Professional Documents
Culture Documents
SRPSKI ZA STRANCE
Priru~nik za lektore i studente srpskog jezika
1. DEO
TESTOVI I VE@BANJA 11
]irilica 13
Pade`i, predlozi, prezent, glagol biti, leksika 13
Pade`i, odri~ni oblik 14
Sastavi re~enice 15
Povezivanje pojmova 16
Postavi pitanje 17
Revizija: pade`i, vremena (perfekt, prezent, futur prvi) 18
Primer me{ovitog testa 20
Povezivanje pojmova (profesije i alati 1) 22
Povezivanje pojmova (profesije i alati 2) 23
Pore|enje prideva; komparativ i superlativ 24
Glagolski prilog sada{nji 25
Me{oviti test 26
Predlozi i pade`i 28
Pade`i; imenice, pridevi, prilozi, zamenice i predlozi 29
Prezent; futur I i II, aorist, imperfekt, prezent za budu}nosti i pro{lost,
kondicional 30
Upitne zamenice 31
Pitanja i odgovori 32
Pade`i; zamenice 33
Sastavi pri~u 34
Sintaksa; zavisne i nezavisne re~enice. Dopuni re~enice 35
Leksika; izrazi, pore|enja 36
Glagolski prilog pro{li 39
Glagolski homonimi 40
Glagolski homonimi i sinonimi (1) 42
Glagolski homonimi i sinonimi (2) 44
Glagolski homonimi i predlozi 45
Glagolski pridev trpni, pasiv (1) 46
Glagolski pridev trpni, pasiv (2) 48
5
Prefiksi (anti-, protiv-, kontra-, inter- i me|u-) 49
Pridevski sufiksi (-ki, -ski, -(i)ji, -ni, -ov (-ev), -in) 50
Tvorba i upotreba imenica 51
Zavisne re~enice; idiomi 52
Tvorba re~i; izvedeni pridevi, prilozi i imenice 53
Kolokvijalni govor i `argon (1) 54
Kolokvijalni govor i `argon (2) 55
Tvorba re~i; izvedeni glagoli, imenice, pridevi i predlozi 56
Govorne ve`be, Intervju 57
Veznici; uzro~ne re~enice, vremenske re~enice, kondicional, pade`i,
dvostruka negacija 58
Sinonimi 60
Familijarni izrazi 62
Razumevanje teksta 63
Glagol trebati 65
Aorist i imperfekt 66
Deminutiv i augmentativ 67
Pridevski prefiksi 69
Kondicional, futur II, uslovne re~enice 70
Uzvici 71
Gramati~ke i pravopisne gre{ke 72
Antonimi i sinonimi 74
2. DEO
VE@BANJA I IGRE 77
Na slovo na slovo 78
Kalodont 78
Igra pokvarenih telefona 78
Konsonantske grupe 78
Toplo - hladno 79
Sastavi re~i (anagrami) 79
Narodne poslovice 80
Poslovice i izreke 80
Ve{ala 80
Najmanje dve stvari koje... 81
Pogodi ko je 82
[esnaest pojmova. Psiho test 83
Najomiljenije `ivotinje. Psiho test 83
Poga|anje li~nosti 83
Poga|anje profesije 84
Kviz 1 84
Kviz 2 88
Kviz 3 88
Kviz 4. Igra asocijacija 89
6
Umesto diktata 97
Igra s re~nikom 97
Ve`be s horoskopom 97
TV Dnevnik 97
Nastavi re~enicu 98
Obezglavljene re~enice 98
@ivotinje i njihove navike 99
Crna hronika 100
Pridevski i glagolski bingo (tombola) 101
Kako gledam na tebe 104
Izbaci uljeza 105
Zagonetna pri~a 111
Uputstva 112
Proces rada 114
Kuhinjski recepti 115
[tamparske gre{ke 115
Defini{i re~ 116
Podela uloga po scenariju 118
Nastavi dijalog 119
Sinopsis ili pri~a 121
Dr`ave i gradovi (Zanimljive geografije) 123
Pome{ana pitanja i odgovori 124
Hajde da pri~amo o... 127
Intervjui 129
Osmosmerke 131
Ukr{tene re~i 133
Mali oglasi 133
Akrostih 133
Numeri~ke igre 134
Re~enice i re~i sastavljene od limitiranih sredstava 135
Dopuni dijaloge 136
3. DEO
LITERATURA 141
BIBLIOGRAFIJA 153
7
8
O NAMENI I UPOTREBI PRIRU^NIKA
Ovaj priru~nik namenjen je pre svega lektorima i studentima srpskog jezika, ali i svima
onima koji predaju i u~e srpski van fakulteta, u {kolama jezika i na privatnim ~asovima. Nastao
je kao posledica nedostatka nastavnog sredstva za srpski jezik koji bi pratio nastavu uz ud`be-
nik ili barem omogu}io lak{i pregled programa i rada na predavanjima i ve`banjima. Ipak, ne-
davno je iza{ao “Pregled nastave srpskohrvatskog jezika“ Danka [ipke1, na koji se ovaj priru~-
nik velikim delom i oslanja. U ovom priru~niku sabrano je iskustvo ste~eno na nastavi srpskog
jezika na Univerzitetu Adama Mickjevi~a u Poznanju, dr`anjem ~asova stranih jezika, privat-
nim ~asovima srpskog za strance, ali i iskustvo ste~eno u~enjem stranih jezika.
Budu}i da su gotovo sve postoje}e knjige s temom srpskog jezika za strance ra|ene za
po~etni nivo, a ve}ina ba{ za apsolutne po~etnike, ovaj priru~nik ne sadr`i mnogo ve`banja i
testova za najni`i nivo znanja zbog toga {to ti ud`benici u dovoljnoj meri pokrivaju te potrebe.
Ne zna~i da i takvih ve`banja ovde nema, ali su malobrojna i tu su vi{e da nastavnika inspiri{u
kako da sastavi sli~na.
Na vrhu svakog ve`banja nazna~eno je kom je nivou ono namenjeno, od 1 do 9, {to
ozna~ava broj semestra na fakultetu. To gradiranje ne treba shvatiti preterano precizno. Ono
slu`i kao elementarni orijentir, skala, a naravno da uvek ima grupa i pojedinaca koji }e svojim
znanjem odskakati od nje.
Gotovo svi obrasci raznih vrsta ve`bi (koriste}i ovaj termin mislimo i na testove znanja
i igre, tekstove i ostale vidove vo|enja nastave) primenljivi su na sve nivoe znanja i mogu vari-
rati u odnosu na to kako ih predava~ prilagodi u~enicima. Sve ve`be i primeri navedeni u ovom
priru~niku isprobani su na ~asovima. Pore|enja radi, neke su ve`be obra|ene primerima za sve
9
nivoe.
Valja naglasiti da je po pitanju modela malo toga u ovom priru~niku ekskluzivno novo
i originalno. Kori{}ene su razne {eme ve} odavno poznatih ve`bi primenjivani generacijama u
nastavi stranih jezika, odavno poznate igre za decu, koncepcije iz poznatih kvizova; ve`be, te-
stovi i igre preuzeti iz brojnih ud`benika i priru~nika ovog tipa za druge jezike2, ali je isto ta-
ko va`no naglasiti da su ovde probrani oni koji dokazano dobro funkcioni{u u primeni na srp-
ski odnosno hrvatski jezik3. Pokazalo se, naime, da neke vrlo popularne i godinama usavr{ava-
ne ve`be za, na primer, engleski i francuski ili su neprimenljive na srpski zbog gramati~kih raz-
li~itosti, ili studente ostavljaju krajnje ravnodu{nim i nezainteresovanim zbog kulturolo{kih
razlika koje se latentno provla~e kroz nastavu jezika. Ovde su, dakle, svoje mesto na{la samo
ona ve`banja koja su se pokazala delotvornim, ali i dovoljno zabavnim i zanimljivim da odr`e
neophodnu pa`nju u~enika. Primeri su u najve}em broju originalni.
Veliku zahvalnost na podr{ci, idejama, dopunama i ispravkama dugujem kolegama Sta-
nislavi Kosti}, \ur|ici Bo`i}, Marinku Zeki}u i Slobodanu Vladu{i}u, a posebno se na brojnim
primerima i podr{ci zahvaljujem Veri Raki}.
P. ].
2 Vidi bibliografiju. Ona ve`banja koja su direktno preuzeta iz stranih priru~nika i ud`benika obele`ena su fus-
notama, dok su op{tepoznate igre, ve`banja i modeli kvizova, zajedno s onima kojima se ne zna autor ili ih je smis-
lio potpisnik ovih redova, a ne mo`e biti siguran da od ranije negde ne postoje, ostali neobele`eni.
3 Budu}i da su uz uva`avanje svih razlika izme|u srpskog i hrvatskog njihove razlike ipak nedovoljno velike da je
skoro nemogu}e proizvesti neku ve`bu koja se ne mo`e brzo serbizirati ili kroatizirati, koristili smo se ovde zajed-
ni~kim iskustvom za oba jezika. Ovo va`i i za ostale priznate ili nepriznate jezike, a koji su do 1990. godine pot-
padali pod zajedni~ki termin srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik.
10
1.
TESTOVI I VE@BE
Ovaj deo priru~nika namenjen je svim nivoima, s tim {to je uvek nazna~eno na po~etku
testa ili ve`be {ta je za koji. Me|utim, ne treba se toga striktno dr`ati zbog starog pravila da je
ponavljanje za u~enje jezika uvek dobrodo{lo. Neke lak{e testove vi{i nivoi mogu re{avati sve
ve}im skra}ivanjem vremena, ubacivanjem manje frekventnih re~i ili komplikovanjem
re~eni~ne konstrukcije.
