Drugo poglavije Dizajn istrazivanja Uvod Svrha je ovog poglavja da istrativate uvede istradivanja, Svaki istrativacki projekt ima imy giku koja osigurava okvir 2a istrativanje i vo Dizajnistrabivanjaiznijet € prioritete istrativanja: primjerice, opisal ée ipoteze koje vala testrati, navestée istratvacka pi jake dokaze Koji su potrebni da pruge uvjerjv test za istra ipoteze i podatke koji su potrebni da trativatka preteino kvalita- iirati. U ovom ée se ili eksplictnu lo trabivacku strategiju je logigka strukturaistradivanja ke bavi To je plan, struktura i strat prufi odgovore na istrativacka pitanja ili probleme (Kerlinger, 1986) dakle, osigurava okvir 2a prikupljanje i an dataka uw skladu s prioritetima kc 2001). C. Hakim tvedi da je “diz postavljena u teorjski igkim raspravama pretvaraja w izvedive istrabivacke projekte i istradivacke programe koji prudaju odgovore naali je uloga svih znanstvenika da ispituju vetinu objatnjenja fenor na svom pod we izobrazbe da ta objaénjenja podvrgnu srogom testianju iis 3t da generira nove spoznaje o fenomenu, nira teorije koje ée Je, kao i svaki dru ygudih istrativackih ée metoda istrativanja najbolje adgovore na itra- iti kombinacija metoda, kao to sa promatranje, inte toda moze prufti komplementarne podatke koji mogu vi laze istrativanja. Ta strat nog proyjeravanja podataka pri :mjenom niza metoda istraZivanja po obigni élanovi. Ako i isradivat? Promijenit u strategiju, modda tako da se ut ilo da studiji slugaja ii sudjelyj: insko} spoznaj rako se revolucija ode smatrat tipignom za sve revolucl To vrijedi i za sudjelujuce pro- giénijastruktura projektaistrabivanja Roje treba zapoteti. O kojim se god prakticnim pitanjima ra bi pogubno da istradivaé bude jen na usvajanje neprikladnog di h bi se mogla iavesti poopéavanja o svim takvim dogadajima ebna statistika analiza, koja se modda temelji na istraziva ju svih revoluci e na slugajnom uzorku revolucij. Is tradivanja su, medutim, skupa i esto prufaju razmjerno ograniene informacije. Analiza informacija dabivenil ivanjem zahtijeva i specifigna statistika umijeéa. Najbolja je strategija stoga ona koja pruéa najbolje podatke kojima se mogu test ivatke hipoteze i ona oj je istrazivaé kompetentan provesti Istradivatka pitanja i hipoteze dat e smjernice za metode koje su potrebne za prikupljanje prikladnih podataka. Ackofftvrdi da je idealan dizajn istraZivanja “op- timalna procedura koja se moe sliediti tamo gdje nema nikakvih praktignihrestrikcija” (Ackoff, 1953). ‘se se pojedinci ranke, napose onima koji su se nedavno fa je za prikuplanje tako da se grada pi jena istrazivanjem mo2e eryjuima w svrhu prov irugo, osiguranje da su procedure usvojene adekvatne za prudanje valjanih, objektivnih i toénih rjeSenja ivatkih. problema, Najée8ée se isti’e upravo ova druga funkcija,vii 2.1 Primjer sekundarne analize la nakon Drugoga svjetskog rata doslo do dugoroénog opx- ickog razmatra probleme konzi- ‘ke participacie { mjerenja ée potrebno nog i logitnog okvira za Vodluci o tome iirajuéi postmoderne trendove, P. Norris zak sveni pokreti, internetski aktivizam i wansnactor litika modda ukaauju na nove oblike gradanskog aktivizma. I2vor: Norris (2002)vezana s nekom odredenom metodom istraZivanja, te se stoga njeni trativackih strategia, ivan jo i vadniji kao vodie za odabir odgova- 2.1: