80

OD ZNAKOVA VREMENA
DO VREMENA ZNAKOVA

Svjedoãanstva

Generalna kurija OFM

Rim 2002
2 79

Kazalo
POSLU·NI DUHU… ................................................................................................3
NEKA RAZMI·LJANJAO “NOVIM BRATSTVIMA”
TREåEG TISUåLJEåA ........................................................................7
·KOLA FRANJEVAâKE DUHOVNOSTI
(Lombardska provincija Sv. Karla Boromejskog, Italija) ...........11
PUTUJUåE BRATSTVO U SLUÎBI ISELJENIH
(Provincija Sv. Pavla Apostola, Kolumbija) ....................................15
PROVINCIJA ZAPADNE FRANCUSKE
(Saint Palais) ............................................................................................19
PRVA ITINERANTSKA (PUTUJUåA) ZAJEDNICA
(Provincija Sv. Korejskih muãenika) .................................................25
BRATSTVO U KANG-UNGU
(Koreja) ......................................................................................................27
PROJEKT ÎIVOTA ITINERANTSKO (PUTUJUåE) BRATSTVO
(Italija-Rumunjska) ...............................................................................31
ISKUSTVO MOLITVE
(Vice-Provincija Sv. Franje Solanskog, Argentina) .......................35
ISKUSTVO ITINERANCIJE U FORMATIVNOM PROJEKTU
“SAMO JEDAN KRUH”
(Frascati-Rim, Italija) ............................................................................37
POTHVAT SUÎIVOTA BRAåE I SVEUâILI·NIH STUDENATA
(Provincija Sv. Ivana Krstitelja, Cincinnati, Ohio, SAD) ...........41
PRIHVATNO SREDI·TE SVETOGA FRANJE
(Filadelfija, U.S.A.) ................................................................................45
FRANJEVAâKO BRATSTVO DI MONTE IRENEO
(West Clarksville, N.Y., SAD) .............................................................51
EVANGELIZACIJSKO PUTUJUåE BRATSTVO
(Lombardska provincija Sv. Karla Boromejskog, Italija) ...........57
BRATSTVO “SANTURTZI” BIZKAIA
(Franjevaãka provincija Arantzazu, ·panjolska) .........................61
ÎIVJETI SA SIROMASIMA U SYDNEYU
(Provincija Duha Svetoga, Australija/Novi Zeland) .....................65
BRATSTVO U VALLADOLIDU ........................................................................71
(Franjevaãka provincija Arantzazu, ·panjolska) .........................71
FRANJEVAâKO BRATSTVO U CELLE-LIGURE
(Provincija Manje braçe Genova, Italija) ........................................75
Kazalo .....................................................................................................................§79
Grafica: JA per Ufficio Comunicazioni OFM - Roma
78 3

POSLUŠNI DUHU…

Stranice koje slijede Ïeljele bi poku‰ati odgovoriti na tolika

pitanja koja mi bivaju upuçena za vrijeme mnogobrojnih pohoda
jedinicama Reda. Mnoga me braça, naime, pitaju: “·to se ãini u
jedinicama Reda da se odgovori promijenjenim zahtjevima svije-
ta u kojemu Ïivimo? Koji se novi oblici evangelizacije poku‰ava-
ju?”
Kao prvi poku‰aj odgovora pruÏamo nekoliko primjera koje
smo prikupili s raznih kontinenata. Sigurno je kako ima mnogo
drugih iskustava, moÏda izvornijih, koja nisu u ovoj knjiÏici jed-
nostavno stoga ‰to za njih nismo doznali ili je nedostajalo vre-
mena i naãina da ih prikupimo. Bilo bi lijepo kad bi ovako zapo-
ãela ‰ira medjuprovincijska suradnja, da potiãe ma‰tu i veliko-
du‰nost svih.
Nije rijeã o novom “dokumentu” (jo‰ jednom!), nego o brat-
skom priopçenju koje moÏe posluÏiti da nadahne drugu braçu, o
ohrabrenju da i mi nastavimo ãiniti svoj dio, kao ‰to je to Fra-
njo uãinio u svoje vrijeme (usp. 2 âel 214).
TraÏiti nove naãine kako Ïivjeti u bratstvu, nove prigode dija-
loga sa svijetom ne znaãi osuditi ono ‰to se je ãinilo ili ono ‰to se
sada ãini, niti odbaciti na‰e bogato naslijedje; rijeã je samo o
tome da se zaloÏimo u obnavljanju svoga prianjanja uz Gospo-
dina. Evandjeoska je vjernost uvijek izvor odvaÏnosti i stvarala-
‰tva. Stoga novi oblici evangelizacije mogu i trebaju suÏivjeti s
onim ba‰tinjenim, bez uzajamnog iskljuãivanja, bez osuda ili
predrasuda, nego pomaÏuçi si uzajamno sa svrhom znaãajnije
prisutnosti u na‰em dru‰tvu.
“Htjeli bismo vidjeti Isusa”, traÏili su neki Grci od Filipa (Iv
12,21); toliki nam muÏevi i Ïene danas upuçuju isto pitanje, Ïele
bolje razumjeti poruku koju na‰ Ïivot obuhvaça. Odgovorni smo
da svoju karizmu ãinimo sve vi‰e znaãajnijom, tako da na‰ stil
Ïivota pronadje evangelizatorsku prozirnost, jasnoçu i snagu, da
bude znakom i proro‰tvom.
4 77
Sve vi‰e trebamo teocentriãnih, evandjeoskih i proroãkih brat- bratstvo otvara obilnijem dijeljenju s onima koji Ïele s
stava, zaloÏenih da utjelovljuju evandjelje u razliãite apostolske i njima provesti pa i samo nekoliko sati.
misijske oblike. Potaknuti smo neodgodivo‰çu da ne gasimo tra-
Ïenje Ïivoga i pravoga Boga ‰to je smisao na‰e nade, traÏenje Život bratstva
onoga Boga koji se ne da zatoãiti u na‰a oãekivanja, nego hoçe da Bratski je Ïivot oznaãen ritmom zajedniãke molitve uvijek
se mi bez straha otvorimo isitni Njegove prisutnosti: oãekuje od nas otvorene svima.
prikladne odgovore, zbiljske znakove unutar povijesti koja kroãi,
mijenja se i koja nas izlaÏe opasnosti da ostanemo po strani. PONEDJELJAK - PETAK
Neka nam Duh pomogne da uvijek budemo spremniji za svoje 6.00 SluÏba ãitanja - Meditacija
poslanje i da do dna iskusimo ljepotu franjevaãkoga poziva na 7.00 Jutarnja
koji smo pozvani. 15.00 Srednji ãas - ·utnja
18.30 Euharistijsko slavlje - Veãernja
fra Giacomo Bini, ofm 21.30 Poveãerje
Generalni ministar
SUBOTA
6.00 Euharistijsko slavlje - Jutarnja
15.00 Srednji ãas
18.30 Veãernja – âitanje nedjeljnog evandjelja
21.30 Poveãerje

NEDJELJA
8.00 Jutarnja
10.30 Euharistijsko slavlje
15.00 Srednji ãas
18.30 Veãernja
21.30 Poveãerje
76
a) Slu‰anje. Prije svega Boga, po Ïivotu usredotoãenom na
Rijeã i na Euharistiju, s produÏenim vremenima za osobnu “Sve vi‰e trebamo
i zajedniãku molitvu koje istiãu prvenstvo duhovnoga Ïivo-
ta. I onda bratsko oslu‰kivanje, tragajuçi za poznavanjem teocentriãnih, evandjeoskih
medju braçom kroz dijalog, kroz ãesto suoãavanje o tijeku
Ïivota, kroz bratsko ispravljanje kao preuzimanje odgovor-
i proroãkih
nosti za brata. I jo‰ oslu‰kivanje i razluãivanje znakova
vremena kako bi se, odgovarajuçi izazovima najznaãajni-
bratstava, zaloÏenih
jih svakida‰njih dogadjaja i izvanjske stvarnosti, moglo da utjelovljuju
stvoriti prilagodljiv stil Ïivota u dnevnom redu i u izraÏaj-
nim oblicima, sposoban da ujedini itineranciju kao stav evandjelje u razliãite
koji proÏima cijelo postojanje.
b) Jednostavnost i trijeznost Ïivota. Iako svjesni svoje nespo-
apostolske
sobnosti da odluãno Ïivimo siroma‰tvo, smatramo temelj-
nim da se izbor stambenih gradjevina, upotreba sredstava i
i misijske oblike”
postizavanje svrha trebaju ostvarivati u stilu osjeçaja za
bitno. VaÏno je da braça Ïive od svoga rada i da prihvaça-
ju provedbena mjerila svagda‰njosti siroma‰nijih slojeva,
dajuçi prednost u zalaganju evangelizacije stil i svjedoãe-
nje Ïivota.
c) Otvorenost prihvaçanju. U skladu s prostorima, sa zadaça-
ma i sa stilom Ïivota, bratstvo je raspoloÏivo prihvaçati
braçu i druge koji Ïele provesti nekoliko dana ili kratko raz-
doblje da se posvete razmi‰ljanju, pomirenju sa sobom i
molitvi.
d) Crkveno i provincijsko ukljuãivanje. U traÏenju mjesta uãi-
nilo nam se vaÏnim vrjednovati gdje nismo bili nazoãni i
gdje bi jedno na‰e bratstvo bilo poÏeljno. Braça su sveçeni-
ci, na kraju tjedna, raspoloÏivi da suradjuju u pastoralnom
sluÏenju tog kraja, zavisno o zahtjevima biskupa i/ili Ïup-
nika; braça su otvorena i za moÏebitne potraÏnje susreta,
duhovnih obnova, itd., bilo sa strane mjesne crkve bilo pro-
vincije: potraÏnje koje treba odvagnuti u skladu s unutarn-
jim skladom i odvijanjem Ïivota. Uvijek se na kraju tjedna
6 75

FRANJEVAČKO BRATSTVO
U CELLE-LIGURE
(Provincija Manje braçe Genova, Italija)

Smisao prisutnosti...
Na‰e iskustvo Ïivota nema nakanu nuditi novi i ispravni
naãin kako bi se danas Ïivjelo pravo franjeva‰tvo; smatramo
ipak da i ovaj mali znak moÏe pomoçi da se pronadje vital-
nost naãina franjevaãkoga Ïivota. Izreçi çemo neke vidike
koje smatramo da ih je najlak‰e i‰ãitati i razumjeti: otkriçe
evandjeoske odluãnosti, jednostavnoga siroma‰noga i moli-
teljskoga Ïivota, koji se Ïivi u malom bratstvu koje prihvaça i
koje se radeçi samouzdrÏava.
Nismo za‰tiçeni ili skriveni od velikih ustroja koje su
te‰ke za provoditi. Nije to ni izdvojeno samoti‰te daleko od
nastanjenih mjesta, niti bratstvo ukljuãeno u osobito proble-
matiãne dru‰tvene sredine, nego je to vrsta “Obiteljskoga brat-
stva”, Ïeljnoga da lomi kruh Rijeãi s onim tko dodje traÏiti
ti‰inu, molitvu, sudjelovanje u naporima i odgovor na Ïivotna
pitanja.
Za ostvarenje projekta smatrali smo potrebnim smjestiti se
na lako dostupnom mjestu, ali s oznakama smirenosti. To
smo na‰li u jednoj staroj seljaãkoj kuçi u visinama Celle Ligu-
re u mjestu Pecorile, koja obuhvaça i prostrano podruãje i
malo ‰ume. To je prva nastamba manje braçe u biskupiji
Savona-Noli.