Ovde su dati primeri za uobi~ajene gramati~ke, leksi~ke, sintaksi~ke i stilske ve`be i
testove koji u ovom ili onom obliku ve} postoje u raznim na{im ud`benicima. Najbolje }e
poslu`iti lektorima i nastavnicima da ih daju studentima i u~enicima da ih rade na ~asu ili za
doma}e zadatke. Njihova forma je klasi~na i uobi~ajena, osim u nekim redim slu~ajevima.
Priru~nik je zami{ljen tako da lektoru {to je mogu}e vi{e skrati prirpemu za ~as tako {to }e
testove mo}i da fotokopira direktno iz priru~nika. Neka ve`banja i testovi dostupna su i na
internetu (v. stranicu http://www.krompir.co.yu/prirucnik). Ono {to razlikuje ovaj deo od dru-
gog dela knjige je u tome {to je ovaj vi{e okrenut klasi~nom, tradicionalnom usvajanju jezika,
dok je u drugom poseban akcenat stavljen na zabavnije sadr`aje.
Ova ve`banja i testovi nemaju pretenziju da obuhvate sve segmente potrebne za pot-
puno savladavanje srpskog jezika. Zasad je ovo samo model koji olak{ava nastavu. Postoje
mnoge pojave u jeziku koje kroz ove testove nisu obra|ivane, a to se naro~ito ti~e nekih izuze-
taka, ~esto najomiljenije teme kod mnogih sastavlja~a ud`benika. Ovde smo po{li od toga da
je va`nije usvojiti ono {to se u jeziku javlja ~e{}e, a to su oni slu~ajevi koji formiraju pravila.
Kroz primere su, me|utim, dotaknute i mnoge specifi~ne jezi~ke konstrukcije, oblici i izrazi,
ali oni nisu odvojeno nazna~eni. Na studentima je da uo~e njihovu neobi~nost i ponavljanjem
sli~nih primera da krenu da ih usvajaju.
Neke pojave u jeziku lektor ne mo`e ni da objasni uz pomo} testova. Potrebno je,
dakle, povremeno dr`ati predavanja. U ovom delu nalaze se i saveti i uputstva za takav vid nas-
tave (v. npr. ve`banje za augmentative i deminutive, str. 67)
Izvesnu novinu u odnosu na postoje}e sli~ne priru~nike, ud`benike i skripta ove vrste
je pove}an broj primera {to omogu}uje iscrpniji i temeljniji rad i sa ve}im grupama. Tako|e,
kroz te primere provla~e se ~esto konstrukcije koje pripremaju studente za neka druga
ve`banja i testove, a povremeno su namerno kori{}eni oblici koji u~enike zbunjuju. Na nas-
tavniku je da ih prepozna i da uka`e na njihovu pojavu. Ovo se naro~ito odnosi na neobi~nu
ali pravilnu upotrebu pojedinih glagolskih vremena i vidova.
11
Nivo 1
]IRILICA
Bez znanja }irilice nema ni znanja srpskog. Pojedini studenti i u~enici unapred se boje da }e
im to predstavljati veliki problem, ali ne bi trebalo da bude tako. Iskustvo nam govori da ovo
pismo svako mo`e da nau~i i to vrlo brzo. Pokazala se najboljom receptura kakva se zapravo
primenjuje i u osnovnoj {koli. Prvo {to |aci treba da nau~e je ba{ }irilica. Tad je najlak{e. Ne-
kima manje, nekima vi{e, ali va`no je da ve} posle prvog ~asa dobiju u zadatak da prepi{u
azbuku, prvo pisana slova, posle i {tampana, i da taj doma}i donesu na slede}i ~as. Posle to-
ga, u zadatak dobijaju da prepi{u prvu lekciju, zatim i ve`banja i tako neprekidno prve dve-
tri nedelje, prakti~no samo to da rade, dok se jo{ ni me|usobno ne poznaju dobro, dok jo{
imaju po~etnog elana i `elju da u startu ostave dobar utisak i dok se uklapaju. Ovaj metod je
dobar i iz psiholo{kih razloga jer studenti odmah po~inju da rade ne{to konkretno {to daje
opipljive rezultate. Ve} posle dve nedelje mo`e im se dati diktat i prvi, neki jednostavan tekst,
za ~itanje. Posle je dovoljno s vremena na vreme davati diktate, tekstove, a u prvo vreme uvek
da pi{u doma}e }irilicom. I sami }e biti iznena|eni kako brzo napreduju.
Sa sajta www.cirilica.com mogu se skinuti tekstovi iz ~itanki za osnovnu {kolu, a nastavnik ih
mo`e sastaviti i sam, zavisno od toga po kom ud`beniku radi. Oni studenti koji pokazuju vi-
{e elana i inicijative mogu da ve`baju rade}i sa }irili~nim kodnim rasporedom sa srpskom ta-
staturom na ra~unaru.
Tako|e, v. str. 127. i 133.
Nivo 1-2
(*Ovakve i sli~ne testove dobro je davati {to ~e{}e u po~etnim kursevima. Ni{ta ne smeta ni prepisati tekst iz
ud`benika koji su studenti ve} radili, izbrisati nastavke i umesto njih staviti prazne linije. To je dobar na~in za
utvr|ivanje gradiva. Ponekad nije lo{e vi{e nivoe iznenaditi ovako jednostavnim testovima jer vremenom i oni
krenu da zaboravljaju elementarne stvari pa nije lo{e povremeno se vra}ati unazad. Naravno, njima treba
ograni~iti vreme za re{avanje)
U prodavnic___ se proda___ razne stvar___, ali Jovana najvi{___ vol___ da kupuj___ polovnu
rob___. Nije tako zato {to ona nem___ dovoljno par___ da kup___ nov___ stvar___ nego pros-
to zato {to polovn___ rob___ vi{___ vol___. Njen___ mama nem___ razumevanj__ za to i stal-
no je zbog toga kritik____. Narav____, to ne uti~___ na nje____ odluke. Jovana ____ vrlo
samostal____ osoba.
Ona vi{___ vol___ da nosi suknj___ nego pantalo___. U pantalon___ se ne ose}___ dobr___.
Ka`___ da im___ lep___ nog___, a da se u pantlon___ one skor___ nikad ne vid___.
Ona je studentki___ arhitektur___, ___ je zanim___ i mnoge drug___ stvar___. Na primer,
Jovana im___ velik___ kolekciju film____ na video-kaset___. Ona je velik___ ljubitelj film-
sk___ umetnost___. Najvi{___ ___ se svi|a___ franusk__ i italijansk___ film____ iz sedamde-
setih i osamdese___ godin___. Jednom, kad je bi___ u kinotec__ u Kosovskoj ulic__, tamo gde
se prikaz___ star___ filmo___, upoznala je Dark___. Njeg__ tako|e interesu___ star___
film___, ali vi{__ vol__ kinematografi___ koja dolazi iz isto~___ Evrope. Po njemu, ti film___
ima___ u seb__ vi{e `ivot__ , ali on prizna___ kvalitet mnogi__ drugih kinematografi___. U
bioskop___ ~est___ ne___ {ta da se gled___ pa nji___ dvoje id___ __ pozori{t__.
13
Nivo 1-2
14
Nivo 1-2
Sastavi re~enice koje }e sadr`ati zadate re~i, bez obzira koliko }e i kojih drugih re~i
imati.*
(*Vodi ra~una o razli~i izme|u prideva i priloga)
primer:
sok - prazan - ~a{a
15
Nivo 2-6
Pove`i gornje s donjim pojmovima. Na liniju pored imenice odozgo upi{i slovo pod
kojim se nalazi odgovaraju}a odrednica sa spiska ispod.
(* Neki gornji pojmovi mogu se povezati sa dve ili vi{e donjih odrednica. Upi{i onu za koju se
najvi{e vezuje ili na koju tebe najvi{e asocira)
roman __, {unka__, pr{ut__, aspirin__, jabuke__, tabla__, kada__, scenografija__, kifla__,
uvija~__, navija~__, {ampon__, {ampion__, {ampinjon__, farmerke__, trava__, ru`a__,
{tala__, injekcija__, jogurt__, buket__, poga~a__, stomak__, ker__, pi{taljka__, kroasan__,
`drebe__, sako__, soko__, tu{__, njiva__, hrast__, tablete__, vrabac__, {minka__, rakovi__,
bonsai__, vizita__, orasi__, kuni}__, stopalo__, zastava__, petao__, analgetik__, luk__,
poga~a__, gaza__, {koljke__, haljina__, muzika__, vo__, so__, kasapin__, himna__, vepar__,
ga}e__, farmaceut__, terapeut__, d`emper__, pa{teta__, je`__, burek__, karanfil__, prst__,
kreda__, krompir__, jagode__, brija~__, lignje__, jelen__, ka~kavalj__, duks__, prase__,
prasetina__, peca-nje__, lopta__, fundus__, hirurgija__, pavlaka__, vrat__, suvi vrat__,
smeh__, ki~ma__, keks__, buter__, nokat__, salama__, zemlja__, vrganji__, koreografija__,
monografija__, monodrama__, mononukleoza__, ~etinari__, kulen__, pilule__, koplje__,
flaster__, proja__, aplauz__, kikiriki__, slavina__, rakija__, pe{kir__, ~arape__, bend`amin__,
levi bek__, amputacija__, simfonija__, sestra__, dijagnoza__, mukanje__, mekinje__, {pric__,
fikus__, los__, losos__, statista__, lovac__, kvasac__, rebarca__, rebro__.
A. apoteka
B. knji`ara
C. selo
D. ljudsko telo
E. more
F. kupatilo
G. cve}ara
H. bolnica
I. u~ionica
J. pekara
K. pozori{te
L. mesara
M. prodavnica hrane
N. stadion
O. prodavnica ode}e
P. {uma
16
Nivo 4-6
primer:
Zato {to je duvao jak vetar.
