UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

ODSJEK ZA SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

EKOLOŠKA SIGURNOST
TEMA: Požari u Bosni i Hercegovini i njihov uticaj na
ekologiju

Mentor: Student: Br.Indexa:

Prof.dr Anel Efendić

Sarajevo, mart 2018.

UVOD
1. Šta je to požar

„Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.“1

Uzrok požara je često čovjek, odnosno njegova nepažnja i nehat. Statistika kaže da
to čak iznosi 80%. Nepravilno rukovanje odeđenim altima, mašinama, zapaljivim
sredstivma pa čak i dječija igra može dovesti do požara. U požaru izgaraju podzemni
živi ili mrtvi organski slojevi, ostaci raslinja, trava, grmlje, drveće i poljoprivredne
kulture.
"Većina požara u prvoj minuti gasi se čašom vode. U drugoj minuti je potrebna
posuda vode i pomoć druge osobe, a već u trećoj minuti potrebna je organizirana i
uvježbana vatrogasna postrojba". Činjenica da veliki požari nastaju od malih, osim
onih koji nastaju eksplozijom, daje nam mogućnost da priručna sredstva za gašenje
požara maksimalno djelotvorno iskoristimo.2
Požari se razlikuju prema mjestu nastanka, vrsti materijala koji gori, obimu, fazi
razvoja, itd. Prema mjestu nastajanja dijele se na unutrašnje i vanjske požare. Prema
vrsti gorive materije po europskoj klasifikaciji požari se svrstavaju u pet klasa: A, B,
C, D i F.

 Klasa A
U klasu A se svrstavaju požari krutih materijala koji sagorijevaju plamenom i žarom,
npr. drvo, papir, tkanine i slični materijali. Požari klase A se najbolje gase vodom.

 Klasa B
U klasu B se svrstavaju požari zapaljivih tekućina koje se ne miješaju sa vodom, npr.
derivati nafta i naftni derivati, razrjeđivači, boje, lakovi, ulja, masti, itd. Za gašenje se
koristi prah, ugljični dioksid ili pjena.

 Klasa C
U klasu C spadaju požari gorivih plinova, npr. metan, propan, butan, acetilen, itd. Za
gašenje se najčešće koristi prah i ugljični dioksid.

 Klasa D

1
Zakon o zaštiti od požara, Članak 2.
2
HRVATSKA VATROGASNA STANICA, http://www.hvz.hr/opasnosti-i-rizici-nastanka-pozara-i-mjere-zastite/
U klasu D spadaju požari lakih metala, npr. aluminij, magnezij i njihove legure. Za
gašenje se koriste samo suha sredstva (posebne vrste praha, suhi kvarcni pijesak,
strugotina sivog lijeva).

 Klasa F
U klasu F spadaju požari biljnih i životinjskih ulja i masnoća kao što su ulja i masti iz
friteza, kuhinjskih sustava za prženje i pečenje i sl.

Po europskoj normi EN2, ranije je bila predviđena i klasa požara E. Vrijedila je za

požare u električnim instalacijama slabe struje (do 1.000 volti). Međutim, ta norma je
odbačena, tako da se svi vatrogasni aparati mogu koristiti kod instalacija slabe struje,
sve dok se poštuje najmanja propisana sigurnosna udaljenost navedena na
vatrogasnom aparatu.

1.1 Šumski požar

Šume su jedno od najvećih prirodnih bogastava, čine život mogućim na planeti

Zemlji. Šume su naša pluća i pokrivaju oko 30 % ukupne površine naše planete.
Posao koji one obavljaju jeste stvaranje kisika, uzimajući iz atmosfere otpad koji mi,
ljudi, izdišemo i u procesu fotosinteze čine najveće dobro.
„Fotosinteza (foto- + sinteza), je proces stvaranja org. tvari iz ugljikova dioksida
(CO2) i vode (H2O) s pomoću svjetlosne energije i klorofila uz istodobno izlučivanje
kisika (→ asimilacija). Proces se odvija u kloroplastima zelene biljke. Ugljikov ciklus,
koji počinje ugradnjom CO2 putem fotosinteze jedan je od najvažnijih procesa na
Zemlji.“3
Iako su velike, šume su krhak i osjetljiv ekosustav. Mala promjena u njima dovodi do
velikih posljedica. Njihov najveci neprijatelj jeste požar, koji nosi naziv „Šumski
požar“. Godišnje se registruje 50000 šumskih požara koji odnesi oko 400000 ha
šume.
„Šumski požar je onaj koji se nekontrolirano kreće površinom šume i guta sve pred
sobom. Može se pojaviti u nekoliko oblika. Postoji podzemni šumski požar u kojem
se zapale podzemne naslage treseta i zatim polako gore pod zemljom. Ovaj požar je
ujedno i lakše sanirati no kada on divlja na površini.