Linearni model procesaistradivanja rativanja pruta, dakle, okvir 2a projekt is: Objvtivane tradivanja, On obuhvaéa izricane istradivatkih pitanja, definiranje klju- nih termina i razvoj hipoteza, U primjeru projekta kojim bi se tebalo i pojedinim politiékim strankama, medu kiju- ie bi valjalo definirat bili sama stranka i pojam lanstva, Mogli bi se provesti pokusni 1a rao} teza o tome zaito se Ijudi ulanjuju u pojedine stranke: je ipski opis procesa istradiva ko kako je prikazano na slici 2.1 ja kao linearnog niza Koraka i2- 2° rage se faza sastoji w odluéivanju o temi projekta istradivanja, odredi ogi njegovog opsega, razvoju hipoteza tralivanja, dakle, odreduje vrstu em na istradivacko i istrativatka pitanja. Procesistradivanja viste podataka esttaju hipoteze iii ‘nadopunjavaju koliko se i ovisitio prirodi istradivackog prol ima prednostjasnoée, dok je istrazivatki tama podataka koji su dostupy ‘rocesu istrazivanja u praksi pustenje za uzimanje uzorka relevantne skupine. Kao i obiéno, na odlucat ée ekspertiza istradivaga i resus okvir 22), ‘azvoju politike useljvanja w tom razdoblju. Dokumentarns je gradu.) ¥ nekima od sudi je mnogo godina cet secju onoga fey se ele je | neni u Javnom arhiva u Kewu osobi BBC? 1998, god ia da je vidjela Enocha Powella do ko bi viborao medicinske popisa clanova, ‘Nedostatak sredignjeg pc ‘rao odabir reprezentativnog uzorka (WI 1994). Tada bi se mogao sastaviti raspored pr jalenom pokusnom uzork nia podataka ja organiziranje natina na koje valja uta prie izbora. Stoga je bolja procedura provodenie tele- ‘uzimanje uzorka kuéanstava, te potom sluéajni odabirDrago znatne prednosti a podataka kao &to su ‘Okvir 23: Vaijednost pokusnih studija 7 Pokusne studije itrativacu omoguéave)u sljedece: |. Testiranje upitnr inja w zatvorena pitanja ako je dan taspon odgovora. 2, Isprobiavanje suarnog istrazivanja (a) Prutanje obuke intervjuistima, je fara stvaran proces i kopija anagajnih dokumenal dan od problema k ‘bao ponovno nazivat \e stranke (Seyd, uta, ako se ogekuje da sveukupna stopa odzi- je tsta provestée sluéaj-a to moze mil pod se mote pridi iwvodenje zakljuaka mogu ut tigara, Stoge nas ne ‘ ‘zakonima kao Sto su zakoni 0oruge Linearni model: sazetak | orpuno leptin soka potpora | potr \ pokoravanja ‘Neprihvageni | Prisilni Niska potpora Niska potpora Jc stupan) pokoravanja ‘Nizak stupanj pokora VIsOKO a0 up i zeo veei uzorak sjevern’so Daigo Eksperimentaln’ dizajn stva utjeéw na grupnu koheziju i sposobnost rjelavanja problema, Sa- stav vodama je reéeno da se ponaiaju u demokratskom dani su im odredeni zadaci. Ponaéanje grupa kroz dvosmjerna zrcala Po: 3 ehsperiment koji je proveo oguce nave da drug 974) K aredbe Mt Tajima ou dane pute dja pogrelanedgovor na pita. Karna se Tokovins star, Ute uw odgovors na nave Imuljuc bal) Say itl dobrovlje nije odbio ratvaa ona Jew sbis ite PrimjenvaneSokova ovo a bal ie tak aka Kako to pak a. Na fnenadeny karin Jumee, od koji se prijave za odredene 2 da. jauéu Sokova povecavala se sve primijeniti dodatne Sokove. Jedan od ima dobrovoljcima patieuet ih na dal reci im da je to dio eksper eksperimente, aajna Ista ndeazumijeva cena iskaivaliarazita bol, nek su przajni (navodno) smrtne doze. aprikupljanje informacija o velikom broju shuéajeva u jednoj odreder ‘yremensko) toeki, kako bi se prikupio skup