MFC 2008 2 16

SADRAJ
IZDAVAÈ UVODNIK
HRVATSKA UDRUBA OBITELJSKE MEDICINE Kako dalje?....................................................................................................... 2
CROATIAN ASSOCIATION OF FAMILY MEDICINE
Zagreb 10000, Rockefellerova 4 IZVORNI RADOVI
VIJEÆE ÈASOPISAEDITORIAL COUNCIL
Naruèivanje-sigurna buduænost?
MEDICINA FAMILIARIS CROATICA Ceroveèki Nekiæ V, Soldo D, Biliæ J, Buljan N,
Zdravko Ebling, Davor Ivankoviæ, Maèkoviæ M, Tiljak H.................................................................................... 3
elimir Jakiæ, Milica Katiæ, Eris Materljan,
Mirjana Rumboldt, Mladenka Vrciæ-Kegleviæ Struktura kuænih posjeta obiteljskog lijeènika na podruèju
seoske ambulante Generalski Stol u 2006.godini
GLAVNI UREDNIK EDITOR IN CHIEF Bariiæ-Marèac Z, Rapiæ M....................................................................... 10
Rajka imunoviæ Prisutnost kardiovaskularnih èimbenika rizika kod lijeènika
10000 Zagreb, Rockefellerova 4 ili specijalizanata studijske godine 2005./2006.
10001 Zagreb, P.P.509
tel. +385 (034) 271 494, Medi P, Kumbrija S, Blaekoviæ-Milakoviæ S ....................................... 20
fax. +385 (034) 312 285 Prijedlog regionalne organizacije primarne zdravstvene zatite
E-mail:branko.simunovic1@po.t-com.hr
Gmajniæ R, Pribiæ S, Petric D.................................................................... 32
TAJNIK-SECRETARY
IZ PRAKSE U PRAKSU
Zlata Ovaèiæ
10000 Zagreb, Rockefellerova 4 ili Moja ordinacija Ordinacija Remetineèki gaj
10001 Zagreb, P.P.509 Tonkica Èièak-Bekiæ ................................................................................. 37
tel. +385 (01) 2902 495, fax. +385 (01) 2902 495
Moja ordinacija - Hitna medicinska pomoæ Doma zdravlja Èakovec
UREÐIVAÈKI ODBOR - Aleksandar Tonkoviæ ................................................................................. 41
EDITORIAL BOARD
RAZGOVOR O STRUCI
Ljiljanka Jurkoviæ, Suzana Kumbrija,
Dragomir Petric, Mirica Rapiæ, Hrvoje Tiljak, Razgovor s predsjednikom Wonce prof.dr.sc. Igorom vabom ........... 45
Nevenka Vinter Replaust, Davorka Vrdoljak
PROVJERITE SVOJE ZNANJE
LEKTOR ZA ENGLESKI JEZIK Priredila Suzana Kumbrija........................................................................... 47
ENGLISH LANGUAGE REVISION
Marina Teuber UEMO DOKUMENT
Upotreba lijekova u djece i mladih ljudi ..................................................... 49
GRAFIÈKI UREDNIK
GRAPHICAL EDITOR IZVJEÆA I NAJAVE
Alma imunec-Joviæ Izvjeæe s konferencije «Quality of primary health care,
the perspective of patients», Ljubljana, 28.-29. oujka 2008. ................ 50
UMJETNIÈKI SAVJETNIK
ART CONSULTANT Izvjeæe s teèaja «Training of Teachers in General/Family Practice»,
Hrvoje Vukoviæ Dubrovnik 21.-24. travnja 2008. ................................................................. 50
Izvjeæe s konferencije Europskog udruenja istraivaèa iz obiteljske
FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI
medicine, Antalya, Turska, 8.-11. svibnja 2008. godine. ...................... 51
Vlado Bjelajac
Posjet RCGP-u u Londonu, 19.-21.svibnja 2008. ................................... 52
Èasopis izlazi 2 puta godinje. Radovi se alju na adresu
Urednitva:
Sudjelovanje na meðunarodnoj konferenciji Harm reduction
Medicina familiaris Crotatica, programs in Europe: Practice, problems and perspectives,
Zagreb, P.P. 509, 10001 Zagreb
Vilnius, Litva, 29.-30. svibnja 2008. ........................................................... 53
Journal is published in two times a year.
Articles for submission should be sent to: Teèaj: Balint group sensibility for unconscious, IUC,
Medicina familiaris Croatica, P.P. 509, 10001 Zagreb Dubrovnik, 02.-07. lipnja 2008. .................................................................. 54
Godinja pretplata za èasopis iznosi: 150 kuna
(pojedinaèna cijena izdanja 75 kuna) Izvjeæe sa sastanka UEMO-a, 6. i 7.lipnja 2008. Bergen, Norveka ... 56
Broj iro raèuna: 2360000-1101478397 XVI. kongres obiteljske medicine, 23. - 25. travnja 2009. ....................... 58
Broj deviznog raèuna kod Zagrebaèke banke:
30101-620-16 2343006959 NAE KATEDRE OBITELJSKE MEDICINE
Godinja èlanarina HUOMA (ukljuèivo pretplatu èasopisa)
iznosi: 200 kuna Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveuèilita u Osijeku
Matièni broj izdavaèa HUOM-a: 0179515 Rudika Gmajniæ, Pribiæ S ......................................................................... 59
web site: www.huom.hr
Rjeenjem Ministarstva znanosti i tehnologije. Ur. Broj 533-08- IZ AKTIVNOSTI HUOM-a
96-2/96 èasopis je priznat kao znanstvena i struèna publikacija na
podruèju obiteljske medicine. Osnivanje Podrunice HUOM-a za Primorsko-goransku upaniju
u Rijeci .......................................................................................................... 69
Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 1