3
Hrvatska Enclikopedija http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20282
Ako se popne iznad tla požar može zahvatiti tlo tj. suho lišće, iglice, mahovinu
grančice i slično, ali on se ujedno može popeti i u krošnje. Ovakav požar koji pali
kitnjaste kape drveća izuzetno je opasan i najnepredvidljiviji.“4

Za svaki požar potrebni su određeni uslovi, a to jesu:

 gorivi materijal
 toplotni izvor
 kiseonik

2. Bosna i Hercegovina i požari

Bosna i Hercegovina je država na Balkanu, smještena u Jugoistoćnoj

Europi. Država poznata po svojim prirodnim presursima. Jedan od
najznačajnijih jesu šume. Koje pokrivaju oko 60% ukupne njene
površine. „U BiH neke vrste drveća pojavljuju se samo u čistim
sastojinama [jedna vrsta drveća], dok se druge mogu se naći i u
mješovitim sastojinama [sastavljene od dvije ili više vrsta drveća].
4
Ekologija ,Šumski požar https://www.ekologija.com.hr/sumski-pozar/
Različiti klimatski utjecaji uslovili su horizontalnu i vertikalnu
diverzifikaciju šumske vegetacije. U horizontalnom smislu, niže terene
karakteriše diferenciranost klimatogene šume hrastova: šume crnike u
mediteranskom području BiH, šume medunca i bijelog graba u
submediteranskom području, šume kitnjaka i graba u području umjereno
kontinentalne klime [srednja, sjeverna i sjeverozapadna Bosna] te šume
sladuna i cera u području sa kontinentalnom klimom [Istočni dijelovi
Bosne].“5
U pogledu vertikalnog raščlanjenja šumska vegetacija se odlikuje
zastupljenošću različitih pojaseva klimatogenih šuma. Najšire pojase
grade najzastupljenije šume bukve i jele sa smrčom [Srednji Dinaridi].
Iznad ovih šuma [> 1550/1600 m n.v.], karakteristične su šume
subalpinske bukve odnosno subalpinske smrče u istočnoj i jugoistočnoj
Bosni zbog kontinentalnosti klime [Jahorina i Ljubišnja]. Najviši pojas na
mnogim planinskim masivima Dinarida čine fitocenoze bora krivulja.
Sem šuma u požarima koji se dogodi stradaju i drugi prirodni resursi,
mnoge skupine flore i faune, industrijske zone, stambeni objekti
domaćinstava...

Izvor: http://ba.n1info.com/tag8448/Pozari-u-BiH/1

5
https://sumeisumarstvo.blogspot.ba/2016/12/sume-bosne-i-hercegovine.html
Požari nisu ništa strano za našu državu iz godine u godinu, oni nas
pogađaju.Samo neki su malo slabiji od prethodnih. Neki koju su zadesili
Bosnu i Hrecegovinu prošle godine 2017 su:
 požar koji je izbio u naselju Šehovina te se proširio na lokalitet
Gostina brda
 požar na području Pologa i Međina
 požar na području Gornja Duboka- Burmazi – Bjelojevići u Stocu
 požari na području gornjeg Hrasna i Podkule, kao i sela Hutova u
općini Neum
 požar u mjestu Blizanci, općina Čitluk...

Uticaj požara na okoliinu

Požari su strašna nepogoda koja iza sebe ostavlja vidljive i nevidljive

posljedice. Uzrokuju velike promjene u ekosistemu, koji je i sam po sebi
osjetljiv. Mala promjene u ekosistemu, očituju velike posljedice na
prirodu, čovjeka ... na sve. Očigledno, požar može oblikovati sastav,
strukturu i funkcije ekosistema odabirom prilagođenih vatrom i
uklanjanjem drugih podložnih vrsta, oslobađanjem hranljivih materija iz
biomase i poboljšanjem biljnog stanja hranljivih materija, koji utiču na
svojstva zemljišta kroz promjenu mikrobnih aktivnosti u tlu i stvaranje
vodenih odnosa i stvaranje heterogenih mozaika, što zauzvrat, može
dodatno uticati na ponašanje vatre i ekološke procese. Vatra kao
destruktivna sila može brzo da troši veliku količinu biomase i prouzrokuje
negativne uticaje, kao što su erozija post-požara i oticanje vode i
zagađenje vazduha; Međutim, kao konstruktivna vatra je takođe
odgovorna za očuvanje zdravlja i trajnosti određenih ekosistema zavisnih
od vatre. S obzirom na jedinstvene ekološke uloge požara u
posredovanju i regulisanju ekosistema, vatra bi trebalo inkorporirati kao
integralnu komponentu ekosistema i upravljanja. Međutim, efekti vatre na
ekosistem zavise od vatrenog režima, vrste vegetacije, klime, fizičke
sredine i skale vremena i prostora procjene. U budućnosti su potrebne
još ekosistemske studije, posebno one koje se fokusiraju na vremenske i
prostorne varijacije vatrogasnih efekata kroz dugoročni eksperimentalni
monitoring i modeliranje.

