PROIZVODNJA

VOĆA U
ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
Miodrag Leković
PROIZVODNJA
VOĆA U
ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
Miodrag Leković

Podgorica 2011
Autor: dipl. ing. agr. Miodrag Leković
Stručna konsultantkinja: dr Gordana Šebek
SADRŽAJ
Izdavač: Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori
Lektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajović-Dujović
Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO
Naslovna fotografija: © Sylvie Bouchard - Fotolia.com
Uvod 7

Štampa: AP Print, Podgorica

Izbor položaja 9
Tiraž: 500
Klima
Zemljište
Podgorica 2011. Lokacija

Organizacija mješovitog proizvodnog zasada 12

Sistemi gajenja u organskom voćarastvu 14

Podizanje organskog voćnjaka 17

Obrada zemljišta u organskom voćnjaku 21
Obrada zone ispod krošnji
Sendvič sistem
Zastiranje (malčovanje)

Dubrenje 24
Kompost
Formiranje kompostne hrpe

Navodnjavanje 29

Zaštita od korova u organskom voćnjaku 31

Plitka obrada zemljišta
Malčovanje (zastiranje zemljišta)
Solarizacija
Ministarstvo poljoprivrede UNIVERZITET CRNE
UNIVERZITET CRNE GORE
GORE
i ruralnog razvoja BIOTEHNIČKI FAKULTET
BIOTEHNIČKI FAKULTET Kultivacija plamenom
Zaštita od bolesti i štetočina 33

Berba 38

Uvod u organsku rasadničku proizvodnju

Izbor lokacije za organski rasadnik
41
UVOD
Priprema zemljišta
Obrada zemljišta prije sadnje podloga
Sadnja podloga
Đubrenje u rasadniku Koliko god termin „organska
Navodnjavanje u rasadniku poljoprivreda“ zvučao novo, ipak kao
Redovna kontrola bolesti i štetočina
koncept, ali i kao ustaljena praksa,
Kontrola korova u rasadniku
postoji još od tridesetih godina prošlog
Kvalitet sadnica
vijeka. Ocem organske poljoprivrede
Jabuka 44 smatra se Sir Albert Howard, britanski
Najčešće bolesti i mjere zaštite botaničar koji je svoj život posvetio
Najčešće štetočine i mjere zaštite proučavanju i promovisanju ideje
razvoja poljoprivrede, uz očuvanje
Kruška 47 prirode i korišćenje prirodnih zakona.
Najčešće bolesti i mjere zaštite Od osamdesetih godina prošlog
Najčešće štetočine i mjere zaštite vijeka ovaj sektor poljoprivrede bilježi
konstantan rast, gledano na nivou
Malina 48 Evropske unije. Novija istraživanja
Najčešće bolesti i mjere zaštite govore da se svjetsko tržište organskih
Najčešće štetočine i mjere zaštite proizvoda, od 2002. do 2005. godine
uvećalo za 43%, a da se, na nivou EU,
Maslina 49
uvećava za 10 do 15% svake godine.
Najčešće bolesti i mjere zaštite
Evropa i Sjeverna Amerika su najveći
Najčešće štetočine i mjere zaštite
proizvođači i potrošači organske
Recepti za preparate 51 hrane, a činjenica je da proizvodnja
još nije dostigla potrošnju. To utiče i
Literatura 53 na forimiranje cijena organske hrane,
koja je skuplja, u prosjeku, za 10 do
PRILOG: kalendar radova 20% od konvencionalno proizvedene.
Time ova grana poljoprivredne
proizvodnje postaje sve atraktivnija
za proizvođače, pa se evropski farmeri
sve češće odlučuju za organsku
poljoprivredu kao perspektivu koja će
im donijeti profit, ali i druge benefite
kao što je čistija okolina, manje otpada,
zdravstveno bezbjednija hrana i
sigurnije tržište. U prilog ovome govori
podatak da udio organske proizvodnje
u cjelokupnoj poljoprivredi Danske
iznosi 5 %, Švedske 3 %, Njemačke 2,6
%, Holandije 1,8 %, a Francuske 1,3%,
kao i da se konstantno uvećava.
U Crnoj Gori organska poljoprivreda
takođe bilježi rast. Potporu ovom
trendu predstavlja Zakon o organskoj
poljoprivredi donešen 2004.
godine, kao i osnivanje nacionalnog
sertifikacionog tijela Monteorganica,
čija je uloga sertifikacija i kontrola
organskih farmera u skladu sa
pomenutim zakonom. Ideja donosilaca
ovog pravnog akta je da se pokušaju

PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 

pratiti navedeni svjetski i evropski
trendovi, da se na najbolji način
iskoriste prirodni i proizvodni resursi,
da se slabost, u vidu usitnjenih
poljoprivrednih površina i malih
proizvodnih kapaciteta, pretvori u
prednost, kao i da se zaštite, uobliče
i prilagode poljoprivredne prakse,
duboko utemeljene u našoj tradiciji.
Sve je to u cilju jačanja poljoprivrednog
sektora, ali i prilika malim
proizvođačima da proizvode kvalitetnu
hranu i da kroz njen plasman ostvare
značajniju ekonomsku dobit. Kada se
ima u vidu da će uvođenje navedenih
praksi voditi očuvanju i razvoju
prirodnih resursa, jasno je da se
organska poljoprivreda postavlja kao
osnova ekonomskog razvoja turističke i
ekološke Crne Gore.
 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Želja autora ovog priručnika jeste da
približi ideju organske poljoprivrede
proizvođačima koji u tom sektoru
vide svoju budućnost i čija je vizija
proizvodnja ukusnog i zdravstveno
bezbjednog proizvoda koji će lakše
naći put do potrošača, koji su,
evidentno je, sve izbirljiviji. Priručnik
je napravljen sa nastojanjem da se
proizvođačima predoči činjenica da
organska proizvodnja ne znači ne
raditi ništa u voćnjaku i pustiti ga da
se sam bori protiv bolesti i štetočina.
Naprotiv, biti organski proizvođač
znači biti stalno u voćnjaku, primijetiti
i pratiti sve promjene na stablima, a i
oko njih, poznavati osnovne osobine
štetočina i izazivača bolesti, znati kako
izbjeći štete, ali i kako reagovati ako se
problemi pojave. Jedino na taj način
organska proizvodnja voća može biti
održiva i konkurentna, a proizvođaču
može donijeti sigurnu prodaju i veći
profit.
IZBOR POLOŽAJA
Izbor položaja budućeg voćnjaka od
izuzetnog je značaja u organskom
voćarstvu. Termin „položaj“ objedinjuje
faktore proizvodnje koji su veoma usko
povezani: klimu, zemljište i lokaciju.
Ekonomija organske proizvodnje
voća u velikoj mjeri zavisi od izbora
položaja. Kako je u organskom
voćarstvu veoma ograničena upotreba
sredstava za zaštitu, pravilan
izbor položaja voćnjaka je od
neprocjenjivog značaja za preventivu
bolesti i štetočina. Da bi se postigla
ekonomski uspješna proizvodnja,
faktori proizvodnje moraju odgovarati
specifičnim zahtjevima voćnih vrsta
i sorti. Dakle, najvažniji preduslov
za uspješnu organsku proizvodnju
voća jeste pravilan izbor voćne
vrste i sorte spram proizvodnih
uslova na izabranoj lokaciji. Bilo bi
besmisleno pokušati sa zasnivanjem
komercijalne organske proizvodnje
u području gdje su nepovoljni uslovi.
Ako postoje samo manji nedostaci,
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
treba razmotriti mogućnosti i isplativost
njihovog otklanjanja. U svakom slučaju,
prije osnivanja organskog voćnjaka
ili konverzije postojećeg u organski,
potrebno je konsultovati Savjetodavnu
službu u biljnoj proizvodnji.
Klima
Klima je od fundamentalnog značaja u
određivanju koja se voćna vrsta i sorta
može uspješno gajiti u određenom
području. Najznačajniji klimatski
faktori su:
o t emperatura (minimalne i maksimalne
godišnje temperature, broj dana sa
srednjim dnevnim temperaturama
iznad +5 °C, suma srednjih dnevnih
temperatura tokom vegetacionog
perioda, opasnost od mrazeva ...);
o padavine (suma godišnjih padavina,
intenzitet padavina, raspored tokom
vegetacione sezone, pojava grada ...);

o svjetlost (broj sunčanih sati tokom
vegetacije).
Zemljište
Plodno, drenirano zemljište
odgovarajuće dubine i vodno-
vazdušnog kapaciteta, bogato
korisnim zemljišnim organizmima,
preduslov je za razvoj zdravih voćki,
posebno u godinama sa izraženim
klimatskim pojavama, kakve su
suše, veoma visoke temperature ili
intenzivne padavine. Ustaljeni sistemi
održavanja zemljišta, kao što je stalna
obrada, dovode do sabijanja zemljišta,
a time do smanjenja kapaciteta za
razvoj korijena, smanjenja nivoa
kiseonika, prezasićenja vodom
tokom dugotrajnih padavina, erozije,
ubrzane mineralizacije organske
materije i smanjenja sadržaja humusa,
odumiranje zemljišne mikrofaune
i do niza drugih negativnih pojava.
Plodno zemljište sadrži 50 % čvrstih
materija (organskih i mineralnih),
50 % pora (od čega je pola ispunjeno
vodom, a druga polovina vazduhom),
kao i aktivnu mikro floru i faunu. To
se u organskom voćarstvu postiže
redukovanom obradom, upotrebom
organskih đubriva i biološkim
metodama zaštite od korova. O
10 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
ovome će biti više riječi u poglavlju
Obrada zemljišta u organskom voćnjaku.
Lokacija
Izbor lokacije, tačnije, podrazumijeva
uticaj nadmorske visine, nagiba,
orIjentacije, okolnih uzvišenja, šuma,
objekata i dr. na osnovne klimatske
proizvodne uslove.
Osnovni tipovi lokacija
Otvorena lokacija
− prednosti: provjetrenost smanjuje
pojavu bolesti i štetočina, brže je
sušenje zemljišta i lišća nakon obilnijih
padavina;
− mane: mehanički uticaj vjetra (lome
se grane, isušuje se žig tučka cvijeta,
otpadaju cvjetovi i plodovi, vjetar
ometa pčele prilikom oprašivanja
...), pretjerano isušivanje vazduha i
zemljišta tokom sušnog perioda.
Zatvorena lokacija
− prednosti: spriječen je negativan
mehanički uticaj vjetra, spriječeno je
pretjerano isušivanje tokom sušnog
dijela godine;
− mane: učestalost pojave bolesti
i štetočina, povećana opasnost od visokih objekata ili šuma, dok se
mrazeva zbog zadržavanja hladnog optimalnim lokacijama smatraju
vazduha. blage padine (5 do 10 % nagiba)
okrenute jugu;
Zaklonjena lokacija
o Vjetar – već su pomenuti pozitivni
Zaklonjena lokacija je najbolji izbor, i negativni uticaji vjetra, a može se
posebno ako je zaklonjena (objektima, zaključiti da su optimalne lokacije
šumom ...) sa sjeveroistočne strane, a one na kojima se redovno javljaju
otvorena prema jugozapadu. slabiji vjetrovi;
o Nadmorska visina
– sa povećanjem
nadmorske visine
temperatura pada,
vegetaciona sezona
se skraćuje i odlaže
se sazrijevanje (jedan
dan za svakih 30 m
nadmorske visine),
dok su, zbog uticaja
UV zraka, plodovi
boljeg kvaliteta i
obojenosti, a mogu
Kriterijumi za izbor lokacije se i duže čuvati;
o Rizik od mrazeva – treba izbjegavati o Blizina tržišta – kriterijum koji
potpuno zatvorene lokacije i doline se ne smije zanemariti, jer se sa
okružene padinama da bi se izbjegli povećanjem udaljenosti povećavaju
kasni proljećni ili rani jesenji mrazevi; troškovi proizvodnje i sama
prodajna cijena, što daje prednost
o Insolacija (osunčanost) – voćnjak proizvođačima koji su bliži
se ne smije podizati u sijenci kupcima.
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 11

