See

discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/278022474

Monitoring i numeričko modeliranje sidrene

zaštitne konstrukcije Monitoring and
numerical modeling of anchored de....

Conference Paper · November 2012

CITATIONS READS

0 107

4 authors, including:

Emina Balic Adis Skejic

University College Dublin University of Sarajevo
1 PUBLICATION 0 CITATIONS 5 PUBLICATIONS 2 CITATIONS

SEE PROFILE SEE PROFILE

Anis Balic
University of Sarajevo
2 PUBLICATIONS 0 CITATIONS

SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

physical modeling in geotechnics View project

All content following this page was uploaded by Emina Balic on 11 June 2015.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 iNDiS 2012
Emina Balić1
Adis Skejić 2
Anis Balić 3
Nenad Grubić 4
MONITORING I NUMERIČKO MODELIRANJE SIDRENE
ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE
Rezime: Radom se daje osvrt na savremeno numeričko modeliranje sidrene zaštitne
konstrukcije. Iako rad saopštava rezultate monitoringa izvedene zaštitne konstrukcije, cilj nije
da se pokaže da povratna analiza može dati pouzdaniji uvid u parametre tla, bez da se postavi
pitanje o validnosti primjenjenog konstitutivnog modela tla i načina formiranja numeričkog
modela. Princip da se ulazni parametri određuju na osnovu laboratorijskih testova, smatra se
pravilnijim, jer samo takav pristup omogućava proširivanje na generalni slučaj. Prikazan je
primjer numeričkog modela zaštitne konstrukcije od šipova na razmaku, pridržanih
geotehničkim sidrima. Za numeričke analize se primjenjuje programski paket Plaxis 2D.
Povratne analize pokazuju, da je mjerodavna krustost pri malim deformacijama, u slučaju
primjene elastičnog idealno plastičnog modela.

Ključne reči: monitoring, zaštitna sidrena konstrukcija, parametri tla, numeričko modeliranje,
HSs model
MONITORING AND NUMERICAL MODELING OF
ANCHORED DEEP EXCAVATION
Abstract: The study presents an overview of modern numerical modelling of anchored deep
excavation structure. Altough the results of case study monitoring are presented, the idea is
not to show that the back analysis can give us access in more reliable soil parameters , without
a question of the validity of applied constitutive soil model and the way of forming the
numerical model. The selection of the input parameters based on laboratory testing we
consider regular, because only that approach enables us to generalize the problem. An
example of numerical model of deep excavation structure built of spaced piles and supported
by prestressed anchors is presented in the paper. The computer program, Plaxis 2D, is used for
the numerical analysis. Back-analyses results, using an elastic–perfect plastic model indicate
that tha small strain stiffnes is relevant.

Кey words: case study, deep anchored excavation, soil parameters, numerical modelling, HSs
model