17
Nivo 2
19
Nivo 2
Odgovori na pitanja:
20
Sastavi re~enice od ponu|enih re~i (mo`e{ koristiti i druge re~i)
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
1. glup: _________________________
2. te`ak: ________________________
3. istina: ________________________
4. prodati: ______________________
5. bolji: _________________________
6. mr{av: _______________________
7. vu}i: _________________________
8. pokvariti: _____________________
9. mali: _________________________
10. pro{li: ______________________
1. prijatan: ______________________________
2. debeo: _______________________________
3. mlad: ________________________________
4. jeftin: ________________________________
5. ~udan: _______________________________
6. lak: __________________________________
7. te`ak: ________________________________
8. sre}an: _______________________________
9. zdrav: ________________________________
10. tih: _________________________________
21
Nivo 2-4
TEST - LEKSIKA
Primer:
kuvar - varja~a
22
Nivo 4-6
TEST - LEKSIKA
Primer:
snimatelj - kamera
1. ~elista peraja .1
2. bubnjar {e{ir .2
3. kova~ turpija .3
4. kroja~ re~nik .4
5. sve}ar britva .5
6. manikir granata .6
7. lekar violon~elo .7
8. kosa~ kona~ .8
9. kinooperater mikseta .9
10. mesar bi~ .10
11. ratar karte .11
12. brija~ plug .12
13. ma|ioni~ar valjak (jarac) .13
14. ma{inovo|a satara .14
15. artiljerac stetoskop .15
16. {ahista projektor .16
17. leksikograf nakovanj .17
18. tonac dobo{ .18
19. ronilac lokomotiva .19
20. gatara figure .20
21. krotitelj vosak .21
22. moler kosa .22
23
Nivo 2
24
Nivo 2-6
Napomena:
Na vi{im nivoima, studenti se mogu stimulisati da sami smi{ljaju re~enice koje }e sadr`ati ove oblike. Treba
napomenuti da oni mogu zameniti skoro sva vremena, tako da bi mogu} zadatak bio da smisle po primer u kojem
}e gl. pril. sada{nji zamenjivati prezent, perfekt, futur I, futur II... Tako|e, treba voditi ra~una i podvu}i razliku
od prideva koji dobijaju sufiks -}i i ovog oblika priloga.
Dok smo se mirno {etali kejom, nai{li smo na jednog velikog psa koji nas je napao.
Mirno se {etaju}i kejom, nai{li smo na jednog velikog psa koji nas je napao.
i obrnuto
25
Nivo 4-6
ME[OVITI TEST:
Napomena:
Ovo je primer me{ovitog testa. Pogodan je za rad na ~asu, ne za doma}i, tako {to se studentima
zadaje da odgovaraju na pitanja nasumi~no, kako ih ne bi re{avali ~ekaju}i da na njih do|e red
i tako unapred spremali odgovor, jer tako ne paze na ~asu. Na primer, slede}i ko je na redu,
ka`e mu se da dâ odgovor na drugo ve`banje pod brojem 3. Ako ne zna, lektor pita onog ko se
javi da zna.
1. ^ovek ponekad ka`e: “Mnogo mi je te{ko palo to {to imam sve manje posla”.
2. Marija je dobra u~enica, ali stalno govori: “Ja ne volim da idem u {kolu i mrzim u~enje. To
rade samo {treberi. Ja se po ceo dan zezam s dru{tvom, uve~e uvek izlazim i jednostavno me
ni{ta drugo ne interesuje”.
3. Gospodin Luki} redovno ide kod lekara: “U principu, meni ni{ta ne fali”, ~esto ka`e, “ali kod
lekara idem da bih proverio svoje zdravstveno stanje za svaki slu~aj. U stvari, ja volim da idem
kod lekara”.*
4. An|elko i An|ela su brat i sestra. An|elko ka`e: “Moja sestra An|ela je la`ljivica jer svojim
drugaricama stalno govori: ”Ja normalno jedem i najvi{e volim slatki{e”, a kod ku}e po ceo dan
gladuje, ne jede ba{ ni{ta da bi u {koli mogla pred njima da se prejeda, a opet uvek da bude
vitka i mr{ava”.
5. Ne volim kad neko ka`e: “Bi}u kratak”.
1. Gospo|ica Peri} neprestano tvrdi da najbr`e kuca i da joj nema ravne u daktilografiji u pre-
duze}u u kojem radi, ali i {ire. Njene koleginice tvrde uglas da to nije istina, da je svaka od njih
i bolja i br`a od nje.
2. Danas }e Luka sigurno da ka`e da je ju~e bio kod svog lekara, a sutra }e da ka`e da je danas
trebalo da ide ali da je zaboravio. Jo{ }e dodati da }e da ide sutra.
3. Dejan je rekao da voli da glada stare filmove i da mu nimalo ne smeta {to su crno-beli.
4. U~iteljica je svojim u~enicima rekla da }e sutra da rade test iz geografije, ali je dodala i da
ne treba unapred da se spremaju.
5. Marko je pitao svoje drugove za{to idu na pecanje kad napolju pada ki{a, a oni su mu odgo-
vorili da vole da kisnu.
6. Jovana }e se jednog dana zapitati {ta joj je trebalo da se petlja s onim propalicama iz kraja
kad je grad pun finih mladi}a.
26
3) Upotrebi ZATO umesto ZATO [TO.
1. U njemu ima puno njih, ali u njima nema nikad dovoljno njih.
2. Daj svoju nju svojoj onoj, ali svoju nju samo svojoj majci i njoj.
3. Moje ono je mnogo daleko i zato preko njega vi{e volim da ostanem u njemu u kojem
studiram i u miru spremam njih.
4. Iako joj je bilo jako toplo, Lidija je ipak oti{la svojoj njoj u kojoj je bilo puno nje, ali bila
je vrlo gladna.
5. Dok smo bili kod nje, on je bio uklju~en ali ga niko nije gledao jer smo se svi zabavljali
igraju}i njih na njemu, pa kad nam je i to dosadilo pre{li smo na njega, ali vrlo neozbiljan
jer smo svi bili popili previ{e toga i te.
6. U Subotici ima puno njih i zato se ona uzima za to uspe{nog zajedni~kog i slo`nog njega.
7. Kad se ono sabere, ispada da ovog njega ne}emo imati dovoljno njih ni za nju.
8. Ko pre njoj njegova je ona.
9. Gde ima toga ima i te.
* Svaka re~enica ima vi{e re{enja, ali izaberi ono koje ti se najvi{e svi|a ili ti prvo padne na pamet.
27
Nivo 2-4
REVIZIJA, TEST:
PREDLOZI I PADE@I
28
Nivo 2-4
REVIZIJA:
IMENICE, PRIDEVI, ZAMENICE I PREDLOZI; PADE@I
Stavi pridev i imenicu u odgovaraju}i pade` ili dodaj odgovaraju}i predlog, kao u
primerima:
A.
Mnogi ljudi ne vole da `ive u ________________ (visoke zgrade).
Mnogi ljudi ne vole da `ive u visokim zgradama.
B.
_____ prodavnice smo iza{li tu`ni jer nismo na{li {e{ire ____ slame.
Iz prodavnice smo iza{li tu`ni jer nismo na{li {e{ire od slame.
29
Nivo 3-8
Napomena:
Prezent mo`e ozna~avati i radnju koja se desila u pro{losti (narativni prezent) i koja }e se de-
siti u budu}nosti, a mo`e predstavljati i zamenu za neka modalna zna~enja. Ovakva distribuci-
ja prezenta veoma je ra{irena u srpskom, naro~ito u govornom jeziku. Za radnju u budu}nosti
mogu se upotrebiti samo nesvr{eni glagoli mada je u svakodnevnom govoru ve} dosta dugo pri-
sutna i upotreba svr{enih (npr. vidimo se sutra; mo`da padne ki{a i sl), {to se smatra nepravil-
nim.
a. Ju~e vidim Marka kako kupuje nov auto, a ne znam otkud mu toliko para.
Ju~e sam video (videh) Marka kako kupuje (je kupovao, kupova{e) nov auto, a ne
znam (nisam znao) otkud mu toliko para.
30
Nivo 2-3
Primer:
1, 2, 3, 5, 6, 7, 8, 14, 15, 16, 17, 26, 27, 35, 38, 39, 43 ste se posva|ali?
31
Nivo 2-4
REVIZIJA, TEST:
PITANJA I ODGOVORI
32
Nivo 6-9
Upotreba zamenica koji, -a, -e (kojeg, kojem... - koga, kome...) i {ta (~ijeg, ~ijem... -
~ega, ~emu...).
Napomena:
Obratiti pa`nju na zamenicu {to, koja ~esto mo`e da se upotrebi umesto nekih drugih.
______________________________________________________________________________
1. Jeste, to je ona stara gitara na __________ sam nau~io da sviram.
2. Je l' to ono vino od ________ boli glava?
3. Od ________ me toliko boli glava?
4. ________ se vi{e boji{, mi{a ili slona?
5. Kako to da tebi taj sos uvek tako dobro ispadne? U ________ je tajna?
6. Kako vam brzo rastu deca! ________ ih to hranite?
7. U _________ filmu be{e ona scena kad onog tipa pojedu mravi?
8. Na _______ ste vi? Na vinu ili pivu?
9. Kako se to pona{a{? Od ________ si to nau~io?
10. Je l' to onaj politi~ar _________ voli da psuje?
11. Oko ________ ste se posva|ali?
12. U _______ grmu le`i zec?
13. Na ________ spratu `ivite?
14. Dobar dan. Na __________ sprat idete?
15. Sa _________ sprata ste pali?
16. S _________ biste voleli da idete na godi{nji odmor?
17. __________ biste voleli da putujete u Kotor?