Koji projekt?
Na‰ je provincijski kapitul u lipnju 2000. godine prihvatio
prijedlog otvaranja bratstva utemeljeno na slu‰anju, na jed-
nostavnosti i trijeznosti Ïivota, otvorenog prihvaçanju, uklju-
ãenog u mjesnu crkvu i u provincijski Ïivot.
74
Rasprava
Polazište: projekt
“Obiteljskoga bratstva, Ïeljnoga
da lomi kruh Rijeãi s onim tko
Utemeljujuća jezgra
dodje traÏiti ti‰inu, molitvu,
sudjelovanje u naporima
i odgovor na Ïivotna pitanja”
7
NEKA RAZMIŠLJANJA O
“NOVIM BRATSTVIMA”
TREĆEG TISUĆLJEĆA
Otprilike prije 25 godina na‰ je Red, izmedju 1960. i 1975.
godine, upoznao pokret “malih bratstava” koji je ukljuãio oko
750 braçe, osobito u zemljama francuskoga jezika (usp.
AOM, lipanj 1977.). Kasnije su ta bratstva i‰ãezla, ali ne bez
vaÏnog utjecaja na Ïivot cijeloga Reda (usp. ãlanak “Una
valutazione” koji ovdje prilaÏemo). Ovih se posljednjih godina
pojavio istovrstan pokret koga osobito provode mlada braça
koja su slavila svoj 5. europski susret. Iako su se vremena pro-
mijenila, kao i nara‰taji, ne ãini se beskorisnim upitati isku-
stvo pro‰losti i razmi‰ljanja koja su iz njega nastala.
Bez projekta, bez prijedloga nije se moguçe zaputiti, traÏi-
ti da se Ïivi ne‰to novo. Za nas ne moÏe biti rijeã ni o ãem dru-
gom nego o evandjeoskom Ïivotu Isusa Krista - vita evangelii
Jesu Christi: prihvatiti objavu BoÏju i njegovu ljubav u Isusu
Kristu, uãiniti od nje sredi‰te i znak prepoznavanja cijeloga
svoga postojanja, Ïiveçi u bratstvu i u poniznom sluÏenju sva-
kom ãovjeku. Ovo je “srce” koje vodi put koji valja prijeçi,
koje valja staviti u sredi‰te svega i u kojemu je potrebno biti
sloÏni. Prilike i mjesta u kojima se ostvaruje taj projekt, koli-
ko god bili vaÏni, ostaju drugotnim elementima.
Da bi se zapoãelo potrebne su osobe uvjerene, odluãne, koje
znaju ‰to hoçe. Potrebne su barem dvije ili tri, ljudski veoma
zrele, samostojne i nadopunjujuçe, jer nije rijeã o pojedina-
ãnom projektu, nego skupnom. Pobuda, dozrjela kroz isku-
stvo, dodire, razmi‰ljanja i rasprave, trebala bi poteçi od njih,
8 73
ne od odluka vijeça ili kapitula – zasigurno plemenitih, ali teo-
retskih.
Uloga vlasti
Njoj (ministrima, kapitulima, itd…) pripada zadaça da
potiãe, da razluãuje, da ohrabruje. MoÏe – i treba – izazivati,
buditi, traÏiti prikladne osobe, braniti ih od nepovjerenja i
nerazumijevanja. Jednako çe skrbiti da uãini kako bi “tradi-
cionalne” zajednice i nova bratstva zadrÏali veze i uzajamno
si pomagali.
Svrhovito ostvarenje projekta
Trojica braçe su najmanja osnova koju je potrebno nadiçi
‰to prije; s manje od petorice (ili ãetvorice!) braçe bratstvo ne
moÏe dugo ustrajati.
Zbiljski program treba osigurati ispravnu hijerarhiju i dos-
ljednost medju tri utemeljujuçe vrijednosti na‰ega poziva: Ïivot
vjere, bratstvo, prisutnost medju drugima (poslanje). Istinski
okvir liturgijske i osobne molitve zahtijeva pounutra‰njenje,
mir, vrijeme i vjernost. Uistinu bratski odnosi trebaju redovitu
nazoãnost jednih i drugih. Poslanje se sastoji iznad svega u
svjedoãenju koje se oãituje kroz na‰ naãin Ïivota i u otvorenom
prihvaçanju svakoga tko nam dolazi ili komu god pristupimo.
Dok su se, prije 25 godina, mala bratstva nastojala uklju-
ãivati osobito u svijet rada, u njegove nade i borbe, dana‰nja
su oznaãena temom ekologije, usmjerene su radije prema svi-
jetu siroma‰nih i odbaãenih. U oba se sluãaja Ïeli dijeliti njiho-
vo stanje.
Ti naãini “ukljuãivanja” odgovaraju razliãitim potrebama i
pokretima koji se tiãu dru‰tva i Crkve; oni su istodobno poziv
i milost. Ipak nisu sredi‰te na‰ega projekta: kakve god bile
na‰e prilike i na‰e ukljuãivanje, stalno smo pozivani da u
Crkvi i u svijetu Ïivimo oblik evandjeoskoga Ïivota, kao
manja braça, maleni i u sluÏbi svih.
vanja i rada s nevjernicima; ‰iriti znaãajne oblike franjevaãke
karizme, kao ‰to su jednakost, solidarnost, svetkovanje, pri-
znavanje dobra, zahvaljivanje, itd …; slaviti vjeru ukorijenjenu
u narodu, sukladno stilu sv. Franje (usp. GGKK 97); biti prigo-
da za upoznavanje i iskustvo franjevaãkoga naãina nasljedo-
vanja evandjelja onima koji traÏe i koji se za to zanimaju.
U tu svrhu bratstvo skrbi za: bratski Ïivot; studij i dru‰tve-
no-politiãku ra‰ãlambu u zajednici i osobno; sudjelovanje u
dru‰tveno-kulturnim pokretima ãetvrti; nazoãnost, kao
pomoç, u Ïupi; suradnja sa zaloÏenim skupinama (ljudska
prava, karitas, pravednost i mir, itd. …); rad u pastoralu mla-
dih i u pastoralnoj skrbi za zvanja, poticanje skupina.
Pripadnost provinciji (usp. GGKK 115,2)
Kako bi franjevaãku karizmu Ïivjeli u novim oblicima,
sukladno osjeçaju za Crkvu i sa Ïivotom u bratstvu, braça iz
projekta teÏe za ovim svrhama: u sada‰njem trenutku utjelo-
viti bogatstvo franjevaãke karizme; pribliÏiti stvarnost provin-
cije puãkim krugovima; omoguçiti nazoãnost provinciji u pod-
ruãju Castiglia; pridonositi obnovi provincije; odgovoriti zahtje-
vu da se preoblikuje bratstvo: biti mjestom susreta i prihva-
çanja za svu braçu provincije.
Kako bi ostvarilo ono ‰to si zacrtava, bratstvo iz Valladoli-
da njeguje stalni dijalog s provincijskim definitorijem, pruÏa
prozirnost i obavijesti o napredovanju projekta, sudjeluje u
djelatnostima tajni‰tava i provincijskih povjerenstava, poha-
dja druga bratstva i uvijek ima prostora da prihvati braçu pro-
vincije.
72
Molitveni život (usp. GGKK 20)
Imajuçi na umu bitnu Ïivotnu protegu manjega brata, koja
je u slavljenju Gospodina i u uzvraçanju Njemu za sve dobro,
franjevci odluãno namjeravaju svaki dan slaviti ljubav i pri-
sutnost Boga (usp. GGKK 20), produbljivati BoÏju rijeã (usp.
GGKK 22), skladno Ïivjeti “djelovanje i kontemplaciju”,
razvijati unutarnjost polazeçi od stvarnosti u kojoj Ïive.
Da se dadne zbiljnost tim osnovnim opredjeljenjima, brat-
stvo si pridrÏava mjesta i trenutke za osobno i zajedniãko
razvijanje “duha molitve i poboÏnosti”: Kapela u kuçi, svako
jutro sat zajedniãke i osobne molitve, kratki zajedniãki susret
molitve da se usmjeri dan, tjedno euharistijsko slavlje u brat-
stvu i nedjeljno u Ïupi na‰e ãetvrti, mjeseãna duhovna obnova.
9
Odnos s Crkvom i s Redom
Iako u traganju neãega novoga, razliãitoga, vjernijega
evandjelju svijeta, treba biti pomnjivi da se ne osudjuje braçu
koja ostaju u uobiãajenim tvorevinama, ili Crkvu koju bismo
Ïeljeli evandjeoskijom, ili dana‰nji svijet. Franjevaãki se poziv
ne sastoji u tom da osudjujemo i prokazujemo, nego da svje-
doãimo i da ljubimo svakoga ãovjeka.
fra Thaddée Matura, ofm
Avignon, 30. sijeãnja 2001.

Malenost (usp. GGKK 66)

Da se uvijek vi‰e suobliãuju Kristu, ãlanovi bratstva, u tra-
Ïenju i u radu za kraljevstvo BoÏje, kao upori‰nu toãku imaju
“manji u dru‰tvu” (usp. GGKK 66,1), solidariziraju se s odba-
ãenima (usp. GGKK 66,2), zalaÏu se protiv nepravednih tvo-
revina i u korist priznavanja prava (usp. GGKK 69) i nastoje
ostvarivati jednostavan stil Ïivota.
Sredstva koja koriste u ostvarenju toga jesu: nastanjenje u
puãkoj ãetvrti, Ïiveçi kao stanovnici ãetvrti; kuçanske poslove
vr‰e svi ãlanovi bratstva; uzdrÏavanje radom kod drugih; zala-
ganje u volonterstvu; dijeljenje svega ‰to je suvi‰no potrebi
bratstva; prihvaçanje svih; stalna provjera zalaganja, stila
Ïivota, itd.

Evangelizacija (usp. GGKK 85)

U obavljanju naloga navije‰tanja Krista, i to raspetoga Kri-
sta, braça si odredjuju da çe: otkrivati BoÏju prisutnost, osobi-
to medju siroma‰nima (usp. GGKK 87,3); biti bratstvo koje
evangelizira Ïivotom i polazeçi od Ïivota; razvijati mnogozna-
ãan pastoral utemeljen na ispitivanju stvarnosti, posvjetovlji-
10 71

BRATSTVO U VALLADOLIDU
(Franjevaãka provincija Arantzazu, ·panjolska)

Uvod
U listopadu 1993. godine nastaje zamisao o projektu za
jedno bratstvo koje bi bilo smje‰teno u puãku ãetvrt u Vallado-
lidu. Zamisao je, prije svega, plod bratske dinamike provincije,
osobito bratstava iz Burgosa i Duranga, osjeçaja kako su odgo-
vorni i pozvani na sudjelovanje u hodu provincije i napora da
se pro‰iri i obogati vrsta franjevaãke prisutnosti, osobito u pod-
“·kola franjevaãke ruãju Castiglie. Zamisao se kasnije poãela pretvarati u projekt
duhovnosti predlaÏe kroz razliãite susrete nas pokretaãa, o kojima smo uvijek oba-
vje‰tavali provincijalnog ministra, ra‰ãlanjujuçi na‰u osobnu i
kulturalno bratsku stvarnost, pobude i glavne crte projekta.
One mogu biti ovako ocrtane: odgovoriti na poziv na evan-
produbljivanje djeoski Ïivot u bratstvu, molitvi i malenosti, evangelizirajuçi
djelima, Ïivotom i solidarno‰çu, uvijek svjesni da pripadamo
lika Franje Asi‰koga” provincijskom bratstvu.

Zajedništvo života u bratstvu (usp. GGKK 39)

Svjesni da se na‰a posebnost sastoji u zajedniãkom Ïivotu
u bratstvu, braça odluãuju Ïivjeti zajedniãki hod ljudske,
kr‰çanske i franjevaãke zrelosti (usp. GGKK 39), priznavati
brata, u njegovoj razliãitosti, kao dar BoÏji (usp. GGKK 40),
promicati suodgovornost i uzajamnu poslu‰nost u izgradji-
vanju bratstva (usp. GGKK 45), skrbiti jedni za druge pom-
njom i ljubavlju (usp. GGKK 44), biti otvoreni i spremni pri-
hvatiti sve osobe (usp. GGKK 51 i 52).
Kako bi olak‰alo postizanje tih svrha, bratstvo – sastavlje-
no od ãetiri brata – koristi sljedeçe oblike: osobni i zajedniãki
projekt Ïivota; tjedni sastanak; dijalog i dinamika suãeljava-
nja; zajedniãko razluãivanje djelatnosti, zadaça, posla, itd…;
zajedniãko kuçanstvo; u nastambi prostor za prihvaçanje.
70 11

ŠKOLA FRANJEVAČKE DUHOVNOSTI

(Lombardska provincija Sv. Karla Boromejskog, Italija)

Iskustvo je krajem sedamdesetih godina nastalo u Milanu, uz

samostan Sv. Andjela. U posljednjih ‰est godina i samostan je sv.
Kajetana u Bresci usvojio prijedlog.

Svrhe i načini
“...odgovoriti na poziv
na evandjeoski Ïivot
u bratstvu, molitvi
i malenosti, evangelizirajuçi
djelima, Ïivotom
i solidarno‰çu...”
·kola franjevaãke duhovnosti predlaÏe kulturalno produb-
ljivanje lika Franje Asi‰koga i duhovnosti koja se naziva po
njemu. Rijeã je o ‰koli, dakle o produbljivanju koje daje
prvenstvo planu spoznaje i kulturalnih sadrÏaja: to dopu‰ta
da se u ‰kolu prime i osobe koje nisu izriãito kr‰çanske ili vjer-
niãke, ali se ipak zanimaju za Franju Asi‰koga.
S druge strane, u skladu s franjevaãkom karizmom, ‰kola
nije zami‰ljena samo kao intelektualna moguçnost: svaki je
susret popraçen molitvenim ãasom i zajedniãkom veãerom s
bratstvom.
Susreti su tjedni, slijede kalendar ‰kolske godine (s boÏiç-
nim i uskrsnim blagdanima); svaki susret predvidja sat pre-
davanja prije veãere, zatim molitvu Veãernje s braçom; poslije
veãere, blagovane s braçom u samostanskom blagovali‰tu, sli-
jedi drugi sat predavanja. Cjelokupno razdoblje ‰kole je trogo-
di‰nje u Milanu, jednogodi‰nje u Bresci.
Iskustvo je pokazalo kako je prijedlog svrsishodan; osobito
se smatra vrijednim vrijeme zajedniãke veãere s braçom. Veãe-
ra pridonosi stvaranju bratskih odnosa medju sudionicima. Od
njih se oãekuje i pomoç u sluÏenje kod stola i u pranju posu-
dja, to takodjer sluÏi za stvaranje obiteljskog ozraãja.

Sadržaji
PredloÏena predavanja teÏe za tim da uvedu u kritiãko
ãitanje franjevaãkih izvora: za vrijeme svih triju godina odre-
12 69
djeni broj susreta je posveçen ra‰ãlambi spisa sv. Franje, i ga maloga bratstva po ãetiri mjeseca; trojica smo tako da
uvodu u razliãite Ïivotopise prvog franjevaãkoga stoljeça, s svaki jednom na godinu dodje na red.
povijesno-kritiãkim ãitanjem. Primjereno vrijeme je ostavljeno Kao gvardijan, Andrija prihvaça tu ulogu kad se ãini pri-
za upoznavanje Klare Asi‰ke i franjevaãkoga Ïenskoga kladnom, u posebnim prilikama; ali u svagda‰njem Ïivotu
pokreta. na‰e zajednice vidjeli smo kako je uloga uskladitelja priklad-
Drugi su susreti posveçeni franjevaãkoj ‰koli i povijesti nija. Provincijski definitorij je potvrdio taj izbor.
franjeva‰tva kroz stoljeça; neke monografske teme (poslanje,
bratstvo, ekologija, itd.) obradjuju su izriãito, a nekoliko je
susreta posveçeno i suvremenom franjeva‰tvu.
“Docenti” ‰kole su dijelom franjevci i dijelom svjetovnjaci;
braça, sukladno njihovim struãnostima, koji put dolaze i iz
drugih bratstava provincije. Ipak je dobro (pa bilo to i za samo
jedno predavanje) uzeti u posao braçu iz samoga bratstva,
koristeçi njihove struãnosti za razliãita produbljivanja: umjet-
nost i franjeva‰tvo, glazba i franjeva‰tvo, knjiÏevnost i franje-
va‰tvo… Na taj se naãin ‰kola predstavlja kao poticaj koji se
radja u samom bratstvu, i braça su vi‰e ukljuãeni.