1
M.Eng., Građevinski fakultet Sarajevo, Patriotske Lige 30, e-mail : emina_balic@live.com
2
dipl. Ing. građ, Građevinski fakultet Sarajevo, Patriotske Lige 30, e-mail : askeja@live.com
3
dipl. Ing. građ, Građevinski fakultet Sarajevo, Patriotske Lige 30, e-mail : anis.balic@gf.unsa.ba
4
prof. dr. sc. , Građevinski fakultet Sarajevo, Patriotske Lige 30, e-mail : nenad.grubic@gf.unsa.ba
1. UVOD I PREGLED RANIJIH ISTRAŽIVANJA
Klasične metode proračuna sve rijeđe se primjenjuju u geotehničkom projektovanju
zaštitnih konstrukcija. Iako su ove metode uglavnom kalibrirane na temelju opažanja
izvedenih geotehničkih konstrukcija, iskustvo pokazuje da su rezultati proračuna primjenom
klasičnih metoda na strani sigurnosti u odnosu na mjerene rezultate, a da su pomaci zaštitnih
konstrukcija redovno precijenjeni (Nossan et al., 2011.). Savremeno projektovanje
podrazumijeva primjenu nekih od računarskih programa. Među značajnijim komercijalnim
programima konačnih elemenata, široku primjenu u praksi našao je program Plaxis 2D
(Brinkgrave et al., 2010). Model tla s izotropnim očvršćivanjem (Hardening Soil model - HS)
(Schanz et al., 1999), koji je dostupan u programu Plaxis, te njegova proširena verzija s
povećanom krutošću tla pri malim deformacijama (engl. Hardening Soil small model – HSs)
(Benz et al., 2007), pokazali su veliku primjenjivost pri modeliranju krupnozrnatih tala te
prekonsolidiranih sitnozrnatih tala.
Danas smo svjedoci brojnih primjera izvedenih zaštitnih konstrukcija, koje se računaju
povratnim analizama, na način da se zaključci pokušaju ekstrapolirati na slične probleme u
budućnosti (Liew et al., Tan et al., 2001). Često se, još u početnim fazama izvođenja iskopa,
vrše mjerenja, a onda povratne analize, čiji je cilj da uspješnije predvide ponašanja pri dubljim
iskopima (Hashash et al., 2003).
Ideja, da se više pažnje posvećuje izboru adekvatnog konstitutivnog modela, priložena je
ovim radom, uz potvrdu na konkretnom primjeru sa saopštenim rezultatima monitoringa.
Bitnost uključivanja krutosti pri malim deformacijama u predviđanju ponašanja zaštitnih
konstrukcija, na bazi rezultata numeričkog modela duboke zaštitne konstrukcije pokazana je i
ranijim istraživanjima (Whittle et al., 1994).
Na praktičnom primjeru, gdje su izmjerena pomjeranja zaštitne konstrukcije, želi se
potvrditi, da pravilan izbor konstitutivnog modela tla, te pravilno formiranje numeričkog
modela u cjelini, može dovesti do uspješnog previđanja ponašanja konstrukcije, bez da se
analiziraju rezultati povratne analize.

2. O ZAŠTITNOJ KONSTRUKCIJI I REZULTATIMA MONITORINGA

2.1. Lokacija i inženjerskogeološke karakteristike terena
Zaštitna konstrukcija pridržana geotehničkim sidrima nalazi se u Sarajevu na području
općine Stari Grad. Istraživani teren predmetne lokacije se nalazi u sjevernom padinskom
urbanom dijelu Sarajeva.
U okviru izvršenih radova izvršeno je detaljno inženjerskogeološko i hidrogeološko
kartiranje šireg prostora, a od istražnih radova izvedeno je istražno bušenje u dvije faze, sa
bušotinama dubine 10,0-20,0 m u kojima su izvedeni opiti standardne penetracije (SPT). Profil
tla sastoji se od 3 karakteristične geotehničke sredine, čija se dubina značajno mijenja od
mikrolokacije do mikrolokacije. U nastavku je dat prikaz usvojenih slojeva tla sa brojem
udaraca standardne penetracije (N)
2.2. Tehnički opis konstrukcije
Za zaštitu iskopa građevinske jame odabrana je kombinacija AB šipova ukupne dužine
12,0m i geotehničkih sidara (3 kabla, kvalitet čelika St 1570/1770). Dubina iskopa
građevinske jame na analiziranom presjeku iznosi 11,0 metara. Šipovi su prečnika 1000mm,
na osovinskom razmaku od 1,5m i na vrhu su povezani naglavnom gredom. Kada se izvedu
svi šipovi, pristupa se izvođenju naglavne grede, prve faze iskopa, podužne grede za sidra, te
bušenju za ugradnju reda sidara. Sidra se ugrađuju na osovinskom razmaku 3,0m, pod
nagibom od 30° i definisanom dužinom od 16,0m. Nakon utezanja svih sidara, nastavlja se
iskop do dubine od ‐11,0m od površine terena. Injektiranje je vršeno sa postgrouting-om.
Projektom je previđena sila prednaprezanja od 330,0kN.

Slika 1 - Poprečni presjek zaštitne konstrukcije

2.3. Monitoring
Increx inklinometar je korišten za mjerenje horizontalnih pomjeranja
zaštitne konstrukcije. Kolona je ugrađena nakon izgradnje zida zaštitne
konstrukcije u sredini šipa. Dužina kolone je 16,0m, sa vanjskim
prečnikom od 70mm, te unutrašnjim od 65mm, i postavljeno je 4,0m
ispod dna zida u čvrstu stijenu kako bi se spriječilo pomjeranje baze
inklinometra. Nulto mjerenje se obavlja prije početka rada na iskopu,
nakon čega se rade sedmična opažanja pomjeranja. Na slici 2 prikazani
su rezultati inklinometarskog mjerenja horizontalnog pomjeranja zida
zaštitne konstrukcije. Prema dijagramu, maksimalna pomjeranja se
javljaju na dubini od 8,0m i iznose 1,78mm. U nastavku će biti
poređena pomjeranja izmjerena na terenu s pomjeranjima numeričkog
modela. Također će biti prikazani dijagrami pomjeranja za parametre tla
u fazi projektovanja.