18. Jana je ona devoj~ica _________ voli da crta.
19. Od ___________ mesa se prave pljeskavice?
20. To je onaj Steva __________ je pobegao iz zatovora.
21. Vra}am se iz firme u __________ sam zaposlen.
22. To je istinita pri~a po _________ je snimljen jedan film.
23. Kakav je hleb zavisi i od toga od __________ je bra{na napravljen.
24. Od _________ zavisi ho}emo li dobiti dobre ocene?
25. To je onaj Joca _________ stanuje na Vra~aru.
26. Ovo su krave _________ daju puno mleka.
27. U _________ ulici se nalazi Narodno pozori{te?
28. Ne znam ni ja od ________ je ovo jelo tako ljuto.
29. Zaboravili su radi _________ su se toliko radovali.
30. Nemate _________ da se pla{ite.
31. U _________ si mesecu ro|en?
32. On je taj ~ovek ________ treba da se obratite.
33
Nivo 5-6
Sastaviti pri~u od ponu|enih re~i. Svaka od ovih re~i mora da se na|e bar jednom u
pri~i, a sve ostalo je stvar slobodnog izbora studenta.*
(*Obratiti pa`nju na razliku izme|u prideva i priloga)
34
Nivo 4-8
Dopuni re~enice:
35
Nivo 3-6
IZRAZI, PORE\ENJA
Kako se ka`e?
36
33. lak kao ___________________________________________
34. te`ak kao ________________________________________
35. gladan kao _______________________________________
36. bogat (pun) kao _____________________________________
37. upla{en (boji se) kao _________________________________
38. pu{i kao ___________________________________________
39. la`e kao ___________________________________________
40. sme{an kao ________________________________________
41. dosadan kao _______________________________________
42. veran kao __________________________________________
43. kriv (pogrbljen) kao _________________________________
44. bedan kao _________________________________________
45. ~vrst, tvrd kao ______________________________________
46. hladan kao _________________________________________
47. tvrdoglav kao _______________________________________
48. uporan kao _________________________________________
49. peva kao (ako lepo peva) _____________________________
50. pri~a kao (ako puno pri~a) ____________________________
51. dobar kao __________________________________________
52. prljav kao __________________________________________
53. mudar kao __________________________________________
54. pun kao ____________________________________________
55. pliva kao (ako dobro pliva) ____________________________
56. pliva kao (ako lo{e pliva) _____________________________
57. bled kao ___________________________________________
58. grbav kao __________________________________________
59. tvrd kao ____________________________________________
60. siroma{an kao _______________________________________
37
ODGOVORI:
1. jak (sna`an) kao bik, konj, vo, od brega odvaljen
2. spor kao pu`, kornja?a
3. brz kao munja, ris, zec
4. velik kao slon, ku?a, kit, Sunce
5. mali kao mrav, mi{, zrno gra{ka
6. vredan (radi) kao mrav, p?ela, (lud, blesav)
7. radi (funkcioni{e) kao {vajcarski sat, ma{ina, lud, blesav
8. lenj kao trut
9. gluv kao top
10. star (mator) kao mumija, Biblija, Metuzalem
11. debeo kao svinja, bumbar, ormar
12. mr{av (tanak) kao igla, prut, list, glista, slamka
13. pijan kao letva, majka, zemlja
14. pije kao smuk, sun?er
15. slobodan kao ptica (na grani)
16. smrdi kao tvor, riba, govno
17. glup kao to~ak, }uskija, top, to~ilo
18. pametan kao p?elica, mrav
19. lep kao slika, upisan
20. ru`an kao pas, grob, ve{tica, |avo, vrag
21. sladak kao {e}er, bombona, med
22. ravan kao daska
23. besan (ljut) kao ris
24. ~ist (neuprljan) kao suza
25. lukav kao lisica, vidra
26. zdrav kao dren, jabuka
27. lud kao zvono, struja, luster, kupus
28. spava kao top, zaklan
29. jede kao (ako puno jede) lud, da mu je poslednji put, nezdrav
30. jede kao (ako malo jede) pti?ica, vrabac
31. jede kao (ako nepristojno jede) svinja
32. psuje kao ko~ija{
33. lak kao pero
34. te`ak kao slon, konj, olovo, kamen
35. gladan kao pas, vuk
36. }uti kao riba, grob
37. upla{en (boji se) kao mrav, pti~ica
38. pu{i kao dimnjak, smuk, Tur~in, furuna
39. la`e kao pas
40. sme{an kao klovn, pajac, crtani film
41. dosadan kao proliv
42. veran kao pas
43. kriv (pogrbljen) kao kifla, paragraf
44. bedan kao crv
45. ^vrst kao stena
46. hladan kao led
47. tvrdoglav kao magarac, mazga
48. uporan kao mrav, magarac
49. peva kao (ako lepo peva) slavuj
50. pri~a kao (ako puno pri~a) navijen
51. dobar kao du{a, hleb (lebac), dobar dan
52. prljav kao svinja, prase
53. mudar kao sova
54. pun kao oko
55. pliva kao riba
56. pliva kao sekira
57. bled kao krpa
58. grbav kao kamila
59. tvrd kao kamen
60. siroma{an kao crkveni mi{
38
Nivo: 5-8
Ili obrnuto:
Pojev{i ru~ak, Zorica je prestala da bude gladna.
Kad je pojela ru~ak, Zorica je prestala da bude gladna.
39
Nivo: 5-8
odneti pokriti
otkriti (po)jesti
odmarati se vratiti se (vra}ati se)
igrati (se) voditi
(pro)na}i oti}i
odlu~iti (se) raditi
postaviti (postavljati) (na)ljutiti se
1.
Evropljani nisu znali za krompir pre nego {to ___________ Ameriku.
Evropljani nisu znali za krompir pre nego {to su otkrili Ameriku.
2.
Kad sve __________________ ne}ete vi{e biti gladni.
Kad sve budete pojeli ne}ete vi{e biti gladni.
(ili: Kad sve pojedete ne}ete vi{e biti gladni.)
41
Nivo 6-9
42
22. Zar vam se ne _________ da ste malo preterali?
23. Skaka~ica je dobro _________ dvostruki salto, ali je slabo usko~ila u vodu.
24. Ivan nije obu}ar, ali ume da ____________ cipele.
25. S obzirom na to kako su prema njemu ______________ jo{ je i dobro pro{ao.
26. O~igledno je da ovde policajci ne ___________ svoju du`nost kako treba. U suprotnom se
ne bi tako ___________.
27. [ta je ___________ !? ____________ grudvu i pogodio profesora u glavu!?
28. Ta agencija navodno ____________ dezinsekciju i deratizaciju, ali meni se vi{e __________
da se ___________ nekim drugim poslovima.
29. Ako prona|emo na~ina, ______________ taj plan u delo.
30. Ta cura se ____________ kao kuvana noga, a jo{ se i ____________ va`na.
31. [ta nam lepo __________ za ru~ak?
32. Ta knji`ara __________ do pono}i, ali mi se ___________ da se zaposleni ____________
krajnje neljubazno.
33. Nismo se jo{ ______________ za put, moramo jo{ ne{to da ________________, sa~ekajte
nas malo.
34. Otkako _________ za vlast, prili~no se _____________. Vi{e nije onako mr{av.
35. Ma samo ti se ___________, oni su, u stvari, jako fini ljudi.
36. Savezna vlada re{ila je da ____________ popis stanovni{tva slede}e godine. Popis }e biti
___________ na celoj teritoriji na{e zemlje bez Kosova.
37. [ta ste mu to ___________ ? Izgleda kao da su ga krave `vakale.
38. [ta da se ___________? On se ____________ kao skot i tu se ni{ta ne mo`e __________.
39. Danka i Tanja su lokale cele no}i i totalno su se _____________. Zna~i, opet sutra ni{ta
ne}e __________.
40. U toj kasarni ____________ se obuka za specijalce.
41. Kad god spremim ispit, _____________ sve pogre{no. __________ se da je najbolje izlaziti
nespreman.
42. Svesni smo da smo __________ gluposti i ____________ se nedoli~no, ali obe}ajemo da
}emo se ____________.
43. Ne __________ se fin, svi znamo da si ti sklon da ___________ i najpo{tenijeg ~oveka.
44. Ako ne bude{ ___________ po uputstvu, nemoj da se ~udi{ {to ti mobilni ne}e
___________.
45. ____________ mi samo neki sendvi~ da pojedem ne{to na brzinu.
46. Pazite kako se ____________ za stolom i ne ___________ predstavu kao {to obi~no
_________.
43
Nivo 5-9
44
Nivo 5-8
uraditi obaviti
obraditi probaviti
odraditi zabaviti (se)
zaraditi nabaviti
naraditi se dobaviti
poraditi izbaviti (se)
proraditi pozabaviti se
izraditi pribaviti
45
Nivo 3-6
Napomena:
Pasiv se mo`e graditi jedino uz pomo} prelaznih (tranzitivnih) glagola.
U ovom ve`banju su dati ~esti i “`ivi” primeri u kojima se pasiv koristi i to su oblici koji se
grade uz pomo} oblika perfekta pasiva (trpnog priloga i prideva glagola) i oblika infinitiva
pasiva (glagol + re~ca se).
1.
Na{a reprezentacija ______________ je od (strane) Francuske jo{ u kvalifikacijama
(eliminisati).
Na{a reprezentacija eliminisana je od (strane) Francuske jo{ u kvalifikacijama.
2.
Svako ima pravo da bira i da _________ _________ (birati)
Svako ima pravo da bira i da bude biran.
3.
Nije nam bilo _________ da se ranije sretnemo (suditi).
Nije nam bilo su|eno da se ranije sretnemo.
4.
Predsednik ______________ na svake ~etiri godine (birati).
Predsednik se bira na svake ~etiri godine.