Napomene
Uz veç reãeno, ‰kola se je pokazala dobrim sredstvom za
formaciju svjetovnih franjevaca (nekad pripadnika FSR-u),
osobito u formaciji odgojitelja, i kao vrijedan prijedlog da se s
FSR-om upoznaju i novi ãlanovi: u Bresci je iz ‰kole duho-
vnosti niklo “novo utemeljenje” mjesnog bratstva FSR-a.
Za “publicitet” poticaja vrijedi truda pro‰iriti vijest i u mje-
snom svjetovnom tisku, predstavljajuçi ga (kao ‰to stvarno i
jest) kao kulturalni poticaj; dobro je ipak traÏiti prijamni
razgovor s pripravnicima za ‰kolu, kako bi se utvrdile pobude
i umna uravnoteÏenost.
Iskustvo je pokazalo kako su i osobe koje su se pribliÏile,
makar se otvoreno priznavali nevjernicima, ali koje se zani-
maju za Franju Asi‰koga, kasnije pro‰li veoma znaãajne
duhovne putove, dospjev‰i do novog pristupa vjeri, ili do novo-
ga promatranja iste!
68 13
• Namje‰taj i preseljenja. Kevin od obliÏnjeg bratstva posu- Tako i ‰kola franjevaãke duhovnosti moÏe postati oblik
djuje kombi tako da, kad je to potrebno, na‰im susjedima evangelizacije.
moÏe pomoçi da se presele.
• Gostoljubivost. Jednom mjeseãno u svojoj kuçi pripravlja-
mo ruãak i pozivamo susjede da se susretnemo, opustimo
i da razgovaramo o pote‰koçama na‰e ãetvrti.
Sve nam te djelatnosti pruÏaju moguçnost upoznati osobe
i pomoçi im da rastu u uzajamnom povjerenju i u povjerenju
prema nama.

Stil života
Veç smo od poãetka odluãili kako çemo svaki oblik na‰ega
zajedniãkoga Ïivota odluãivati kroz razgovor i dogovor.
Svaki dan molimo u jednoj od spavaçih soba na‰ega stana
koju koristimo kao kapelu. Slavimo Jutarnju molitvu, pone-
kad zajedno s euharistijskim slavljem.
Jednom tjedno uzmemo si potrebno vrijeme za osobnu
razmjenu mi‰ljenja o vjeri ‰to je ãesto usredotoãeno na doga-
djaje tjedna.
Povremeno uzajamno obradjujemo i franjevaãke teme, ili
ãitamo Franjino Pravilo i Oporuku.
Nastojimo svaki dan slaviti Veãernju molitvu.
Jednom u svaka dva mjeseca uzimamo si cijeli dan za
zajedniãku duhovnu obnovu.
Kapitul bratstva slavimo svaki mjesec: zapoãinjemo nekim
duhovnim sadrÏajem, zatim provjeravamo djelatnosti toga mje-
seca. Nastojimo druge pozivati u svoju kuçu na ruãak: redovni-
ke ili kler te ãetvrti, ili osobe s kojima dolazimo u dodir u poslu.
Doruãak i veãeru redovito blagujemo zajedno: trenutci su to
uzajamnog dijeljenja i opu‰tanja. Redajuçi se vr‰imo nabavke
potrebnih stvari za kuçu i kuhamo. Mi sami skrbimo za odrÏa-
vanje i ãistoçu kuçe i vrta.
Iako je Andrija imenovan gvardijanom, svi se slaÏemo da
vlast dijelimo medju sobom: svaki vr‰i ulogu uskladitelja na‰e-
14 67
çi u zajedni‰tvu kao braça, nastojimo cijeloj zajednici iz ãetvr-
ti, zajednici koja nije crkvena, davati primjer Ïivota po evan-
djelju.
PomaÏemo i u pastoralnim potrebama mjesne katoliãke
zajednice jer joj je to doista potrebno. Biskupu smo objasnili
kako ne Ïelimo biti imenovani Ïupnicima ili kapelanima:
biskup nas je razumio i zahvalan je za ono ‰to uspijevamo
uãiniti. Veçina katolika koji tvore zajednicu ne Ïivi u puãkim
“Rijeã BoÏja - moljena kuçama.
i razmi‰ljana Tro‰imo puno snage da pomognemo potrebe onih koji Ïive
u ãetvrti. Kroz tri protekle godine bili smo ukljuãeni u razliãi-
u svjetlu stvarnosti bola, te djelatnosti:
• Oãistiti ãetvrt. Kad smo do‰li ulice su bile pune svakakvog
trpljenja, borbe i nade otpada i napu‰tenih vozila (ãesto ukradenih). Izvanjski
izgled utjecao je na lo‰ glas ãetvrti i obja‰njava za‰to ljudi
- usmjeruje hod bratstva” nerado dolaze tu Ïivjeti. Zapoãeli smo s programom
ãi‰çenja ulica: mjesne vlasti nam svaki mjesec daju dva
velika spremnika za otpad, a mi potiãemo ljude da ih upo-
trebljavaju za smeçe. Na‰li smo naãina da ulice oslobodimo
od podrtina vozila.
• Zajedniãka veãera. Svaki tjedan upriliãujemo veãeru za
ljude koji tu Ïive. Neki dolaze jer nemaju ‰to jesti, drugi jer
su sami i traÏe dru‰tvo. Jedan od nas tjedno prolazi “pro-
seçi” traÏiti hranu u mjesnim trgovinama prehrambene
robe.
• Adolescenti s problemima sa zakonom. Andrija radi kao
kapelan u dva popravna doma za djeãake od 12 do 18
godina. Neki od tih djeãaka stanuju u na‰im kuçama,
drugi dolaze iz sliãnih okolnih ãetvrti.
• Zajedniãki perivoj. PomaÏemo skupini stanovnika da kupe
komad zemlje u okolici ãetvrti. To je podruãje bilo predvi-
djeno za nove gradnje, ali su se vlasnici pokazali spremni
da zemlju prepuste. Stanovnici su nakanili iskoristiti je na
dobrobit zajednice.
66 15

PUTUJUĆE BRATSTVO
“Za nas franjevce U SLUŽBI ISELJENIH
je kljuãni (Provincija Sv. Pavla Apostola, Kolumbija)
dogadjaj Ïivotopisa
sv. Franje njegov Identitet
susret s gubavcem” To je skupina franjevaca koja Ïeli Ïivjeti projekt Ïivota i
sluÏenja Provincije sv. Pavla Apostola u Kolumbiji s oznaãni-
com itinerancije, u sluÏenju medju onima koji su bili prisilje-
ni napustiti svoje domove, raspoloÏivi da prate zajednice i
skupine u vaÏnim trenutcima njihove povijesti (prognanstvo,
povratak, dolazak u prihvatna boravi‰ta). Poslanje se sastoji u
prisutnosti Bratstva obiljeÏenog molitvom i maleno‰çu, s
veoma jasnim programom djelovanja, spremnim da odgovori
na pitanja i na prilike protjeranih.
Sredi‰te i pokretaã bratstva je Ïivot s Bogom: Rijeã BoÏja -
moljena i razmi‰ljana u svjetlu stvarnosti bola, trpljenja, borbe
i nade – usmjeruje hod bratstva.
Bratstvo je Ïivljeno u itnineranciji polazeçi od toãno razra-
djenog projekta Ïivota koji obuhvaça posvema‰nje zalaganje
u korist protjeranih zajednica.
Malenost je bitni zahtjev te vrste sudjelovanja, i ukljuãuje
ãesta premje‰tanja iz jedne u drugu zajednicu, u ozraãju pri-
vremenosti.