UVODNIK Kako dalje?
Kako dalje?
Pripremajuæi ovaj jesenski broj èasopisa muèila me Drugo je pitanje trebamo li mi citirani èasopis,
nedoumica kako dalje. Na Skuptini HUOM-a koja moemo li odrati redovitost izlaenja i razinu kvalitete
je odrana u Zagebu za vrijeme odravanja 15. radova kakvu jedan takav èasopis mora imati.
kongresa obiteljske medicine, postavilo se po tko zna
Stoga vas dragi èitatelji, dragi kolege pozivam na
koji puta, pitanje zato èasopis nije citiran i to se
suradnju, piite nam kakav èasopis elite i treba li
moe uèniti da to postane. Osjeæam se prozvanom i
vam on uopæe. Piite nam i o problemima koji vas
pozvanom da vam sasvim iskreno prikaem trenutnu
muèe u svakodnevnom radu.
situaciju. Za svaki broj koji sam do sada ureðivala
pa tako i za ovaj pristigne uz moje brojne pozive i A u novom broju proèitajte koliko vodimo brigu o
zamolbe tek svega nekoliko radova. Kada recenzenti svom zdravlju, poveæava li naruèivanje kvalitetu naeg
nai ugledni kolege i struènjaci pregledaju radove koje rada, koliko i zato idemo u kuæne posjete. Proèitajte
im poaljem i ukau na ono to treba popraviti radovi i prijedlog regionalne organizacije primarne zdrav-
se vraæaju autorima na dopunu a zatim ponovno alju stvene zatite te zanimljiv razgovor s predsjednikom
urednitvu. Sve to traje najmanje dva do tri mjeseca. Wonca-e.
Od velikog broja kolega koji su uspjeno zavrili Svojim izvjeæima kolege nas vode na brojne susrete
specijalizaciju iz obiteljske medicine mali je broj onih u zemlji i van nje.
koji ele i spremni su pisati i objavljivati radove u U oèekivanju vaih prijedloga elim vam ugodan rad
naem èasopisu. Oni koji piu i objavljuju, alju radove nakon godinjih odmora.
u èasopise koji su veæ citirani, tako da su izgledi za
citiranost naeg èasopisa zanemarivi. Najprije bi
kolege i oni koji su najglasniji u pitanjima zato nije Vaa urednica
citiran trebali svojim kvalitetnim radovima dati
èasopisu ansu da to i postane.
2 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Venija Ceroveèki Nekiæ, Dragan Soldo, Jolanda Biliæ, Nataa Buljan, Maja Maèkoviæ, Hrvoje Tiljak IZVORNI RADOVI
Naruèivanje - sigurna buduænost?
NARUÈIVANJE - SIGURNA BUDUÆNOST?