47
Nivo 5-8
MORFOLOGIJA, VREMENA - PASIV (2)
Napomena:
Pasivne re~enice imaju ograni~enu distribuciju. Naime, nije mogu}e od svake aktivne re~eni-
ce napraviti pasivnu. Ovde su dati primeri ~estih i “`ivih” slu~ajeva.
Subjekat mo`e, ali ne mora, biti imenovan. Ukoliko neku misao `elimo da izrazimo u pasivu,
subjekat iz aktivne re~enice ~esto izostavljamo upravo zato {to se gra|enjem pasivnih re~eni-
ca dodatno nagla{ava uloga objekta.
Od aktivne re~enice napravi pasivnu, kao u primerima:*
(*Neki primeri imaju vi{e re{enja)
1a.
Marija i Peda re{ili su da bace suvi{ni name{taj.
Marija i Peda re{ili su da name{taj bude ba~en.
1b.
Pohvalili su decu zbog lepog pona{anja.
Deca su pohvaljena zbog lepog pona{anja.
2.
Ljudi istrebljuju neke `ivotinjske vrste.
a. Neke `ivotnjske vrste bivaju istrebljivane od (strane) ljudi.
b. Neke `ivotnjske vrste se istrebljuju [od (strane) ljudi].
Predlozi anti-, protiv-, kontra-, inter- i me|u- uvek se pi{u zajedno s re~ju s kojom se
udru`uju. Upotrebi odgovaraju}e predloge, objasni {ta tako dobijene re~i zna~e i odredi nji-
hovu vrstu*.
(*U nekoliko slu~ajeva mogu se upotrebiti razli~iti predlozi)
49
Nivo 3-6
Nastavci -ki, -ski, -(i)ji, -an, -ni, -ov (-ev), -in, -ljiv naj~e{}i su produktivni pridevski sufik-
si. Njihovim dodavanjem na gotovo svaku imenicu mo`e se napraviti pridev. Koji }e od njih
kada biti upotrebljen zavisi od te{ko obja{njivih procesa, te je zbog toga najbolje zapamtiti naj-
frekventnije slu~ajeve napamet, pa se na osnovu njih dalje slu`iti usvojenim znanjem po sluhu.
Ponekad je mogu}e na~initi prideve istog ili razli~itog zna~enja od vi{e nastavaka, a ponekad
je ~ak potrebno dodati dva sufiksa, jedan za drugim.
50
Nivo 6-8
51
Nivo 6-9
52
Nivo 6-9
Napravi prideve ili priloge od imenica i stavi ih u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
Oprao sam sve su|e, ali su neki tanjiri jo{ uvek (mast).
Oprao sam sve su|e, ali su neki tanjiri jo{ uvek masni.
Napomena:
U ovim primerima ima dosta i vulgarnih i manje poznatih re~i koje mo`da ni neki lektori
ne}e znati, a ne bele`e ih ni re~nici osim onih specijalizovanih. Ipak, rade}i sa studentima sa
novijom literaturom, a posebno gledaju}i filmove, ispostavilo se da oni previ{e toga gube ne
razumeju}i pojedine re~i. Zbog toga je itekako preporu~ljivo da se upoznaju i sa ovim
segmentom vokabulara.
Kupili bismo mi sve {to treba, ali smo ostali bez love.
Kupili bismo mi sve {to treba, ali smo ostali bez para (ili novca).
54
Nivo 6-9
55
Nivo 6-9
56
Nivo 6-9
Primer:
[ta je za tebe hrabrost?
Mogu}i odgovori:
Hrabrost je osobina hrabrih ljudi, suprotna kukavi~luku.
Hrabrost je kad se neko ne boji da ide kod zubara.
Hrabrost je kad nema{ tremu da pri~a{ pred velikom grupom ljudi.
Hrabrost je uvek re}i ono {to misli{.
Hrabrost je kad ne{to sme{ da radi{ a da ne misli{ na posledice.
Hrabrost je osobina ludih.
57
Nivo 6-9
Upotrebi odgovaraju}e veznike kao {to su: zato {to, jer, ako, budu}i da, po{to, zbog toga
{to, radi, zbog, ali, ako, nego, ukoliko, da, ni, niti, ve}, {to, koji, kako... i dovr{i re~enice
odgovaraju}im oblikom re~i ili sintagme u zagradi.
Primer:
__________ ne _____________ (prestati) da se smejete, ja __________ (oti}i) ku}i uvre|en
___________ ne volim kad mi se drugi smeju.
Ako ne prestanete da se smejete, ja }u da odem ku}i uvre|en, zato {to ne volim kad mi
se drugi smeju.
Ili: Ukoliko ne budete prestali da se smejete, ja }u oti}i ku}i uvre|en, jer ne volim kad
mi se drugi smeju.
1. Tanja je jo{ kao mala po~ela da igra fudbal ____________ je to jedini sport koji joj ______
(biti) interesantan.
2. Vrati mi ______ ________ (moja olovka)! ___________ sam znao da je kod tebe ne
________________ (tra`iti) tri dana po _____________ (ceo stan).
3. Kad se \or|e i Jelena _________ (vratiti), sve _____________ (promeniti se), __________
}e ostati najmanje tri godine.
4. Mi smo jo{ mali, __________ kad ____________ (porasti), onda }emo mi vas da zavitlavamo.
5. Neki romani ______________ (ekranizovati) su toliko lo{e __________ sa originalom nema-
ju vi{e ___________ (nikakva veza).
6. U aprilu se obi~no odr`avaju mnoge _________________ (javna manifestacija), ________ {to
tad obi~no _________ (otopliti).
7. Nemoj da objavi{ taj ________ (tekst), ____________ postoji opasnost da to pro~ita ne~ija
keva i onda ______________ (misliti) ________ smo mi nekakva sekta.
8. Na _________ (ulica) ima puno ljudi i svi se ____________ (grudvati) kao mala deca,
verovatno ____________ ve} godinama ________________ (ne padati) sneg.
9. Sve je _____________ (poplaveti), _____________ je tata stavio svoje ~arape u
______________ (beli ve{).
10. Ne samo da su Jova i Milo{ _____________ (zakasniti), __________ se jo{ bune _______
vi{e __________ (nemati) pi}a.
11. Ne ____________ (ponoviti) se, ali ako se jo{ jednom bude desilo ___________ do|ete
praznih ruku, _______________ (izbaciti - ja) vas napolje.
12. _______ sam ja glup, ________ je on glup, ________ ti ne _________ (koristiti) svoj mozak.
13. Kad i ako _______________ (vratiti se - mi) sa Mont Everesta, molim vas da nas sa~ekate
______________ (sme{iti se) i ________ budete ponosni na nas!
14. Ovo je mali korak za ________ (ja), _________ veliki za ~ove~anstvo.
15. ~ekaju nas te{ki dani ____________ nam je do kraja ___________ (mesec) ostalo svega hil-
jadu __________ (dinar).
16. ____________ se ne maknete, nikada ne}ete sti}i do vrha ___________ (palanina).
58
17. Ne samo da nisu oprali ____________ (sudovi), __________ nisu _________ ruke oprali.
18. _________ ti dvojica ka`u da si pijan, vreme je da _________ (legnuti).
19. Kad ___________ (mo}i - ja) jo{, ______________ (nastaviti) bih da se penjem, ali sam se
umorila.
20. Zdravko tvrdi _________ (kupati se) svaki dan, __________ ne bi se reklo.
21. Kad ____________ (raditi - mi) sve {to `elimo, vi ______________ (ne biti) zadovoljni.
22. @eleo bih ne{to ________ vas pitam. __________ biste bili na __________ (moje mesto),
{ta ______________ (preduzeti) da se situacija izmeni u va{u korist?
23. _______ bi srce svako moglo da kuca, i olovka bi ova mogla da ________ (tucati).
24. Gde to ________ (biti)? Da li je to ona zgrada na _________ (ugao) Jevremove i Zmaj
Jovine ulice _______ se skroz uru{ila?
25. _______ odemo u Po`arevac, svakako ______________ (posetiti) muzej Milene Pavlovi}
Barilli.
26. Kad __________ (biti) zdrava, Milica bi sada bila s _________ (mi).
27. Krava ________ (mukati), vo _________ (vu}i), ________ koza nikad nikoga ________
(tu}i).
28. Mi smo ovde do{li samo ________ para i _____________ ne `elim da ~ujem nikakve kritike
po pitanju ____________ (kvalitet) na{e muzike.
29. S njim se nikad ____________ (znati) da li misli ozbiljno __________ se samo {ali.
30. Ako ovako _____________ (nastaviti - mi), sutra _______________ (mo}i) da postanemo
prvaci sveta.
31. Dok jednom ne _________ (smrknuti), drugom ne _________ (svanuti).
32. _________ god da se zateknem, __________ me sa~eka Madona.
33. _________ se ubrzo ne budemo navikli na nove uslove, ___________ (propasti) nam firma.
34. Sad je pravi momenat _______________ (probati - vi) da shvatite pravila igre, _______
biste od slede}eg kruga mogli i sami ______________ (uklju~iti se).
35. Ne samo da se radije ne _______________ (me{ati se - ja) u taj posao, _________ bih
najvi{e voleo da ni{ta o svemu tome __________ ne znam.
36. Na _________ spratu stanujete? Lift je pokvaren pa _________________ (vi{e voleti) da ne
moram puno da ____________ (penjati se).
37. ___________ slede}eg vikenda _______________ (biti) lepo vreme, napravi}emo ro{tilj
negde kraj ___________ (jezero), _____________ je blizu __________ (obala) najprijatnije
sedeti.
38. Nismo se dovoljno __________ (potruditi se), __________ slede}i put sigurno
______________ (pobediti), osim ako oni ________________ (imati) sre}e.
39. Nemam ________ dinara, _________ ima}u slede}e nedelje, ako ____________ (dobiti)
platu na vreme.