ORGANIZACIJA MJE Š OVIT OG
PROIZVODNOG ZASADA
Organsko voćarstvo ne predstavlja
samo upotrebu biopesticida,
organskih đubriva i redukovanih
sistema obrade zemljišta, već je to,
zapravo, stvaranje i održavanje što
prirodnijeg sistema čija ravnoteža
omogućava dobijanje organskih
proizvoda visokog kvaliteta. Ne
postoji (bio)pesticid koji može
riješiti sve fitosanitarne probleme.
Zato je veoma važno preduzeti sve
mjere u cilju postizanja prirodne
ravnoteže i samoregulacije. Što je veća
biološka raznovrsnost, stabilniji je
ekosistem voćnjaka. Zato se, prilikom
podizanja organskog voćnjaka ili
konverzije postojećeg u organski,
mora obezbijediti stanište i za korisne
biljke, životinje i insekte čime će se
postići pomenuta raznovrsnost i
fitosanitarna stabilnost.
Šema na sljedećoj strani prikazuje
jedan od načina organizacije
organskog voćnjaka.
12 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Na šemi su redovi orijentisani u
pravcu sjever-jug i od toga se može
samo neznatno odstupati zbog već
pomenutih razloga. Predložene voćne
vrste ne predstavljaju pravilo, već
dolaze u obzir i druge kombinacije
zavisno od regiona u kojem se voćnjak
nalazi ili podiže (jabuka-kruška,
kruška-trešnja, smokva-vinova loza,
nar-mandarina i druge kombinacije).
Sjeverna ni južna ograda ne smije
biti suviše visoka niti gusta, osim
ako ne predstavlja izolaciju od
konvencionalnih poljoprivrednih
zasada. Idealno rješenje je žičana
ograda koja dodatno služi kao
potpora za puzavice kakav je bršljan
(Hedera helix), orlovi nokti (Lonicera
caprifolium), klematis (Clematis spp.) i
dr.
Na istočnoj i zapadnoj ivici voćnjaka
treba podići živu ogradu visine oko 2 m
kao izolaciju od okolnih proizvodnih
imanja i kao stanište korisnih insekata
i ptica. Treba birati biljne vrste kojima
odgovara klima i koje zahtijevaju što
manje održavanja, a izbjegavati divlje
voćne vrste (divlja jabuka, divlja kruška,
oskoruša, gloginja) koje mogu biti
domaćini izazivača bolesti i štetočina
kultivisanih sorti.
Pojas stalnog travnjaka unutar
voćnjaka, koji čine biljne vrste
uobičajene za podneblje, uz dodatak
cvjetnica, ima ulogu privlačenja
korisnih insekata i oprašivača. Pojas je
širine 3 do 5 m i održava se košenjem
po potrebi (češće tokom intenzivnih
radova u voćnjaku). Pokošene biljke
se mogu koristiti za zastiranje
(malčovanje) prostora ispod krošnji
voćaka, čime se zemljište obogaćuje
jabuka
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
organskom materijom i spriječava
gubitak vlage iz zemljišta. Ako postoji
mogućnosti širenja sjemena agresivnih
korovskih biljnih vrsta i mogućnost
prenamnožavanja glodara ispod malča,
preporučuje se iznošenje pokošene
mase i njeno kompostiranje (poglavlje
Kompost).
Simbolom drveta na šemi je prikazano
ukrasno drveće ili voćke sa prirodnom
krošnjom koje okružuju ekonomsko
dvorište i prave zaštitu od hladnog
sjevernog vjetra. Treba izbjegavati
sadnju stabala jabučastih voćnih
vrsta sa prirodnom krošnjom pored
intenzivnih zasada istih vrsta zbog
zajedničkih problema sa bolestima i
štetočinama.
ekonomsko
dvorište
šljiva
13
 voćna vrsta podloga način gajenja rastojanje u zasadu

SISTEMI GAJENJA U M2, M7, palmeta:

4,0 - 4,5 x 3,0 - 4,0 m
O RGA NSKO M VOĆARASTVU jabuka
MM106 - bujne sorte
- srednje bujne sorte
4,0 x 3,0 m
3,5 - 4,0 x 2,5 - 3,5 m
- slabo bujne sorte
3,5 - 4,0 x 2,0 - 3,0 m
vretenasti žbun
3,0 - 4,0 x 1,0 - 2,0 m
M9 i M26 vitko vreteno
Kod sistema gajenja koji omogućavaju troškovi, što je cilj svake komercijalne
cirkulaciju vazduha i dobru poljoprivredne proizvodnje. palmeta i vretenasti žbun:
dunja MA, 4,0 x 3,0 m
- bujne sorte
osvijetljenost, voćke su otpornije na kruška BA29 i 3,5 x 2,5 m
- srednje bujne sorte
bolesti, a lakša je i kontrola štetočina. Prednosti upotrebe sistema sa ČA7 3,0 x 2,0 m
- slabo bujne sorte
Samim tim, takvi sistemi pogodni su niskim uzgojnim oblicima i gustom
vaza, poboljšana piramida:
za organsko voćarstvo. Treba imati na sadnjom iste su i u organskom i u 5,0 x 4,0 - 3,0 m
šljiva džanarika -bujne sorte
umu i visoku produktivnost sistema „standardnom“ (konvencionalnom ili 5,0 x 2,0 - 3,0 m
- srednje bujne sorte
koja se postiže kod savremenih, integralnom) voćarstvu:
malina špalir 2,5 - 3,0 x 0,25 m
gustih voćnih zasada sa 1500 do 2000
stabala po hektaru, a koji se sve više − rani početak plodonošenja; kupina špalir 2,0 - 3,0 x 1,0 - 1,5 m
koriste prilikom podizanja organskih − redovni prinosi i izbjegavanje pojave
voćnjaka. Međuredni razmak zavisi alternativne rodnosti; tupasto-piramidalni:
5,0 - 5,5 x 3,5 - 4,0 m
− povećanje kvaliteta plodova usled Poncirus - bujne sorte
od kvaliteta zemljišta i klime, bujnosti mandarina 4,5 x 3,0 m
trifoliata - srednje bujne sorte
vrste i sorte, kao i mehanizacije koja optimalne osvijetljenosti; 3,5 - 4,0 x 2,0 - 2,5 m
- slabo bujne sorte
planira da se koristiti. Najčešće se − smanjenje troškova i potrebe za
kreće od 3-4 m kod jabuke do 4-4,5 radnom snagom, posebno prilikom maslina 6,0 - 7,0 x 5,0 m
m kod kruške i šljive, zavisno od vrste, rezidbe i berbe; nar žbun sa 3 do 4 stabla 4,0 - 5,0 x 3,0 - 4,0 m
sorte i podloge. − efikasnija upotreba mehanizacije;
− lakša i efikasnija zaštita od bolesti, vaza 7,0 x 6,0 m
smokva
Voćke svojom visinom moraju štetočina, mraza itd; palmeta 6,0 x 5,0 m
zadovoljiti potrebu obavljanja − smanjenje troškova proizvodnje; aktinidija pergola (odrina ili krevet) 4,0 - 6,0 x 3,0 - 5,0 m
većine pomotehničkih operacija sa − mogućnost brzih promjena kao
zemlje, što posebno pozitivno utiče odgovora na zahtjeve tržišta i nova
na fitosanitarne prilike u voćnjaku. naučna dostignuća (kvalitetnije i
Time se, takođe, smanjuju operativni otpornije sorte).

14 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 15

Kao mane takvih sistema proizvodnje
može se navesti sljedeće:
− uvećana investiciona ulaganja zbog
većeg broja sadnica po jedinici
površine i potrebe postavljanja
− gušći sklop smanjuje cirkulaciju
naslona za voćke;
− obavezna upotreba podloga manje
bujnosti (posebno kod jabuke)
Mali međuredni razmak povećava rod, ali i osjetljivost voćki na bolesti i štetočine
16 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
koje se razvijaju u plićem sloju
zemljišta gdje im, u iskorišćavanju
vode i hraniva, konkuriše pokrovna
vegetacija;
PODIZANJE ORGANSKOG
vazduha što isključuje bilo kakve
kompromise u izboru smjera redova VOĆ NJ AK A
ili načina rezidbe.
Hemijska analiza zemljišta,
meliorativno đubrenje i nabavka
kvalitetnog, bezvirusnog sadnog
materijala od proizvođača koji
posjeduju deklaraciju o kvalitetu,
osnovni su preduslovi podizanja
komercijalnog voćnog zasada.
Vrlo je važno izvršiti hemijsku
analizu zemljišta na kojem planiramo
podizanje novog zasada i, na osnovu
dobijenih parametara, odrediti norme
đubriva dozvoljenih u organskom
voćarstvu. Centar za ispitivanje
zemljišta Biotehničkog fakulteta
u Podgorici vrši uzorkovanje, kao
i analizu hemijskog i mehaničkog
sastava, nakon čega daje preporuke za
unošenje đubriva i drugih sredstava
za popravljenje kvaliteta zemljišta. U
organskoj poljoprivredi to moraju biti
organska đubriva i drugi materijali
predviđeni Zakonom o organskoj
poljoprivredi. Meliorativno đubrenje
izvodi se u godini prije podizanja
zasada. Veoma je bitno da se ova
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
operacije vrši pri idealnoj vlažnosti
zemljišta, a posebno je važno da
zemljište nije suviše vlažno, jer bi se
obradom narušila njegova prirodna
struktura. Zemljište treba prvo očistiti
od krupnijih grana zaostalih od
prethodne vegetacije, kamenja i ostalog
što bi moglo ometati rad mašina. Ova
faza može se iskoristiti i za ravnanje
depresija i izbočina na parceli. Nakon
toga đubrivo se rastura ravnomjerno
po cijeloj površini i zaorava plitkim
oranjem. Zemljište se, zatim, priprema
za sadnju u slučaju da se izvodi zimska
sadnja, ili ostavlja da prezimi ako se
planira proljećna sadnja.
Rigolovanje, kao uobičajena mjera
pripreme zemljišta za sadnju,
ne preporučuje se u organskoj
poljoprivredi. Ovim načinom dubokog
oranja površinski sloj zemljišta, koji
je bogat aktivnom mikro florom i
faunom, premješta se u niže slojeve u
kojima prestaje njihova aktivnost. Tako
17
pripremljenom zemljištu treba mnogo
više vremena da uspostavi prirodnu
ravnotežu. Ako u nižim slojevima
zemljišta postoji nepropusni horizont,
on se razbija podrivanjem koje ne
prevrće zemlju.
Pokrovni usjev zasniva se ako se na
parceli nalaze agresivne korovske
vrste koje bi onemogućavale izvođenje
agrotehničkih operacija u organskom
voćnjaku. Treba biti pažljiv oko izbora
biljnih vrsta za pokrovni usjev jer,
recimo, leguminoze (djeteline, lucerka,
lupina, grahorica ...) mogu vezati veliku
količinu atmosferskog azota koji, na
taj način postaje dostupan biljkama.
Višak azota kod voćaka izaziva veliku
bujnost, osipanje cvjetova, osjetljivost
na bolesti i štetočine i druge negativne
pojave. Zbog toga, više se preporučuje
podsticanje prirodne, lokalne travne
vegetacije, koja je prilagođena
klimatskom uslovima i lako se održava.
Agresivne korove treba iscrpljivati
češćim košenjem i okopavanjem.
Sadnice voćnih sorti koje su otporne
na bolesti i, time, pogodne za organsku
proizvodnju, nijesu uvijek dostupne na
tržištu. Zbog toga je potrebno, barem,
godinu dana prije sadnje kontaktirati
rasadnike i ugovoriti nabavku sadnica
željenih sorti na pogodnim podlogama.
To je dovoljno vremena da u rasadniku
izvrše nabavku plemki, kalemljenje
i pripremu sadnica za podizanje
voćnjaka.
novembar ili feb.
ili februar n.g.
Prirodni travni pokrivač se lako održava,
obogaćuje zemljište organskom materijom i
predstavlja utočište korisnim insektima
Prilikom planiranja novog voćnjaka
važno je predvidjeti prostor koji će
izolovati organski voćnjak od susjednih
zasada, čak i ako ih u tom trenutku
nema. Izolaciju, zapravo, čine prirodne
(1) Susjedno imanje koje u trenutku
podizanja organskog voćnjaka može
biti neobrađeno, ali treba uzeti u
obzir mogućnost da će se nekada
aktivirati. Iz tog razloga je bolje od
početka planirati izolacioni pojas.
(2) Dio Vašeg imanja koji se graniči
sa susjednim i predstavlja prostornu
barijeru. Održava se češćim košenjem
i odnošenjem pokošene mase čime se
sprečava prelazak glodara u voćnjak.
Širina pojasa je najmanje 2 m.
(3) Živa ograda visine najmanje 2 m,
predstavlja barijeru, a istovremeno i
utočište za mnoge korisne životinje
i insekte. Treba koristiti biljke
prilagođene klimatskim uslovima,
a izbjegavati divlje voćne vrste koje
mogu biti domaćini uzročnika bolesti
kultivisanih sorti.