APPOINTMENT SYSTEM-THE SAFE FUTURE?
Venija Ceroveèki Nekiæ1, Dragan Soldo1, Jolanda Biliæ2, Nataa Buljan3,

Maja Maèkoviæ4, Hrvoje Tiljak1
Saetak
Svaki lijeènik opæe/obiteljske medicine sam Rezultati: Ispitanici ordinacije u kojoj se koristio
procjenjuje moguænosti organizacije rada u svojoj sustav naruèivanja statistièki se znaèajno ne razlikuju
ordinaciji, a konaèna odluka treba biti donesena na od ispitanika ordinacije koja nije koristila sustav
osnovi znanja iz literature o organizaciji rada u naruèivanja razdiobom prema dobi i spolu, prema
obiteljskoj medicini kao i na osnovi specifiènosti socijalnom statusu, obzirom na razlog dolaska
ordinacije opæe medicine u kojoj lijeènik radi s lijeèniku, obzirom na duljinu boravka u skrbi sada
obzirom na dob, spol i morbiditet pacijenata koji se izabranog lijeènika, obzirom na duljinu vremena
nalaze u skrbi te na osnovi pozicije prakse . provedenom u ordinaciji i obzirom na zadovoljstvo
Cilj: Cilj ovog istraivanja je bio usporediti rezultate organizacijom rada ordinacije izabranog lijeènika .
rada ambulante u kojoj se pacijenti naruèuju s Ispitanici ordinacije u kojoj se koristio sustav
rezultatima rada ambulante u kojoj se pacijenti ne naruèivanja statistièki se znaèajno razlikuju od
naruèuju u svrhu osiguranja kvalitetnije skrbi za ispitanika ordinacije u kojoj nije koriten sustav
pacijenta. naruèivanja obzirom na vrijeme provedeno u èekaonici
Metode: Ovo prospektivno istraivanje koristilo je tj. ispitanici ordinacije u kojoj je koriten sustav
prigodan uzorak i obuhvatilo organizaciju rada dviju naruèivanja statistièki su znaèajno kraæe boravili u
ambulanti od kojih je u jednoj koriten, a u drugoj èekaonici nego li ispitanici ordinacije bez sustava
nije koriten sustav naruèivanja naruèivanja.
Istraivanje je provedeno tijekom mjeseca travnja Zakljuèak: Sustav naruèivanja zasigurno ima
2006. godine. Podaci su prikupljeni putem upitnika buduænost jer je i ovo istraivanje dokazalo da
za pacijente i dnevnih izvjeæa o radu. organizacija rada ordinacije koja koristi sustav
Upitnik je sadravao podatke o dobi, spolu, socijalnom naruèivanja ekonomiènije koristi vrijeme ne samo
statusu, duljini boravka u skrbi sada izabranog lijeènika nego i pacijenata .
lijeènika, razlogu dolaska lijeèniku, duljini vremena
Kljuène rijeèi: obiteljska medicina, naruèivanje
provedenom u èekaonici i ordinaciji izabranog lijeènika
kao i procjenu o zadovoljstvu organizacijom rada
ordinacije izabranog lijeènika .
1
Katedra za obiteljsku medicinu, NZ A. tampar, Medicinski fakultet u Zagrebu
2
Ordinacija opæe medicine Jolanda Biliæ, dr.med. Dugave, Zagreb
3
Privatna ordinacija opæe medicine Nataa Buljan, dr.med. Svetice, Zagreb
4
Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljeviæ Zagreb