40. ______ ona ________ on ne znaju {ta bi s parama, ali oboje _____________ (praviti se) siro-
ma{ni.
59
Nivo 6-9
LEKSIKA - SINONIMI
Zameni podvu~enu re~ sa {to vi{e mo`e{ drugih re~i i izraza tako da se zna~enje
re~enice bitnije ne izmeni:
(Obratiti pa`nju na to da neke re~i, kad se zamene, zahtevaju i izmenu oblika re~i koje se
vezuju za njih)
60
RE[ENJA:
1. zanimljivi, zabavni
2. dosta, puno, prili~no, jako, veoma, previ{e, suvi{e
3. fino, dobro, ugodno, (krasno, divno...)
4. mali{anima, najmla|ima, klincima, malima
5. a. pokidaju, preseku, raskinu b. odnose, kontakte, spone, {to ih vezuje (spaja), (a.
i b. poru{e sve mostove)
6. sem, izuzev, ne ra~unaju}i, sa izuzetkom, izuzimaju}i, isklju~uju}i, isklju~iv{i
7. a. slabi, r|avi, nikakvi, osrednji, bez veze, mlaki, bledi, bezvredni, bezvezni, bedni,
drugorazredni, (sranje...) b. izvrstan, izvanredan, prvoklasan, vanredan, sjajan, izuze-
tan, osobit, fenomenalan, fantasti~an, vrhunski, jako (veoma, stra{no...) dobar, pre-
dobar, silan, bogovski, kapitalan, briljantan, bravurozan, vanserijski, impresivan,
(super, opasan, nevi|en, mrak, `estok, strava...)
8. a. provirio, bacio pogled, gvirnuo, glednuo, `draknuo, `acnuo, {acnuo, b. biro, ured,
ofis
9. ulij, dolij, nalij, uspi, naspi, daj
10. druk~ija, druga~ija, naro~ita, specijalna, osobita, razli~ita, izuzetna, neobi~na,
netipi~na, ekskluzivna
11. a. lupio, opalio, drmnuo, odalamio, raspalio, odvalio, (aknuo, klepio, geknuo,
o{inuo, puknuo, zveknuo, nabo...) b. istukao, prebio, izmlatio, premlatio, ispra{io,
(razbio, izlemao, ispeglao, ole{io, napucao...)
12. a. momak, de~ko, tip, (frajer, lik...) b. curama, `enskim, (ribama, trebama,
ma~kama...)
13. a. istakao, podvukao, napomenuo, stavio akcenat b. zalo`iti, pozabaviti, potruditi
oko, obratiti (pokloniti) pa`nju
14. a. zavr{io, uradio, dovr{io, sredio, odradio, dokraj~io, okon~ao, priveo kraju b.
ra~unaru, ma{ini, (kanti...)
15. a. probali, preduzeli b. sasvim, potpuno, u potpunosti, totalno c. druk~ije, razli~ito,
nejednako (druga stvar, pri~a)
16. a. do{ao, se dovezao, prispeo, dospeo, doputovao b. d`inovskim, jako (mnogo,
u`asno, stra{no, veoma....) velikim c. automobilom, kolima, (limuzinom, makinom)
17. a. uvidi, uo~i, opazi, spazi, shvati, zaklju~i, (ukapira, skapira, skonta, skop~a...) b.
ne valja, nije kako treba, (ne {ljaka).
18. a. nesumnjivo, izvesno, bez sumnje, garant(ovano), definitivno, sto posto b.uveren,
ube|en, (nije mi{ljenja, ne misli...)
19. a. pojedini, izvesni, odre|eni, jedan broj, jedni b. stru~njaci c. misle, veruju, imaju
mi{ljenje, tvrde, dr`e, (su mi{ljenja, su ube|eni, su uvereni...) d. zgodan, pogodan,
odgovaraju}i, povoljan, pravovremen e. trenutak, ~as, prilika, situacija f. izmenu,
menjanje, zamenu, revalorizaciju, prevrednovanje.
20. a. ose}a{, zapa`a{, opa`a{, uvi|a{, uo~ava{, (provaljuje{, kapira{...) b. toplota, vre-
lina, omorina, sparina, (‘ega, pripeka, jara...)
61
Nivo 6-9
1. Njemu je svejedno - Nije ga briga; Ba{ ga briga; Boli ga uvo (dupe); Puca mu prsluk
2. Idi odavde! - Gubi se! Bri{i! Idi vidi da l’ sam tamo; Ne}u da te vidim: Be`i!
3. Ovde je veoma ~isto (uredno) - Ovde se sve sija; Ovde je kao u apoteci
4. Ovde je veoma prljavo (neuredno) - Ovde je kao u svinjcu; Ovde kao da je bomba pala
5. Vrlo je neuredan - Izgleda kao da su ga krave `vakale.
6. Vrlo je siroma{an - @ivi kao crkveni mi{.
7. Vrlo je snala`ljiv - Snalazi se kao riba u vodi.
8. Imao je sre}e - Upala mu je sekira u med; Do{lo mu je kao kec na deset.
9. Bilo je to veoma davno - To je bilo pre Hrista; Pre 100 godina.
10. Nikad (se to ne}e desiti) - Kad na vrbi rodi gro`|e; Na kukovo leto; U mesecu limburgu (kad
se majmuni {i{aju).
11. Veoma je mlad (mali) - Tek se ispilio; Jo{ pi{ki u pelene.
12. To je jako daleko - Bogu iza le|a (ki~me, nogu, bubrega); Iza sedam mora (i sedam gora);
13. Puno pri~ati - Ne zatvarati usta; Mleti; Dr`ati banku; i kolokvijalni i `argonski glagoli tipa
BRBLJATI, TOROKATI, BLEBETATI itd..
14. Biti nespretan, trapav - Pona{ati se kao slon u staklarskoj radnji.
15. Veoma mi se dopada - Da poli`e{ prste; Ko bog; Boli glava (u{i otpadaju); i familijarni i
`argonski izrazi kao MRAK! STRAVA! SUPER! DO JAJA! HAOS! itd.
16. Ovde vlada potpuni haos - Ne zna se ni ko pije ni ko pla}a; Ne zna se ni ko kosi ni ko vodu
nosi; Jebe lud zbunjenog; Ovo je ludnica.
17. Zbunio se (izgubio se) - Ne zna gde mu je glava; Pona{a se ko ku~e u liftu.
18. Odmoriti se, oporaviti se - Napuniti baterije; Danuti du{om; Do|i (k) sebi.
19. Umreti - Napustiti (ovaj) svet; Ispustiti du{u; Baciti ka{i~icu; Otegnuti papke; Oti}i; i famili-
jarni i `argonski izrazi kao RIKNUTI, CR]I, SKIKNUTI itd.
20. Jako (mi) je hladno - Srmzo sam se; Se~e po u{ima; Kao u zamrziva~u (hladnja~i).
21. Jako (mi) je toplo - Skuvo sam se; Kao u rerni (pe}nici, paklu).
22. Veoma je bogat - @ivi kao bubreg u loju; Pun je ko brod.
62
Nivo 5-8
Po smislu, dovr{i re~enice upisuju}i re~i u praznine (primeri uglavnom imaju vi{e
re{enja).
1. U severnoj i srednjoj Africi je _________ vru}e i _______ toga tamo ljudi nose laku ode}u i
zapravo ni ne znaju za __________.
2. U Bangkoku, na Tajlandu, nedavno je ______________ orkestar ~iji su ~lanovi isklju~ivo
slonovi. Ove `ivotinje ___________ na udaraljkama koriste}i ve{to _________ surlu.
3. Kod ri|okosih ___________ postoje izvesna odstupanja u centralnom nervnom
_____________ zbog ~ega je i njihova osetljivost na bol ve}a.
4. Kad neko ~esto nosi {e{ir, to je onda upravo onaj _________ ode}e koji ________ primeti-
mo.
5. Pravilo broj jedan u ronjenju je da se uvek _____________ u paru jer je tako mnogo manja
_____________ nego kad se _____________ pojedina~no.
6. Ni u najburnija _____________ Rimskog carstva nije se ____________ da nekog iz carske
_____________ pogubi narod.
7. Bilo je to u __________ kada zakon o zabrani pu{enja nije bio ____________ strog kao
danas.
8. Rukopise dva knji`evna __________ upotrebila je kao hartiju za pakovanje ku}na
_________________ francuskog pisca @ana Batista [atobrena i tako ___________________
njegovo ~etrdesetpetogodi{nje stvarala{tvo.
9. U _____________ Napoleonovog _____________ Egipta, piramide su bile dopola zatrpane
peskom, a Sfingi se _______________ samo glava.
10. Da li mu{karci zaista _________ vole plavu{e ili se radi o sterotipu koji, ukoliko se dovoljno
dugo ___________, preti da postane istina?
11. ^uveni ________________ baron Minhauzen zaista je postojao. Bio je oficir u ruskoj
___________ za vreme ___________ protiv Turske u 18. veku.
12. Pariski metro “Meteor” kre}e se __________ automatski, a sad i Drezdenski institut za
sabra}aj ___________ na tome da se uvede _________ bez voza~a.
13. Knjige o ________________ de~aka ~arobnjaka Harija Potera iz pera britanske
_________________ D`oane K. Rouling prevedene su na __________ od 30 jezika.
Iako izgleda sasvim _____________, kinkand`u se ubraja u ___________ rakuna.
14. Tridesetih __________ pro{log veka Diznijev __________ Miki Maus vredeo je na filmskoj
berzi isto ___________ i Greta Garbo.
15. Halejeva kometa ____________ vidljiva sa Zemlje i na dan kad se Mark Tven __________
i na __________ kad je umro.
16. Kad mu ____________ opasnost, australijski pustinjski pacov mo`e da tr~i ________ od
konja.
