6.3.9.

Vrijeme promatranja

Vremensko određenje protokola odvija se samostalno, po potrebi. Uzorci vremena u kojima se

promatra su ili slučajni ili sustavni. U slučajnim su vremenska promatranja određena slučajno
odabranim vremenskim jedinicama dok su u sustavnim vremenska promatranja određena sustavnom
odabranim vremenskim jedinicama (primjer: neko ponašanje promatramo svaki drugi sat). Ona
promatranja koja se odvijaju neprekinuto, u jednoj vremenskom cjelini, nazivaju se kontinuirana.
Mogu biti prekinuta samo smjenom noći i dana ili odlaskom na objed. Zahtijevaju velik oprez zbog
nastanka umora promatrača. Primjer: ispitivanje rada liječnika u ambulantama opće medicine
(promatrači kontinuirano prate rad liječnika dok je bilo pacijenata, tri dana za redom).
Diskontinuirani vremenski raspored slijedi rascjepkano vremensko promatranje, primjer:
promatranje što radi liječnik svakog sata po pet minuta, deset dana.

6.3.10. Pomagala pri promatranju

Pomagala pri promatranju pomažu objektivnost, a jedan od načina je fotografiranje ponašanja.

Fotografira se povremeno i slike se stavljaju u dokumentaciju. Primjer: djeca nešto gledaju i snimaju
se izražaji njihovih lica. Filmom se može snimiti cijela sekvenca te nakon promatranja na temelju
uspoređivanja snimki donesti potrebne podatke i zaključke. Pri bilježenju zvučnih izražaja (govor,
pjesma i sl.) koristi se magnetofon. U edukacijskoj-rehabilitaciji se često koristi kod intervjua ili
razgovora snimanog u određene svrhe, a u logopediji se može koristiti za snimanje glasa.
Palatografija koristi kombiniranu sliku sa zvukom u svrhu snimanja pokreta jezika pri izgovaranju
pojedinih glasova. No neke se pojave, kao što su odnos među ljudima, ne možemo snimiti. Ponekad
može doći i do kvara na aparatima te kod nekih osoba može doći do smanjene spontanosti kada
znaju da ih se snima ili snimanju uopće ne dopuste.

6.4. Balesova metoda

Balesova metoda služi promatranju interpersonalnih odnosa u svim vrstama grupa (od dva člana na
više). Sastoji se od klasificiranja direktnih interakcija (onako kako teku) i serije načina sumiranja i
analiziranja rezultata. Ona u osnovi klasificira što tko u grupi radi (u komunikativnom procesu).
Promatra se i analizira stavak po stavak jedne osobe u odnosu prema drugim osobama u socijalnoj
situaciji.

Postoje tri vrste kategorija i metakategorije (kategorija kategorija): problemi, pitanja i odgovori,
pozitivne i negativne reakcije te socijalno-emocionalno područje i područje zadataka. Faktorskom
analizom Bales je analizirao rezultate svog sustava. Prvo je napravio „interakcijsku procesnu analizu“
koja je mjera interakcije između članova. Drugo sredstvo mjerenja bila je „interpersonalna procjena“.
Procjene su klasificirale pojedince s obzirom na njigovo ponašanje u grupi. Bales smatra da postoje
dvije odrednice ponašanja u grupnoj situaciji koje su međusobno vrlo ovisne. To su ličnost pojedinca
(određivanje ličnosti pojedinca) i situacija ili grupna uloga (određivanje grupne uloge pojedinca).

Bales sustav koristi tri dimenzije:

1. gore-dolje (gore: postizanje moći, dolje: gubljenje moći)

2. naprijed-natrag (naprijed: staviti grupi na prihvaćanja, natrag: odmaknuti nešto od
autoriteta)
 3. pozitivno-negativno (pozitivno: u vezi s ljubavlju, nagradom, negativno: u vezi s mržnjom,
tjeskobom)

Promatrači bilježe koliko vremena pojedina osoba u grupi govori i kategoriziraju izjave koje osoba
daje s pomoću nacrta. Ako je neki zadatak okrenut prošlosti je ekspresivan, a ako je okrenut
budućnosti je instrumentalan. U prvom problemskom području ističe se problem komunikacije koji
treba biti riješen prije nego interakcija progredira u rješavanje problema evaluacije. Problemi
evaluacije trebaju biti riješeni prije nego se ljudi u interakciji mogu proslijediti na probleme kontrole
itd. Rješavanje problema je socijalni proces

Tablica