Slika 2 - Pomjeranje zaštitne konstrukcije izmjereno inklinometrom

3. NUMERIČKI MODEL ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE
Cjelokupna numerička analiza je provedena u softwer-u Plaxis 2D Verzija 8.5. Numerički
model sidrene zaštitne konstrukcije se sastoji od elemenata tla, elemenata konstrukcije
(zaštitni zid, slobodna i sidrišna dionica sidara) te rubnih uvjeta (kinematski uvjeti spriječenih
ili nametnutih pomaka te statički uvjeti vanjskog opterećenja ili sila prednaprezanja u sidrima)
(slika 3).

Slika 3 - Numerički model u Plaxis-u 2D sa osnovnim elementima

Šipovi su modelirani kao plate elementi. Slobodna dionica sidra modelirana je kao
elastičan linijski elemenat (node to node anchor) sa odgovarajućom krutošću. Injekciona zona
je modelirana kao geogrid elemenat, koji je za razliku od slobodne dionice spojen sa okolnim
tlom. Prilikom proračuna krutosti injekcione zone potrebno je uzeti u obzir spregnuti presjek, i
to presjek koji se sastoji iz čelika i vodocementne smjese. Kontakt između zida ili sidrišnog
tijela i tla modelira se kontaktnim elementima (interface elemenat) kojima je moguće
reducirati čvrstoću i krutost tla na kontaktu. Istraživanja pokazuju da redukcija čvrstoće ima
zanemariv uticaj na aktivni pritisak i horizontalni pomak pri dnu zida, blagi uticaj na momente
savijanja te znatan utjecaj na rotaciju i vertikalnu deformaciju zida (Potts D. M., Zdravković
L., 2011).
Praksa je pokazala da su, s aspekta numeričkog proračuna, trougaoni elementi mreže
stabilniji od pravougaonih elemenata, pri čemu bi izdužene i nepravilne višeugaone elemente
trebalo izbjegavati. Trougaoni element s 15 čvorova uključuje interpolaciju četvrtog reda za
pomjeranja te dvanaest tačaka Gauss-ove integracije za određivanje napona (R. B. J.
Brinkgreve, 2002).
Gustoću mreže konačnih elemenata treba prilagoditi modelu tako da je gustoća veća na
mjestima koncentracije napona (na dnu zaštitnog zida, uza zid i tijelo sidrišne dionice, na
mjestu djelovanja površinskog opterećenja i sl.), a da je u ostalim područjima mreže gustoća
manja, kako bi se smanjilo vrijeme proračuna (Nossan et al., 2011) (slika 6).

4. ODABIR MODULA DEFORMABILNOSTI I POREĐENJE POMJERANJA

4.1. Numerički model triaksijalnog testa
Na rezultatima numeričkog modela triaksijalnog testa očite su razlike između
konstitutivnih modela tla čiji su parametri deformabilnosti ovisni o naponskom stanju.
Potrebno je naglasiti i na ulogu modula pri veoma malim deformacijama, te veću krutost tla
kao rezultat primjene istog.
Model je osnosimetričan, dimenzija 1,0x1,0m, i izložen je radijalnom i aksijalnom pritisku
(slika 4). Uzorak se opterećuje režimom triaksijalnog testa. Analiziramo li promjenu modula
deformabilnosti sa stepenom iskorištenja, dolazi se do dijagrama prikazanog na slici 5, što
predstavlja linearnu promjenu (Hardening
Soil model), različitu od one karakteristične
za realno deformisanje. Kako je za Mohr-
Coulombov model karakteristično da je
vrijednost deformabilnog modula uvijek
konstantna bez obzira o kojem naponskom
stanju se radi, što može dovesti do
precjenjivanja ili podcjenjivanja krutosti.

Slika 4 - Numerički model triaksijalnog testa u

Plaxis 2D
Ono što je svojstveno realnom tlu, jeste da deformacioni modul degradira eksponencijalno
nakon završetka elastičnog deformisanja.