IZVORNI RADOVI Venija Ceroveèki Nekiæ, Dragan Soldo, Jolanda Biliæ, Nataa Buljan, Maja Maèkoviæ, Hrvoje Tiljak
Summary patient, so that the appointment system in family

medicine has a very important place in the future.
Every family physician can make his own evaluation
for possibilities of improvement in managing of their Key words: family medicine, appointment system
practices, and the final decision should be based on
current knowledge on the practice management and
specific characteristics of the practice such as location Uvod
of practice, number of patients in care, sex and age Svaki lijeènik opæe/obiteljske medicine sam
distribution of patients, morbidity etc. procjenjuje moguænosti organizacije rada u svojoj
Aim: Aim of this research is to compare results in ordinaciji, a konaèna odluka treba biti donesena na
patient management in practice with regular osnovi znanja iz literature o organizaciji rada u
appointment system versus practice with free entrance obiteljskoj medicini kao i na osnovi specifiènosti
of patients in order to improve quality of care for the ordinacije opæe medicine u kojoj lijeènik radi obzirom
patients. na dob, spol i morbiditet pacijenata koji se nalaze u
skrbi te na osnovi pozicije prakse (1).
Methods: We conducted prospective research with
adequate sample of patients in two different practices, Lijeènik je educirana osoba najpozvanija procijeniti
one of them used appointment system regularly and potrebe pacijenata te ih razlikovati od elja i navika
the other one did not. pacijenata, a ta procjena svakako bi trebala garantirati
bolji i kvalitetniji sustav zdravstvene zatite.
The research was set up in April 2006. Data were
collected from the practices using special designed Kako je u sustavu zdravstva Republike Hrvatske
survey for the patients and daily reports from practice. lijeènik opæe/obiteljske medicine èuvar ulaza u sustav
zdravstvene zatite , svakodnevni dolazak pacijenata
The questionnaire contained number of data such as
u ordinaciju moe predstavljati veliko dnevno
age, sex, social status, how long is the patient in this
optereæenje za lijeènika te je neophodno to bolje i
practice, what was the main reason for encounter,
efikasnije organizirati vrijeme u ordinaciji.
the average time spent in the waiting room and in the
physician office and the self evaluation of organization Prema podacima HZJZ broj posjeta po lijeèniku opæe/
and management of the practice. obiteljske medicine u gradu Zagrebu je 6,1 , a broj
pregleda 5,8 po lijeèniku (2).U europskim zemljama
Results: There were no statistical differences
taj je prosjek puno manji (3).
between practices in patients characteristics such as
age, sex, social status, reasons for encounter, number Organizacija svakodnevnog rada u opæoj/obiteljskoj
of years visiting the same practice, time spent in the medicini podrazumijeva i koritenje sustava
physician office and satisfaction with organization of naruèivanja odnosno ranijeg dogovaranja termina
practice. pregleda odnosno konzultacije.
We found statistically significant difference between Prava ali i obaveze pacijenata uvijek se moraju
practices in time spent in the waiting room of the ukalkulirati u odluku o organizaciji rada ordinacije.
practice. The average time of waiting for the Organizacija rada mora osigurati to bolju i kvalitetniju
encounter was significantly shorter in practice with skrb za pacijenta te osigurati dostupan i kvalitetan
regular appointment system. rad lijeènika.
Conclusion: In this research we showed that better Prednosti sustava naruèivanja su: osiguravanje
organization of practice and reserved time for the planiranja rada lijeènika, smanjenje guve u èekaonici,
patient saves time for the both, physician and the smanjenje pritiska na brzinu rada lijeènika,

