je idealno
wijeme da ih zaskotite. Koru kra-
stavaca ogulite i ostavite na mje-
stu koje najvi3e privladi mrave, ili
pokraj rupice kroz koju dolaze
izvana. Pratite mrave, otkrijte ot-
kud dolaze te to mjesto obilno
pospite crnim paprom. Mjesto
odakle mravi dolaze u kuii ili sta-
nu okruZite debljom linijom kuku-
ruzr,og Skroba ili djeijeg pudera
- mravi neie preko linije.

NARoDNI SAVJBTI- zAZAST'ITUoD KRPELJA, MMVII KoMARACA

:AtAVOJSI(A
v
S

NARODNI SAVJBTI . ZA ZASTITU OD KRPETJA, MMVI I KOMARACA 11

FARAONSKI MRAV
v

uti ili faraonski
mravi veii su pro-
blem od ostalih na
na3im po.drudji-
ma, posebno u
stambenim zgra-
dama napose, onima s vi5e kato-
va. Neboderi su omiljena mjesta
za te male napasnike, koji stana-
rima zadaju velike muke. Sitni su,
veliki samo oko2-2,5 mm, radili-
ce su jantarno Zute boje, dok im
je straZnji dio taman. Tropskog
su porijekla, i jako ih se teiko ri- javiti u pukotinama zidova, u bli-
e3iti. Uni5tavanje faraonskih
j zini cijevi, instalacija za centralno
mrava je te3ko jer se, zbog povolj- grijanje. Nerijetko se ugnijezde u
nih oblika u kojima Live i gnijez- televizijske aparate i videoureda-
de se samo uzgradamarazmrto- je, te razne muzidke uredaje. Iz
L,avajutijekom cijele godine. Nai- sobe u sobu ili stana u stan Sire
me, njihova se biologija znatno se duZ cijevi i elektridnih instala-
razlikuje od biologije crnih i crve- cija koje povezuju stanove, kroz
nih mrava, prvenstveno zbognji- pukotine u zidovima, a u viSekat-
hova porijekla. K tome, najgore je nicama i pomoiu dizalai po ste-
to 5to se faraonski mravi gnijezde peniStu. Katkad su i sarni ljudi
na teiko dostupnim mjestima u odgovorni za njihovo Sirenje -
blizini hrane i vode. Mogu se po- prenesu ih u ambalaLirazliiite
hrane. A Sto se tiie hrane, faraon-
Ocat i ski mravi zarazlikt od drugih w-
cimet sta koje vole'slatke namirnce juri-
tjera (ute Saju na sirovo meso, sir, kobasice,
mtavt 3unku... Ali ne libe se ni slatkih
Ocat, papar i zalogajatako da u mravlju zajed-
cimet pomoti te nicu donose i jednu i drugu hra-
vam da se rijeiite nu, kako bi dobili sve hranjive sa-
malih iutih stojke za prehranu. Njihova gni-"
mrava. U posudu s jezda,u koja odnose hranu, ideal-
raspriivaiem no su mjesto zarazmrtoZ,avanje
ulijte mjeiavinu donesenih mikroba, jer su tempe-
octa, papra i ratura i relativna vlaZnost visoke
cimeta i i stalne. Osim toga, faraonski
poprskajte na mravi napadaju koZu (grizu), oso-
mjesta gdje se bito dojendadi. Faraonskih se
mrava moZemo osloboditi samo
ako uniStimo gnijezdo, Sto nije
lako postiii, jer se gnijbzda nala-
ze na te5ko dostupnim mjestima.
U na5im su krajevima u wtovima
i na trarrnjacima najie5ii crni
VRSTE mravi veliki oko 5 mm. Gnijezde
se u travi, pored zidova ili pod ka-
MRAVA
menjem, a u potrazi za hranom
IMA NA radilice putuju i do naiih stano-
NASEM va, gdje sagrade i priwemeno
PODRUCJU gnijezdo.