– mart n.g.
septembar

oktobar –
april-maj

barijere koje imaju višestruku funkciju.

jun-jul-
avgust
mart

april

(4) Pojas travnog pokrivača i

niskih cvjetnica. Ovaj dio voćnjaka
koristi se za prolaz mehanizacije,
a predstavlja i utočište korisnih
planiranje pri-
obavezno

analiza kopanje insekata među kojima su i polinatori

zasada; premanje
zemljišta rupa za
kontaktiran- za sadnju i 3 (oprašivači). Održava se povremenim
sadnice
je rasadnika sadnja košenjem, u slučaju kad ometa prolaz
1 mehanizacije. Širina je 3 do 5 m,
njega
po potrebi

đubrenje; sjetva pok- 2 4 zavisno od širine traktora i zahvata

pok-
zaoravanje; rovnog
rovnog priključaka, kao i od uzgojnog oblika.
podrivanje usjeva
usjeva

18 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 19

Pripreme za sadnju počinju krajem
ljeta, kada treba roto-frezom obraditi
redove širine do 1 m, u kojima će se
saditi voćke. Tako dobijene obrađene
trake treba održavati čistim od korova.
Kopanje rupa vrši se ručno ili mašinski.
Prilikom sadnje treba strogo
poštovati osnovna pravila:
o koristiti samo zdrave i kvalitetne
sadnice, po mogućnosti
sertifikovane;
o r asporediti korjenove žile radijalno
o ne vršiti sadnju na temperaturama
ispod 0 °C ili kada vlažnost
zemljišta nije optimalna – zemljište
ne smije da se lijepi za alat ili da
bude suviše suvo;
ou  rupu dodati 5 do 10 kg zgorelog
o korijenje treba skvasiti prije sadnje,
a najbolje ga je potopiti u smješu
jednakih dijelova zemlje, svježe
kravlje balege i vode;
o odrezati oštećene korjenove žile;
o obratiti pažnju na dubinu sadnje –
sadnica treba da bude posađena na
20 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Dimenzije rupa zavise od tipa zemljišta
i od toga da li je prethodno izvršeno
podrivanje. Na težim zemljištima i gdje nije
O BRADA ZEMLJIŠTA U
vršeno podrivanje treba kopati dublje rupe
(do 80 cm), dok na lakšim zemljištima
ORGAN SKOM VOĆ NJ AK U
rupe mogu biti pliće (do 50 cm).
Organsko voćarsto samo po sebi Obrada zone ispod
dubinu na kojoj je bila u rasadniku
podrazumijeva redukovanu obradu krošnji
zemljišta kojom se postiže bolja
(mjesto se poznaje po razlici u boji
poroznost i veći vodno-vazdušni Međuredni prostor pokriven je
kore – dio sadnice koji je bio u
kapacitet zemljišta, veći sadržaj spontanom travnom vegetacijom ili
zemlji svjetlije je boje), ili 4 do 6 cm
organske materije u zemljištu i veća pokrovnim usjevom. Prostor ispod
dublje;
plodnost, aktivnija mikro flora i fauna krošnji neprestano se obrađuje tokom
zemljišta, veća biološka raznolikost vegetacije.
(biodiverzitet) itd. Neprihvatljiv
na dnu rupe, prekriti korijen
je sistem jalovog ugara (stalna
kvalitetnom zemljom sa površine
obrada zemljišta) koji je najrašireniji
i dobro nagaziti da ne bi ostali
sistem kod nas, posebno u južnim
vazdušni džepovi;
krajevima. Takva obrada izaziva veliki
broj negativnih pojava i povećanje
troškova proizvodnje. Iskustva
stajnjaka ili komposta – to će biti
organskih proizvođača voća širom
značajna rezerva hranljivih materija
svijeta preporučuju nekoliko sistema
tokom prvih godina rasta i razvoja
koji se mogu primjenjivati i u našim
voćke;
proizvodnim uslovima.
o z aliti vodom odmah nakon sadnje,
posebno ako se sadi u proljeće –
time će se i dodatno slegnuti zemlja
koju treba nadoknaditi do vrha rupe.
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 21
Održavanje:
Košenje rastinja u međurednom
prostoru - po potrebi, češće tokom
intenzivnih radova u voćnjaku da ne bi
ometalo rad mehanizacije.
Iznošenje pokošene mase preporučuje
se samo ako postoji opasnost od
prenamnožavanje glodara ili od požara.
Nakon iznošenja može se koristiti za
ishranu stoke ili pravljenje komposta.
Obrada prostora ispod krošnje – u
savremenoj, komercijalnoj voćarskoj
proizvodnji za ovu operaciju koriste
se kultivatori sa senzorom koji se
pomjeraju u stranu kada naiđu na
stablo. U manjim zasadima se mogu
koristiti motokultivatori sa frezom.
Savjet: Za košenje pokrovnog
rastinja u voćnjaku koristite strižne
kosačice prije nego malčere. Iako
malčeri bolje usitnjavaju travu,
takođe uništavaju i veliki broj
korisnih insekata koji su prirodni
neprijatelji štetočina voćaka. To može
u značajnoj mjeri poremetiti biološku
ravnotežu voćnjaka.
22 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Sendvič sistem
Sličan je prethodnom sistemu samo
što se između stabala u redu ostavlja
traka pokrivena vegetacijom, dok se
sa obije strane formiraju trake širine
50 cm koje se stalno obrađuju. Ovim
sistemom postiže se smanjenje potrebe
za održavanjem, ali zahtijeva nešto veće
količine đubriva.
Održavanje:
Košenje rastinja u međurednom
prostoru kao u prethodnom slučaju.
Plitka obrada traka – koristiti freze i
kultivatore radnog zahvata do 50 cm,
isključivo pri optimalnoj vlažnosti
zemljišta.
Održavanje trake sa travnom
vegetacijom ispod krošnji – košenje
po potrebi, jednom do dva puta tokom
vegetacije.
Đubrenje – može se izvesti zastiranjem
obrađenih traka nekim organskim
đubrivom neposredno prije obrade
(detaljnije u poglavlju Đubrenje).
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
Zastiranje (malčovanje)
Koristi se odmah nakon sadnje,
posebno u sušnim krajevima i na
zemljištima siromašnim organskom
materijom i kalijumom. Zona ispod
krošnji održava se zastiranjem
različitim materijalima, kao što su
folije od biorazgradivih plastičnih
masa, papirom, slamom, piljevinom,
tresetom, kompostom itd. Nakon 2
do 3 godine, kada se malč razgradi,
postupak se može ponoviti ili preći
na obradu zemljišta u redu (ispod
krošnji). Međuredni prostor održava se
košenjem.
23