ravnomjerno optereæenje lijeènika po danima i satima, Metode rada i ispitanici

osiguranje bolesniku njegovog vremena kod
Ovo prospektivno istraivanje koristilo je prigodan
lijeènika, osiguranje povjerenja kao i potovanja
uzorak i obuhvatilo organizaciju rada dviju ambulanti
izmeðu lijeènika i pacijenta, planiranje rada s
od kojih je u jednoj koriten (ordinacija 1), a u drugoj
kroniènim bolesnicima kao i smanjenje na najmanju
nije koriten sustav naruèivanja (ordinacija 2).
moguæu mjeru broja èestih posjetitelja.
Istraivanje je provedeno tijekom mjeseca travnja
Potekoæe koje se mogu pojaviti pri koritenju sustava
2006. godine.
naruèivanja su nedovoljna suradnja èlanova tima,
nepridravanje termina od strane èlanova tima, Podaci su prikupljeni putem upitnika za pacijente i
nedovoljna suradnja pacijenata, loa prometna dnevnih izvjeæa o radu.
povezanost i pozicija ordinacije, nedovoljna Upitnik je sadravao podatke o dobi, spolu, je li
moguænost telefonske komunikacije, hitnost koju pacijent zaposlen, nezaposlen ili umirovljenik, koliko
procjenjuje pacijent te èesta promjena zdravstvenih je dugo u skrbi izabranog doktora, podatke o razlogu
djelatnika u timu (4,5). dolaska te podatke o duljini vremena provedenom u
U literaturi se èesto spominje problem uèestalih èekaonici i ordinaciji. Takoðer je procijenjeno
posjetitelja koji mogu okupirati veliku kolièinu zadovoljstvo pacijenata organizacijom rada ordinacije
vremena lijeènika . pomoæu skale od 1 do 4 gdje je 1 oznaèavalo da
pacijent uopæe nije zadovoljan, a 4 da je jako
Definicija uèestalog posjetitelja razlikuje se od
zadovoljan organizacijom rada ordinacije.
zdravstvenog sustava do zdravstvenog sustava pa su
takovi pacijenti u nekim europskim zemljama Rezultati rada su obraðeni deskriptivnom statistikom.
definirani kao pacijenti koji dolaze u ordinaciju 5 i Kvalitativni podaci su prikazani apsolutnim i relativnim
vie puta (6). frekvencijama, a kvantitativni podaci aritmetièkom
sredinom, standardnom devijacijom te kada
Svi zdravstveni sustavi europskih zemalja istrauju
raspodjela nije slijedila Gaussovu krivulju kvantitativni
moguænost kako taj problem to bolje i efikasnije
podaci su prikazani medijanom.
rijeiti. Pri tome treba voditi raèuna da se kriteriji za
uèestale posjetitelje razlikuju od zemlje do zemlje te Razlike po skupinama za kvalitativne podatke testirane
je prosjeèni broj posjeta po pacijentu nedovoljno su X2 testom za nezavisne uzorke
osjetljiv indikator pri procjeni i definiciji ovih vrsta
posjetitelja.
Rezultati rada
Problem preoptereæenja pri svakodnevnom radu
lijeènika opæe/obiteljske medicine pokuava se rijeiti Ovo istraivanje obuhvatilo je dvije ordinacije opæe
dobrom organizacijom rada, a sustav naruèivanja medicine koje se po broju pacijenata kao ni razdiobi
moe biti jedna od moguænosti (7). po dobi i spolu nisu statistièki razlikovale.
U obje ambulante je anketirano 100 pacijenata tijekom
mjeseca travnja 2006.godine upitnikom koji je
Cilj sadravao podatke o dobi, spolu, socijalnom statusu,
Cilj ovog istraivanja je bio usporediti rezultate rada podatke o duljini skrbi kod sada izabranog lijeènika,
ambulante u kojoj se pacijenti naruèuju s rezultatima podatke o razlogu dolaska kao i podatke o duljini
rada ambulante u kojoj se pacijenti ne naruèuju u vremena provedenom u èekaonici i ordinaciji. Na
svrhu osiguranja kvalitetnije skrbi za pacijenta. kraju upitnika pacijenti su morali procijeniti koliko
su zadovoljni organizacijom rada ordinacije svoga
izabranog lijeènika.