Slika 5 - Zavisnost deformabilnog modula od naponskog stanja za Mohr-Coulombov, Hardening Soil i

HSsmall model
Na osnovu prikazanih krivih, očito je da će primjena HSs modela omogućiti realniji opis
ponašanja tla, u našem slučaju to su pomjeranja zida zaštitne konstrukcije.
4.2 Parametri tla. Rezultati numeričke analize
Nesigurnosti u odabiru geotehničkih parametara tla (parametri čvrstoće i parametri krutosti) su
glavni uzrok netačnosti numeričkih predviđanja deformacija tla (Whittle et al., 1994).
Na temelju pomenutih ispitivanja tla (prema broju udaraca SPT-a) moguće je okvirno
procijeniti parametre HSs modela tla.
Kako su bili dostupni podaci testa direktnog smicanja za glinoviti sloj, numeričkim
modeliranjem istog za Mohr-Coulombov model tla, dobivena je vrijednost referentnog modula
ref
elastičnosti, Eref 20MPa . Za glinoviti sloj vrijednosti modula deformabilnosti E50 i
ref ref ref
Eoed su jednake ( E50 Eoed ).
Za deformabilni modul pri rasterećenju/ponovnom opterećenju, Eurref , koristimo
preporuku iz literature i to Eurref ref
3xE50 .
Krutost tla pri malim deformacijama može se odrediti ispitivanjem brzine širenja smičućih
valova u tlu vs primjenom izraza za linearno-elastični materijal:

G0 vs2 (1)
Nažalost, nisu rađena geofizička mjerenja, na predmetnoj lokaciji, pa su moduli smicanja
pri veoma malim deformacijama, G0 , određeni preko relacije:

E0ref
G0ref (2)
2(1 ur )
Prag smičućih deformacija, 0,7 , određen je na osnovu indeksa plastičnosti, I p , kako smo
za ovaj sloj imali dostupne rezultate laboratorijskih testova, prema izrazu (3).

0,7 5 10 6 I p 1 10 4
(3)
U očvršćavajućim modelima kao što je Hardening Soil model i analizirani HSsmall model,
Poisson-ov koeficijent koristimo isključivo za opis elastičnog ponašanja materijala, tj. za
slučaj rasterećenja i ponovnog opterećenja ( vur ). Vrijednost νur se kreće od 0,10 do 0,25.
Usvojene vrijednosti ulaznih parametara prikazane su u tabeli 1. Parametri tla daju dobro
slaganje sa izmjerenim horizontalnim pomjeranjima (slika 7a). Do dubine od 7,0 metara
imamo poklapanje krivih pomjeranja za HSs model i inklinometarsko mjerenje. Ukoliko
napravimo analizu i sa ostala dva modela tla (slika 7b), MC i HS sa parametrima tla u fazi
projektovanja, može se vidjeti razlika u veličini pomjeranja, pri čemu HS model daje veća
pomjeranja nego MC model. Pokazuje se da primjena HSsmall modela u dobroj mjeri
može procijeniti horizontalna pomjeranja sidrene zaštitne konstrukcije.
Tabela 1 - Parametri tla u fazi projektovanja
ref
E50 ref
Eoed Eurref c
sat unsat

kN kN (kPa) () ()
( ) ( ) ( MPa) ( MPa) ( MPa)
m3 m3
Glina 20 20 20 20 60 12 30 0
Pješčar 21 21 40 40 120 50 32 0
Krečnjak 24 24 170 170 540 200 40 0

G0ref pref K 0NC Rf m

0,7 ur

( ) ( ) ( kPa ) ( ) ( )
( MPa) ( )
Glina 1,4E-04 8,4E+04 0,2 100 0,5 0,9 0,9
Pješčar 2,0E-04 1,6E+05 0,2 100 0,47 0,9 0,9
Krečnjak 5,0E-03 7,0E+05 0,2 100 0,357 0,9 0,9
 Tabela 2 - Karakteristike šipa (plate element)
Opis EA EI w v
( kN / m) ( kNm 2 / m) (kN / m / m) ( )
Šipovi 1,597E+07 9,98E+05 3,0 0,2

Tabela 3 - Karakteristike sidra (node-to-node anchor) i injekcione zone (geogrid element)

Opis EA Lrazmak v
(kN ) (m) ( )
Sidro 1,094E+05 3,0 -
Injekciona 1,45E+05 - -
zona