Pobude
U poãetcima Ïivota provincije bio je susret s posebnom
putujuçom zajednicom. âini nam se kako je taj naãin prikla-
dan da se dadne zbiljnost projektu Ïivota na‰e provincije i da
moÏe odgovoriti na stalne izazove izazvane stanjem nepravdi
u kojoj se kao manja braça u Kolumbiji danas nalazimo.
Na provincijalnom smo kapitulu shvatili da itinerancija
moÏe biti odgovorom na osobiti kairos koji Ïivimo, traÏeçi
odgovor na pozive za pomoç tisuça patnika. Stvarnost rata
radja veliku ru‰evinu, osobito za veçine osiroma‰enih, prisilje-
16
ne da napuste sve i da nadju utoãi‰ta u srednjim gradovima
ili u velikim glavnim gradovima. U poãetku iskustva tih osoba
ãesto su stra‰ne priãe ubojstava i nasilja koji su ih obiljeÏili do
dna biça. Putujuçe bratstvo nudi svoju prisutnost i svoju prat-
nju, osobito u prvim trenucima tako da se i same zajednice
mogu ponovno izgraditi.
Najveçi dio tih skupina ima puãko religiozno naslijedje
koje je postalo upitno zbog pretrpljene patnje: na‰ navje‰taj
milosrdnoga Boga treba pratiti njihovu vjeru u Isusa i uãiniti
da raste i kroz nepovoljna iskustva.
Stra‰no iskustvo koje je u korijenu protjerivanja osoba treba
postati dodatnim razlogom da se traÏi od‰teta za pretrpljeno i
istodobno da se suradjuje s puãkim ustanovama i dru‰tvenim
pokretima sa svrhom da se grade prijedlozi pravde i oblici
dostojnoga Ïivota. Osjeçamo takodjer da je vaÏno pomagati
odnose izmedju razliãitih zajednica na nacionalnoj i medju-
narodnoj razini da se omoguçe uzajamna podr‰ka i solidar-
nost.
Svrhe
• Utvrditi sredi‰nje crte na‰ega rada, takodjer poznavanjem
drugih sliãnih pothvata.
• Pomagati sluÏenje koje su druga bratstva veç uãinila u
korist protjeranih.
• Ostvariti uãeniãko iskustvo s gledi‰ta itinerancije.
• Pratiti zajednicu protjeranih u trenutcima koji zahtijevaju
nazoãnost izvana.
• Promicati obnovu dru‰tvenog tkiva i onog pojedinaca.
• Poticati nacionalnu i medjunarodnu solidarnost prema tim
zajednicama.
• Promicati iskustvo Crkve kao naroda BoÏjega takodjer i u
iskustvu vlastitog izgnanstva.
• Kroz na‰e iskustvo davati novi Ïivot na‰im provincijskim
projektima.
65
ŽIVJETI SA SIROMASIMA U SYDNEYU
(Provincija Duha Svetoga, Australija/Novi Zeland)
Početci
Trojica braça Provincije Duha Svetoga (Australija/Novi
Zeland) zapoãela su krajem 1998. godine malo bratstvo “uci-
jepljeno” u jednu od dru‰tveno – gospodarski najsiroma‰nijih
ãetvrti Sydneya.
Svaki od nas je samostojno nastojao ostvariti san da Ïivi i
da bude medju siromasima i odbaãenima. Sada imamo 70, 76
e 53 godina. Obavljali smo godinama razliãite pastoralne dje-
latnosti: dvojica od nas smo bili provincijalni ministri, jedan
magistar novaka.
Dan, na‰ “dekan”, sanjao je da napravi kuhinju i tu‰ za
beskuçnike; Kevin je nekoliko godina radio medju oboljelima
od AIDS-a; Andrija, najmladji, Ïelio je ‰to prije uniçi u neko
ucijepljeno bratstvo, ali mu to duÏnosti na provincijskoj razini
nisu dopu‰tale.
U svakom sluãaju, Duh Gospodnji nas je vodio da ostvari-
mo, barem djelomiãno, svoj san: provincijski je kapitul 1998.
godine odobrio stvaranje te nove zajednice; od prosinca te iste
godine Ïivimo ovdje.
Svrhe
Za nas franjevce je kljuãni dogadjaj Ïivotopisa sv. Franje
njegov susret s gubavcem. Ovdje, u Minto, Ïivimo i radimo
medju osobama koje, iz toliko razloga, moÏemo nazvati
dana‰njim gubavcima. Îivimo u ãetvrti puãkih kuça koje je
vlada za njih izgradila; plaçamo stanarinu kao i oni. Sada
smo samostojni: provincija nam je na poãetku ovoga iskustva
dala doprinos, ali uz pomoç dobroãinitelja i uz pomnju u kuç-
nim tro‰kovima, mogli smo vratiti ono ‰to smo primili.
Na‰a je glavna svrha Ïivjeti jednostavno i to s ljudima na‰e
kuçe, dijeliti s njima pote‰koçe i biti im na raspolaganju. Îive-
64
5. Poslani od provincijskoga bratstva
(usp. GGKK 112)
Imajuçi na umu da provincijski kapitul i provincijalni
ministar imaju ovlast da provjeravaju i odluãuju koje djelat-
nosti ili koji stil Ïivota odgovaraju zahtjevima vremena a
sukladni su franjevaãkoj karizmi, braça se osjeçaju poslanima
od provincijskoga bratstva. Stoga Ïele: izvr‰iti odluku provin-
cije da bude nazoãna u jednoj siroma‰noj i rubnoj ãetvrti; biti
mjestom prihvata za braçu provincije; pruÏati mladoj braçi u
formaciji moguçnost da dijele taj stil Ïivota; omoguçiti mladi-
ma u traÏenju da imaju iskustvo franjevaãkoga Ïivota; biti
raspoloÏivi za razliãite potrebe provincije.
Kako bi ispunilo te svrhe, malo bratstvo: prihvaça jednog ili
dvojicu braçe; pridonosi zajedniãkoj provincijskoj zalihi; pruÏa
vlastitu raspoloÏivost da izidje ususret potrebama provincije;
susreçe drugu braçu, posjeçujuçi druga bratstva ili sudjelujuçi
u razliãitim susretima koje programira Provincija.
17
• Podupirati projekte od‰tete i pravde polazeçi od povratka
povijesnog sjeçanja u zajednicama koje susreçemo.
• Izraditi projekt Ïivota i sluÏenja plazeçi od duhovnosti iti-
nerancije.
Načini
Braça poãinju postupkom dijeljenja projekata osobnih
Ïivota da bi stigli do izradjivanja prvog nacrta bratskog pro-
jekta za putujuçe bratstvo.
TraÏi se da se upoznaju razliãita iskustva na tom podruãju
i da se pripravi ozbiljan postupak formacije za one struke koje
to sluÏenje zahtjeva. Bratstvo çe se zaloÏiti kako bi sluÏenje
pratnje uvijek ukljuãivalo barem dvojicu braçe; moÏebitna
braça privremenih zavjeta bit çe praçena od sveãanozavjetno-
vanih.
UzdrÏavanje çe biti plod rada braçe (stol Gospodnji, pro-
jekti solidarnog gospodarstva…).
Skupina je otvorena povremenom ili trajnom sudjelovanju
drugih redovnika i redovnica, takodjer iz drugih kongregacija,
ili svjetovnjaka koji se zanimaju za sudjelovanje u projektu.
18 63
3. Moliteljski: “duh molitve i pobožnosti
(usp. GGKK 19; Prioriteti, 1)
Buduçi da je glavna zaokupljenost manjega brata da ima
“duh molitve i poboÏnosti”, bratstvo nastoji: prepoznavati
darove BoÏje i zahvaljivati za takve darove (usp.: GGKK
20,1); svakodnevno slaviti Oãevu ljubav za nas i za svijet (usp.
GGKK 20,2); ãastiti sakrament Euharistije (usp. GGKK 22,1-
2); meditirati BoÏju rijeã za danas (usp. GGKK 22); moliti s
“Snaga je bratstva narodom dijeleçi stvarnost njegova Ïivota (usp. GGKK 27,2);
produbljivati “duh molitve i poboÏnosti”.
u tome da polazi Kako bi Ïivjeli “duh molitve i poboÏnosti”, bratstvo si pri-
od zbiljskih potreba drÏava prostor i vrijeme za osobnu i zajedniãku molitvu: ora-
torij u kuçi, Jutarnja i Veãernja molitva. Tjedna Euharistija u
i oãekivanja bratstvu i nedjeljna u Ïupi, duhovna obnova dvaput mjeseãno,
godi‰nje duhovne vjeÏbe.
ljudi koje susreçe” 4. Pozvani da evangeliziramo
(usp. GGKK 83)
Svjesno kako je pozvano navije‰tati evandjelje, bratstvo
nastoji ostvariti vlastiti franjevaãki poziv: predstavljajuçi
Crkvu kao sakrament spasenja i oslobodjenja za svakoga
ãovjeka, osobito za siromahe (usp. GGKK 87,3); sudjelujuçi u
djelu evangelizacije koje je povjereno Crkvi (usp. GGKK
83,2); ucjepljujuçi kr‰çansku i franjevaãku prisutnost u mje-
sta siroma‰tva (usp. GGKK 97); podrÏavajuçi ljude te ãetvrti,
polazeçi od njihove stvarnosti (usp. GGKK 94).
Da ostvari te odluke bratstvo usredotoãuje svoju pozornost
na: vlastiti bratski Ïivot; liturgijsku i osobnu molitvu; osobni
studij; tjedni susret bratstva; sluÏenje ljudima u ãetvrti; mini-
sterijalno sluÏenje u Ïupi, kao ispomoç; poticanje i formacija
skupina; suradnja u provincijskim i medjufranjevaãkim
pothvatima; sudjelovanje u pokretima za ljudska prava, za
pravdu i mir, itd...
62 19
bratsko zajedni‰tvo prvim oblikom evangelizacije, si ponovno PROVINCIJA ZAPADNE FRANCUSKE
obeçavaju: postiçi ljudsku, kr‰çansku i franjevaãku zrelost (SAINT PALAIS)
pomaÏuçi si uzajamno (usp. GGKK 39); prihvaçati se kao dar
BoÏji (usp. GGKK 40); Ïivjeti duh Pravila i Konstitucija u brat-
Geopolitički kontekst baskijskih zemalja
skom Ïivotu udruÏeno kroz rad, molitvu, uzajamno posluÏi-
Baskijske su zemlje smje‰tene izmedju ·panjolske i Fran-
vanje (usp. GGKK 42); posluÏivati jedni druge (usp. GGKK
cuske, proÏete Pirinejima, na zapadu s pogledom na Atlant-
44); promicati odgovornu i uzajamnu poslu‰nost kroz zajed-
ski Ocean. Obala je posjeçena turistima, a unutra‰njost je oso-
niãko razluãivanje (usp. GGKK 45); biti spremni prihvatiti sve,
bito ratarski kraj, s ponekom malom industrijom i trgovaãkim
napose braçu i sestre franjevaãke obitelji (usp. GGKK 51 i 52).
sredi‰tima.
S tom svrhom ãetvorica braçe koji ãine to bratstvo: Ïive kao
Donapaleu-Saint Palais je gradiç od 2000 stanovnika.
i ljudi te ãetvrti; drÏe se osobnog i zajedniãkog projekta koji
Trgovaãko i upravno sredi‰te jednog “kantona” od 8000 sta-
provjeravaju svake godine; tjedno se sastaju za formaciju,
novnika.
komunikaciju i razluãivanje; dvaput mjeseãno imaju duhovnu
Povijest i jezik baskijskih zemalja su vrlo drevni. Baski sto-
obnovu; sudjeluju u provincijskoj dinamici “malih” bratstava;
ljeçima zahtijevaju vlastitu samostalnost koja je u ·panjolskoj
imaju dio nastambe raspoloÏiv za prihvat.
djelomiãno priznata, ali ne u Francuskoj.
Crkva je, s povijesno jakom prisutno‰çu, zadugo bila mje-
2. Nazočnost, ucijepljena i u duhu malenosti
stom sjeçanja za baskijski jezik i kulturu, osobito preko litur-
(usp. GGKK 64)
gije. Ali mladi borbeni autonomisti ne dolaze vi‰e iz crkvenih
Nadahnjujuçi se, po sv. Franji, kako braça trebaju içi po
krugova, ‰tovi‰e ãesto su veoma kritiãni prema Crkvi. Neki
svijetu, bratstvo si predlaÏe da çe: priznavati Boga kao vrho-
govore o razdoru medju militantima, ãesto mladima, veoma
vno i jedino dobro (usp. GGKK 65); prigrliti stanje malenih u
ispolitiziranima, i drugim stanovnicima koji traÏe nenasilne
dru‰tvu na‰ega vremena (usp. GGKK 67); svjedoãiti evandje-
putove do samostalnosti.
oske vrijednosti u sada‰njem dru‰tvu (usp. GGKK 67); dijeliti
potrebe najmanjih i nenasilnim djelima zalagati se za obranu
Povijest radjanja bratstva
prava (usp. GGKK 68 i 69); radosno si priskrbljivati sredstva
Franjevci su nazoãni od 1851. godine, preko baskijskih fra-
za uzdrÏavanje (usp. GGKK 77 i 78).
tara s juga koji su se ovamo povukli iz ·panjolske. Poslije
Svakida‰nje pozornosti da se te svrhe ostvare bit çe usmje-
izgona koji je odluãila Francuska (1880. i 1903. godine) fra-
rene na sljedeçe: da, u granicama moguçega, Ïivimo istim
njevci su se 1938. godine vratili sa zadaçama prihvata i for-
Ïivotom ljudi te ãetvrti; da sva braça budu djelatni u poslovi-
macije.
ma kuçanstva; da – po izboru bratstva – obavljamo i plaçeni
Od 1972. do 1984. godine poku‰ali su i novi oblik nazo-
posao; da se ukljuãujemo u dru‰tvene pokrete ãetvrti.
ãnosti: dva su brata Ïivjela u iznajmljenom stanu radeçi posao
ratara i stavljajuçi se na raspolaganje u pouãavanju mladih.
Zbog prerane smrti dvojice braçe to je iskustvo zavr‰ilo, ali je
sjeçanje na njih jo‰ Ïivo u narodu.
20
Godine 1990. bratstvo je trebalo premisliti svoj projekt: to
ãini koristeçi pomoç struãnih svjetovnjaka i osnivajuçi udru-
Ïenje Zabalik (otvoreno svima).
Zabalik: otvoreni svima
UdruÏenje je razvilo djelatnosti koje su veç ranije obavljali
u ograniãenom obliku: projekt se bratstva ocrtava u rijeãi: pri-
hvat i otvorenost.
Oni koji “koraãaju”
Saint Palais je postaja na putu za Santiago di Compostela:
godine 1999. prihvatili su 1360 hodoãasnika, ‰est puta vi‰e
nego 1993. godine. Rijeã je o uvjerenim vjernicima, o osoba-
ma koje traÏe ili, ponekad, o nekom tko se zanima za napor
u “natjecateljskom” smislu: ipak ostaje moguçnost odnosa i
navje‰taja evandjelja.
Putnici bez stalnog boravi‰ta
Imaju dvije sobe ãuvane za njih. Godine 1999. bilo ih je
240: obiãno prespavaju samo jednu noç a ponudi im se i
jedan obrok.
Prihvat skupina
U kuçi godi‰nje imaju vi‰e od 300 susreta. Veç od poãetka
su izabrali da svoje dvorane i strukture stavljaju na raspola-
ganje drugim udruÏenjima, takodjer i “alternativnima”:
crkvenim pokretima, baskijskim kulturnim i politiãkim udru-
Ïenjima, seljaãkim alternativnim udruÏenjima (biolo‰kom...),
karitativnim udrugama... Na taj se naãin podupire susret
izmedju vjernika i nevjernika, zahvalnih za prihvat koji im
pruÏaju fratri i svjetovnjaci.
Prihvat osoba za duhovnu obnovu ili za odmor
Prolaznici, ali i stanovnici mjesta, traÏe duhovnu pratnju:
“Fratri su du‰a kuçe”.
61
BRATSTVO “SANTURTZI” BIZKAIA
(Franjevaãka provincija Arantzazu, ·panjolska)
Uvod
Slijedeçi prijedlog provincijskog kapitula 1988. godine u
pogledu stvaranja bratstva ukljuãenog medju siroma‰nima,
skupina braçe je odmah poãela prve korake da se ostvari kapi-
tulska zadaça.
Poslije vi‰e sastanaka, razmi‰ljanja i provjera s provincijal-
nim ministrom, u svibnju 1989. godine projekt franjevaãkog
bratstva ukljuãenog medju siroma‰ne bio je predloÏen na odo-
brenje defnitoriju.
·to se tiãe sjedi‰ta maloga bratstva, traÏilo se na razliãitim
mjestima, razgovarajuçi s mje‰tanima. Izbor je napokon pao
na Santurtzi, ãetvrt San Juana jer je veoma rubna ãetvrt i u
njoj postoji duhovna skrb ograniãena samo na nedjelju.
Od samog poãetka bratstvo je se postavilo u stav da se
“osjeça u hodu” i, stoga da produbljuje poznavanje stvarnosti
u kojoj Ïivi kako bi se ostvarilo sve ucjepljenije ukljuãivanje
kroz trajnu preinaku naãina Ïivota, stila nazoãnosti i rada.
Sve to sa svrhom da pruÏi “izriãiti” navje‰taj evandjelja po
svjedoãenju Ïivota, a da se zbog toga ne odrekne “obrazlo-
Ïenja na‰e nade” (usp. 1Pt 3,15).
Bitne crte projekta Ïivota, utjelovljenog u ãetvrti Santurtzi,
mogu se ovako iskazati: bratstvo poslano od provincijskoga
bratstva da navije‰ta evandjelje kroz prisutnost, kroz duh
molitve i poboÏnosti, malenost, prihvat i dijeljenje Ïivota sa
siroma‰nima.
1. Živjeti bratstvo kao nazočnost
(usp. GGKK 38)
Nasljedujuçi naãin Ïivota ‰to ga je Gospodin objavio sv.
Franji i potaknuti uputama Konstitucija, braça, smatrajuçi
60 21
Uporišta i moguća otvaranja
Snaga je bratstva u tome da polazi od zbiljskih potreba i
oãekivanja ljudi koje susreçe: to je stalni rad razluãivanja
znakova vremena. To je mjesto oznaãeno suvremenim tra-
Ïenjima na‰ega dru‰tva: dru‰tva u hodu, u traÏenju sebe i
prihvatili‰ta gdje se zaustaviti i pronaçi brata raspoloÏivog za
slu‰anje i sposobnog da pomogne kako bi se i‰ãitala vlastita
povijest.
Veç 10 godina Zabalik je traÏio da bude otvoren tim iza-
zovima, kroz suradnju fratara i svjetovnjaka. U projektu
svatko ima svoju ulogu, jedinstvenu i nadopunjujuçu. To je
za franjevce naãin da Ïive izvla‰tenje; nisu posve “u vlasti-
tom domu”, iako imaju samostojan Ïivot unutar veçeg pro-
jekta.
Veç smo govorili o rascjepu u baskijskim zemljama, politi-
ãkom i religioznom rascjepu. Sve osobe iz mjesta su naglasile
veliku vrijednost medjunarodnoga bratstva koje bi moglo biti
konkretnim znakom moguçeg pomirenja, proroãkim mje-
stom iz kojega bi mogla iziçi nova rijeã za osobe zatvorene u
to stanje.