kv nih podataka u odnosu na odredeni 10¥0} povezanosti (Bryman, 2001) ‘Transverzalni dizajn usko je povezan s kvanti velikog broja sluéajeva o Kojima se prikupljaju pod enja statistickih testova na tim podacima. jekom kratkog razdoblja, te se zatim anal nosti u povezano: 1a manipulira. To znaéi da tuzrotne vere. Dobro je poznat i male poduzetni jama za Aboriddine i kont jes li rasne pred ina ekonoms ad nevaposlenosti, Podaci iz Australian Election Study za 1998. jstvo australskom demokra- ‘Aboriddini s2 oni koji se ne krecu nat rugo ——ultatvertikalne m mente padi rice Kase Swenson, 2002, 836-837) avanja ima potencijal za mol iranje biraéa i da e-anati dase to pitanje nece ie ow je prikupljaju u jednoj odredenoj vremensko} tock, te stoga br20 astarjevaju ina jih 19 dolaze novi dogadaj. Kako bi previa idinalidizajn inj ~ mogu takoder bit wake od tih varijabli neopho= je ogranigenje transver ne koje se nog dizajna to Sto ne mode objasniti ‘vremena, [spitivanja javnog mni- ja daju snimku di us trenutku kad je provedeno Je Sous je nemogue inva pooparaa | eb jekom veemena, Longitu potkraj deve: dina dvadesetog stoljeéa znatan ‘a0 ubrzan uspon i zatim brzi pad Stranke jedne nacije Stranka jedne nacije osvojila je gotovo du, ana saveznim R Gibson i je god to moguée, ponovno intery 7 jim godinu makon toga, ts ‘To se istrativanje temeli i provedeno je pomoéu upitnika koje su tubrzo nakon savere (Bachrach i Baratz, 1970, aprosto podroban prkaz jedinstvenog Dobar je ativad ima jasno definiranu hipoters rai, a studija slucaja se dizajnira tako da se mogu izvesti Sra Dobar je primjer kritigke s njegovi kolege, im se go: oat 4ivotnog standarda i veee poste seednijeg da se ukla eri 0 embourgeoise- tyjete da se dokate. P knoe tere kojma bis oj lasuju za konzervative. leorija koje potor nnjem podataka drugim do sirih pope izajna studije sluéaja, taj pristup ima znatan, jecaj u drustvenoznanstvenim istrativanjima, Whytcova studi ha 2ivotnog ti iko prom Devine, 1992), 'vnim studijama sluéaja mora postojat fokus itr iéno tome, i Petigrewova igrew, 1985) i Pryceova stu: 1979) dovele su do znatne rasprave © njihovo! Sirem znaéaju i primTrece poglavlje Komparativna metodologija ‘osobito kad se komps teorijski probl imjerice, 2a ene iz nje relevantn idbornog sustava ili sma, te izvudi odgovat nage razumijevanje ki su Zone ukljucene u p Britaniji i zakljudke. Komparativna analiza izostrava sta u kojem se zbivaju teorjski problemi i omoguéava izvodenje zakljugaka o uzroénim vezama. § obzirom da, smedutim analiza obiéno obuhvaca samo raamjern ogtaniten broj sluéajeva, v prez u pogledu na razinu po- opéavanja koju je moguée investi sustavima, Pogle: -utiva po: nagin:francuski je 0 Zakljucak, reds fe ovisi o podréci zakonod: ele znacajne pp i provodenje projekia itrati i ja kitiéni su 2a njegov use dlizajn istraZivanja obuhvata odredivanjeciljeva isa vanja, poteze, te 0 parirali ga s veé poznatim nnagin integrrath stare i nove spo- testiranjehipoteza ‘us 1. Usporedbom parlamentarnih i predsjednickihsustava moguée je dni i valjant i da su zakjude Koi su ieve eel vege razumijevanje svakood th sustava: kako je u svojojpjesmi smo poglavju uspor gleska zastava”reko Rudyard Kipling Sto o Englesko} naj Istrativanja u goto ke 3 stvarnog provodenja istrativanja. U praks je istraziva- nije veoma slozen