Sustav organa za krvotok

osigurava opskrbu svake stanice u tijelu kisikom, hranjivim

KRVOŽILNI tvarima, hormonima i drugim regulatornim tvarima

SUSTAV omogućuje uklanjanje metabolita i otpadnih tvari iz stanica

Izv. prof. dr. sc. Reno

Hrašćan
 Otvoren i zatvoren krvožilni sustav
Organizmi bez krvožilnog sustava

otvoren krvožilni sustav – iz arterija krv odlazi u krvne zatone (mekušci,

člankonošci), odnosno
prijenos plinova i hranjivih tvari preko površine tijela u tjelesnu šupljinu ili hemocel (kukci); hemocel je ispunjen hemolimfom (krv
pomiješana s
međustaničnom tekućinom); ostiole – otvori kroz koje u srce ulazi krv
 Krv
Organizacija krvožilnog sustava u čovjeka uloga krvi: 1. prenosi plinove disanja (O2 i CO2); 2. pomaže regulaciju kiselo-
bazične
ravnoteže; 3. pomaže prijenos hranjivih tvari, hormona i enzima; 4. pomaže
prijenos
otpadnih tvari; 5. pomaže regulaciju tjelesne temperature (vazodilatacija i
sastavnica uloga vazokonstrikcija krvnih žila); 6. pomaže zaustavljanje krvarenja; 7. pomaže
regulaciju
tjelesnih tekućina (volumen krvi); 8. brani organizam od mikroorganizama i
otrovnih tvari
krv prenosi razne tvari svojstva krvi – viskozna tekućina, crvena boja, slabo alkalična
krvne žile protjecanje krvi sastavni dijelovi krvi: 1. plazma – voda, proteini plazme (albumini, globulini,
fibrinogen),
arterije protok krvi od srca do kapilara hormoni, enzimi, vitamini; 2. stanični ili formirani elementi – crvene krvne
stanice
(eritrociti), bijele krvne stanice (leukociti), krvne pločice (trombociti)
kapilare izmjena tvari između krvi i stanica eritrociti – kisik vezan na hemoglobin
vene protok krvi od kapilara do srca leukociti: 1. granulirani leukociti ili granulociti – segmentirana jezgra, brojna
granula u
srce pumpa krv citoplazmi; 2. negranulirani leukociti ili agranulociti – cjelovita jezgra, nekoliko
granula u
pretklijetke prima krv iz vena i istiskuje krv u klijetke citoplazmi
granulociti: 1. neutrofili – uništavanje mikroorganizama; 2. eozinofili –
uništavanje
klijetke prima krv iz pretklijetki i istiskuje krv u arterije stranih čestica; 3. bazofili – alergijske reakcije
zalisci protok krvi u jednom smjeru agranulociti: 1. monociti – preteče makrofaga koji su dio imunosnog sustava; 2.
limfociti
– sudjeluju u imunosnom odgovoru
trombociti – stanični fragmenti

Krv
Sastav krvi
obrambena uloga krvi: 1. zgrušavanje krvi – stvaranje krvnog
ugruška; 2. fagocitoza (neutrofili, makrofagi) – probavljanje
mikroorganizama i stranih
čestica; 3. imunosna reakcija na infekciju (upala) – fizičko
oštećenje tkiva ili infekcija uzrokovana mikroorganizmima izaziva
upalnu reakciju; upalnim procesom uništavaju se ili inaktiviraju
strane čestice i stanice te popravlja oštećeno tkivo
 Građa srca u kralježnjaka
Građa i uloga srca u čovjeka

srce je mišićni organ obavijen opnom (osrčje ili perikard)

stijenka srca građena je od: 1. vanjskog sloja ili epikarda – mezotel; 2.
srednjeg sloja ili miokarda – srčani mišići, kontrakcije srca; 3. unutarnjeg
sloja ili endokarda – endotel
srčano mišićno tkivo – poprečnoprugasta mišićna vlakna, prijelazne ploče
srce je uzdužno podijeljeno pregradom (septum) u dvije odvojene pumpe: 1.
desno srce
– pumpa krv kroz pluća; 2. lijevo srce – pumpa krv kroz periferne organe
svaki dio srca sastoji se od: 1. pretklijetke ili atrija – tanko mišićje; 2.
klijetke ili ventrikula – debelo mišićje
krv iz lijeve pretklijetke ulazi u lijevu klijetku kroz atrioventrikularni
(mitralni ili bikuspidalni) zalistak ili valvulu, a iz desne pretklijetke u desnu
klijetku kroz atrioventrikularni (trikuspidalni) zalistak; dva polumjesečasta
(semilunarna) zaliska omogućuju protok krvi iz desne klijetke u plućnu
arteriju, odnosno iz lijeve klijetke u aortu