Novi pozivi
Hodoãasnici
Mnogi su hodoãasnici Ïudni da spoznaju, da izaberu ono
‰to ih hrani ili ne. Osim prihvata bilo bi moguçe ponuditi:
• jednostavan liturgijski Ïivot, obiljeÏen na‰om franjeva-
ãkom duhovno‰çu,
• razlaganje franjevaãkoga Ïivota i duhovnosti;
• prvi pristup baskijskim zemljama i jeziku.
“Od Samog poãetka Neki traÏe da mogu duÏe boraviti, kako bi ih se moglo
duhovno pratiti.
bratstvo je se postavilo Pratnja je moguça i u “zajedniãkom hodu” s hodoãasnici-
u stav da se osjeça u hodu” ma prema Santiagu. Dvojica bi braçe mogla biti raspoloÏena
za pratnju poneke skupine.
22
Oni koji su bez stalnog boravi‰ta
Njihov prihvat je bitni dio identiteta kuçe koju podrÏavaju
i novãano pomaÏu gradjanske ustanove. Danas je taj prihvat
malo po strani o odnosu na sve ostalo.
MoÏda bi se moglo misliti na mjesto postupnog ukljuãi-
vanja za osobe s pote‰koçama (usp. La Foresta u Italiji). Ima
jedna kuça u blizini, vlasni‰tvo jednog ãlana Zabalika, koja bi
mogla odgovarati; vaÏno je izbjeçi da sve padne na ledja jed-
nog jedinog brata: treba ostati zalaganjem cijelog bratstva,
premda sva braça nisu osobno ukljuãena.
Prihvat skupina
Kuça je Ïiva upravo zbog svih skupina koje dolaze. MoÏda
bi se mogao produbiti dijalog s tim osobama. To bi od braçe
zahtijevalo da dobro poznaju ono ‰to se dogadja u baskijskim
zemljama, i da nauãe jezik.
Osobe iz na‰e blizine nam kaÏu kako bi za njih bio neshva-
tljiv prihvat hodoãasnika bez prihvata mje‰tana.
59
padu pro‰le godine, u na‰em samostanu u Rezzatu (BS), bio
je dvodnevni seminar o umijeçu pripovijedanja. Vodio nas je
Roberto Anglisani, jedan od dvojice glumaca koji su ostvarili
predstavu: “Francesco a testa in giú”. Na tom je teãaju sudje-
lovalo oko 15 braçe medju kojima i neki studenti venecijanske
i lombardske provincije.
Otvorena radionica
Kao ‰to se moÏe uoãiti vi‰e je projekata u izradi nego li
onih ostvarenih. U hodu smo zamijetili kako ne trebamo pro-
gramirati svaku stvar, nego trajno ostati otvoreni nadahnuçi-
ma Duha Svetoga. Osjeçamo se kao vodjeni za ruku i ustvr-
djujemo kako se nacrt odredjuje malo po malo ostvarujuçi se.
Imamo ãvrste toãke ‰to se tiãe na‰ega Ïivota s Bogom i brat-
skoga Ïivota, dok smo otvorena duha i srca da prihvatimo
poticaje, koje nam Duh daruje po osobama i dogadjajima, a
koje su korisnije za ostvarenje BoÏjega kraljevstva na ovoj
zemlji.

Otvorenost dru‰tvenom i dijecezanskom Ïivotu

Mons. Jean, Ïupnik u Saint Palaisu, koji je biskupski vikar
za to podruãje, pokazao je zanimanje biskupijskog vijeça za
taj projekt i raspoloÏivost da se o njemu zajedniãki razmi‰lja.
Ondje je i manjak sveçenika pa bi nazoãnost franjevaca, koji
dvojica po dvojica navije‰taju evandjelje, mogla biti novi
naãin da se oÏivi na‰e itinerantsko poslanje.

Zaključak
U Saint Palaisu su prisutni mnogi pozivi i izazovi koji se
danas postavljaju dru‰tvu i Crkvi.
Veç godinu dana je nazoãan samo jedan jedini franjevac,
potreba da se obnovi nazoãnost je neodgodiva. Braça koja
Ïele dijeliti to iskustvo nadopunjavanja medju braçom i svje-
tovnjacima trebali bi prije svega otkriti mjesta i prilike, oslu-
58 23
nekoliko dana, u kojemu se – Ïiveçi Pravilo sv. Franje za ‰kivati osobe, razluãivati i moliti da dospiju do nekog novog
samoti‰ta - posveçujemo Lectio Divina, klanjanju, molitvi, projekta.
studiju i odmoru.
Potrebne kvalitete
Îivot ad extra Volja da se Ïivi novi projekt bratstva, a ne vlastiti osobni
Za ovu pastoralnu godinu sudjelujemo u svim puãkim projekt.
misijama koje programira na‰a provincija jer to je i izriãita Sposobnost stvarne suradnje s laicima u svakida‰njim
zamolba definitorija. ostvarivanjima projekta.
Osim toga, slijedeçi smjernice na‰ega biskupa, razradit çemo Radoznalost i simpatija prema baskijskoj kulturi, kako bi
i program poslije-misija kako bismo nekoliko mjeseci pratili se do u dubinu shvatili pokreti koji je proniãu (zbog toga potre-
Ïupe u osjetljivom trenutku kad se gase zanosna svjetla puãkih ba da se poznaje jezik).
misija i kad treba ponovno krenuti s redovitim pastoralom. Sposobnost slu‰anja i duhovne pratnje.
Od prije nekoliko dana raspolaÏemo s jednim starim sred- Poznavanje jezika kako bi se moglo prihvaçati brojne hodo-
stvom (camper), koji je jo‰ uvijek vrijedan i kanimo ga upo- ãasnike koji dolaze iz cijele Europe.
trebljavati na razliãite naãine. Npr. kao pokretno sredi‰te za
slu‰anje, kao sredstvo kojim çemo stiçi “dalekima” ondje gdje
se nalaze: diskoteka, trÏnica, puãka slavlja, itd.
Izabrali smo izriãito navije‰tanje evandjelja. U tom smislu
spominjemo jednu zanimljivu stvar, a to je da postoje neki
svjetovni pokreti koji veç mnogo godina obavljaju ovu djelat-
nost. Jedan od dvojice braçe je sudjelovao u teãaju evangeliza-
cije koji je odrÏao pokret Obnove u Duhu, teãaj za svjetovnja-
ke koji je dostupan i onim osobama koje nemaju naslove vi‰ih
studija. Obuhvaçao je pouke i dinamiku skupine. Posljednjih
dana odrÏane su i misije. Sredi‰nja jezgra teãaja bila je usva-
janje kerigme, kako u sadrÏajima tako i u naãinima navije-
‰tanja. U Kerigmi, ãetirima klasiãnim toãkama apostolskoga
propovijedanja: a) Isus i odrje‰enje BoÏje, b) na‰ odgovor vjere
i obraçenje, c) dar Duha Svetoga, i d) uspostavljenje i ulazak
u kr‰çansku zajednicu, prethodi navje‰taj ljubavi BoÏje za
“tebe sada” i dovijeka. Uãinak i reakcije na ovu vrstu navje-
‰taja su bili iznenadjujuçi.
Na kraju Ïelimo spomenuti jedan pothvat koji smo zapo-
ãeli zajedno s putujuçim bratstvom Emilije-Romagne. U listo-
24 57

EVANGELIZACIJSKO
PUTUJUĆE BRATSTVO
(Lombardska Provincija Sv. Karla Boromejskog, Italija)

Početci
Na provincijalnom kapitulu 2000. godine, Lombardska je
provincija Sv. Karla Boromejeskog (Milano) odluãila usposta-
viti jedno putujuçe evangelizatorsko bratstvo. Zamisao je
nastala u godinama koje su prethodile kapitulu i o njoj su
raspravljala sva bratstva provincije; gledajuçi opadanje broja
“Ku‰a se Ïivjeti osoba koje dostiÏemo uobiãajenim oblicima apostolata (Ïupe,
puãke misije, razliãite propovijedi...) postalo je neodgodivo
s narodom pronaçi nove oblike evangelizacije.
Projekt je u razdoblju ostvarenja jer je malo vremena pro-
u evandjeoskoj ‰lo od te odluke: trenutno su s punim vremenom ukljuãena
dvojica braçe (jedan sveçenik i drugi nesveçenik), koji su u
jednostavnosti Saianu (BS), u biv‰em sjemeni‰tu Provincije, koje sada
nastanjuje zajednica Mondo X za povrat ovisnika o drogi.
i u bratskoj ljubavi” Mjesto je izabrano jer ne zahtjeva trajnu nazoãnost i trajnu
pastoralnu pomoç; to braçi omoguçuje da se udalje kad je god
potrebno za putujuçu evangelizaciju. Prva je godina posveçe-
na osobito traÏenju i suoãavanju s drugim sliãnim iskustvima,
osim ‰to je bila u oslu‰kivanju oãekivanja mjesne Crkve. Pro-
jekt koji se ostvaruje je sljedeçi:

Îivot ad intra
U svom zajedniãkom Ïivotu nastojimo dati prednost slu-
‰anju rijeãi BoÏje, Euharistiji i bratskom Ïivotu. Kako bismo to
postigli, ovako smo razdijelili na‰e vrijeme:
Redovito vrijeme, u kojemu Ïivimo Ïivot sliãan onom u
bilo kojem na‰em samostanu.
Vrijeme misija, kad se posve posveçujemo ljudima.
Vrijeme samoti‰ta, koje dolazi odmah nakon misija i traje
56 25

PRVA ITINERANTSKA (PUTUJUĆA)

ZAJEDNICA
(Provincija Sv. Korejskih muãenika)

Zamisao da se osnuje putujuça zajednica predstavljena je

i raspravljena na provincijalnom kapitulu 1988. godine, i
otada se je nastavilo prouãavati je, iako se njezino ostvarenje,
zbog oskudice braçe i nedostatka dragovoljaca, nije odmah
“U svom zajedniãkom ostvarilo. Na provincijalnom je kapitulu 1994. godine donese-
na konaãna odluka i bratstvo je osnovano 1996. godine na
Ïivotu nastojimo jednom otoku na jugu Zemlje, u Bogil-Do, na podruãju bisku-
pije Kwangju. Otada su braça sluÏila osamljenim i napu‰te-
dati prednost nim Ïupama.
slu‰anju rijeãi BoÏje, Bratski život
Euharistiji Trenutaãno dvojica braçe (jedan sveçenik a drugi nesveçe-
nik) Ïive u Ïupnoj zgradi Dong-Kang, dvije sobe i kuhinja;
i bratskom Ïivotu” bratstvo je otvoreno svima i posjetitelji koji to Ïele mogu s bra-
çom ostati. I jer im je zadaça Ïivjeti s mjesnim pukom, dne-
vni je red veoma prilagodljiv. Veãer je, ipak, osim u osobitim
prilikama, vrijeme koje braça sebi pridrÏavaju. Buduçi da je
te‰ko oãuvati ozraãje ‰utnje kad se je zajedno s pukom, svaki
brat si mjeseãno uzima vrijeme za osobno povlaãenje, jedan ili
dva dana. Na poãetku je provincija pomagala bratstvo, ali
sada se ono samo uzdrÏava. Braça koja manualno rade s
narodom ne prihvaçaju sigurne plaçe, nego - zahvaljujuçi veli-
kodu‰noj pomoçi Ïupljana i naroda (riÏa i druga hrana) – ne
trebaju skrbiti za svoju svakida‰nju hranu. Za druge potrebe
(npr. za tro‰kove kombija koji im sluÏi za prijevoz) koriste
nadoknade za sv. mise. Ku‰a se Ïivjeti s narodom u evandje-
oskoj jednostavnosti i u bratskoj ljubavi.