proces koji obubvaéa razvoj deja, pronalazenje h sredstava 2a jem, dleduktivnih komparativnih istrativanja, koji obu bhvadaju evoke zai emu (opSiran pregled komparativ ih istrafivanja moze se nati u: Rogowski, 1993), ograniéenja nije ée se razmotri Komparativne metode, mote, a3 spore se ne moze post is eksperimentalijednost i priviagnost ispitivanja javnog anketira- populace jos i vece urorkovanja ipa postupaka uzorkovanja: uzorkovanje koje se te © i sluts i uzorkovanje koje se ne temeljina vero. ipova dizajna uzorka ko} Potpunog popisivanja u svakom sluéaju bili golemi i preskupi istraZivata. Osim toga, s obzirom da su se od Rowntreejevih ‘znatno unaprijedile tehnike uzorkovanj, vrijednost potpunog pe Vanja jos je manja. Zapravo, bududi da je eenzus pregolem zade provoden} je moguénost pogretaka i “i ina da se pr ‘Nasuprot tome, u dobro ku, moguce je proc worak zapravo a kao agegst oredenth ele mais uzorak, To i gadova, iketiranje works mnog ‘uw usporedbi recog ogy ia 2 razlikovati od ciljane poy jezadatak, ‘Cenzusi su oduvijek patili od odredenog broja nedostataka i ini se Savaju. Cenzus bi trebao biti potpuni popis, osobito s Sto je sudjelovanje u njemu zakonska obyeza, U praksi ‘mnogo ljudi izostavi. Zbog razliitih su razloga neodgova hhvaceni beskuénici, putnici, mladi samei, nede2av} ra waorkoanp ov eo foe bo wsackog ponasanja ps binke koh eps Hore w poslednjem trenut Injests zbog geografske mobilnos hi i telefonski sgeografske m provodenja cenzusa mnogo venjih trail popis élanova stranke kako bi izvukli uzorak pojedinaénil Jima Time se dobiva uSteda na troskovima prijevoza, ali se po- lanova (Whiteley, Seyd i Richardson, 1994, 239), bit eprezentaivn ‘Okvir 4.2: Vibefazni uzorak ‘Whiteley, Seye i Richardson poslutii su se dizainom dvofazn rota i Prva je fara dom slutajnog odabira izvuten iz regionalnih popisa Handbooku Konzervativaca iz 1990. godine, Ts) je okvir workover ja stratificiran reijama Kon tome da se osigura regionalna di afivagima prufaju snimak sta va i drugih podataka u jedno} vremenskoj tocki. Kako bi se dobile promjenama koje sez bill pristup njihovim popisima: | ilo nacionainog. po | udrutenja konzervativaca odabran susta obubvaéao svakog desetog dlana stranke, U r. je ianadprosjetan bro} udradenja odbio sud) jira sluéajni wzorak rai nakon opéih izhor act suse odluél na podtansku anketa i odasali su 3.919 | ka. Kako bi povecali stopu odziva, svakom je danu stranke | nalazio u uzorku fjedan dana iz panela zato Sto su se ods Drago, panel vr poseban telefonski bro) a upite isptanika tako da p jadi! zoek mogu dbiti odgo aivanju, Poslanaiz rath myestastanovanja.Interyuistima se daju kvote Hud ¥juiranje, koje se nije moglo nikako drugadje lako kontaktia koje trebajuinteryjuirati, kao, primjerice, x broj Zena iz radnickelsted- su zbog éinjenice da ih je preporucio netko koga poznaj je Klase iz razlétih dobnih skupina, Cij je da se obubvate Kjucne ™ koje je Kontaktirao bile spremnije na interyjuiranje 2natajke populacijew kvotama kako bi se dobio reprezentativan wzorak Kijudne su razlike izmedu kvotnog uzorka i slutainog uzorka u tome Sto se u sluéajnom uzorkovanju slijedi objektivna procedura u odabira ‘mode bit je ‘zorka iélanovi wzorka se ne mogu zamijeniti, Tada se moze izraéanati skupina, kao to su beske reprezentativnost uzorka. U kvotnim