Pravila organske poljoprivrede nalažu
da se komercijalna bio-đubriva i
organska đubriva proizvedena na
imanju koriste na osnovu rezultata
analize zemljišta i potreba gajenih
biljaka. Jedino je tako moguće
izračunati potrebnu količinu hraniva
koju treba unijeti u vidu dozvoljenih
đubriva. Optimalni osnovni parametri
kojima treba težiti su: pH 6-7, sadržaj
humusa min 3 %, sadržaj K2O 30
mg/100 g zemljišta, sadržaj P2O5 15
mg/100 g zemljišta.
Kod organske proizvodnje, u principu,
moraju se preduzimati sve mjere
da se poveća plodnost zemljišta.
To podrazumijeva pažljivu obradu
zemljišta koja neće narušiti njegovu
strukturu, povećanje procenta humusa,
kao i unošenje organskih đubriva
dobijenih na farmi. Optimalna
plodnost, postignuta na taj način,
garantuje dovoljne količine hraniva za
gajene biljke.
24 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Sadržaju azota u zemljištu treba
posvetiti posebnu pažnju jer je veoma
bitan za normalan rast i razvoj voćaka.
Simptomi koji ukazuju na nedostatak
azota u zemljištu su slab porast
izadanaka, nepravilni cvjetovi i njihovo
osipanje, promjena boje lišća, posebno
starijeg, u svijetlo zelenu ili žutu,
otpadanje velikog broja zametnutih
plodova itd. Azot u višku, takođe,
izaziva razne fiziološke poremećaje
koji mogu dovesti u pitanje količinu
i kvalitet roda. Zbog toga treba imati
na umu blisku povezanost sadržaja
azota i količine humusa u zemljištu.
Što je veća količina (procenat)
humusa veća je i količina azota
dostupnog biljkama. Tako 1 % humusa
obezbjeđuje oko 30-40 kg/ha godišnje,
što je, zapravo, i godišnja potreba
voćaka tokom vegetacije.
Ako je sadržaj humusa preko 3 % i
ako je, prije početka vegetacije, unijeto
organsko đubrivo bogato azotom, onda
nema potrebe za dodatnim azotnim
đubrivima. Tokom jeseni i zime azot
iz zemljišta se imobiliše u pokrovnom
rastinju. Prvom proljećnom obradom
zemljišta u zoni između stabala,
dolazi do mineralizacije azota i on
postaje dostupan voćkama. Ako se, po
simptomima na voćkama, identifikuje
nedostatak azota, nije potrebno odmah
koristiti azotna đubriva, već je, najčešće,
dovoljno preduzeti neku od sljedećih
mjera:
- obradom zemljišta, odnosno zone
koju inače obrađujete, izazvati
mineralizaciju azota koji postaje
dostupan biljkama;
- ako je sušno, navodnjavanjem ćete
pospješiti mobilnost azota;
- podstaći drenažu zemljišta - ako
je zemljište suviše vlažno i hladno,
simptomi nedostatka azota će se
pojaviti, čak i ako je njegov sadržaj
visok.
Ako ni jedna od ovih mjera ne donosi
očekivani rezultat, treba izvršiti
hemijsku analizu sadržaja azota u
zemljištu i u lišću voćki i na osnovu
rezultata analize izvršiti đubrenje nekim
od dozvoljenih đubriva.
Savjet: Đubriva bogata azotom
(stajnjak, kompost) unose se u zonu
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
ispod krošnji neposredno prije
obrade, dok se ostala organska
đubriva rasturaju po cijeloj površini
voćnjaka bez naknadne obrade.
Mineralna bio-đubriva, posebno
fosforna, unose se dublje u zemljište
(najčešće prilikom meliorativnog
đubrenja).
Tabela na sljedećoj strani prikazuje
sadržaje hraniva (u kg/m3) u najčešće
primjenjivanim organskim đubrivima
i optimalne periode za njihovu
upotrebu.
Ako se zna da, za ostvarivanje
prinosa između 25 i 50 t/ha, voćka
iskoristi 20-30 kg N, 5-15 kg P2O5,
50-80 kg K2O, 17-20 kg CaO i 6-8
kg MgO, uz informacije iz prethodne
tabele mogu se izračunati godišnje
norme đubrenja. Pri tome, svakako,
treba uzeti u obzir specifične zahtjeve
pojedinih voćnih vrsta, stvarne
sadržaje hraniva u đubrivu kojim
raspolažete, kao i činjenicu da se
određena količina hraniva ispira ili
fiksira u zemljištu ili pokrovnom
rastinju. Zbog ovih razloga, precizne
norme đubrenja treba odrediti na
osnovu višegodišnjih zapažanja
i rezultata proizvodnje, kao i
povremenih analiza sadržaja hraniva
u zemljištu ili lisnom materijalu.
25
 Optimalno u prosjeku. Tokom te prve faze laganim, površinskim prekopavanjem.
N N
P2O5 K2O Mg Ca vrijeme
ukupno dostupno temperatura raste unutar kompostišta, Na površini zemlje treba naslagati
upotrebe
dostižući i 60 °C. Visoka temperatura nešto krupnije grančice koje će odvojiti
kompost
uništava sjeme korova i najveći dio hrpu od zemlje, u cilju ocjeđivanja
(1m3 ≈ 700 4,9 0,5 2,8 4,0 2,2 20,0 feb.- april
kg) biljnih patogena (kompostiranje, suvišne vode i bolje prozračnosti. Pošto
ipak, preživljavaju virus mozaika se formira baza od grančica, počinje
stajnjak (1m3
≈ 700 kg)
3,4 0,7 2,2 4,6 0,6 2,6 mart - april duvana, zatim Sclerotinia koja izaziva se sa naizmjeničnim slaganjem tankih
bijelu trulež i izazivači nekih bolesti slojeva različitih materijala. Slaganje
supstrat kupusnjača). Nakon faze razlaganja treba izvesti tako da se smjenjuju
za pečurke kompost treba da prođe i fazu zrenja materijali koji su bogati azotom
3,5 1,5 2,5 4,0 1,5 2,7 mart – april
(1m3 ≈ 500
kg)
koja traje i do 10 mjeseci. Za to vrijeme (stajnjak, svježe pokošena trava,
proste organske materije prelaze u kuhinjski ostaci, sijeno mahunarki), sa
stabilnije humusne supstance koje su materijalima koji sadrže manje azota
tečni
4,3 2,2 1,7 5,2 0,7 1,3 april – maj pristupačnije biljkama. (grančice, suvo lišće, piljevina, usitnjeni
stajnjak
papir i karton, slama). Osjemenjene
Formiranje kompostne korove i kuhinjske ostatke treba
Osnovno je pravilo da materijali koji se hrpe smjestiti u sredinu hrpe gdje je najviša
Kompost kompostoriju nijesu hemijski tretirani temperatura. Razlaganje će se ubrzati
pesticidima i sličnim sintetičkim Za proizvodna imanja najprikladnije ako tokom slaganja slojeva unesete
Kompost predstavlja najkompletnije sredstvima, a da materijali životinjskog su kompostne hrpe ravnih ili kosih i nekoliko slojeva već pripremljenog
organsko đubrivo koje se koristi u porijekla ne potiču sa intenzivnih farmi strana (do 45 °), sa bazom širine od 2 komposta ili plodne zemlje, sa kojim i
organskoj poljoprivredi. Može se gdje se koriste hormoni, antibiotici i do 2,5 m, visine 1,5 do 2 m i dužine završite slaganje hrpe. Tokom slaganja
proizvoditi na farmi, pa postaje sve druge hemikalije koje nijesu dozvoljene prema potrebi, odnosno raspoloživoj slojeva treba ih vlažiti vodom, najbolje
popularnije kod proizvođača. Kompost u organskoj poljoprivredi. Takođe treba količini materijala. Kompostnu hrpu izvorskom ili bunarskom, do te mjere
je sačinjen od razgrađenih ostataka izbjegavati i zaražene, odnosno oboljele treba formirati u polusjenci, zaklonjenu da iz materijala stisnutog u šaci ne curi
biljnog (svježe pokošena trava, sijeno, biljne djelove. od jakog vjetra, u pravcu sjever-jug da voda, ali da ostaje kompaktan nakon
slama, lišće, piljevina ...) i životinjskog bi što ravnomjernije bila zagrijana. puštanja iz ruke. Tako ćete znati da
porijekla (stajnjak, koštano i krvno Kompostiranje je aerobni proces je vlažnost između 50 i 60 %, što je
brašno ...), kao i kuhinjskih i (zahtijeva prisustvo vazduha) pri Osnovno je pravilo da se kompostna optimalno za kvalitetno kompostiranje.
kancelarijskih otpadaka (ostaci i kore kojem mikroorganizmi razlažu hrpa formira tek kada se sakupi Na kraju hrpu treba prekriti po vrhu
voća i povrća, iskorišćena kafa i kesice organsku materiju i transformišu je dovoljno materijala. Zemlja na kojoj slamom, sijenom, starim platnom ili
čaja, ljuske jaja, usitnjeni kancelarijski u humus. Osnovni proces razlaganja se podiže kompostište treba da je najlonom, ostavljajući strane slobodne
papir, kartonska ambalaža ...). traje kratko, između 15 i 30 dana porozna, što se može poboljšati za protok vazduha.

26 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 27


Kompostna hrpa pokrivena sijenom
Tokom prve faze kompostiranja
korisno je rastresti materijal u cilju
dodatne aeracije i ravnomjernijeg
razlaganja, što se obavlja jednom
u 15 do 20 dana. Ovo je naročito
preporučljivo ako je materijal prevlažan
i ako hrpa, usljed toga, ne postiže
očekivanu temperaturu. Završetak
ove faze prepoznaje se po spuštanju
temperature unutar hrpe na nivo
spoljašnje temperature, dok materijal
postaje homogen i dobija tamnu,
zemljanu boju. Nakon toga kompost
prelazi u fazu sazrijevanja, tokom koje
nije potrebno miješanje niti bilo koja
druga intervencija. Potrebno ga je
samo pokriti da se izbjegne ispiranje
hranljivih materija kišom. Tokom
sazrijevanja u kompostu se može
28 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
NAVODNJAVANJE
Nedostatak vode tokom vegetacije i razvijaju. Problem nedostataka
usporava rast i smanjuje veličinu vode može se umanjiti nekim od
i kvalitet voća. Najveći je rizik za posrednih načina kao što je izbor
mlade voćnjake na plitkim i lakim bujnijih podloga, malčovanje, češće
zemljištima. Voda takođe mobiliše košenje pokrovne vegetacije itd. Ipak
hraniva iz zemljišta i čini ih dostupnim navodnjavanje, kao direktna mjera,
primijetiti veća aktivnost insekata i biljkama. Voćke kojima se podižu ostaje kao jedina garancija dobrog
kišnih glista. Završetak ove faze treba komercijalni, gusti zasadi, kaleme se na stanja voćnjaka i sigurnog prinosa.
očekivati za najmanje 10 mjeseci što slabo bujne podloge koje mogu patiti Tabela na sljedećoj strani navodi
se prepoznaje po izrazito tamnoj boji usljed nedostatka vode u površinskom prednosti i nedostatke pojedinih
komposta i odsustvu mikro faune koja sloju zemljišta, gdje se najvećim dijelom načina navodnjavanja.
je obavila svoju funkciju.
Savjet: Zrelost komposta se može
provjeriti pomoću testa sa sjemenom
salate. Kutija manjih dimenzija
napuni se kompostom u koji se
posije sjeme salate i zalije vodom.
Nicanje bi trebalo da uslijedi
nakon 2 do 3 dana, a mlade biljke
treba da budu zelene i uspravne
sa bijelim korijenom. Ako to nije
slučaj, kompost se mora vratiti na
dozrijevanje još par mjeseci, nakon
čega treba ponoviti test.
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 29
 prednost nedostatak

 velika potrošnja vode;

navodnjavanje
 avodnjava se zona
n
korijena;
 
značajan utrošak radnog vremena
– otvaranje brazde i premještanje
ZAŠTITA OD KOROVA U
 
nema troškova
brazdama
instalacije sistema;

crijeva;

otežano određivanje norme zal- O RG ANSKOM VOĆ NJ AKU
ivanja;

Formiranjem i održavanjem pokrovne Plitka obrada zemljišta

 ograničena zona zalivanja koja ne vegetacije u organskom voćarstvu,
 ekonomično
obuhvata kompletnu zonu kori-
korišćenje vode; kontrola korova dobija drugu Primjenjuje se prilikom pripremanja
jena – problem je moguće riješiti
 autonoman rad; dimenziju, i više ne znači suzbijanje terena za podizanje voćnjaka ako
ugradnjom mikrorasprskivača koji
 jednostavno
pokrivaju širu zonu; kompletne vegetacije ispod voćaka. je veliko prisustvo višegodišnjih
kap-po-kap određivanje normi
 cijena instalacije; Pojedine biljke u organskom voćarstvu, korova. Naizmjenično se kombinuje
zalivanja;
 
mogućnost oštećenja sistema
 
mogućnost doda- ipak, zadržavaju pridjev korovske, a to sa navodnjavanjem čime se podstiče
prilikom obrade zemljišta;
vanja rastvorljivih su uglavnom višegodišnji korovi koji klijanje sjemena korova. Otkopavanjem
 
mogućnost začepljenja sistema
organskih đubriva;
taloženjem kamenca ili đubriva; se, jedino upornim tretiranjem mogu i iznošenjem iz voćnjaka mogu se
potpuno suzbiti (čičak – Xanthium iskorijeniti pojedinačni višegodišnji
spp., štir – Amaranthus retroflexus, korovi i spriječiti njihovo dalje širenje.
slačac – Convolvulus arvensis, divlja
 ože se koris-
m kupina – Rubus spp.). Korovi Malčovanje (zastiranje
titi kao prevencija  cijena instalacije; predstavljaju poseban problem kada zemljišta)
vještačka kiša - smrzavanja pupol-  
neekonomično iskorišćenje vode; se zapušteni voćnjak (npr. maslinjak),
prskalice jaka u proljeće;  
povećanje vlažnosti u zoni krošnje
ponovo privodi kulturi ili u proizvodnji Posebno se koristi prilikom uzgoja
 
navodnjava se i pok- podstiče razvoj gljivičnih oboljenja;
rovna vegetacija; jagoda u organskoj poljoprivredi. Iako jagoda ili za održavanje prostora
postoje neki organski herbicidi, zbog između stabala u voćnjaku. U
njihove male efikasnosti, može se prvo jagodnjacima se često koriste plastične
pokušati sa nekim od sljedećih načina folije, ali se može koristiti i malč
suzbijanja. od prirodnih materijala. Da bi bio
efikasan, sloj prirodnog malča mora
biti debeo oko 10 cm. Najčešće se
koristi sijeno, piljevina, treset, usitnjeni
papir itd.