Djelatnosti
Prioritet je pastoralna skrb za osamljene Ïupe (mise, ispo-
vijedi, kateheze, pohod bolesnika...), ali braça su korisna tako
26
‰to u fiziãkom radu i pouãavanjem pomaÏu stanovnicima
zadruga; uz to je tu i asistencija franjevaãkim svjetovnjacima
tog kraja i propovijedanje duhovnih obnova kad ih za to
zamoli neki sveçenik za svoju zajednicu.
Programi i budućnost
Programi: nastojati pomoçi Ïupljanima da zapoãnu pro-
izvodnju kvasca ‰to bi Ïupi pribavilo potrebna sredstva; posve-
titi veçu pozornost duhovnoj obnovi Ïupljana; predvidjajuçi
svoj odlazak iz toga mjesta braça razmi‰ljaju da po‰alju
nekog profesionalnog katehetu/sticu svjetovnjaka i da nabave
jedno vozilo za Ïupu.
Buduçnost: da bi dali veçu stabilnost i razvoj kako u duho-
vnom Ïivotu tako i gospodarskom stanju Ïupe braça misle
kako je, za ovaj ãas, bolje da ostanu; kad pronadju nekog pro-
fesionalnog katehetu/sticu i kad nabave vozilo braça çe moçi
napustiti to mjesto i zapoãeti negdje drugdje. Ideal bi im bio
da svake dvije godine mogu mijenjati mjesto.
55
koju besplatno i bez nadoknade pruÏaju drveça, hladna jutra,
dani suncem okupani, snijeg, ptice i zvjezdane noçi. Taj BoÏji
dar, kroz stvaranje, nastavlja nas voditi i ostaje jedno od klju-
ãnih “mjesta” za kontemplaciju, jedan od na‰ih uãitelja.
Naša želja
Svoje iskustvo Ïivota Ïeljeli smo podijeliti i Ïeljeli bismo
upoznati i iskustva drugih franjevaca.
PridruÏeni smo drugim zajednicama, franjevaãkim i inim,
rasutim po svijetu. Osjeçamo kako kontemplativni duh pozi-
va mnoge od nas da se nanovo zaloÏimo u svijetu, da obliku-
jemo pravedniji dru‰tveni poredak, da otkrivamo ãudesnost
reda ‰to ga je Bog utisnuo u stvari, po na‰im odnosima koji
nas pozivaju na unutarnju i izvanjsku puninu mira: Shalom.
Znamo da mnogo trebamo nauãiti i pruÏati. Puni smo stra-
hopo‰tovanja i zahvalnosti za ono ‰to je Bog po svima nama
uãinio i Ïeli ãiniti.
54
ci i dnevna zaduÏenja jednako raspodijeljeni medju nazoãni-
ma, u sigurnosti svetosti posla i kao prigoda da se oblikuje
zajednica; svrhovite djelatnosti oblikuju osobu i na‰e odnose
Ïivota.
S vremenom smo vi‰e puta bili oblikovani Ïivljenjem obi-
teljske protege. To je mnogim osobama pruÏilo iskustvo ozdra-
vljenja i nade da Ïive obiteljski Ïivot u njegovim ‰arolikim
oblicima. Kako studenti tako su i gosti bili formirani tim obi-
teljskim iskustvom sve do te mjere da su ponovno razmislili o
svom napredovanju u poslu i projektima Ïivota. Dar ‰to ga
na‰ obiteljski Ïivot na Brdu pruÏa gostima je “prenosiv” i
bitan; moÏe biti ponesen kuçi besplatno, jer formacija i pre-
obrazba koju pruÏa, jednostavno i prije svega, jest ona koja se
tiãe srca i osobe.
Smisao za humor, osmjeh i toplina na‰ih stambenih pro-
stora prihvaçaju i pruÏaju prihvat svima nama, dajuçi nam
odvaÏnosti da nastavimo u svom obraçenju.
Blagoslovljeni smo jednostavnom karizmom u kulturi i u
ozraãju koje skrbi za nas.
Ni‰ta sloÏenoga: uvijek traÏimo jednostavnost i usredoto-
ãeni smo na Boga u bitnome.
Povjerenje koje nam je darovano kr‰tenjem ãini se da ohra-
bruje studente i druge goste da poduzmu nove putove, nove
oblike sluÏenja i upravljanja. Mi smo braça vidjeli mnoge
mlade kako se pridruÏuju u volonterska udruÏenja, u nacio-
nalnom i medjunarodnom sluÏenju.
Pjesma stvorova
Na poãetku smo bili privuãeni pitomim prostorima, ‰uma-
ma i breÏuljcima. Toliko smo nauãili Ïiveçi tu i veç od poãet-
ka smo uzgajali voçe i povrçe, sadili cvijeçe i skrbili za ‰umu.
Priroda, divlja ili njegovana, koja nas okruÏuje nauãila nas je
da cijenimo Franjinu radost u odnosu sa svim stvorenjima.
Vi‰e nego od ljudske zajednice bili smo dirnuti od blagodati
27
BRATSTVO U KANG-UNGU
(Koreja)
Početak
Godine 1967. mi franjevci smo zapoãeli raditi u Ïupi u
Chumunchinu, koja je smje‰tena otprilike pola sata od sada-
‰njeg bratstva.
Iz raznih razloga godine 1997., poslije 30 godina, odluãili
smo vratiti Ïupu biskupiji i zamolili smo biskupa da smijemo
raditi unutar njegove biskupije.
Biskup nam je to vrlo rado dopustio. Jedna od djelatnosti
koje nam je preporuãio bila je izgradnja sredi‰ta za stare,
nemoçne, itd. Ipak nas je ostavio slobodnima da Ïivimo i radi-
mo u duhu franjevaãke karizme.
Odluãili smo se za bratstvo koje çe ostvariti neko novo isku-
stvo u provinciji. U roku od godine dana odluãili smo se za brat-
stvo bez kuçe i bez vlastitih djelatnosti. Bratstvo koje bi se posve-
tilo pomoçi drugima u njihovu poslu i to bez vlastite kuçe kako
bi se u sluãaju potrebe moglo lak‰e prijeçi u drugo mjesto.
Bratstvo
Od samog smo poãetka dvojica braçe od kojih je jedan sve-
çenik. Nedavno nam je do‰ao pomoçi, privremeno, jedan
drugi brat nesveçenik.
Îivimo u iznajmljenoj kuçi od dva kata. Stanujemo na
drugom katu koji ima tri sobe i boravak s kuhinjom. Na prvom
smo katu jednu sobu preuredili u kapelicu, a ostali prostor
upotrebljavamo za druge djelatnosti. Trenutno ondje, privre-
meno, stanuje nekolicina invalida.
Dan zapoãinjemo boÏanskim ãasoslovom i misom s medi-
tacijom, ‰to otprilike traje sat vremena.
Djelatnosti
Kad radimo u Ïupi Chuminchinu, jedan brat skrbi za fra-
njevaãke svjetovnjake toga kraja i za skupinu invalida.
28
Franjevaãki svjetovnjaci pripadaju razliãitim Ïupama od
kojih su neke udaljene vi‰e od sat vremena. Podijeljeni su u
ãetiri podruãja i brat ih u svakom od podruãja susreçe jednom
mjeseãno. Poslije u dva podruãja imamo mjeseãne susrete na
kojima sudjelujemo obojica, jer treba slaviti i Euharistiju.
Invalidi Ïive u svojim kuçama. Neki su oÏenjeni i gotovo
svi rade.
Brat koji je za to zaduÏen pohadja ih u njihovim kuçama,
upriliãuje mjeseãne susrete za pojedine skupine, pomaÏe da
izidju iz kuçe oni koji to ne mogu sami ili im je to veoma
te‰ko, itd.
Isti se brat zalaÏe da svake nedjelje vozilom doveze na
misu neke starije koji su daleko od crkve i nemaju dobre auto-
busne veze.
Posao brata sveçenika nadilazi rad u Ïupi i druge sakra-
mentalne djelatnosti.
U gradu Kang-Nungu ima ‰est Ïupa, a u susjednom gradu
ih je sedam. Samo jedna od tih Ïupa ima kapelana.
U kasno poslijepodne svake subote slavi misu u jednoj bol-
nici gdje je jedna redovnica zaduÏena za duhovnu pomoç bole-
snicima, a i druge sestre rade u bolnici. Naveãer ima drugu
misu u jednoj od Ïupa. Svake nedjelje slavi tri mise i ispovije-
da u razliãitim Ïupama. Nazoãan je u Ïupama nedjeljama ili
radnim danima ili na odredjeno vrijeme kad je Ïupnik zbog
razliãitih razloga odsutan. Ponekad je time zauzet cijeli mjesec.
Jednom mjeseãno, u drugu nedjelju, skrbi za jednu misij-
sku postaju koja je udaljena od Ïupe.
Svakog petka od 14 do 15 i od 17 do 21 sat je na raspola-
ganju za ispovijedanje ili za razgovor svima koji to Ïele u sre-
di‰njoj Ïupi grada.
PosluÏuje i razliãite redovniãke zajednice: misa, ispovijedi...
Koji put je poneka skupina traÏila pomoç u prouãavanju
Biblije. Ili je pouãavao katekizam neke skupine vojnika u obli-
Ïnjoj vojarni.
53
iz udaljenijih mjesta. Mogu biti pojedinci ili skupine ukljuãe-
ne u Ïivot Crkve, u pastoral zatvorenika, siroma‰nih, alkoho-
liãara i ovisnika o drogi, osima toga tu su i osobe koje rade u
obiteljskom pastoralu.
Thomas Merton je spomenuo kako se je samotniãko nasli-
jedje nastalo poglavito kao svjetovni pokret putujuçih propo-
vjednika u traÏenju breÏuljaka za povlaãenje, za odmor i obra-
çenje. Rekao nam je kako je Franjo pripadao toj struji i od nje
je zahvatio drevnu mudrost pustinje, izvornu glad i Ïedj za
utjelovljenim Bogom, jednako kao i radost i revnost u propo-
vijedanju evandjelja kao radosne vijesti kako siroma‰nima
tako i bogatima. Njegov zanos – i na‰a Ïelja da ga pruÏimo
osobito dana‰njim mladima – nuka nas da nastavimo.
Otvorena zajednica
Na‰a je zajednica veç od poãetka bila “otvorena” zajedni-
ca, sastavljene od pod-zajednica koje sudjeluju u odluãivanju,
u pripravljanju obroka, u radosti ku‰anju istih, u ãi‰çenju i
skrbi za kuçu, sve do predvodjenja svagda‰nje molitve. Na‰e
homilije, utemeljene na svetim tekstovima, uvijek su dijalozi
s ãlanovima zajednice koja se je okupila. To zalaganje za otvo-
renost znaãi nepostojanje klauzure; gosti Ïive s braçom, braça
Ïive medju gostima u kuçi i u samoti‰tima. Molitve su, obro-
52
svim stvorenjem po kontemplaciji i zajedniãarskom iskustvu
pravednosti BoÏje, ljubavi i mira u svakida‰njem suvremenom
Ïivotu. Îivot na Monte Ireneo teÏi za traÏenjem onoga ‰to je
bitno: prisutnost Boga, drugih, samih sebe i zemlje. Oni koji
dijele poslanje Monte, ujedinjuju se Isusu u ãinjenu novima
svih stvari po stvaranju i formaciji zajednice koja nadilazi
pojedino mjesto i koja je otvorena svim narodima, dobima i
kulturama”.
29
Jedan se je brat, koji je tu bio jednu sezonu, pridruÏio sku-
pini volontera u gradu posvetiv‰i se skrbi da opere neke stari-
je koji su sami u kuçi.
Îelimo malo pro‰iriti svoje djelatnosti, ali za sada nam je
to nemoguçe.

Niče samotište - Ritiro del Monte

Ritiro Francescano del Monte (Franjevaãko samoti‰te
Brda), ukljuãeno je kao neunosna ustanova u drÏavu New
York 29. lipnja 1982. godine. Poslije vi‰e od dvije godine tra-
Ïenja nadjen je posjed u gradu West Clarksville u kneÏevini
Allegany, oko trideset milja istoãno od campusa Sveuãili‰ta
Sv. Bonaventure. Iz godine 1984., kad je bila jedna kuça s
dvije spavaçe sobe na povr‰ini od 228.000 ãetvornih metara i
nekoliko ‰atora u kojima se neki od nas spavali, i jednog dru-
gog ‰atora kori‰tenog za molitvu i za slavlje Euharistije, Monte
je do‰ao do toga da ima kapelu, kuçu za zajednicu, sedam
malih samoti‰ta, vrt sa stazama, jezerce i druga mjesta na
kojima gosti mogu pronaçi samoçu i bratski Ïivot.
Na‰i gosti dolaze iz susjednih sela i gradova, ali jednako i
30
Predgovor
“Putujuçe je bratstvo
misijsko bratstvo koje
Ïivi naizmjeniãna vremena,
u molitvi, bez novaca
i bez stalnog boravi‰ta,
u prosjaãenju”
51
FRANJEVAČKO BRATSTVO
DI MONTE IRENEO
(West Clarksville, N.Y., SAD)
Za vrijeme burnih, te‰kih i ponekad nasilnih ‰ezdesetih i
sedamdesetih godina i u nezgrapnom campusu Sveuãili‰ta Sv.
Bonaventure, u zapadnom dijelu New Yorka, SAD, zapoãi-
njalo je novo traÏenje pravde i nenasilja nastalih iz duhovnosti.
Raskidajuçi s iskustvima samostana i traÏeçi da se bude s
mladima, Dan Riley se je na‰ao gladnim mira, glad koja ga
je zdruÏila sa za‰titnikom Sveuãili‰ta, sv. Bonaventurom, koji
je takodjer “Ïudio za mirom”. Bonaventura i cijela na‰a fra-
njevaãka ba‰tina pomaÏu nam da spoznamo kako je “Krist
mir na‰”. Mladi i stari traÏe da nanovo vide utjelovljenje te
istine, ne samo u djelatnostima nego i u na‰em naãinu Ïivo-
tu, u molitvi i djelovanju.
Îeljeli smo izaçi iz okvira sebiãne ameriãke kulture. Îeljeli
smo skrenuti s uske staze rastuçeg materijalizma i dru‰tvene
nestalnosti da nadjemo neki novi put. Moljasmo, istraÏiva-
smo, prouãavasmo i bijasmo oblikovani od na‰ega drevnoga
“Puta” izmedju brda i trgova; izmedju planine Ireneo i sveu-
ãili‰noga campusa. Znali smo da nam je potrebno neko mje-
sto za mlade i stare, za studente, nastavnike, braçu i sestre,
mjesto posveçeno “molitvi i mirnom odmoru”. Ali to je vi‰e
nego “mjesto”, te su studenti otpoãetka govorili: “idemo na
planinu kako bismo smo si‰li u dolinu”.
Studenti sveuãili‰tarci, sestre franjevke, svjetovnjaci i
braça, tvorili su tijelo poticatelja i povjerenstva. Izradili su
misionarsku izjavu namjere utemeljene na na‰oj franjevaãkoj
ba‰tini, dok su se uãvr‰çivali odnosi s na‰om provincijom i sa
Sveuãili‰tem Sv. Bonaventure.
Temeljno naãelo na‰e izjave jest: “ukorijenjena u franjeva-
ãkoj ba‰tini, zajednica Monte (Brdo) Ireneo se zalaÏe za jed-
nostavno, radosno i ozdraviteljsko zajedni‰tvo s Bogom i sa
50 31

PROJEKT ŽIVOTA
ITINERANTSKO (PUTUJUĆE) BRATSTVO
(Italija-Rumunjska)

Predgovor
Dolazeçi iz razliãitih provincija okupili smo se u St. Pierre
“Puni smo (Toulouse-Francuska), sredi‰tu “Zajednice Janjeta - Comunità
dell’Agnello”, kako bismo zajedno prouãili projekt Ïivota za
strahopo‰tovanja putujuçe bratstvo.
Polazeçi od himna iz poslanice Filipljanima (2,1-11),
i zahvalnosti poslu‰ali smo izazove Novo Millennio Ineunte i ponovno pro-
ãitali franjevaãke izvore i GGKK. Poslije nekoliko dana rada,
za ono ‰to podrÏani liturgijom zajedno s “Comunità Agnello” i Rijeãju
BoÏjom, uspjeli smo pobliÏe odrediti projekt.
je Bog po svima Odmjeravajuçi Ïivotne opasnosti i pote‰koçe “na putu”,
nama uãinio do‰li smo do zakljuãka kako putujuçe bratstvo moÏe biti na‰
naãin da slijedimo stope Krista siroma‰noga i raspetoga.
i Ïeli ãiniti” Projekt za putujuće bratstvo
Putujuçe je bratstvo misijsko bratstvo koje Ïivi naizmjeni-
ãna vremena, u molitvi, bez novaca i bez stalnog boravi‰ta, u
prosjaãenju, kako bi svjedoãilo Christi vivendi forma.