17. Neke vrste gljiva su toliko ____________ da je dovoljan samo jedan pove}i zalogaj da
___________ odraslog zdravog ~oveka.
18. Ma~ke retko do`ivljavaju stresove, pa __________ i retko obolevaju od sr~anih
____________.
63
19. U ru{evinama Pompeje razorene i _____________ za vreme erupcije Vezuva, na|ena je
__________ radionica za izradu sapuna kao i ___________ izliven u kalupe.
20. Pingvini se __________ u isto leglo svakog prole}a i nalaze ga ~ak i kada je ___________
snegom.
21. U starom Rimu se _____________ da `aba skuvana u vodi i sir}etu poma`e _________
zubobolje.
22. Kralj Aleksandar I Kara|or|evi} ___________ je u Marseju 1934. godine, ali pre toga je
pre`iveo nekoliko ________________.
23. Evzoni na stra`i stoje nepomi~no, bezizraznih _________, pogleda ~vrstog i usredsre|enog
u prazno, ________ da su od kamena.
24. Ameri~ko _____________ odbrane najavilo je mogu}nost da }e prilikom napada na Irak
_________ put upotrebiti svoje novo, tajanstveno ____________.
25. Posle maturskog ispita, Anri de Tuluz Lotrek _________________ je da u~i slikanje kod
o~evog ________________, slikara Renea Prinstoa, ~udnog gluvonemog umetnika,
___________ je `ivot posvetio __________________ konja i pasa.
26. Teofrast je `eleo da __________ da li su vode Mediterana povezane sa svetskim
____________.
27. ^uveni francuski re`iser Fransoa Trifo jednom je izjavio da se zanat filmskog
____________ mo`e nau~iti za _________ ~etiri sata, ali da je osim toga _____________ odgle-
dati barem hiljadu filmova.
28. Za pisanje ____________ u boci najbolja je obi~na grafitna olovka, jer i mastilo i hemijska
___________ ostavljaju trag koji brzo bledi na suncu.
29. Luj Armstrong je kao _________ i{ao odeven u odba~ena odela maj~inih prijatelja,
_________ isklju~ivo pasulj, pirina~ i __________ je bio bos.
30. Ove godine kod vrhunskih skija{a popularne su _____________ nao~ari koje se ne magle
zato {to ______________ ugra|en ventilator na baterije.
31. Poslednje godine ____________ vojskovo|e Marlboroa ____________ su mnogobrojnim
skandalima.
32. Hijeroglifi, {to doslovno ________ “sveti zapisi”, nastali su mnogo pre 3000. godine pre na{e
ere, a ______________ ih je ~uveni francuski egiptolog @an-Fransoa [ampolion.
33. Na ovogodi{nji ________ “Zabavnika” za najbolje knji`evno delo namenjeno mladima
____________ su 34 knjige.
34. Za razliku od svih ________, dlakavi nosorog sa Sumatre ima ko`u prekrivenu ri|om
__________.
35. Mnogi danas, najvi{e zahvaljuju}i filmovima, misle da su u ne tako davnoj _________ i na{i
zaljubljeni parovi razmenjivali ljubavna _________ sli~na onima iz holivudskih melodrama.
36. Prvi {e{ir _________ je verovatno napravio samo zato da bi se za{titio od __________.
37. Vratolomna veveri~ina brzina nije _______ izraz njene `ivotne radosti nego i jedina
mogu}nost da se __________ neprijateljima - kunama i __________ grabljivicama.
38. Da bi se ispitalo gravitaciono _________ Zemlje, u njenu orbitu do sada je izba~eno vi{e
satelita, a bi}e ih _______.
39. Mnogi su skloni da __________ u pri~u koja ka`e da ono {to su radili prvog januara da }e
~initi i tokom ~itave ___________.
40. Sokrat je tvrdio da on zna da ni{ta ne zna, a da drugi ni to _________. Danas neki misle da
sve znaju, a da __________ ni to ne znaju.
64
Nivo 6-9
Napomena: Glagol trebati koristi se u bezli~nom obliku (tre}e lice jedinine) kada se vezuje za
neki drugi glagol. U ostalim slu~ajevima mo`e se koristiti i u li~nim oblicima. Zbog ove speci-
fi~nosti, ~esto je umesto ovog glagola u upotrebi sintagma biti potrebno. Ovde su uvr{}eni i
primeri za glagolski pridev trpni (potreban) i svr{eni vid zatrebati.
______________________________________________________________________
1. Ne mogu s vama u bioskop, ___________da u~im.
2. Ovo nije dovoljno, _____________ jo{ novca (nama).
3. Ne ______________ mi tvoje slike, znam kako izgleda{.
4. Kako smo mogli da znamo? ______________ ranije da nam ka`ete.
5. Idi ku}i, ne ___________ mi danas.
6. Ako bude ____________ , nazovi me i ostavi poruku na sekretarici.
7. ___________ da zna{ neke stvari.
8. Kad god _____________, tu je majstor Steva koji sve ume da popravi.
9. __________________ da pro|e ~itavih 90 minuta dok na{a reprezentacija najzad nije
postigla go.
10. Knjige mi ne ______________ sad, ali __________________ mi sutra.
11. I Luna i Irena ______________ da do|u u Beograd, ali na kraju nisu.
12. Deco, ako budete dobri, da}u vam klikera koliko god vam ______________.
13. Oti{li bismo mi na pijacu, ali nije _______________.
14. Ako _____________ sko~i}u u vatru, samo nemoj po ovakvom vremenu da idem po
pivo.
15. __________ da se borimo ako ho}emo da ostanemo u prvoj ligi.
16. Gospo|i Ja{i} ______________ nekoliko godina da prona|e radnu knji`icu me|u
papirima.
17. Ne znamo sad da Vam odgovorimo, ________________ da razmislimo o tome.
18. Gde ste bili ju~e kad ste mi najvi{e ______________ ?
19. Otkud cigarete u mojoj torbi? ________________ da su u {e{iru.
20. Ako vam ______________, pozovite me na mobilni.
21. Oti{ao bih rado, ali ne znam da li sam joj ____________.
22. Sa pijace ____________________ samo paradajz i krompir.
23. Ne bi ________________ da se ljuti{, ipak smo se samo {alili.
24. Ti me zove{ samo kad ti _______________.
25. Vrati se posle, ___________ da ti objasnim neke stvari.
26. Ove sandale su toliko lepe da }u ih kupiti makar mi nikad ______________.
27. Izvolite, ___________ li vam jo{ ne{to?
28. Hvala, ni{ta mi ______________.
29. Nekim ljudima pare ________________ samo da bi se njima hvalili.
30. Zva}u vas samo ako _________________.
31. S obzirom na to kako se pona{ate, _________________ vam zabraniti da izlazite iz
ku}e.
65
Nivo 6-9
Napomena:
Imperfekt i aorist smatraju se arhai~nim vremenima jer se sve manje koriste. Ipak, za znanje
jezika neophodno je poznavanje njihovih oblika, pre svega radi razumevanja knji`evnih,
naro~ito starijih, tekstova, ali i zbog upotrebe u govoru koja je relativno retka, ali ipak jo{ uvek
`iva u mnogim frazama. Naro~ito je uo~ljiva upotreba aorista kod pojedinih glagola, posebno
oti}i i re}i. Ova ve`banja su sastavljena na osnovu slu~ajeva koji se jo{ uvek veoma ~esto koriste
u svakodnevnom govoru.
____________________________________________________________________________
1. Velika Bela Reka? Gde to ____________? (biti+imperfekt)
2. Ne mo`emo vi{e da vas ~ekamo. _____________ bez vas. (oti}i+aorist)
3. Dva lo{a _____________ Milo{a. (ubiti+aorist)
4. Nisam bio siguran pa _________ da pitam... (re}i+aorist)
5. Kako ______________ ono selo kraj Loznice? (zvati se+imperfekt)
6. Ne mo`emo da se vratimo, _____________ nam svi no}ni autobusi. (oti}i+aorist)
7. [ta ____________ zvekir? Je l` to ono {to stoji na vratima? (biti+imperfekt)
8. Pera ju~e _________ (re}i+aorist) da }e nam ukinuti vize i stvarno nam danas __________
(ukinuti+aorist)
9. _______________ mi da je to na ovom {alteru. (oni+re}i+aorist)
10. Ja __________ u samoposlugu, pa ako se jo{ ne~eg setite, javite mi na mobilni.
(oti}i+aorist)
11. Neko __________ da }e danas opet ki{a (re}i+aorist)
12. Vidi {ta mi moljci _____________ od d`empera. Sav je u rupama. (uraditi+aorist)
13. Turski turbo-folk?! Gde me ________! (na}i+aorist)
14. Kako __________ ide melodija italijanske himne? (biti+imperfekt)
15. Dobro je. Skoro svi me _____________ za ro|endan. (setiti se+aorist)
16. I na kraju ti ______________ na more s njima... (oti}i+negacija+aorist)
17. Ba{ lepo ______________. (mi+ispri~ati se+aorist)
18. Kud _____________ ona moja turpija za nokte? (denuti se+aorist)
19. _______________ da ti se javim, ali dogovori}emo se sutra. (ja+zaboraviti+aorist)
20. Ne ____________ vas sto godina, a ni{ta se niste promenili (ja+videti+aorist)
21. Nego, ________ (setiti se+aorist) da vam je danas godi{njica braka, pa _________
(re}i+aorist) da vam ~estitam.
22. [ta to ________? (biti+aorist) _______ guma? (pu}i+aorist)
66
Nivo 4-6
Napomene:
1. Deminutivi (hipokoristici, umanjenice) i augmentativi (uve}anice), osim {to daju imenica-
ma zna~enje ne~eg manjeg ili ve}eg, ~esto se upotrebljavaju iz stilskih razloga. Tako se,
primera radi, augmentativi ~esto koriste da bi ne~emu dali pe`orativno (pogrdno) zna~enje
(`ena - `enetina, seljak - selja~ina, selo - selendra), ali ponekad i afirmativno (momak -
mom~ina, ~ovek - ljudina).