30 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 31

Solarizacija
Pokrivanjem manjih parcela
providnom plastičnom folijom tokom
ljetnjih mjeseci postiže se povećanje
ZAŠTITA OD BOLESTI I
temperature u površinskom sloju
zemljišta, čime se uništava sjeme
ŠTETO ČIN A
korova. Metod je efikasan u suzbijanju
jednogodišnjih korova, a srednje
efikasan za suzbijanje višegodišnjih. U organskoj poljoprivredi je najveća (neprijatelja štetnih organizama);
Korisno je izvršiti navodnjavanje pažnja usmjerena na preventivne o unošenjem i širenjem prirodnih
prije pokrivanja folijom, jer se vlažno metode zaštite. Kako je izbor antagonista.
zemljište bolje zagrijava nego suvo. dozvoljenih pesticida veoma slab
i kako su bio-pesticidi, generalno,
Kultivacija plamenom manje efikasni od sintetičkih, moraju
se preduzeti sve mjere zaštite da bi
Sve češće primjenjivan tretman se postigli željeni rezultati. Te mjere
u organskoj poljoprivredi, koji počinju izborom pozicije voćnjaka,
podrazumijeva upotrebu gasnih izborom sorte, uzgojnog oblika,
plamenika ili baklji čiji plamen isušuje zasnivanjem pokrovne kulture, da
korove. Najefikasniji je do pojave bi primjena bio-pesticida došla kao
trećeg lista na stabljici korova. Korov se krajnja mjera.
tretira par sekundi, a potpuno sušenje
će uslijediti nakon nekoliko dana. Prije Kontrola brojnosti i uticaja
kultivacije plamenom treba izvršiti štetočina u organskoj poljoprivredi
prevenciju požara, oštećenja voćaka, koristi prednost mnogobrojnih
sistema za navodnjavanje i malč folija i antagonostičkih relacija koje su
Utočište za korisne insekte u organskom
preduzeti druge mjere bezbjednosti. prisutne u prirodi, u cilju smanjenja kupinjaku
populacije štetnih organizama. To se
postiže na dva načina:
Povratak prirodnim relacijama
o kontrolom uslova u voćnjaku, u uključuje, ne samo korišćenje
cilju zaštite i povećanja efikasnosti odbrambenih kapaciteta biljke (sorte
postojećih, prirodnih antagonista otporne na bolesti), već i primjenu

32 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 33

praksi koje doprinose prirodnoj
raznolikosti (plodored, kombinovani
zasadi, pokrovno rastinje, žive ograde),
a sve u cilju obnove izgubljenih
antagonističkih odnosa i prirodne
samoregulacije.
Naredne mjere mogu se preduzeti
u cilju postizanja raznolikosti flore i
faune u voćnjaku:
o povećanje broja korisnih ptica
– postavljanje kućica za ptice koje
se hrane insektima (sjenice), ili
postavljanje visokih prečki za ptice
grabljivice koje kontrolišu brojnost
glodara;
o povećanje broja insekata koji su
prirodni predatori štetočina – uzgoj
i održavanje traka sa različitim
cvjetnicama oko voćnjaka ili
podizanje jednostavnih konstrukcija
od porozne gline koje će poslužiti kao
stanište korisnih insekata.
Uholoža se hrani biljnim vašima
34 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Savjet: Kućice za ptice treba da su
dimenzija 250 x 150 x 150 mm sa
otvorom prečnika 25 do 30 mm.
Kače se na drvo ili stub, na visinu
150 do 200 cm, okrenute u pravcu
juga ili jugoistoka, odnosno u pravcu
redova u voćnjaku. Treba da su
zaklonjene od uticaja jakog vjetra i
direktnih sunčevih zraka. Razmak
između kućica mora biti 20 do 25
m jer su sjenice veoma teritorijalne
ptice. Kućice treba čistiti svake jeseni
od ostataka gniježđenja.
Savjet: Napravite konstrukciju od
isprepletanih vrbovih grančica,
nalik ljesama od pruća. Obložite je
mješavinom gline, pijeska i slame,
formirajući sloj debljine oko 20
cm sa obije strane i ostavite da se
osuši na suncu. Uspravno postavite
dobijenu konstrukciju pored ili
unutar voćnjaka, okrenite je sjeveru
i zaštitite jednostavnim krovom
od tankih dasaka. Korisni insekti
će, u poroznom zidu konstrukcije,
vremenom formirati svoja gnijezda.
Takođe se mora vršiti stalni
monitoring (praćenje) prisustva
štetnih insekata, ponajviše u cilju
procjene ekonomskih pragova štetnosti
nakon kojih treba preduzimati direktne
mjere zaštite. Pošto su štetočine
veoma malih dimenzija, posebno
kada su u formi jaja ili larve, svaki
organski voćar mora imati lupu koja
će mu olakšati posmatranje, kao
i određivanje pravog trenutka za
preduzimanje odgovarajućih zaštitnih
mjera.
Neki od načina monitoringa su:
o pregled uzoraka grančica uzetih
sa stabala tokom zime – najčešće
se ocjenjuje prisustvo zimskih jaja
crvenog pauka – Panonychus ulmi
(tretman je obavezan ako nakon
prelaska prstom po baznom dijelu
grančice ostane vidljiva crvena boja);
o stresanje insekata udaranjem po
granama vrši se preko dana kada je
temperatura iznad 12 °C – vrši se
u cilju praćenja pojave i brojnosti
cvjetojeda jabuke – Anthonomus
pomorum, kao i druge faune u
krošnjama;
o vizuelna kontrola – proizvoljno se
uzima 100 različitih organa voćaka
(cvjetni pupoljci, lisne rozete, duge
grančice, plodovi ...) na kojima se
ispituje brojnost štetočina pomoću
lupe;
o kontrolne table u boji – na njima
se lijepe insekti privučeni jarkom
bojom čime se procjenjuje datum
njihovog pojavljivanja i brojnost;
o feromonske zamke – sličan koncept
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
kao i u prethodnom slučaju samo
što insekte privlači seksualni
hormon ženki koji se oslobađa
iz malih kapsula pričvršćenih na
ljepljivu ploču;
Pojas od sintetičke vune „rinchotrap“
spriječava penjanje štetnih insekata u
krošnju voćke
Glodari i divljač mogu nanijeti
štete, kako mladom voćnjaku, tako i
voćnjaku u rodu. Zaštita se postiže na
nekoliko načina:
- održavanjem prostornih barijera
košenjem i iznošenjem pokošene
mase koja bi mogla predstavljati
zaklon za glodare;
- košenjem i iznošenjem pokrovnog
rastinja unutar voćnjaka prije nego
formira sjeme koje, zaostalo na
zemlji, može privući sitne glodare;
- postavljanjem žičane mreže malog
promjera (5 do 10 mm) u dnu
ograde oko voćnjaka. Visina mreža
35
 treba da bude 0,8 do 1 m, s tim da
se pola mreže ukopa u zemlju, a na
vrhu treba postaviti pojas od lima ili
plastike širine 10 cm;
- postavljenjem pojedinačnih zaštita
od mreže oko svakog stabla, kao
alternativa prethodnoj mjeri;
- podsticanjem prisustva ptica
grabljivica;
- postavljanjem zamki i mišolovki
u slučaju napada koji se ne može
kontrolisati nekim od prethodnih
mjera.
Tokom perioda sazrijevanja voća
problem mogu predstavljati ptice koje se
hrane tim voćem. Treba imati na umu da
to nijesu iste ptičje vrste koje su naselile
kućice koje ste postavili u voćnjaku, jer
se one hrane pretežno insektima. Za
kontrolu šteta od ptica, sa manje ili više
uspjeha, mogu se koristiti čegrtaljke,
plinski topovi (ne smiju se koristiti u
naseljenom području), razne svjetlucave
trake, ogledala itd. Najefikasniji metod
je zaštita mrežama kojima se prekrivaju
pojedinačna stabla ili cijeli voćnjaci.
Preporučljivije je pokrivanje stabala da
se ne bi ometao let korisnih ptica kroz
voćnjak. Mreže moraju biti samo za tu
namjenu i moraju se uklanjati odmah
nakon berbe.
Bolesti u voćnjaku mogu biti izazvane
od strane gljivica, bakterija, virusa,
mikoplazmi i protozoa. Dobra
odbrana od uzročnika bolesti
podrazumijeva održavanje voćnjaka
u odličnoj kondiciji uz dovoljnu
količinu hraniva i vode. Prije upotrebe
krajnjih mjera u vidu dozvoljenih
sredstava za zaštitu protiv bolesti,
moraju se sprovesti sve preventivne
mjere:
osnovni preduslov razvoja gljivičnih
bolesti;
o uklanjanje orezanih grana, otpalog
lišća i voća – ako se procjenjuje da
orezani ili otpali dijelovi stabla mogu
biti zaraženi, najbolje je da se unište
spaljivanjem, dok se u suprotnom
mogu kompostirati;
o povećanje plodnosti zemljišta i
vitalnosti mikro faune u zemljištu
- gliste se hrane otpalim lišćem
uništavajući tako i gljivice zaostale
na njemu, na taj način smanjujući
produkciju spora i do 90 %.

o izbor vrste i sorte voća – treba

izbjegavati vrste i sorte koje su jako
osjetljive na bolesti koje se često
javljaju u regionu u kojem se podiže
organski voćnjak;
o izbor položaja organskog voćnjaka
– pozicije otvorene prema jugu,
sa konstantnom i umjerenom
cirkulacijom vazduha na kojima
nema opasnosti od izmrzavanja,
osiguraće voćkama vitalnost i
smanjiće mogućnost pojave bolesti;
o pravilna zimska i zelena rezidba
– osigurava prozračnost krošnje i
smanjuje vlažnost unutar nje, koja je

36 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 37

 kriterijumi za
određivanje napomene tehnike berbe
datuma berbe

BERBA -koristiti kengur torbe,

-organoleptička metoda
-zavisno od
-oblik, boja, miris, ukus;
-lakoća odvajanje pe-
teljke od grane;
Vrijeme i tehnika berbe imaju veliki -broj dana od T stadi-
Opšta pravila kojih se treba
čiste gajbice ili druge vrste
ambalaže;
predviđene dužina i
-za berbu plodova na višim
načina skladištenja,
granama ne smiju se koristiti
plodovi se beru u
metode koje mogu povrijediti
različitim fazama

jabuka
juma; pokožicu ploda – koristiti
uticaj na kvalitet voća, čime zaslužuju pridržavati su sljedeća: zrelosti. Često je
-čvrstina mesa ploda merdevine ili pokretne plat-
posebnu pažnju organskih proizvođača. potrebno brati i iz
(mjereno penetrome- forme.
dva puta. Dobro
Organsko voće mora zadovoljiti • berači moraju održavati ličnu trom); -sortirati plodove prije
je unaprijed tražiti
sertifikacione standarde, ali, isto tako, -sadržaj šećera (mjereno skladištenja;
higijenu, posebno čistoću ruku; instrukcije distrib-
refraktometrom); -pažljivo postupati sa plodovi-
i zahtjeve potrošača. Distributeri ne • potrebno je obezbijediti utera.
-jodno-skrobni test; ma da se ne bi javile povrede i
procjenjuju samo spoljašnji izgled sanitarne prostorije, koje mogu promjene na površini;
plodova, već se, sve češće, mjeri sadržaj biti i montažnog tipa, unutar ili
šećera i čvrstoća mesa ploda. u blizini voćnjaka;
-slično kao kod
• plodovi se slažu pažljivo u

kruška
-isto kao kod jabuke jabuke, s tim što je
ambalaži da ne bi došlo do -isto kao kod jabuke;
izuzev T stadijuma; tačno vrijeme berbe
pojave povreda na površini; teže odrediti;
• ambalaža mora biti čista i
dezinfikovana sredstvima -organoleptička
dozvoljenim u organskoj metoda - oblik, boja,
-zavisno od proci- -slagati plodove direktno u
proizvodnji; miris, ukus, pepeljak na
jenjenog vremena malu ambalažu za prodaju ili
pokožici;
• ambalaža sa voćem se ne smije koje će proći između u veću za preradu;
-lakoća odvajanje pe-
držati direktno na zemlji; berbe i prodaje, -prilikom berbe plodova za
teljke od grane;