1. Duh molitve i poboÏnosti

Putujuçe je bratstvo “kontemplativno” bratstvo. To je
duhovni, mistiãki hod koji nas stavlja u traÏenje „siromaha“.
Mi ne traÏimo da dostignemo neki dru‰tveni sloj kao takav.
Îelimo prije svega slijediti Isusa: usvojiti njegov hod poni-
Ïenja, poslu‰nosti sve do kriÏa: uputiti se siromasima i slije-
diti Isusa.
Prvenstvo, dakle, treba biti dano molitvi i dijeljenju Rijeãi.
U slu‰anju Rijeãi dajemo prednost ãitanju Evandjelja (usp.
PPr 1: “Pravilo i Ïivot Manje braçe jest ovo: obdrÏavati sveto
evandjelje Gospodina na‰ega Isusa Krista “).
32
Bratstvo si pridrÏava mnogo vremena za osobnu molitvu:
klanjanje, meditaciju BoÏje rijeãi, itd.
2. Bratski Ïivot u zajednici
Za vrstu Ïivota na putu bratstvo treba biti mala skupina
(3 – 4 osobe). Programiranje Ïivota bit çe uãinjeno zajedno
na ãestim kapitulima, ãak i svakodnevnim. Povremeno (jed-
nom tjedno) bit çe preispitivanje Ïivota i uãestalije bratsko
ispravljanje.
Svaku veãer kod Poveãerja traÏit çe se uzajamno pra-
‰tanje.
Kadgod se Ïivi na podruãjima gdje veç postoje franjeva-
ãke zajednice neka s njima odrÏavaju bratske i prijateljske
odnose. Mogu se predvidjeti i razdoblja ili dani odmora i
povuãenosti u tim samostanima (npr. nedjeljom...).
Kad je bratstvo doseglo odredjenu ãvrstoçu moÏe se pro-
cjenjivati prikladnost da se prihvate drugi redovnici, sveçeni-
ci i/ili laici, koji hoçe dijeliti to iskustvo.
3. Malenost
Bratstvo Ïivi bez novaca i bez stalnog boravi‰ta, proseçi
hranu i konaãi‰te kad je potrebno.
Taj izbor dovodi bratstvo da dijeli Ïivot siromaha na putu
(NPr IX,2: “… i moraju se radovati kad se kreçu medju pri-
prostim i prezrenim osobama, medju siromasima i slabima,
bolesnima i gubavima i medju onima koji prose pokraj
puta”).
Siromasi postaju na‰om obitelji kao ‰to mi moÏemo
postati obitelj za njih.
Izboru prosjaãenja ja svrha svjedoãiti siroma‰noga Boga
koji kuca na ljudsko srce: prositi je naãin da se bude nosite-
ljima Radosne vijesti i da se mogne dati Isusa (Dj 3,6: “Sre-
bra i zlata nema u mene, ali ‰to imam – to ti dajem: u ime
Isusa Krista Nazareçanina hodaj”).
49
i sestara imaju 60 godina; samo je jedan brat tek pre‰ao 70
godina (i moÏda je najÏivlji!).
âudesna stvar tog rada za Gospodina je to ‰to u njemu
nikad nema proma‰aja. MoÏemo si dopustiti da se izloÏimo
opasnosti, da zapoãnemo neki projekt i bez znanja ‰to çe se
dogoditi. I ako ne uspije moÏemo otiçi pjevajuçi, jer nastojali
smo sluÏiti Gospodinu.
Crte vodilje za služenje
1. Smatramo da na‰ Ïivot Ïivljen u duhu sv. Franje ãini na‰e
temeljno sluÏenje; ne Ïelimo sluÏiti siromahe, nego biti siro-
masi i posluÏivati braçu i sestre.
2. U svom posluÏivanju ne nastojimo samo ponuditi hranu,
odjeçu i skloni‰te, nego i izgradjivati odnose s onima koje
susreçemo i pobrinuti se za njih na osoban i pojedinaãan
naãin.
3. Îelimo uãiniti osobitim napor da sluÏimo svoje sestre i svoju
braçu, dijeleçi njihovu borbu za pravdu.
4. Nastojimo pomoçi sve koji nam dolaze da rastu u svom
odnosu s Bogom, i da budemo otvoreni za pomoç koju
nam daju da i mi rastemo u svom odnosu s Bogom.
5. Obeçavamo si uzajamnu ljubav, po‰tivanje i uvaÏavanje
jedni drugih, i zajedno, kao skupina, zalaÏemo se da osta-
nemo prilagodljivi i otvoreni vodstvu Duha Svetoga.
7. UzdrÏavat çemo sebe i svoje sluÏenje svojim radom i pro-
‰njom milostinje. U traÏenju sredstava izbjegavat çemo
utjecanje sluÏbenim programima i povjeravat çemo se
dobroti pojedinih osoba.
48
Kako ‰ira zajednica tako i pojedine manje zajednice, u razli-
ãitim vremenima, napu‰taju podruãje kako bi neko vrijeme
proveli u kontemplaciji, razmi‰ljanju i provjeri
Kako se radi
Nemamo ravnatelja, nema “‰efa”: radimo kao “druÏina”.
Svaki se tjedan susreçemo kao skupina i raspravljamo o onom
‰to se dogodilo, odluãujemo crtu pona‰anja i planiramo
buduçnost, sve dogovorno. Odluke donosimo zajedniãki. U
sluÏenju pak mijenjamo uloge svaki dan tako da svaki, koli-
ko je to moguçe, ãini sve. To odraÏava jednakost medju nama
i promiãe struãnost sluÏenja kod svih onih koji su u to uklju-
ãeni.
Služenje se proširuje
Odgovarajuçi potrebama ljudi, sluÏenje je tijekom vremena
dodalo i noçno skloni‰te za beskuçnike, trgovinu koja je skrbi-
la za odjeçu onima koji si nisu mogli priu‰titi da si ju kupuju,
i danonoçno prihvatno sredi‰te za Ïene koje im pomaÏe da
izadju iz svojih opasnih prilika da si povrate samopo‰tovanje,
tako da postanu osobe kakvima ih Bog hoçe. Ti razliãiti vido-
vi na‰ega sluÏenja stvoreni su tako ‰to smo oslu‰kivali na‰e
ljude i uãili od njih. Uvidjeli smo novu potrebu i nastojali samo
odgovoriti.
O St. Francis Inn – o na‰em djelovanju i o na‰em Ïivotu –
napravljen je i dokumentarac s naslovom “There is a Table for
Four” (Stol za ãetvoricu). Prikazan je na nacionalnoj TV i bio
je ãesto ponavljan, osobito u boÏiçno vrijeme. MoÏe se dobiti i
preslika na poziv +1-800-299-7729 ili putem faksa (518)
452-3956.
Vodstvo St. Francis Inn je razliãite dobi: volonteri na godi-
nu dana (poznati kao Franjevaãka sluÏba volontera - Franci-
scan Volunteer Ministry) ne prelaze 20 godina; neki od braçe
33
4. Evangelizacija i poslanje
Izbor da se Radosna vijest nosi siromasima nije iskljuãiv
jer smatramo da se prijateljskom nazoãno‰çu medju njima
moÏe otvoriti odnos sa svima, bez iskljuãivanja osoba. Siro-
mah nije dru‰tveni sloj kojem se treba okrenuti, nego je srce
ãovjeãanstva: nasljedujuçi siroma‰noga Isusa to se srce
moÏe doseçi i kroz njega se otvoriti navje‰taju Radosne vije-
sti svim osobama: bogatima/siroma‰nima, zdravima/bole-
snima, djeci/starcima, nevjernicima ili drugim religijama.
Bratstvo osobama koje susreçe pruÏa prijateljsku i brat-
sku nazoãnost po kojoj se Ïeli priopçiti, pomoçi da se upo-
zna Isus i njegovo evandjelje (usp. dva naãina evangelizi-
ranja po NPr 16).
Projekt je još otvoren
Svjesni smo da taj projekt, tako ocrtan u svojim bitnim
crtama, moÏe iskljuãiti braçu koja itineranciju shvaçaju na
neki drugi naãin. Ipak smo dali prednost tome da predoãi-
mo jasan projekt s nekoliko temeljnih izbora, radije nego da
ostavimo neodredjenima neke vidove, i to ne stoga da se sta-
vimo nasuprot drugim naãinima Ïivljenja itinerancije, nego
da braçi koja se zanimaju pruÏimo moguçnost da jasno upo-
znaju vrstu Ïivota koji namjeravaju prigrliti.
Smatramo pak prikladnim da razliãite projekte itinerant-
skog Ïivota treba uskladjivati medju njima, i da bude
moguçnost izmjene iskustava medju njima.
Po‰to smo dugo raspravljali o tri moguçnosti ustrojava-
nja (1. Medjunarodno bratstvo; 2. Medjuprovincijsko talijan-
sko bratstvo; 3. Provincijalno bratstvo) nismo do‰li do nekog
rje‰enja koje bi bilo bolje od drugih; nas mnogo vi‰e zanima
da iskustvo itinerancije moÏe nastaviti i da bude otvoreno i
braçi razliãitih provincija (ne samo talijanskih), i da se moÏe
ostvarivati u raznim dijelovima Europe i/ili svijeta.
34 47
Fr. Jean Claude Chupin (provicija Francuska-Istok)
Fr. Paul Iorio (Umbrijska provincija)
Fr. Mario Misseri (Umbrijska provincija)
Fr. Mario Vaccari (Ligurijska provincia)
Fr. Luca Panza (Lombardska provincija)
Fr. Jaume, kapucin iz Katalonske provincije

“âudesna stvar
tog rada
za Gospodina
je to ‰to u njemu
nikad nema
proma‰aja”

“...uniçi u srce brata

kako bi mu se ponudio
hod susreta sa
samim sobom
i s Gospodinom”
46
kasnije, Sredi‰te daje doruãak za 200 osoba, a 350/450 osoba
svaki dan blaguje glavni obrok.
Stil života
Vrlo su brzo braça zamijetila potrebu da jasno odrede svoju
duhovnost i svoje stil sluÏenja. Centar je trebao biti zajednica
utemeljena na Euharistiji: trebamo se hraniti na stolu
Gospodnjem kako bismo onda bili sposobni iziçi i hraniti
druge. Vrlo brzo je postalo jasno da çe se trebati odluãiti neku
vrstu “pravilnika” kako bi se izrazila duhovnost i raspoloÏivost
sluÏenja. Tada su braça predloÏila sedam crta vodilja, koje
çemo kasnije donijeti, da bi radili i Ïivjeli franjevaãki duh u
tom sluÏenju. Svakog tjedna uzimamo jednu crtu vodilju i
provodimo vrijeme u molitvi i raspravljajuçi medjusobno kako
ta toãka treba biti Ïivljena. To nas drÏi ukorijenjene u izvor-
nom duhu braçe utemeljitelja.
Razvoj projekta
Naãin Ïivljenja i sluÏenja bio je privlaãan. Brzo su i sestre
franjevke zatraÏile da se pridruÏe sluÏenju. Postupno je zapo-
ãeo jednogodi‰nji program za volontere: 4/5 mladih, koji su
zavr‰ili sveuãili‰ni studij, pridruÏili su se franjevcima.
Tako sada imamo neobiãnu, ali zanimljivu skupinu fra-
njevaãkih radnika. Imamo ‰iru zajednicu koja se sastoji od 4
manje zajednice. One Ïive u odijeljenim kuçama te ãetvrti.
Svaka uzajamno djeluje na dvije razine. Ukoliko je “mje‰ovi-
ta” franjevaãka zajednica, molimo zajedno, radimo zajedno,
imamo okrjepu zajedno. Ipak, svaka jedinica ãini isto u ma-
njoj zajednici. Braça Ïive u odijeljenoj kuçi. Oni imaju svoje
vrijeme za molitvu, opustiti se i svoje redovniãki poziv Ïivjeti
zajedno. Sestre Ïive odvojeno i mole, imaju okrjepu i zajedno
Ïive svoj redovniãki poziv. Kroz godinu i volonteri sliãno Ïive
odvojeno u molitvi i u zajednici. Takodjer svjetovnjaci ãine
jednu zajednicu jer Ïive svoj svjetovni poziv u sluÏenju Crkvi.
35
ISKUSTVO MOLITVE
(Vice-Provincija Sv. Franje Solanskog, Argentina)
Razlozi iskustva
Iskustvo se radja kao odgovor na pitanje ‰to ga mnoga
braça neprestano postavljaju: za‰to braça ne mole, i - ãim se
rastresu – napuste molitvu?
Ima mnogo i izvrsnih dokumenata koji nam govore o
potrebi molitve. Tako nema potreba istu braniti, nego uniçi u
srce brata kako bi mu se ponudio hod susreta sa samim sobom
i s Gospodinom.
Metodologija
Stoga upotrijebljena metodologija je ona koja zapoãinje
izazivajuçi susret sa samim sobom kako bi se otkrile zbiljske
pote‰koçe koje se susreçu u moljenju (za‰to ne molim?).
Zatim smo nastavili pitajuçi se o svom poimanju Boga, jer o
slici koju imam o Bogu zavisi moj Ïivot kao posveçene osobe.
Odatle smo nastojali poticati susret s Gospodinom predlaÏuçi
valjan oblik: molitva kao hod prema blizini s Bogom.
Kroz godinu i pol ostvarila su se ãetiri iskustva, u prosjeku
ãetiri brata za svaki teãaj.
Razlozi za‰to je izabrana skupina od ãetiri brata su sljedeçi:
• kako bi smo bili ‰to je moguçe bliÏe bilo kojem od na‰ih
bratstava koja su uvijek sastavljena od malog broja braçe;
• kako bi se mogla ostvariti osobna pratnja svakoga pojedi-
noga, skrbeçi za pote‰koçe koje bi mogao susresti kako u
molitvi tako i u raspodjeli vremena;
• kako bi se redovito ostvarivale djelatnosti vlastite bratstvu:
kuhinja, ãi‰çenje, itd.
Projekt
Trajanje iskustva je 15 dana, a dnevni je red sliãan onomu
‰to ga se moÏe imati u svakom bratstvu.
36
Poãinje se jutarnjom molitvom (7.30) a poslije doruãka
predstavi se dan i uzme se ‰tivo za ãitanje i za molitvu. Zatim
se susreçe za molitvu ‰estog ãasa i za ruãak. U 15 h se pred-
stavi poslijepodne, podijeli se drugo ‰tivo za ãitanje i za moli-
tvu, ostaviv‰i svakomu da svoje vrijeme ustroji do 19 h kad se
ponovno sastaje na molitvu veãernje i slavlje euharistije.
Kroz sve dane traÏimo najveçu ‰utnju za koju su braça
sposobna i to zbog po‰tivanja drugih i da se omoguçi kako bi
svaki imao priliku da se pribere i vrati sebi. Ishod je izvrstan.
Svaki dan, u kasno poslijepodne, brat koji je zaduÏen za
pratnju u sobama pohadja svakog pojedinog sa svrhom osob-
nog dijaloga o pote‰koçama koje brat susreçe i o onom ‰to se
otkriva s obzirom na ono ‰to Gospodin od njega traÏi.
U nedjelje koje se podudaraju s iskustvom slavi se Euhari-
stija s narodom, ali tako ‰to se je veç kroz Lectio divina podi-
jelilo iskustvo rijeãi BoÏje. To je novo i veoma je plodno za
veçinu braçe (osobito starijih).
Plodovi
Zbiljski ishodi koje braça postiÏu jesu:
MoÏe se imati molitveni Ïivot u svakodnevnim djelatnostima
Ïivota u bratstvu, a potrebno je moliti.
Braça se obiãavaju pitati za‰to se Lectio divina primjenjuje u
bratstvima?
45
PRIHVATNO SREDIŠTE SVETOGA FRANJE
(Filadelfija, U.S.A.)
Predgovor
Prihvatno je sredi‰te Sv. Franje smje‰teno u srcu grada
Filadelfije, u jednom od najsiroma‰nijih ãetvrti Amerike: kuçe
se ru‰e; prostor je pun otpada; ‰price (ovisnika o drogi) na sva-
kom uglu; prostitutke na ulici; najsiroma‰niji Ïive u bijednim
uvjetima.
Kako su braça ovamo do‰la? Krajem 1970. godine iz
Generalne kurije iz Rima stigli su dokumenti u kojima se
braça potiãu da “Ïive i rade medju siroma‰nima”. Trojica su
braça doslovno uzela poziv i – slijedeçi nadahnuçe Duha Sve-
toga – zatraÏili su dopu‰tenje da podju u siroma‰no podruãja
grada Filadelfije da ondje zapoãnu neki oblik franjevaãke
nazoãnosti.
Prihvatno središte
Trojica braçe, zadrÏavajuçi se nekoliko mjeseci u razliãitim
rektoratima kako bi odluãili na koji naãin ostvariti svoju naka-
nu, ostala su pogodjena muãnom ra‰ireno‰çu siroma‰tva.
Tada su odluãili – slu‰ajuçi odlomak iz Mt 25: ”Bijah gladan
i nahraniste me; bijah Ïedan i napojiste me...” – da otvore
besplatno hrani‰te za siromahe: Sv. Franjo Inn, Sredi‰te Sv.
Franje.
Znaãajna dinamika, doista, koju su braça slijedila bila je u
tome da nisu oni odluãivali ‰to je ljudima potrebno, nego su,
Ïiveçi medju njima, ãuli su od ljudi ‰to im je potrebno! Tako
su braça zapoãela traÏiti zgradu za svoje novo sluÏenje, osi-
gurav‰i si pomoç mjesnih Ïupa, udruÏenja i duhovnih skupi-
na. I u prosincu 1979. godine niknuo je St. Francis Inn (1802
East Hagert St., Philadelphia, PA 19125).
Prvi obrok ‰to su ga braça pripravila bio je podijeljen s pet-
naestero gostiju koji su do‰li te prve veãeri. Sada, 21 godinu
44 37

