SVOJSTVA LIMESA NIZA

Kod računanja limesa nizova, rijetko račun provodimo po definiciji limesa niza.
Češće koristimo svojstva limesa, dana u narednom teoremu, te neke osnovne
limese koje ćemo u nastavku iznijeti.

Teorem 1. Ako nizovi i konvergiraju i lim , lim , tada

vrijedi:

1. lim ,
2. lim ,
3. lim , uz uvjet da je za svaki , 0i 0,
4. lim , gdje je ,
5. lim , gdje je ,
6. lim lim , gdje je i 0.

Dokaz tvrdnje 1:

Moramo dokazati da za svaki 0, možemo naći takav da vrijedi |

| , za sve . Koristeći nejednakost trokuta, dobivamo

| | | | | | | |.

Iz pretpostavke teorema slijedi da postoje i , takvi da vrijedi

| | ,

za svaki i

| | ,

za svaki . Koristeći posljednje tri nejednakosti, dobivamo

| | ,

za svaki , gdje je jednak većem od brojeva i . Ñ

VAŽNIJI LIMESI
Navedimo nekoliko važnijih limesa nizova (izračunatih korištenjem definicije limesa),
koje koristimo kod računanja složenijih limesa.
1. lim 0,
2. lim √ 1, za 0,
3. lim 0, ako je | | 1,

1
 4. lim 1 ( 2.714 … zovemo Eulerovim brojem).

Dokaz za dio 1.:

Za dani 0 treba naći , takav da vrijedi 0 , za svaki . Dakle,
. Iz toga dobivamo da je pa možemo uzeti da je 1. Ñ

Na primjer, korištenjem svojstava iz prethodnog teorema i nabrojenih važnijih limesa,

izračunajmo lim . Imamo lim lim : lim

2.

Prilikom računanja limesa, javlja se potreba za „računanjem“ s ∞i ∞. To se

„računanje“ definira na sljedeći način:

1. ∞ ∞ ∞, za ,
2. ∞ ∞ ∞, za ,
3. ∞ ∞ ∞,
4. ∞ ∞ ∞,
5. 0, za ,
6. ∞, za , 0,
7. ∞, za , 0,
8. 0.

Kod računanja limesa mogu se pojaviti još neki neodređeni izrazi ( , , 0 · ∞, ∞

∞, 0 , 1 , ∞ ), koji se mogu transformirati1 u jedan od oblika i , a kod tih oblika
limese možemo računati uporebom L'Hospitalovog pravila. To pravilo ćemo uvesti
kao jednu od primjena diferencijalnog računa. Do tada ćemo se koristiti različitim
drugim tehnikama računanja limesa.

1
Ponekad se ovi izrazi mogu transformirati i tako da se svedu na poznate limese, kao u prethodnom primjeru.

2
LIMES FUNKCIJE
Limes funkcije opisuje što se događa s funkcijom kada se približava
određenoj vrijednosti . Promotrimo jedan jednostavan primjer, funkciju u
okolini točke 0.

Vidimo da, ako se približavamo broju 0 slijeva ili zdesna, 0 teži u ∞. Kažemo da
funkcija u 0 ima beskonačni limes i pišemo
lim ∞.

Dakle, ako ide sve bliže i bliže broju kada ide sve bliže i bliže broju na bilo
koji način (i s lijeva i s desna), tada je limes funkcije kada teži prema . Taj
se odnos zapisuje sa
lim .

U nastavku ćemo iznijeti dvije međusobno ekvivalentne definicije limesa funkcije u

točki. Prva se definicija temelji na „okolinama“ varijabli.

Definicija 1. (Cauchy) Kažemo da je realni broj limes funkcije u točki

ako za svaki 0 postoji 0 takav da

0 | | | | .

Druga se definicija temelji na limesu niza.

Definicija 2. (Heine) Kažemo da je realni broj limes funkcije u točki

ako za svaki niz takav da je lim vrijedi

lim .

Pomoću prethodne definicije limesa, formulirat ćemo definiciju limesa zdesna i limesa
slijeva.

3
Definicija 3. Kažemo da je realni broj limes zdesna funkcije u točki
ako za svaki niz (gdje je , za svaki ) takav da je lim vrijedi

lim .

Definicija 4. Kažemo da je realni broj limes slijeva funkcije u točki ako

za svaki niz (gdje je , za svaki ) takav da je lim vrijedi

lim .

Teorem 3. Funkcija ima limes u točki ako i samo ako je

lim lim .

Oznaku lim čitamo limes zdesna od kada teži prema je , dok

oznaku lim čitamo limes slijeva od kada teži prema je .

Za sve elementarne funkcije u svakoj točki u kojoj su one definirane vrijedi

lim .

Primjer, koristeći definiciju 1. dokažimo da je lim 8.

Primijetimo najprije da funkcija pod limesom nije definirana u točki

2. No, skraćivanjem razlomka dobivamo 2 2 . Neka je dan 0i
promotrimo vrijednosti za koje je | 8| , odnosno |2 4| . Dakle,
trebamo naći takav 0 da vrijedi | 2| |2 4| . Uzmemo li da je
imamo |2 4| 2| 2| 2 .

Ponekad (na primjer kod pronalaženja asimptota) javlja se potreba izračunavanja

limesa funkcije kada varijabla teži u ∞ ili ∞. Tako je, na primjer, lim 0i
lim 0.

SVOJSTVA LIMESA FUNKCIJA

Kod računanja limesa funkcija koristimo određena svojstva limesa, koja ćemo
iznijeti u narednom teoremu.

Teorem 4. Ako postoje limesi lim i lim tada vrijedi:

1. lim , (limes sume jednak je sumi limesa)

2. lim , gdje je ,
3. lim , (limes umnoška jednak je umnošku limesa)

4
 4. lim , uz uvjet da je 0i 0 u nekoj okolini od , (limes
kvocijenta jednak je kvocijentu limesa)
5. lim , gdje je ,
6. lim , gdje je i 0.

Dokaz tvrdnje 1:

Iz pretpostavke teorema slijedi da za svaki 0 postoji 0 takav da | |

| | i da za svaki 0 postoji 0 takav da | | | |
. Treba dokazati da za svaki 0 postoji 0 takav da | |
.

Koristeći nejednakost trokuta i navedene pretpostavke teorema, dobivamo

| |

| | | | . Ñ

VAŽNIJI LIMESI
Navedimo nekoliko osnovnih limesa funkcija, koje koristimo kod računanja limesa
ostalih funkcija.
1. lim 0,
2. lim 0, ako je | | 1,
3. lim 1 ,

4. lim 1 ,
5. lim 1,
6. lim ln ,
7. lim 1.

Prve tri jednakosti direktna su posljedica analognih jednakosti koje vrijede za limese
nizova. Uočimo jedino da je kod limesa nizova varijabla poprimala samo vrijednosti
prirodnih brojeva, dok sada varijabla poprima realne vrijednosti. Tako da su prva tri
limesa posljedica tvrdnje da se svaki realan broj može ograditi s dva cijela broja
(cjelobrojne funkcije „floor“ i „ceiling“). Uvedemo li u trećoj jednakosti supstituciju
, tada 0 i dokazali smo četvrtu jednakost. Ostale jednakosti nećemo
dokazivati.

5
 √ √
Na primjer, izračunajmo lim . Kada bismo u funkciju uvrstili
4, dobili bismo neodređeni izraz . Zbog toga ćemo racionalizirati brojnik funkcije
te rastaviti razliku kvadrata u nazivniku. Dobivamo
√ √ √
lim lim · lim ,
√ √
odnosno
lim .
√