NARoDNI SAVJBTI. ZAZASTIIU oD KRPEL'A, MRAVI I KoMARACA

KOMARCI
Dosadne male krvopiie
Livate Ii u priro-
di s puno zeleni-
la i izvorima
vode ili ste na
moru, a opetu
blizini mini-mo-
ivarnih zona neiete izbjeii nava-
lu komaraca. Ta sitna mala stvo-
renja, od kojih su neke wste jed-
va oku vidljive, a druge malo veie
znaju omesti trenutke vaSeg opu-
Stanja. Bilo da ste sami, pa uZiva-
te u sumraku ljetne vederi ili ste s
dragim prijateljima i obitelii,
ubrzo iete imati nenajavljeno
dru3tvo. Pogotovo ako je mirno
vrijeme, bez imalo da5ka vjetra.
To je idealno za pikanja. No, dini
se da viSe napadaju odredene
osobe. Zasigurno ste iskusili da
kad ste u oveiem druitvu komar-
ci biraju koga ie upiknuti. Zvudi
malo iudno, ali ljudi zbijaju Sale
tipa "tvoju krv viSe voli, a mene
zaobtlazi, na moju sreiu, ali za-
5to". Dijelom je to toino, na ito
upuiuju i neka zapai,anjalijedni-
ka. Naime, zamijeieno je da ko-
marce privlaie ljudi koji imaju
povi5en kolesterol, te oni koji se
bave tjelesnim aktirmostima - ko-
marce jako privladi toplina tijela i
pokreti! Stoga, ako vas komarci
viSe vole nego ostale u va5em
NARoDNI SAVJBTI- ZAZASTITUoDKRPELJA, MMVI I KoMAMCA
dru5tvu, bilo bi dobro da provje-
rite va5e zdravstveno stanje. Da-
kako, ako to niste udinili vei dulje
wijeme. Ako pak jeste, onda je
va5a velika tjelesna aktirmost ma-
mac da vas male krvopije napada-
ju. Inade da biste se spasili od
najezdekomaraca i uZivali u od-
moru pri$egnite vei isku5anim
prirodnim metodama zaitite. Da
biste izbjegli ubode komaraca
kako na odmoru ne bi hodali s cr-
venim licem, rukama i nogama,
predlaZemo vam da se za5titite
prirodnim sredstvima. Kojim i
kakvim proiitajte u nastavku.
 I
t

bffie 3{6.t'iejq:

UMJESTO UMJETNIH REPELENATA POSE.

GNITE ZA BAKINIM PRIRODNIM PRIPRAV-
CIMA OD TIMIJANA, I(ADULJE, NEVENA...
\.
Priroda se doista pobrinula da nam za svaki problem i boljku daruje i
':,1, lijek. Tako je nadmaiila samu sebe u broju biljaka koje svojim sastojci-
',,i ma uiinkovito tjeraju kukce, posebno komarce, koji su u vlaZnim i mo-
': ,i dvarnim podrudjima prava napast. U svijetu je oko 3000 biljaka koje
.. B
aI .;i
uspje5no tjeraju kukce. Umjesto kemijskog uni5tavanja komaraca i
{-ai".1St
mazanja i prskanja po koZi takoder umjetnim repelentima, prirodni su
;i pripravci praviizbor. Zato posegnite za bakinim biljkama - timijanom,
J' nevenom, kaduljom, lovorom, limunovcem, lavandom, bazgorn,kami-

-
. ,1:"t!,rli-,i
,]:
,: - . , :, :

Ako vas ie ubo

komarat
uzmite ulie
lavand.e '
Ako ,,,ns jt: ntali napcsnil:.
t.tl'to i osjer'nte svrbe2, ne ,,t$.'.?
;i:!:lic jtt: !:.o2it. Ptr kapi
i t t i., it tt ti r,: t) trit e'.i I e it t ;

rn:,',!t ul:rtdn

NARODNI SAVJETI-ZAZASTITV OD KRPEIJA, MRAVI I KOMARACA

NARODNI SAVJBTI. Z.A,ZA.IIITU OD KRPETJA, MMVI I KOMARACA