3. Zaštita životne sredine

Prva svetska konferencija o životnoj sredini održana je u Stokholmu

1972.godine.Na konferenciji je doneta Stokholmska deklaracija i
predloženo je osnivanje specijalne institucije za stimulaciju koordinacije i
unapređenje međunarodne saradnje u oblasti životne sredine – UNEP.
Kao najvažniji globalni problem, koji je zahtevao neodložno rešavanje, je
zaštita ozonskog omotača od hemikalija koji ga razaraju – freoni i haloni.
UNEP je sačinio i predložio za ratifikaciju Bečku konvenciju 1985. godine
a zatim i Montrealski protokol 1987. godine za kontrolu supstancija koje
oštećuju ozonski omotač sa amandmanima u Londonu i Kopenhagenu.
U Riju je 1992.godine održana svetska konferencija o životnoj sredini i
razvoju. Popularno je nazvan Samit planete Zemlje na kome je u celini
uveden u praksu održivi razvoj u Rio deklaraciju i u Agendu 21 –
Program planova i aktivnosti za zaštitu životne sredine u XXI veku. 2000.
godine je u Njujorku održan Milenijumski samit UN na kome je doneta
Milenijumska deklaracija koja sadrži osam poglavlja od kojih je jedno
zaštita životne sredine. Deklaracijom iz Stokholma započelo je
definisanje međunarodnog ekološkog prava, uređivanje međunarodnih i
bilateralnih odnosa, ugradnja u nacionalno zakonodavstvo. Ovi trendovi
su intenzivirani Agendom 21 i primenom u praksi paradigme održivog
razvoja, što je potencirano i principima u Milenijumskoj deklaraciji UN

3.1 Zaštita od požara

Zaštita od požara obuhvata skoro sve aspekte ljudske djelatnosti.
ISO/TC 92 obuhvata sve aspekte zaštite od požara, odnosno:
 opasnosti od požara i rizika od požara za život i imovinu
 doprinos dizajna, materijala, građevinskog materijala, proizvoda i
komponenti za zaštitu od požara
 metode ublažavanja opasnosti od požara i rizika od požara
određivanjem performansi i ponašanja ovih materijala, proizvoda i
komponenti, kao i objekata i struktura
U razvijenom svijetu, požari odnose 10-20 života na milion stanovnika
godišnje. Direktna materijalna šteta je ogromna a većina fatalnih požara
se dešava na stambenim zgradama.
Zaštita od požara - standarde koji su ocijenjeni kao normativna
preporuka za mnoge standarde u oblasti zaštite od požara.
„ISO/TC 92:
 9 ISO/TC 92/SC 1 - Početak i širenje požara
 9 ISO/TC 92/SC 2 - Zadržavanje požara
 9 ISO/TC 92/SC 3 - Požarne pretnje za ljude i životnu sredinu
 9 ISO/TC 92/SC 4 - Inženjering u zaštiti od požara“6
Protupožarne mjere treba redovno provoditi, osobito tijekom sušnog
razdoblja. Da bi vlasnicima kuća, koji su u neposrednom doticaju sa
šumom i drugim raslinjem, život bio sigurniji, potrebno je:
 educirati ljude koji žive u područjima pod raslinjem o mjerama
opreza koje moraju provesti
 educirati i širu populaciju o opasnostima požara raslinja jer
stjecajem okolnosti svatko se može zateći usred opasnog
događaja
 održavati okućnice sigurnima od požara prorjeđivanjem,
orezivanjem i uklanjanjem drveća, granja i mrtvog biljnog otpada
koje može biti zahvaćeno požarom
 izgraditi pristupne putove, (npr. graditi ih dovoljno široko da njima
može proći vatrogasno vozilo) ili na postojećim zbog mogućeg
zagušenja reducirati promet (zabraniti parkiranje)

6
https://www.iso.org/about-us.html
  provesti obuku, kako vatrogaaca, tako i građana da kontinuirano
održavaju potrebnu opremu za gašenje požara raslinja te da za
određenu lokaciju znaju primjeniti odgovarajuću taktiku
 uspostaviti suradnju među činiteljima zaštite od požara
Još se posebno mogu izdvojiti sljedeće mjere:
 obrazovno i propagandne mjere
 biološke mjere
 tehničke mere
 organizacione i operativne mere

Izvor: http://vatrosafe.rs/zastita-od-pozara/