uzorcima mogu se specifi lene se informacije potom mogu iskoristiti za generira ine varjable kao Sto su dob, spol, zanimanje i elnitka feipadnost, ipoteza za dalnjaistrabivana ili za iovodenje provizornih poopea, ervjuist mote slobodno odabrai ilo koja osnbu koja gedoveling koja bi se, pak, morala poturditi dodatnim studijama. Renrels. te bate, te fe, ako ona odbje Intern mote taj nit deere e torkoray o koja Stoga je emogueiratunat lko je repretentatvan onan ko neyo 2a anketnastrativanj, emake) gy zara zcbiden je problem neodaivaje Las Jasno je da ée na repreventativnostinterjua na kvotnom tzorku uj: = catldoba dana i mjstonjhova provodenja Tako dana na javnom myesta ima a posjediza podzatunjonc koji rae pun radno vere te, oobito, oni istriranje anketa Cesto se pretpostavija da je navatniji iavor netognostiw anketama gre Ska « wzorkovanju da je odabrani uzorak nereprezentativan iavuéen. Zapravo, orga rezultae, Ist twrde da kvotni wzorci mogu biti gotovo is sluéajni uzorci, pod uyjetom da se kvote padljvo odabi raju, Velika je prednost kvotnih uzorake u cof: taju zbog organizacijkih razloga su s okvirom uzotkovanja, velitinom uzorka, upitai- intersuiranjem, neodazivanjem ispitania,Kodianjem i ranjem rezultata, 2 i, jet > slutajnih uzoraka, no neslutajna metoda odabira kvot uwzoraka znadi da je iavodenje zakljudaka iz ku bene (v. pos. 6). Okvir uzorkovanja koju te- jedinjenom Kraljevstvu potpunom popisu odraslog sta. je izborni popis, koji se nekad najéesée odabirao kao ir uzorkovanja, Sada se kao okvir uzotkovanja preferira Postcode ss File (PAF) ~ popis adresa ta) koje sa- | ska slusba, Cesto sa iranje korisnika droga. Becker se tim insta ima marihuane kako bi generirao je se adrese ne nalaze w PAF-u, Nakon ito se yguée pristupiti. Kl rao (Becker, 1963). No- worak kuéanstava, iz tog se kuéanstva slugajno odabire koja pripada drugom edeni pojedinac |. Postoje i drugi nacio io ne samo popisi koji se obja ako pristupae ivno wzorkovanje bilo korisno u generiranju velikog broja ud nici, no ni oni nisu poste toéni, buduci da neki Ijudi nemaju tleseyod quens ouanesiszuoy aysuetg exouosprey>ny Texopias ‘eaakopaiyay “eaoper ysutuord qos Fe nipeyaod zou! autdnys aupafod exeayngo Woy wfreaoyzozn extsyo alu ye ae eg) urna uy wixpny 21 (000% Feaoaeis youl oye nfuearzonst updo n eurnys __-aso1pe ogc ouriqepo, udetn “wsoape supsl | es9pin euriqepo tialtesoysozn tr F amuaeisns eionyos Zoystingod Bousrpsapo 3f Boyeas 2) °z lip nusoy 9f Soyzey “eu juaaysuvu7 tsyerd n 2s oF ‘yexpespo 007 po Ye1o% uspnazt spetioa HUUARIENS qe SSeuYPY aponsog ah “1 ung 6 Ue felathiedaking sopmiy bos usu dowpeunsiop eiom dlerig F190 “ spt aurdnpod orp oxp2u 0} 1 af ~ayuENs auat Dy pry myocar upp Hoy 1 ong 013g 0} Ur npaod n aqfoxp aueuz afoysod ep a upaf oxoro8) rq uz # voyje pi prevodenje saan ptr it pane bikov ke cu informa ‘su potrebne za ‘Oksir 4.4 Pojaéan (booster) uzoret ‘eaian je worak savrieno reprezentativan 2a popula iz koe slugaju trebale biti shuéajne (buduei da se sluéajne greske pon vaju), Neslagajne greSke, ill sustayne gietke, znatno unistava) uzorak Ponekad, medutim, mole bit} Korisno namjerno zt | recimo, stayove razlidith etnigkih skupina zahtijeva da skup po- | dataka bude pouijeljen u kategorije koje se temelje na etnitkaj pi ilanika. Ako neka etnigka skupina zauzima samo mal |