ISKUSTVO ITINERANCIJE U
FORMATIVNOM PROJEKTU
“SAMO JEDAN KRUH”
(Frascati-Rim, Italija)

Po primjeru sv. Franje

(usp. Ratio Formationis Franciscanae, br. 36-39)
Put sv. Franje je primjeran za Ïivot i formaciju braçe na‰e-
ga vremena, pozvane da i oni koraãaju istim putem sve dok
ne dostignu uzrast mjere Kristove (usp. Ef 4,13), vjerni
poslanju da svim narodima navije‰taju evandjelje.

“Trebamo se hraniti Nastanak projekta

na stolu Gospodnjem Provincijski je kapitul 1999. godine odredio da se “suklad-
no onom ‰to zahtijevaju “Prioriteti”, “u razdoblje privremenih
kako bismo onda zavjeta ukljuãi godina izrazito franjevaãke formacije” s
nekim svrsishodnim teãajevima i s formativnim iskustvima
bili sposobni koje treba razmotriti Tajni‰tvo za formaciju i studije.
Vijeçe za formaciju je na svojoj sjednici od 24. veljaãe.
iziçi i hraniti druge” 2000. godine povjerilo voditelju poãetne formacije zadaçu da
ostvari projekt.

Neke crte projekta

Evo nekih crta koje valja promijeniti i potvrditi slijedeçi
sam razvoj projekta u razdoblju priprave iskustva.
1. Svrha. Ostvariti iskustvo evandjeoskoga poziva manjega
brata u kojem bi Bog bio na prvom mjestu u na‰em Ïivo-
tu.
2. Vodeça naãela. Franjevaãka formativna djelatnost treba
voditi raãuna o vodeçim naãelima koja su obuhvaçena u
Ratio Formationis Franciscanae u br. 40-50.
3. Sredstvo. Iskustvo putujuçe evangelizacije po vlastitom
franjevaãkom stilu.
4. Ime: “Samo jedan kruh” (Mk 8,14). Po‰to su izvezli na
38 43
puãinu uãenici opaze da imaju samo jedan kruh. Zabrinu- ãajeni Ïivot, da imaju prijatelje i da su podloÏni svakodne-
ti su jer jo‰ ne shvaçaju da, iako imaju malo, u stvarnosti vnim zanosima i klonulostima Ïivota.
imaju sve. Doista, taj kruh jest Gospodin.
5. Naãini. Nada…
– Naãin kamo içi: izabrati neku biskupiju, predstaviti se Na‰a je nada da çe taj “osobni i bliski pogled” na franje-
biskupu i traÏiti njegov blagoslov; poznavati podruãje i vaãki Ïivot dovesti kojega studenta da nam se pridruÏi. Dvo-
narod. jica su studenata izrazila svoje zanimanje za na‰ Ïivot i u
– Naãin biti (“samo jedan kruh”…, Isus): utvrditi bliski i razluãivanju zvanja prati ih na‰ ured za zvanja.
osobni odnos s Njima; zauzimati posljednje mjesto da bi se Braça se osjeçaju nanovo oÏivljenima nazoãno‰çu mladih
bilo manji; dijeliti bratski Ïivot (usp. VC 92). studenata. DrÏe nas u vezi s dana‰njim mladima i s njihovim
– Naãin imati (“samo jedan kruh”): iskusiti stanje nesigur- zaokupljenostima.
nosti: bez sredstava, bez novaca i bez boravi‰ta.
– Naãin govorenja (“samo jedan kruh”): govoriti malo stva-
ri, bitnih kao mir, blagoslov, ljubav, milosrdje BoÏje; dopu-
stiti da govori sa svojim evandjeljem.
- Naãin djelovanja (“samo jedan kruh”): Ïivjeti svakida‰nje
zalaganje jednostavnog manualnog posla (usp. GGSS 29);
prihvaçati svaki posao s odgovorno‰çu cijeloga bratstva
(usp. GGKK 79,1).

Ustrojbeni dio
1. Mjesto: neka nam biskup naznaãi 3 ili 4 mjesta najsiro-
ma‰nija s dru‰tvenoga i religioznog gledi‰ta.
2. Vremena: srpanj-kolovoz, razdjeljujuçi vrijeme po 10 ili 15
dana za svako mjesto.
3. Naãin Ïivota: putujuça evangelizacija ovako ustrojena:
– Molitva i poboÏnost: Jutarnja, Euharistija, sat osobne moli-
tve, na veãer poslije veãere svima omoguçiti sat i pol ãita-
nja Evandjelja s euharistijskim klanjanjem.
– Bratstvo: povjeravamo se Bogu i nasljedujemo Krista siro-
ma‰noga i raspetoga kao braça medjusobno; teÏimo da
bratstvo uãinimo vidljivim.
– Malenost-siroma‰tvo-solidarnost: uzvraçati Gospodinu sva
njegov dobra a da za sebe ni‰ta ne zadrÏavamo; iskusiti
42
podijele radosti dana i trenutke razoãarenja.
Programa je otvoren mu‰kim i Ïenskim studentima ako su
punoljetni i ako su pohadjali sveuãili‰te barem godinu dana.
Trenutno su dva mu‰karca i dvije Ïene.
Îene Ïive na drugom katu a mu‰karci na treçem. Studen-
ti doznaju za interni program po sudjelovanju u pastoralnom
programu Ïupe campusa.
Roditelji studenata ohrabruju taj suÏivot, sretni su ‰to nji-
hova djeca Ïive u ozraãju koje smatraju zdravijim od spava-
onica sveuãili‰ta.
Svrha projekta
Svrha je projekta ponuditi studentima iskustvo zajednice,
sluÏenja i vodstva. U zamjenu za gostoprimstvo koje braça
pruÏaju, studenti rade deset sati tjedno u pastoralnom pro-
gramu campusa. Njihov se rad sastoji u planiranju, ustroja-
vanju i vodjenju duhovnih obnova za studente i programa slu-
Ïenja siromaha.
Oni skrbe za mladje studente koji trebaju osobnu pomoç.
Suradjuju u liturgiji za katehetske programe i ãine jednosta-
vnije usluge, kao ‰to je otvoriti kad netko pokuca, odgovoriti
na telefon i rasporedjivati po‰tu. Svaki se student mjeseãno
sastaje s jednim ãlanom odgojnog odbora campusa na pola
sata. Ima priliku da razmi‰lja o iskustvu koje provodi.
Studenti bivaju ohrabreni da u kuçu prihvaçaju svoje rodi-
telje, rodbinu i prijatelje u posjet, na studij ili na okrjepu. U tom
sluãaju drugi se studenti upoznaju s braçom i s programom.
Studenti obogaçuju program svojim pitanjima vezanim uz
rast i razvoj. Govore nam o svojim pote‰koçama sa zaruãni-
cama ili zaruãnicima, o svojim predavanjima, o onom ‰to
Crkva nauãava, o onom ‰to vjeruju i ‰to Ïele ostvariti u svom
Ïivotu.
Jedna od svrha na‰ega programa jest pokazati studentima
stvarni franjevaãki Ïivot, dati im da vide kako braça Ïive uobi-
39
osloboditeljsku djelotvornost siroma‰tva; biti solidarni s bra-
çom, osobito sa najsiroma‰nijima; biti itineranti, sudjeluju-
çi u radu drugih, proseçi hranu i boravi‰te.
– Evangelizacija-poslanje: donijeti evandjelje u svaku obitelj;
biti u sluÏbi Ïupniku; dati se voditi od biskupa u potpunoj
poslu‰nosti i u sluÏbi mjesnoj Crkvi.
4. Trajanje: za privremenog zavjetovanika neka sudjelovanje
bude barem mjesec dana.
5. Sudionici: osim jednostavno zavjetovanika mogu sudjelo-
vati i sveãanozavjetovanici.
6. Iskustvo: pod vodstvom voditelja privremenih zavjetovani-
ka, inaãe treba biti odgovoran neki od sveãanozavjetovani-
ka koga odredi Vijeçe za formaciju.
7. Provjera: vaÏno je da hod bude ravnomjerno praçen pri-
kladnim provjerama na naãin provjere Ïivota ‰to su ga
zavjetovanici veç nauãili u svom formativnom hodu; vaÏna
je i zavr‰na provjera koju ãini Vijeçe za formaciju i studije
tako da je onda moÏe priopçiti cijeloj provinciji.
8. Pote‰koçe: korisno je na susretu za pripravu ikustva
naznaãiti moguçe pote‰koçe koje se susreçu.
40 41

POTHVAT SUŽIVOTA
BRAĆE I SVEUČILIŠNIH STUDENATA
(Provincija Sv. Ivana Krstitelja, Cincinnati, Ohio, SAD)

Kako je nastala zamisao

Veç je vi‰e godina fra Alan Hirt, OFM, razmi‰ljao kako bi
franjevaãki Ïivot mogao dijeliti sa sveuãili‰tarcima medju
kojima je djelovao. Alan je bio Ïupnik Ïupe Svete Monike -
Svetog Jurja, koja posluÏuje studente katolike u campusu
“Svrha je projekta sveuãili‰ta Cincinnati.
U jesen 1999. godine Alan Hirt i Jeffrey Scheeler, OFM, s
ponuditi studentima dopu‰tenjem provincijskog definitorija i Nadbiskupije iz Cin-
cinnatia, zapoãe‰e unutarnji pastoralni program za studente
iskustvo zajednice, campusa. Program je sada u svojoj treçoj godini.
sluÏenja i vodstva” U prvoj godini sudjelovala su dva studenta, u drugoj tri, i
u treçoj ãetiri. To je najveçi broj koji kuça moÏe ugostiti.

Uredjenje (habitat) zajednice

Trojica braçe i studenti Ïive u istoj kuçi koju su iznajmili u
blizini crkve i sveuãili‰ta. Jedan je brat u sabatskoj godini, fra
Roger Bosse, OFM, i trenutno on prebiva u kuçi te tako u njoj
borave sedmorica.
Samostan je smje‰ten na podruãju gdje su veçi dio susjedi
sveuãili‰tarci. Puno je buke, prometa i slavlja.
Braça Ïive na prvom katu kuçe i imaju vlastitu kuhinju,
blagovaonicu i boravak. Studenti Ïive na drugom i treçem
katu i oni imaju svoju kuhinju, blagovaonicu i sobu za bora-
vak. Svaki student ima svoju osobnu sobu. Braça i studenti
barem jednom tjedno zajedno veãeraju (naizmjence priprav-
ljaju veãeru), vrijeme tjedne molitve i skrb za kuçu. Cijela se
zajednica sastaje jednom mjeseãno na ne‰to sliãno kapitulu
Ïivota. Studenti su slobodni pridruÏiti se molitvi braçe kad god
to poÏele.
Po‰tuju potrebu braçe da budu zajedno, njihova vremena i
prostore; ãesto se, naveãer, zadrÏe u sobi za dnevni boravak da