šljiva
plodovi se beru u upotrebu u svježem stanju
• potrebno je obezbijediti -čvrstina mesa ploda
različitim fazama treba nastojati da se očuva
zasijenjeno mjesto za odlaganje (mjereno penetrome-
zrelosti. Često je pepeljak na pokožici – treba
trom);
ubranog voća prije transporta u potrebna i berba u koristiti rukavice ako je to
-nivo šećera i kise-
skladište; nekoliko navrata. neophodno.
lina (za svaku sortu
• transport obavljati pažljivo da ne posebno);
bi došlo do oštećenja plodova.
Berba masline

38 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 39

 -za upotrebu u
svježem stanju
ili zamrzavanje,
-lakoća odvajanja ploda
plodovi se beru dan
malina
od cvjetne lože;
ili dva dana prije
-čvrstina ploda;
pune zrelosti.
-boja i ukus ploda;
-plodovi namijenjeni
preradi beru se u
punoj zrelosti.
-masline za proiz-
vodnju ulja treba
brati kada plodovi
počnu mijenjati boju
(šarak).
-masline za stonu
-boja ploda - za ulje;
upotrebu treba brati
maslina
-boja, veličina i tekstura
neposredno prije
ploda - za konzervi-
promjene boje za
ranje;
zeleno konzervi-
ranje, ili pri punoj
zrelosti (potpuno
tamna boja) i kada
su najkrupnije za
crno konzervisanje.
40 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
-berba se obavlja ručno i u više
navrata.
-zbog svoje osjetljivosti, plodo-
vi se, prilikom berbe, odmah
klasiraju i slažu u ambalažu u
kojoj će se prodavati.
-berbu treba obavljati ujutro i
predveče.
-masline za konzervisanje
beru se ručno uz pomoć ken-
gur torbi i plitke ambalaže.
Često je potrebna berba u
više navrata.
-masline za preradu beru se
uz pomoć tresača ili pneu-
matskih češljeva i mreža, a
transportuju se u plitkim
ambalažama (gajbicama).
UVOD U O RGAN SKU
RASADNIČKU PROIZVO DNJU
Prema Zakonu o organskoj
poljoprivredi, samo sadnice
dobijene po metodama organske
proizvodnje mogu se koristiti za
podizanje organskih voćnjaka (osim
u slučaju prelaznog perioda kada
se može koristiti i standardni sadni
materijal). To znači da podloge i
sadnice moraju biti proizvedene u
organskim rasadnicima.
Izbor lokacije za
organski rasadnik
Samo relativno ravno zemljište
pogodno je za rasadničku
proizvodnju. Na nagnutim terenima
postoji opasnost od erozije pošto se
zemljište u rastilu rasadnika mora
održavati čistim od drugog rastinja.
Lokacije na kojima postoji rizik
od mraza (zimskog ili proljećnog)
nisu pogodne za rasadnik, posebno
u proizvodnji sadnica koštičavih
voćnih vrsta. Najpogodnije je
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
srednje teško zemljište, tipa pjeskovite
ilovače, sa sadržajem humusa između
1,5 i 4 % i pH između 5,5 i 6,5.
Priprema zemljišta
Analiza zemljišta je neophodna prije
podizanja organskog rasadnika, jer
se na osnovu nje određuje norma
meliorativnog đubrenja. Nakon
meliorativnih zahvata preporučljiva je
sjetva biljaka za zelenišno đubrenje.
Leguminoze se preporučuju u tu
svrhu, u cilju obogaćenja zemljišta
azotom koji fiksiraju iz atmosfere.
Ni preko zime zemljište ne treba
ostaviti golo, već treba posijati
leguminoze koje će obezbijediti azot
za voćne podloge koje će se saditi u
rano proljeće. Prije zaoravanja zelene
mase u rano proljeće poželjno je
ravnomjerno rasuti đubrivo bogato
azotom kao što su: usitnjene uljne
pogače, rožno ili krvno brašno, osoka
i dr.
41
Obrada zemljišta prije
sadnje podloga
Obrada zemljišta se sastoji od plitkog
zaoravanja zelenišnog ili drugog
organskog đubriva na dubini do 20 cm.
Prije same sadnje potrebno je cijelu
površinu obraditi roto-frezom.
Sadnja podloga
Mjere koje treba preduzeti prije sadnje
podloga su sljedeće:
- skratiti korijen podloge 10 do 14
dana prije sadnje na dužinu 15 do
20 cm i potopiti ga, prije sadnje, u 1
% rastvor bakarnog preparata u cilju
prevencije od raka korijena i stabla
(Bacterium tumefaciens);
- skratiti podlogu na 50 cm visine
mjereno od korijenovog vrata;
- neposredno prije sadnje korijen treba
potopiti u smješu jednakih dijelova
vode, gline i svježe kravlje balege u
cilju boljeg kontakta zemlje i korijena.
Sadnja se vrši ručno ili pomoću
priključne mašine, koja može biti
isplativa ako je broj podloga veći od
15000. Rastojanje između podloga je
80 - 120 cm x 30 - 40 cm što zavisi od
bujnosti podloge. Ovih se rastojanja
treba pridržavati u cilju dobijanja
42 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
kvalitetnih sadnica sa prijevremenim
izdancima, a moguće ih je i povećati
ako to zahtijeva zahvat mehanizacije za
obradu i kontrolu korova.
Đubrenje u rasadniku
Đubrenje u rastilu rasadnika
podrazumijeva redovno dodavanje
đubriva bogatih azotom kao što su:
usitnjene uljne pogače, koštano, rožno
ili krvno brašno, osoka, stajnjak,
kompost i dr. Takođe se preporučuje
i folijarno đubrenje ako za tim ima
potrebe, ali ne prije pojave 3 do 5
razvijenih listova.
Navodnjavanje u
rasadniku
Adekvatno navodnjavanje je potrebno
u prvih nekoliko mjeseci nakon sadnje
da se osigura slijeganje zemljišta i
dobar rast korijena. Proizvodnja
bez navodnjavanja je nezamisliva na
pjeskovitim zemljištima.
Redovna kontrola bolesti
i štetočina
Pažnja se mora obratiti na prve znake
bolesti i prisustva štetočina. Tako se
kod jabuke opaža pojava krastavosti
(uljne mrlje na mladom lišću) i
pepelnice (na izdancima i lišću javlja
se bijela prevlaka nalik prahu), kao
i prisustvo biljnih vaši ili crvenog
pauka. Takođe se ne smije zanemariti
preventiva šteta koju mogu nanijeti
glodari mladim sadnicama.
Kontrola korova u
rasadniku
Iako se u organskoj proizvodnji voća
podstiče prisustvo pokrovnog rastinja,
ono u rastilu rasadnika nije poželjno
i treba ga redovno uništavati. Kako
je upotreba herbicida zabranjena,
zaštita od korova se vrši roto frezama
ili gasnim kultivatorima (plamenom).
Osnovna je obrada u prvim fazama
rasta korova, pa se preporučuje obrada
odmah nakon sadnje i nekoliko tokom
vegetacije (po potrebi).
Kvalitet sadnica
Jedan od najvažnijih faktora uspješne
organske proizvodnje voća je kvalitet
sadnica. Mora se garantovati tip ili
klon podloge, uniformnost, porijeklo
i kvalitet plemke, odsustvo bolesti,
štetočina i mehaničkih oštećenja. Sve
su traženije sadnice sa prijevremenim
izdancima, jer mogu dati rod i u
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
prvoj godini podizanja voćnjaka. Kod
sadnica bez prijevremenih izdanaka, u
prvoj godini nakon sadnje prvo treba
podsticati razvoj izdanaka na stablu,
koji tek u narednoj godini mogu
dati rod, što odlaže dobijanje roda i
produžava investicioni period.
Kvalitetna sadnica mora posjedovati
sljedeće karakteristike:
- razvijen i zdrav korjenov sistem;
- pravo deblo sa sazrelom korom,
debljine 10 do 13 mm;
- najmanje 4 prijevremena izdanka
duža od 30 cm na visini od 70 do 100
cm i plitkog ugla grananja;
- mjesto kalemljenja je 15 cm od
korjenovog vrata;
- osovina korijena je, najmanje, 30 cm
duga.
43
 Tokom rezidbe
treba ukloniti
Izbjegavati sorte koje su veoma osjetljive na
zaražene
ovu bolest, kao što su: gala, gloster, ajdared,
ljetoraste, a
samerred i mekintoš.
rezove premazati
Koristiti sertifikovan sadni materijal.
sredstvom na
Održavati voćke u dobroj kondiciji.
bazi pčelinjeg
rak grana Obezbijediti drenažu zemljišta, ako postoji
voska i smole.
Nectria galligena potreba za tim.
Ako je
Vršiti stalno praćenje simptoma ove bolesti,
primijećena
posebno u mladim voćnjacima.
infekcija,
Zaražena stabla, posebno mlada, treba
treba obaviti
Najčešće bolesti i mjere zaštite odmah ukloniti iz voćnjaka.
više tretiranja
Vršiti dezinfekciju alata za rezidbu.
sredstvima na
bazi bakra.
preventivne mjere direktne mjere
Koristiti sertifikovan sadni materijal.
Izbjegavati sorte koje su osjetljive na ovu
Redovno suzbijati biljne vaši koje su
bolest, kao što su: gala, zlatni delišes,
bakteriozna prenosioci ove bakterije.
mekintoš, gloster, rubinet, samerred ili bakar-sulfat
plamenjača Prilikom rezdbe treba uklanjati zaražene
jonagold. tokom mirovanja
Erwinia amylovora ljetoraste 20 cm ispod zaraženog mjesta, a
Pažljivo birati poziciju za podizanje
nakon toga obavezno izvršiti dezinfekciju
organskog voćnjaka (ne smije se zadržavati
makaza za rezidbu.
magla i rosa, tj. mora postojati konstantna
čađava krastavost cirkulacija vazduha). sredstva na bazi
Venturia inaequalis Održavati voćke u dobroj kondiciji. sumpora Uklanjati mumificirane plodove sa drveća,
Sakupljanjem i usitnjavanjem otpalog lišća kao i otpale plodove, grane i lišće, posebno
tokom jeseni, broj spora koje izazivaju ako se primijeti prisustvo bolesti.
infekciju može se smanjiti i za 90%. Koristiti
Preduzeti sve mjere da se u zemljištu
Preduzeti sve mjere da se obezbijedi što ekstrakte od
obezbijedi što veće prisustvo glista koje se
veće prisustvo glista u zemljištu – hraneći trulež plodova rastavića ili
hrane otpalim biljnim dijelovima.
se lišćem, mogu uništiti i do 90% spora V. Monilinia fructigena hajdučke trave
Nikako ne brati vlažne plodove za
inaequalis. za povećanje
skladištenje.
otpornosti voćki.
Izbjegavati sorte koje su veoma osjetljive na Obezbijediti brz transport do skladišta, kao
ovu bolest, kao što su: jonagold, ajdared i i optimalne uslove u skladištu (temperatura i
pepelnica mekintoš. vlažnost vazduha).
sredstva na bazi
Podosphaera Tokom kasne ljetnje i zimske rezidbe ukloniti
sumpora
leucotricha zaražene izdanke i ljetoraste. Izbjegavati ranu
rezidbu ako je napad veoma jak, jer će mladi
izdanci i lišće takođe oboljeti.