krvne žile u srcu su: 1. gornja šuplja vena; 2. donja šuplja vena; 3. plućna
arterija ; 4. plućne vene; 5. aorta; 6. koronarne arterije i vene

Vanjska Unutarnja
građa građa
srca čovjeka srca čovjeka
 Srčani ciklus Srčani
ciklus

srčani ciklus je razdoblje od završetka jedne do završetka druge kontrakcije

srčanog mišića (kucanje srca); sačinjavaju ga dva razdoblja: sistola ili
kontrakcija (krv se istiskuje u sustav arterija) i dijastola ili relaksacija
(ponovni priljev krvi u pretklijetke iz vena, tj. period kucanja srca kad se
pretklijetke i klijetke pune krvlju kao rezultat relaksacije srčanog mišića)
funkcionalni sincicij – kontrakcija svih srčanih mišićnih stanica istovremeno
akcijski potencijal koji započinje kontrakciju srčanog mišića i kontrolira njihov
ritam potječe iz centra smještenog u blizini ulaza gornje šuplje vene, taj centar
naziva se sinus-atrijski (SA) čvor; SA-čvor se spontano polarizira i depolarizira u
pravilnim razmacima (70-80 puta u minuti); u njemu se ritmički pojavljuju
spontani impulsi koji se brzo prošire kroz desnu, a zatim i lijevu pretklijetku;
akcijski potencijal zahvaća atrij-ventrikularni (AV) čvor koji je smješten na bazi
desne pretklijetke; slijedećih nekoliko desetinki sekunde srčani impuls je
zaustavljen u AV-čvoru prije nego se proširi u klijetke, zastoj omogućava
kontrakciju pretklijetki prije klijetki i istiskivanje krvi u klijetke; akcijski
potencijal širi se potom kroz atrij-ventrikularni (AV) snop ili Hisov snop
Purkinjeovim vlaknima u klijetke; ta vlakna gotovo trenutačno prenesu srčani
impuls kroz klijetke omogućujući njihovu snažnu kontrakciju i istiskivanje krvi u
sustav arterija

Srčani ciklus Prolaz krvi kroz srce

krv ulazi u pretklijetke pod nižim tlakom; deoksigenirana krv iz tijela

duljina trajanja pretklijetke (atriji) klijetke (ventrikuli) (gornja i donja šuplja vena) ulazi u desnu pretklijetku, a
oksigenirana krv iz
pluća (dvije lijeve i dvije desne plućne vene) ulazi u lijevu
pretklijetku
0,15 sekundi sistola dijastola kontrakcijom pretklijetki krv ulazi u relaksirane klijetke;
kontrakcija klijetki
0,30 sekundi dijastola sistola stvara tlak koji zatvara atrioventrikularne zaliske, a otvaraju se
polumjesečasti zalisci; napunjene klijetke na trenutak miruju
0,40 sekundi dijastola dijastola kontrakcija klijetki i odašiljanje krvi pod visokim tlakom u tijelo i
pluća;
desna klijetka istiskuje deoksigeniranu krv (lijeva i desna plućna
arterija) u
pluća, a lijeva klijetka istiskuje oksigeniranu krv (aorta) u sve
dijelove
tijela; lijeva i desna klijetka pumpaju krv simultano tako da ista
količina
krvi ulazi i izlazi iz srca
Prolaz krvi kroz srce
Kontrola rada srca

srčano mišićno tkivo inerviraju živci autonomnog (vegetativnog)

živčanog
sustava
autonomni živčani sustav kontrolira rad srca (ubrzava ili
usporava rad) glavni kontrolni centar smješten je u produženoj
moždini koja prima
informacije o tjelesnoj temperaturi, osjećajima, stresu iz
hipotalamusa i velikog mozga

endokrina kontrola rada srca – hormon adrenalin (ubrzava rad)