2. Budu}i da ozna~avaju umanjene ili uve}ane imenice, obi~no se, ponovo iz stilskih razloga,
dodavanje prideva mali odnosno veliki smatra neprimerenim, jer dolazi do pleonazma (tau-
tologije). Na primer: mala pti~ica. Pojedini gramati~ari to ~ak smatraju nepravilnim. No, kada
se neki augmentativ ili deminutiv u kontekstu na|e da bi stilski ozna~io neku drugu osobinu,
mogu i}i i uz ove prideve (velika juna~ina).
3. Pojedine re~i dodavanjem ovih nastavaka dobijaju preneseno (figurativno) zne~enje ili se
sasvim semanti~ki udaljuju od re~i od koje su nastale jer oni ne moraju nu`no da slu`e tome
da umanje ili uve}aju pojam koji se nalazi u osnovi. Primeri: {a~ica, mu{ica, tetkica, glavica, gumi-
ca, rukavica, stolica, jagodica, govedina, piletina, svetina, potrep{tina itd. Nastavak -ica ~esto slu`i
tome da imenici koja ozna~ava osobu mu{kog dã oznaku `enskog (sobar - sobarica; sekretar -
sekretarica).
4. Imenice mu{kog i, naro~ito, srednjeg roda, manje podle`u ovoj pojavi nego imenice `enskog roda.
Do ovoga dolazi usled toga {to augmentativnim sufiksima imenice dobijaju oblike gramati~kog `enskog
roda i iz pomenutih stilskih razloga.
Primeri:
@enski rod:
ptica, pti~ica (pti}), pti~urina (pti~urda)
ku}a, ku}ica, ku}etina (ku}erina, ku}erda)
soba, sobica (sobi~ak), sobetina
suknja, suknjica, suknjetina
majica, maj~etina, maj~urina
~izma, ~izmica, ~izmetina (~izmurina)
cipela, cipelica, cipeletina
ruka, rukica (ru~ica), ruketina (ru~etina, ru~erda)
noga, nogica (no`ica), nogetina (no`etina, no`urda)
{aka, {akica ({a~ica), {aketina
glava, glavica, glavetina (glavurda)
noga, nogica (no`ica), nogica (no`etina, no`urda)
ki{a, ki{ica, ki{etina (ki{urina)
67
ma~ka, ma~kica (ma~e, ma~i}, ma~ence), ma~ketina
riba, ribica, ribetina
~a{a, ~a{ica, ~a{etina
gre{ka, gre{~ica, -
budala, budalica, budaletina (budal~ina)
ga}e, ga}ice, ga}etine
vatra, vatrica, vatru{tina
bombona, bombonica (bombon~i}), -
krava, kravica, kravetina
Mu{ki rod:
momak, mom~i} (mom~e), mom~ina (mom~etina, mom~urina)
cvet, cvetak (cveti}), -
seljak, selja~i} (selja~e), selja~ina
sto, stoli} (sto~i}), -
auto, auti}, -
automobil, automobil~i}, automobil~ina
bicikl, bicikli}, bicikletina
brat, brati}, -
unuk, unu~e (unu~i}), -
ru~ak, ru~ki}, -
glupak, -, glupa~ina (gluperda)
nos, nosi}, nosurda
batak, bata~i} (bata~e), bata~ina
vetar, vetri}, vetru{tina
~ovek, ~ove~uljak, ljudina
Srednji rod:
selo, seoce, selendra
dete, detence, -
Sunce, Suna{ce, -
bure, burence, buretina
pivo, pivce, piv~uga
uvo, uvce, u{erina (uvetina)
oko, okce (oka{ce), o~urda
pile, pilence, -
brdo, brda{ce, -
govedo, gove~e, -
dugme, dugmence (dugmi}), -
68
Nivo 3-5
Zna~enje prideva mo`e se ubla`iti uz pomo} prefiksa: pri-, o-, na-, po-, pro-, su-. Njihova
je distribucija prili~no ograni~ena i prakti~no se svodi samo na slede}e primere:
Poja~ano zna~enje prideva posti`e se uz pomo} prefiksa pre- koji je toliko produktivan da se
mo`e staviti uz skoro svaki pridev koji ozna~ava neku osobinu (presre}an, predivan, prelep,
pre{irok, preduga~ak, prebogat, premlad, predobar, preskup, preambiciozan, prena-
trpan, pretovaren, prezreo, prezasi}en, prepametan, prehladan, pretopao...).
Tako|e vrlo produktivan pridevski prefiks je polu- koji ima funkciju da ozna~i nepotpuno svo-
jstvo ne~ega (polupismen, polupijan, polupokretan, polunapredan, poluliberalan...). S
obzirom da je i ovaj prefiks danas vrlo produktivan, ~esto nailazimo i u obi~nom govoru i u
knji`evnosti na okazionalne oblike koje naj~e{}e re~nici ni ne bele`e (polulud, polunor-
malan, poluraspakovan, poluuvre|en, poluutemeljen, polusre}an, poluzatvoren...).
Prefiksi koji daju suprotno zna~enje pridevu su ne- (neveseo, nestalan, neveran,
nema{tovit, nemaran, neuredan, nebitan, neprirodan...) i bez- (besmislen, bezna~ajan,
bespredmetan, bespovratan, bezizra`ajan, bezvredan, beskona~an, bezli~an...).
69
Nivo 6-8
Napomena:
Ovo ve`banje pokazalo se vrlo uspe{nim za savladavanje kondicionala. Najbolje da studenti
prvo na ~asu nastave ponu|ene situacije, jedan po jedan, u krug, a zatim za doma}i da urade
to pojedina~no, pismeno, po~ev{i od sopstvenog primera. Jedna od varijanti ove aktivnosti je
da nastave lanac re~enica, da ih bude ta~no deset a da se poslednjom u nizu zatvori lanac.
Dakle, ako je prva bila “Kad bih imala mnogo para...” da i poslednja zavr{ava sa “...imala bih
mnogo para”.
Nastavak:
Sam smisli situaciju i nastavi lanac. Lanac mora da sadr`i najmanje 10
re~enica. Zapi{i re~enice u svesku.
70
Nivo 3-6
TEST: UZVICI
Oh!______________________________________________
Oh! Kako vam lepo stoji taj {e{ir.
Oh! Pa nije trebalo... Hvala vam puno.
Oh! Mnogo je dosadan.
Ah! _______________________________________________________________________
Uh! _______________________________________________________________________
O bo`e! ____________________________________________________________________
Do|avola! __________________________________________________________________
[ta?! ______________________________________________________________________
Jao! _______________________________________________________________________
Joj! ________________________________________________________________________
Hej! _______________________________________________________________________
Dosta! _____________________________________________________________________
Aman! _____________________________________________________________________
Blago tebi! __________________________________________________________________
Odli~no! ___________________________________________________________________
I!? ________________________________________________________________________
Izvini! _____________________________________________________________________
Ne! _______________________________________________________________________
Da! _______________________________________________________________________
To! _______________________________________________________________________
Tako je! ___________________________________________________________________
Fala bogu! _________________________________________________________________
Sre}no! ____________________________________________________________________
^estitam! ___________________________________________________________________
@iveli! _____________________________________________________________________
Ti{ina! _____________________________________________________________________
Super! _____________________________________________________________________
Prokletstvo! _________________________________________________________________
Polako! ____________________________________________________________________
Ojs! _______________________________________________________________________
Ups! _______________________________________________________________________
Napomena:
Mnogi uzvici u srpskom sadr`e tzv. ru`ne re~i. [tavi{e, naj~e{}e se ~itave psovke javljaju u
funkciji uzvika. Budu}i da su one deo svakodnevnog govora, preporu~ujemo lektorima i
nastavnicima da ih uvrste na ovaj spisak, naro~ito kad rade sa studentima i odraslim
u~enicima. Mnogi uzvici sa ovog spiska zapravo ni nisu u upotrebi u govornom jeziku.
Koriste se (uglavnom u prevodima) samo kao neka vrsta eufemizama za prave psovke.
71
Nivo 8-9
Napomena:
Me|u primerima se nalaze ~este gre{ke koje prave u~enici, ali neretko i govornici srpskog ko-
jima je to maternji jezik. Iako su u nekim slu~ajevima gre{ke vrlo te{ke i o~igledne, ove ve`be
mogu re{avati samo studenti i u~enici koji su u zavr{noj fazi usvajanja jezika, naro~ito zato {to
su namerno une{eni neki slu~ajevi koji deluju kao gre{ke, a nisu. Ostalima se mo`e dati vi{e iz
zabave da probaju zajedni~ki ne{to da urade na ~asu.
primer:
Dajte mi poluge i pomeri }u zemlju.
pogre{no: treba:
a. poluge b. pomeri }u c. zemlju a. polugu b. pomeri}u c. Zemlju
72
RE[ENJA:
pogre{no: treba:
73
Nivo 2-9
Navedi re~ suprotnog zna~enja, kao star - nov, rat - mir, miran - nemiran, vu}i - gurati..
(Zavisno od zna~enja, neke re}i mogu imati vi{e razli~itih antonima, ali i vi{e sinonimnih antonima)
Napomena:
Re~i su ovde pore|ane po te`ini, {to zna~i da po~inju od sasvim lakih primera koje mogu
re{avati i po~etnici, a zatim se polako komplikuju do primera koji bi mogli predstavljati prob-
lem i za one kojima je srpski maternji jezik. Treba tako|e naglasiti da neki slu~ajevi imaju vi{e
re{enja.
75
76