44 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 45

Najčešće štetočine i mjere zaštite

preventivne mjere direktne mjere

Spriječiti pretjerano bujan rast voćki.

meki sapun;
Podsticati prisustvo korisnih insekata
ekstrakt koprive ili
kao što su bubamare, zlatooke,
bijelog luka;
parazitske osice i dr.
azadirahtin prije
lisne vaši Postaviti oko debla u proljeće ljepljive
cvjetanja;
trake za insekte, koje će spriječiti
piretrin i rotenon
ulazak mrava u krošnje voćaka (mravi
štite biljne vaši od njihovih prirodnih
nakon cvjetanja; Najčešće bolesti i mjere zaštite
predatora).
preventivne mjere direktne mjere
krvava vaš Izbjegavati sadnju osjetljivih sorti. Sredstva na bazi mekog čađava krastavost
kao kod jabuke kao kod jabuke
Eriosoma Zaštititi voćke od mehaničkih povreda. sapuna, piretrina ili Venturia pyrina
lanigerum Spriječiti bujan rast izdanaka. rotenona.
bakteriozna plamenjača
kao kod jabuke kao kod jabuke
Sredstva na bazi Erwinia amylovora
piretrina i rotenona
jabučna osica
Nijesu poznate preventivne mjere protiv odraslih
Hoplocampa
zaštite. insekata.
testudinea
Sredstva na bazi kvazije Najčešće štetočine i mjere zaštite
protiv larvi.
preventivne mjere direktne mjere
cvjetojed jabuke
Nijesu poznate preventivne mjere Podsticati prisustvo Tretirati sredstvima na bazi
Anthonomus rotenon/piretrin
zaštite. insekata predatora kao što piretrina nakon kiše.
pomorum
kruškina buva je Anthocoris nemoralis, Sredstvo na bazi mekog
Cacopsylla pyri kojeg privlače cvjetnice tipa sapuna ispira mednu rosu
Sakupljanje otpalih zelenih plodova i Cacopsylla pyricola margareta ili suncokreta. koju stvara kruškina buva
smotavac jabuke
njihovo kompostiranje, može značajno granulose virus Cacopsylla pyrisuga Spriječiti bujan rast i toksično djeluju na njene
Cydia pomonella
smanjiti potencijal napada ove štetočine. izdanaka, jer kruškina buva larve. Ovo sredstvo koristiti
napada njihove vrhove. do kraja cvjetanja.

46 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 47

Najčešće bolesti i mjere zaštite Najčešće bolesti i mjere zaštite
preventivne mjere direktne mjere
preventivne mjere direktne mjere
Saditi otporne sorte (sorta Miker
pokazuje otpornost). Sakupljati i iznositi iz
uvenuće pupoljaka paunovo oko
Ograničiti unošenje đubriva bogatih maslinjaka otpalo lišće sa sredstva na bazi bakra
i rodnih izdanaka Byturus tomentosus
azotom. sredstva na bazi bakra znacima bolesti.
– ljubičasta pjegavost
Prorjeđivati rodne izdanke.
Didymella applanata
Iznijeti i uništiti oboljele izdanke
Medna rosa, na kojoj se
nakon berbe. Vršiti redovnu i pravilnu
čađavica javlja, spira se
smeđa pjegavost lišća isto kao kod ljubičaste rezidbu čime će se dobiti
isto kao kod ljubičaste pjegavosti čađavica sredstvima na bazi mekog
Sphaerulina rubi pjegavosti optimalna provjetrenost
Capnodium spp. sapuna.
krošnje.
Alternaria spp. Tokom ljeta se vrši tretiranje
Ograničiti unošenje đubriva bogatih Sredstva na bazi ekstrakta Redovno suzbijati biljne
sredstvima na bazi bakar-
azotom. preslice čine malinu vaši.
siva trulež plodova sulfata.
Brati zdrave, čvrste i suve plodove i otporniju na ovu bolest,
Botryotinia fuckeliana
odmah ih pakovati u ambalažu za dok druge direktne mjere
prodaju. nijesu poznate. truljenje drveta Održavati stabla masline u Odstraniti oboljelo tkivo
Coriolus spp. dobroj kondiciji, uz dovoljno stabla, dezinfikovati ranu
Fomes spp. hraniva. sredstvom na bazi bakra i
Najčešće štetočine i mjere zaštite Stereum spp. Spriječiti mehaničko premazati sredstvom na bazi
Polyporus spp. oštećenje grana i stabla. pčelinjeg voska i smole.
preventivne mjere direktne mjere
Suzbija se mehanički,
malinina buba
Malinjake podizati dalje od šume. sakupljanjem i
Byturus tomentosus
uništavanjem.
Suzbija se mehanički,
malinin prstenar Ukloniti iz malinjaka i uništiti
sakupljanjem i
Agrilus rubicola zaražene izdanke.
uništavanjem.

48 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 49

Najčešće štetočine i mjere zaštite
preventivne mjere direktne mjere

maslinina muva
Bactrocera oleae
Treba sakupljati otpale
plodove i unuštivati ih izvan
Kombinacija klopki sa
mamcem, sredstava na bazi RECEPTI ZA PREPARATE
maslinjaka. spinosada i kaolinitske gline.
azadirahtin i Bacillus
maslinin moljac
isto kao kod maslinine muve thuringiensis
Prays olea

Sakupljati i uništavati otpalo

Tretirati mineralnim Preparat od mekog
lišće napadnuto medićem.
uljem, najviše u 2 navrata sapuna
maslinin medić tokom ljeta, manjim
Podsticati prisustvo
Saissetia oleae koncentracijama i pri nižim
prirodnih predatora Koristi se protiv biljnih vaši i gusjenica.
temperaturama (predveče).
(bubamara). Gubi efikasnost nakon sušenja,
meki sapun i azadirahtin; tako da ga treba koristiti pri višoj
maslinina buva Podsticati prisustvo
Euphyllura olivina prirodnih predatora.
mehanački uklanjati i relativnoj vlažnosti vazduha, nižim
uništavati legla larvi. temperaturama i kada nema vjetra.
U suprotnom, koristiti ga u kasnim
poslijepodnevnim časovima. Preparat
koristiti do precvjetavanja, jer ostaci na
plodovima mogu izazvati pojavu pjene
prilikom pranja voća (kao kod svakog
sapuna), što nije štetno po zdravlje,
ali može izazvati nepovjerenje kod
potrošača.
Priprema se koncentracija od 5
do 8 g kalijumovog sapuna na 1 l
vode. Kalijumov sapun se prodaje u
prodavnicama boja i lakova.
Neke vrste ili sorte voća mogu biti
osjetljive na preparat, tako da treba
napraviti probu na manjem broju
grana i sa manjom koncentracijom, a
zatim povećati ako se na voćkama ne
registruju oštećenja. Sačekati 2 dana
nakon prskanja na pojavu simptoma
oštećenja na biljkama.
Preparat od sode
bikarbone
Koristi se preventivno protiv pepelnice
kod voćaka, kao i kod drugih biljaka.
Pripremiti koncentraciju od 10 do
15 g sode bikarbone na 10 l vode.
Napraviti probu na jednom stablu ili
manjem dijelu krošnje koristeći manju
koncentraciju. Ako nakon 2 dana
nema simptoma oštećenja, nastaviti
prskanje ponavljajući ga u intervalu od
7 dana. Probu napraviti za svaku vrstu,
kao i sortu voća posebno. Preparat je
posebno koristan u početku vegetacije,
dok su temperature suviše niske za

50 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 51

upotrebu sumpora. Ako se pepelnica
već pojavila ovo sredstvo je, ipak, ne
može suzbiti, ali može spriječiti širenje.
Preparat od bijelog luka
Koristi se preventivno protiv pepelnice,
ali i protiv biljnih vaši i grinja.
Potrebno je 75 g sitno isjeckanog ili
zdrobljenog bijelog luka preliti sa 10
litara ključale vode, poklopiti i, nakon 1
sat, procijediti. Kao i prethodni, i ovaj
preparat se koristi protiv pepelnice u
početku vegetacije, dok se ne steknu
temperaturni uslovi za upotrebu
sumpora.
Preparat od hajdučke
trave (Achillea millefolium)
Koristi se kao preventivno sredstvo
protiv pepelnice, truleži i drugih
gljivičnih oboljenja.
Potrebno je 2 kg svježih, odnosno 200
g suvih listova hajdučke trave držati tri
dana u 10 litara vode uz povremeno
miješanje. Ekstrakt dobijen nakon
procjeđivanja razrijediti vodom u
razmjeri 5:1 i time prskati biljke svakih
7 dana ili prema procjeni potencijala
zaraze.
52 PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
Preparat od rastavića
(Equisetum arvense)
LITER ATURA
1. Lind, K., Lafer, G., Schloffer, K., Innerhofer, G., Meister, H. (2003): Organic fruit
Koristi se za povećanje otpornosti
biljaka na pepelnicu, plamenjaču, rđu
growing. CABI Publishing, Oxon, United Kingdom.
2. Schmid, A., Weibel, F., Haseli, A. (2005): Dwarf tree orchard maintenance, Organic
i druga gljivična oboljenja.
fruit growing, part 1 and Organic fruit growing, part 2. FiBL, Frick, Switzerland.
3. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Globus, Zagreb, Hrvatska.
Potrebno je 1 kg svježe biljke
4. Radulović, M., Šturanović, M. (2009): Podizanje i održavanje voćnjaka i vinograda.
bez korijena potopiti u 10 litara
Biotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore.
vode tokom 24 časa, a nakon
5. Miranović, K. (2006): Maslina. „Pobjeda“, Podgorica, Crna Gora.
toga prokuvati 20 do 30 minuta.
6. Bjeliš, M. (2009): Zaštita masline u ekološkoj proizvodnji. Solin, Hrvatska.
Ocijeđenu tečnost razrijediti vodom
7. Karoglan Todorović, S., Malić, D. (1997): Osnove biovrta i biopoljoprivrede. Znanje
u razmjeri 5:1 i prskati voćke finim
za okoliš, Zagreb, Hrvatska.
rasprskivačem.
8. Veličković, N. (2007): Malina. Pegaz, Bijelo Polje, Crna Gora.
Preparat od koprive
Koristi se protiv biljnih vaši i za
jačanje biljaka.
Za dobijanje preparata treba narezati
1 kg svježe koprive (nadzemni dio)
i potopiti je u 10 litara vode. Pustiti
da odstoji, najviše 24 časa i nakon
toga procijediti. Preparat koristiti
u kasnim popodnevnim časovima,
prskajući finim rasprskivačem po
napadnutim biljkama. Ako je došlo
do jakog napada preporučuje se
prskanje 3 dana zaredom, dok je
u redovnim uslovima dovoljno
ponavljati tretman u sedmodnevnom
intervalu ili po potrebi.
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori 53

