METALURGIJA

• Potraga za izvorom sirovina stalno je prisutna kod proizvođača oruđa, sve od najstarijih
prapovijesnih razdoblja bez obzira o kojem je materijalu riječ

• U vezi s time razvilo se rudarstvo kao važna gospodarska djelatnost vrlo vjerojatno već
tijekom mezolitika, pa čak i mlađeg paleolitika. Ono ne počinje dakle s kovinskim razdobljima, ali je uz
njih vezan njegov osobit procvat i razgranatost.

Primjeri neolitičkog rudarstva: rudnik kremena u Maueru kod Beča ,rudnik kremena Grimes Graves,
rudnik cinabarita Šuplja Stena na Avali

I. početna faza primarne obrade bakra vezana je uz samorodni bakar i njegovu uporabu kao
petrografske sirovine

II. faza: prelazak na iskorištavanje karbonatnih ruda podrazumijeva početak prave metalurške
aktivnosti koju potvrđuju ostaci topljenja bakra u naseljima vinčanske kulture

III. faza: serijska proizvodnja počinje s uvođenjem tehnologije lijevanja u kalupima, osobito onima
dvodijelnog tipa

III. faza: serijska proizvodnja počinje s uvođenjem tehnologije lijevanja u kalupima, osobito onima
dvodijelnog tipa

Kulture s najstarijim metalnim nalazima

• Izuzevši pojedine, usamljene nalaze bakrenih predmeta već krajem starijeg i srednjeg
neolitika (Balomir uTransilvaniji, lokalitet kasne Criş kulture – šilo prizmatičnog presjeka izrađeno od
samorodnog bakra), većina je takvih nalaza vezana uz mlađi neolitik. Riječ je o dvije vrste nalaza:
ostacima obrade bakrenih minerala (u pravilu oksidnih) i samim bakrenim predmetima

Vinčanska kultura - stupnjevi Vinča Pločnik I i II, odn. Vinča C i D različitih regionalnih varijanti (ali
najbrojniji u području Srbije i istočne Bosne, pa Kosova):

• Vinča : komad bakra nađen na dubini 7,5 m tj. u sloju rane Vinče; ovalne bakrene perle nađene kao
zatvoreni nalaz na podu kuće u dubini 6,6m, tj. početak kasne vinč. kulture; nalazi cinabarita o kojima
je već opširno pisao M.M. Vasić u prvoj knjizi posvećenoj Vinči i pretpostavio da taj cinabarit očito
potječe iz rudnika Šuplja Stena na Avali koji je tek dvadesetak kilometara udaljen od Vinče.

• Gomolava Ib (Vinča C): bakrene perle, dio prstena, masivna narukvica nađena in situ na ruci kostura
u grobu

• Divostin - bakrene perle, više komada amorfnih grumena bakra - ostaci bakrenog liva;

• Fafos kod Kosovske Mitrovice – u sloju I naselja ml. vinčanske kulture kao zatvoreni nalaz u jamama
uz ulomke keramike i životinjske kosti nađeni su ostaci smrvljene zelenkaste bakrene rude pomiješani
s ostacima gorenja (mineraloški ugl. malahit s malo kuprita i azurita), očito je riječ o ostacima rude
koja je prošla proces dobivanja bakra
• Gornja Tuzla III (sloj odgovara Vinči 6-4m, tj. C stupnju) : 22 bakrene perle otkrivene na jednom
mjestu; skupina od 13 bakrenih perli; prsten od spiralno uvijene bakrene žice lučnog presjeka;
ulomak tanke žice okruglog presjeka; tri ulomka bakrenog šila četvrtastog presjeka; u blizini
građevine višekratno obnavljane uočeni su ostaci bakrenog oksida vj. otpaci prerade bakra

• Gornja Tuzla II (Vinča D): valjkaste bakrene perle, manja igla ili šilo povijenog gornjeg dijela, ulomak
ukrasa tipa salta leone, 2 udice od žice četvrtastog presjeka, komadi bakrene žice kružnog presjeka,
grumeni bakrenog oksida

• Velika gradina kod Stapara (Užice): narukvica od bakrene žice pravokutnog presjeka, komad
amorfnog bakra, komad bakrene žice.

• No najznačajniji nalazi su nalazi masivnog bakrenog oruđa iz ostava u Pločniku

• Gomolava Ib (Vinča C): bakrene perle, dio prstena, masivna narukvica nađena in situ na ruci kostura
u grobu

Ostave u Pločniku - vjerojatno radionica ili ljevaonica na tom mjestu (mlađa vinčanska kultura) -
blizina značajnih ležišta bakra u istočnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Bugarskoj:

ostava I - 12 bakrenih dlijeta, dugačka s ravnim sječivom, 1 masivna sjekira-čekić, 5 laganih kamenih
sjekira (krečnjak=vapnenac)

ostava II - 2 sjekire-čekića, od kojih jedna jednostavno ukrašena, 2 dlijeta, 3 bakrene narukvice

ostava III - 5 dlijeta, od kojih pojedina imaju lučno sječivo, 1 sjekira-čekić ukrašena snopovima kratkih
ureza u obliku riblje kosti, 1 bakrena narukvica masivnog tipa, fragmentirana igla s dvojnospiralnom
glavom, 2 kamene sjekire

ostava IV -(radovi na trasi auto-puta Kladovo-Priština 1968.) – 5 bakrenih dlijeta, 8 sjekira od lakog
bijelog kamena, ugl. kalupastog tipa, 1 cilindrična keramička posudica za topljenje bakrene rude
/navodno je bila i jedna bakrena sjekira-čekić, ali ju je netko uzeo prije dolaska arheologa/

• Rudnik bakra Rudna glava također je iskorištavan već u vrijeme vinčanske kulture od strane
njezinih nositelja što dokazuju nalazi 4 keramičke ostave na rudarskim platformama s tipičnom
vinčanskom keramikom te žrtvenikom s protomama ovna.

Klasifikacija najstarijih metalnih predmeta

• nakit - pripada samim počecima bakrene metalurgije: male ovalne perle, narukvice od
bakrene žice, često četvrtastog presjeka, s jednim ili više navoja, jednostavne naušnice i prstenje

• mala oruđa - uglavnom slijede poznate oblike koštanih izrađevina mlađeg neolitika: bakrena
šila, često četvrtastog presjeka

• masivna oruđa i oružja: dlijeta, sjekire, bodeži

Predmeti od zlata

• Ostava Split-Gripe osim bakrenih sjekira-čekića, križne sjekire i dlijeta sadržavala je i zlatne
bikonične perle, narukvice od zlatne žice, traku zlatnog lima, puce i prstenje (zlatni predmeti iz ove
ostave nisu sačuvani)

• Privjesak iz Progara (Srijem) – Bodrogkeresztur kultura Zlatni privjesci ranoga eneolitika

• jednostavni diskoidni privjesci s dvije ili više rupa za vješanje

• diskoidni privjesci s perforiranim središnjim dijelom i jezičastim produžetkom za vješanje

• prstenasti privjesci jednostavni diskoidni privjesci s dvije ili više rupa za vješanje

 diskoidni privjesci s perforiranim središnjim dijelom i jezičastim produžetkom za vješanje

 prstenasti privjesci