Iz deformisane mreže konačnih elemenata može se zaključiti o odizanju tla na mjestu dna
iskopa (slika 6), što nije u skladu sa realnim očekivanjima. Ovaj nedostatak je u većoj mjeri
otklonjen korištenjem HS modela iz razloga što je ovim modelima definisan modul
elastičnosti tla pri rasterećenju. Na slici 6 b) i c) vidljiva je posljedica primjene većeg modula
deformabilnosti pri rasterećenju. Ovakav rezultat je posljedica korištenja elastičnog
deformabilnog modul koji je isti i za slučaj opterećenja i rasterećenja, što će se odraziti na
horizontalna pomjeranja zida zaštitne konstrukcije.

Slika 6 - Deformisana mreža konačnih elemenata: a) MC model, b) HS model, c) HSsmall model

Slika 7 – Poređenje izmjerenih i

izračunatih horizontalnih pomjeranja:
a) Poređenje inklinometarskog mjerenja
i Hardening Soil Small Strain modela
(HSs); b) Pomjeranja dobivena za
parametre tla u fazi projektovanja za
Hardening Soil model (HS), Mohr-
Coulomb model (MC), Hardening Soil
Small Strain model (HSs) i rezultati
mjerenja; c) Povratna analiza za HS i
MC model te poređenje sa izmjerenim
pomjeranjima
 Prije donošenja zaključka, daje se napomena o razlici izmjerenih i numerički
proračunatih pomjeranja dna zaštitne konstrukcije. Naime, obzirom na nemogućnost
detaljnog numeričkog opisa stijenske krečnjačke mase, te nepouzdanosti inklinometarskih
mjerenja za područje veoma malih pomjeranja kakvo je uočeno na konretnom problemu,
ovakav model je usvojen kao zadovoljavajući da se pokaže glavna ideja rada.

5. ZAKLJUČAK
Prikazan je primjer proračuna sa uzimanjem u obzir pune interakcije tla i zaštitne
konstrukcije. Za anaizirani problem zaštitne konstrukcije tipično je da ista predstavlja
primjer izrazito krute konstrukcije. Veoma mala, praktično nemjerljiva horizontalna
pomjeranja, uvjetovala su da deformacije tla koje pridržava, budu daleko od onih koje
odgovaraju uvjetima sloma i značajnije plastifikacije. Tako, svaki konstitutivni model koji
ne obuhvata krutost pri veoma malim deformacijama, ne može adekvatno opisati polje
pomjeranja zaštitne konstrukcije. Na drugoj strani, definisanje korelacija koje dovode u
vezu parametre modela koji opisuju konstantnu krutost (npr. Mohr-Coulomb-ov model), ne
može se generalisati na način da bude mjerodavna za svaki budući slučaj.

6. LITERATURA

[1] Brinkgreve R.B.J. (2002): Plaxis, Finite element code for soil and rock analyses, users
manual, Rotterdam: Balkema
[2] Hashash Y.M.A., Marulanda C., Ghaboussi J., Jung S. (2003): Systematic update of a
deep excavation model using field performance data, Computers and Geotechnics 30
(2003), 477–488
[3] Potts D. M.; Zdravković L. (2011): Finite element analysis in geotechnical engineering -
Application, London: Thomas Telford
[4] Rafal F. Obrzud (2010): On the use of the Hardening Soil Small Strain model in
geotechnical practice, Numerics in geotechnics and structures, Elmepress International
[5] Sokolić I., A. Szavits-Nossan (2011): Savremeni pristup numeričkom modeliranju
sidrenih zaštitnih konstrukcija, Građevinar, 63 (2011) 9/10, 847-857
[6] Schanz T., Vermeer P. A., Bonnier P. G. (1999): The hardening soil model - formulation
and verification. Plaxis Symposium “Beyond 2000 in Computational Geomechanics”,
Amsterdam: Balkema
[7] Tan, Y.C. , Liew S.S. S.S. Gue, S.S. & M.R. Taha (2001): A Numerical Analysis of
Anchored Diaphragm Walls for a Deep Basement in Kuala Lumpur, Malaysia
[8] Whittle A. J., Hashash Y. M. A. (1994): Soil modeling and prediction of deep excavation
behaviour, Pre-failure Deformation of Geomaterials, Rotterdam: Balkema, ISBN 90
54210 399 X, 589-594

View publication stats