januar februar mart april
za sve
1 4
voćne vrste 2 3
jabuka A B
šljiva A B
maslina A B
Kalendar radova za sve voćne vrste
(1) Rezidba se može obaviti tokom cijele fenofaze mirovanja, a preporučuje se neposredno
prije početka vegetacije – u kasnu zimu ili rano proljeće. Obavezno je vršiti dezinfekciju
alata za rezidbu, za šta se može koristiti alkohol ili 8% rastvor izbjeljivača u vodi. Nakon
rezidbe orezane grane treba ukloniti iz voćnjaka, jako zaražene zapaliti, a ostale se mogu
usitniti i kompostirati. Velike rezove premazati smješom voska i smole. U ovo doba
godine vrši se uzorkovanje i analiza zemljišta i, na osnovu dobijenih rezultata, pravi plan
đubrenja za predstojeću sezonu.
(2) Napraviti plan fitosanitarnih mjera i naručiti zaštitna sredstva ako nijesu dostupna na
domaćem tržištu; nabaviti stajsko đubrivo i rasuti ga prije početka vegetacije, zavisno
od klimatskih uslova i sistema održavanja zemljišta; servisirati mehanizaciju; osmisliti
strategiju prodaje i reklamiranja za predstojeću sezonu.
(3) Provjeriti stanje postojećih i napraviti nova skloništa za solitane pčele, uholože i
parazitske ose. Provjeriti kućice za ptice i popraviti one koje imaju oštećenja.
(4) Izvršiti prorjeđivanje cvjetova na voćkama u slučaju prevelikog broja; pokositi travu
unutar redova; obnoviti sloj malča ako se na taj način održava zemljište.
(5) Tokom juna i jula vršiti zelenu rezidbu u cilju uklanjanja prirasta koji nepravilno rastu
ili su oštećeni; navodnjavati po potrebi; vršiti prihranu stabala ako se pojave znaci
deficita na lišću; nakon formiranja plodova ukloniti one koji smetaju normalnom
razvoju ostalih ili koji su oštećeni; raditi na formiranju uzgojnog oblika mladih stabala;
naručiti sadnice za eventualnu zamjenu u jesen.
(6) Navodnjavati po potrebi; pripremiti ambalažu i opremu za berbu; pokositi rastinje
unutar redova prije berbe i iznijeti ga, ako je potrebno, da ne smeta prilikom berbe i da
ne bi pružalo zaklon glodarima nakon berbe.
(7) Postaviti ljepljive trake oko stabla voćaka u cilju sprečavanja prelaska ženki malog
PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I
maj jun jul avgust septembar oktobar novembar decembar
5 6 7 1
C D
C D
C D
mrazovca i drugih štetočina u krošnju gdje bi položile jaja; ukloniti iz krošnji sve
mumificirane plodove i oštećene i zaražene grane (pepelnica) i zapaliti ih van voćnjaka
(ova operacija se može izvršiti i kasnije tokom faze mirovanja); sakupiti lišće otpalo sa
voćki, iznijeti ga iz voćnjaka i kompostirati.
Jabuka
(A) Neposredno nakon rezidbe, tretirati stabla crvenim uljem koje djeluje protiv izazivača
čađave krastavosti plodova, bakteriozne plamenjače, raka grana kao i prezimljujućih
formi crvenog pauka, lisnih vaši, štitastih vaši i drugih štetočina. Stabla temeljno
isprskati.
(B) Period vegetacije, od aktiviranja pupoljaka do kraja cvjetanja, kritičan je za prevenciju
najbitnijih bolesti i najopasnijih štetočina jabuke, kao što su:
Pepelnica i čađava krastavost jabuke – nakon kretanja pupoljaka započeti sa tretiranjem
sredstvom na bazi sode bikarbone sa ponavljanjima u intervalu od 7 dana. Kada srednja
dnevna temperatura dostigne 12°C, preći na kvašljivi sumpor sa istim intervalom
ponavljanja.
Lisne vaši – reagovati na prvu pojavu lisnih vaši prskanjem vodenim rastvorom mekog
(kalijumov) sapuna ili ekstraktom koprive. U slučaju jačeg napada tretirati sredstvom na
bazi azadirahtina neposredno prije cvjetanja, zbog odloženog djelovanja.
Cvjetojed jabuke – sa prvim toplim danima krajem februara i početkom marta,
potrebno je, metodom stresanja grana, utvrditi prisustvo i brojnost odraslih insekata.
Ako se testom utvrdi 10 i više insekata na 100 grana, preporučuje se tretiranje stabala
sredstvom na bazi rotenona/piretrina.
Jabučna osica – praćenje brojnosti odraslih formi vrši se pomoću bijelih ljepljivih tabli
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
postavljenih u krošnjama sa sunčane strane. Prag štetnosti predstavlja 20 do 50 osica
uhvaćenih na jednoj tabli. U tom slučaju, preporučuje se tretman sredstvom na bazi
piretrina/rotenona. Ako se sa ovim zakasni, treba tretirati larve u trenutku izlijeganja
sredstvom na bazi kvazije. Treba potražiti oštećeni pupoljak, pažljivo ga otvoriti pomoću
igle i pronaći jaje ose. Pupoljak se obilježava i ostavlja na grani, a jaje se svakodnevno
provjerava sve do faze pojave crne tačkice na njemu. To je znak da će se larva izleći u
narednih 1-3 dana, kada treba tretirati voćke. Kod sorti koje cvjetaju u različito vrijeme
treba izvesti posebno praćenje trenutka izlijeganja larvi, a time i posebno prskanje.
(C) Period vegetacije od kraja cvjetanja do berbe :
Pepelnica i čađava krastavost jabuke – nastaviti sa prskanjem kvašljivim sumporom
imajući na umu da se, sa povećanjem dnevne temperature iznad 28°C, uvećava
opasnost od fitotoksičnosti. U tom slučaju smanjiti koncentraciju sredstva na najnižu
preporučenu uputstvom za upotrebu i prskati samo u kasnim popodnevnim časovima.
Interval između prskanja produžiti na 10 do 14 dana.
Smotavac jabuke – kada temperature u predvečerje dostignu 13 do 15°C može se
očekivati aktivnost odraslih jedinki prve generacije ove štetočine, čije ženke polažu jaja
na starijim listovima blizu plodova, ili na samim plodovima. Jaja su okrugla i pljosnata,
prečnika 1 mm, bijela do svijetlo-zelena. Ako se jaja primijete, treba pratiti trenutak
izlijeganja larvi i u tom momentu prskati sredstvom na bazi granulose virusa. Prskati
u samo predvečerje zbog osjetljivosti sredstva na UV zračenje. Tretman ponoviti
nakon 5 do 7 dana ako je vrijeme sunčano i toplo, odnosno nakon 8 do 12 dana ako
je hladno i kišovito. Praćenje napada druge generacije započeti tokom druge polovine
jula i nastaviti tokom avgusta. Ako se uoče jaja, postupiti kao što je objašnjeno za prvu
generaciju.
Lisne vaši – u slučaju intenzivnog napada tretirati ekstraktom koprive 3 dana
uzastopno ili sredstvima na bazi rotenona/piretrina u intervalu od 10 do 14 dana, dok
traje napad vaši. Mlada stabla koja ne donose plod mogu se prskati mekim sapunom.
(D) Kada otpadne najveći dio lišća potrebno je isprskati voćke sredstvom na bazi bakra
u cilju preventive čađave krastavosti plodova, bakteriozne plamenjače i raka grana.
Prskanje obaviti po lijepom vremenu i temperaturi iznad 10°C. Stabla temeljno
isprskati.
Šljiva
(A) Nakon rezidbe, odnosno pred kretanje vegetacije neophodno je šljive isprskati
bakarnim sredstvom i mineralnim uljem, ili crvenim uljem koje predstavlja kombinaciju
ova dva pomenuta sredstva. Ovo se radi u cilju prevencije gljivičnih bolesti čiji izazivači,
u nekoj formi, prezimljuju na kori ili pupoljcima npr. izazivač rogača šljive. Mineralno
ulje je efikasno protiv prezimljujućih formi lisnih vaši, štitastih vaši, crvenog pauka itd.
(B) U fazi cvjetnih pupoljaka u balonu započeti sa prskanjem sumporom, ili nekim
alternativnim sredstvom ako se još nijesu stekli temperaturni uslovi za upotrebu
PROIZVODNJA VOĆA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI
sumpora (sredstvo na bazi sode bikarbone, ekstrakt bijelog luka, hajdučke trave ili
rastavića).
(C) Nakon precvjetavanja nastaviti sa sumporom poštujući interval ponavljanja od 7 do
10 dana. Sa povećanjem dnevnih temperatura iznad 28°C produžiti vrijeme između
tretiranja, smanjiti koncetraciju sredstva na najmanju preporučenu uputstvom za
upotrebu, a voćke prskati u kasnim popodnevnim časovima.
U samom precvjetavanju, kada se završi oplodnja cvjetova i krunični listići počnu
otpadati, voćke treba isprskati rotenonom protiv šljivine osice. Tretman ponoviti još
jednom nakon 7 dana.
Pošto prva generacija šljivinog smotavca ne pričinjava značajne štete, tokom faze junskog
otpadanja plodova treba se skoncentrisati na preduzimanje opisanih preventivnih mjera.
Ako se tokom druge polovine jula i avgusta primijeti aktivnost odraslih štetočina, a
zatim i pljosnata bijela jaja položena pojedinačno na dnu ploda, treba pratiti trenutak
njihovog izlijeganja i tada prskati voćke sredstvom na bazi granulose virusa. Prskanje
obaviti u kasnim popodnevnim časovima i ponoviti ga nakon 5 do 7 dana.
(D) Kada otpadne najveći dio lišća potrebno je isprskati voćke sredstvom na bazi bakra
u cilju preventive rogača šljive i drugih gljivičnih bolesti. Prskanje obaviti po lijepom
vremenu i temperaturi iznad 10°C. Stabla temeljno isprskati.
Maslina
(A) Nakon rezidbe, a prije početka vegetacije stabla treba temeljno isprskati nekim
sredstvom na bazi bakra u cilju preventive gljivičnih bolesti paunovo oko i olovna
bolest. Ako se, na osnovu zapažanja iz prethodne godine, sumnja na prisustvo
prezimljujućih formi štetočina, može se koristiti crveno ulje.
(B) U ovom periodu posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od sljedećih štetočina:
Lisne vaši i maslinina buva – sa prvom pojavom ovih štetočina prskati vodenim
rastvorom mekog sapuna ili ekstraktom koprive. U slučaju jačeg napada koristiti
sredstvo na bazi azadirahtina neposredno prije cvjetanja.
Maslinin moljac – pomenuti tretman azadirahtinom biće djelotvoran i protiv ove
štetočine, a može se koristiti i Bacillus thuringiensis u trenutku otvaranja prvih cvjetova.
Maslinina muva – u aprilu postaviti klopke tipa Mc Phail sa buminalom ili torula
kvascem kao mamcem. Mamac mijenjati svake dvije nedelje.
(C) Po potrebi nastaviti zaštitu od lisnih vaši ekstraktom koprive ili, u slučaju jačeg napada,
sredstvom na bazi rotenona/piretrina.
Kada se na žutim kontrolnim pločama pojave odrasle jedinke maslinine muve, treba
početi sa tretiranjem stabala sredstvom na bazi spinosada sa intervalom ponavljanja
od 7 dana. Od kraja avgusta pa sve do berbe, stabla treba prskati sredstvom na bazi
kaolinitske gline što treba ponavljati po potrebi (ako kiša spere zaštitni sloj kaolinitske
gline sa plodova). Sve ovo je nepotrebno ako monitoring u maslinjaku ili izvještaji
stručnih službi ne upozoravaju na štete od maslinine muve.
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori
PROI Z V O D N J A V O Ć A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I