Tablica 1. Razdioba ispitanika po spolu Tablica 2. Socijalni status ispitanika

Table 1. Distribution of examinees by sex Table 2. Social status of examinees
Spol/Sex Ordinacija 1/ Ordinacija 2/ Ukupno/ Socijalni status Ordinacija 1 Ordinacija 2 Ukupno

Practice 1 Practice 2 Total Social status Practice 1 Practice 2 Total
Muki/Male 46 36 82 Uèenik
enski/Female 54 64 118 Pupil 9 10 19
Zaposlen
Ukupno/Total 100 100 200 Employed 39 43 82
Nezaposlen
Unemployed 10 6 16
Podaci iz tablice 1 pokazuju da su dvije ordinacije
Umirovljen
ukljuèene u ovo istraivanje ujednaèene s obzirom Retired 42 41 83
na razdiobu po spolu (X2= 1.67 p=0.196 ).
Ukupno
U ordinaciji 1 ispitano je 46 mukaraca i 54 ene , a Total 100 100 200
u ordinaciji 2 ispitano je 36 mukaraca i 64 ene. X2= 1.26 p=0.739
Analizom dobivenih podataka vidljivo je da je Rezultati u tablici 2 prikazuju razdiobu ispitanika

prosjeèna dob ispitanika u ordinaciji 1 iznosila prema socijalnom statusu.U ordinaciji 1 najvie
51.1±20.3 (X±SD), a u ordinaciji 2 prosjeèna dob je ispitanika, njih 42 je umirovljenika, dok je u ordinaciji
iznosila 52.1±19.1 (X±SD). Statistièka obrada 2 najvie zaposlenih, njih 43.
podataka s obzirom na dob je pokazala da se ispitanici Statistièkom analizom dobivenih podataka o
u ove dvije ordinacije ne razlikuju statistièki znaèajno socijalnom statusu nije dokazana statistièki znaèajna
prema dobi (t=0.34 p=0.731 ). razlika izmeðu ispitanika ordinacije 1 i ordinacije 2
(X2= 1.26 p=0.739 ).
Rezultati u tablici 3 prikazuju koji je razlog dolaska
lijeèniku u ispitanika obuhvaæenih ovim istraivanjem.
Tablica 3.Razlog dolaska lijeèniku

Table 3. Reason for encounter
Razlog dolaska lijeèniku Ordinacija 1/ Practice 1 Ordinacija 2/ Practice 2 Ukupno/Total

Reason for encounter
Simptomi i tegobe
Symptoms and problems 53 45 98
Dijagnostièki i/ili preventivni programi
Diagnostic and/or preventive programmes 7 4 11
Propisivanje terapije
Therapy prescription 22 30 52
Rezultati pretrage
Test results 5 12 17
Administrativne potrebe
Administrative needs 4 4 8
Ostalo (ukljuèujuæi upuæivanje)
Other(Including referrals) 9 5 14
Ukupno
Total 100 100 200

Iz rezultata prikazanih u tablici 3 moe se vidjeti da minuta dok ispitanici u ordinaciji 1 prosjeèno èekaju
su pacijenti i u jednoj i u drugoj ordinaciji najèeæe 11.4 minuta te se ove dvije ordinacije statistièki
dolazili u ordinaciju zbog simptoma i tegoba , a drugi znaèajno razlikuju s obzirom na duljinu boravka
po uèestalosti razlog dolaska lijeèniku u obje ordinacije ispitanika u ordinaciji.
je bilo propisivanje terapije .
Naime,ispitanici u ordinaciji 2 (ordinacija bez sustava
Ispitanici iz obje ordinacije nisu se statistièki znaèajno naruèivanja) statistièki znaèajno dulje borave u
razlikovali s obzirom na razlog dolaska lijeèniku (X2= èekaonici nego li ispitanici u ordinaciji 1 (p=0.027).
6.72 p=0.242).
Tablica 6.Duljina boravka u ordinaciji (minute)
Tablica 4. Duljina trajanja skrbi
Table 6. Time spent in the office (minutes)
Table 4. Duration of care
Duljina trajanja skrbi Boravak u ordinaciji

(u godinama)/ (u minutama)/ Time
Duration of care spent in the office
(in years) X ± SD C (minutes) X ± SD C
Ordinacija 1/ Ordinacija 1/
Practice 1 8.5 ± 2.8 10 Practice 1 10.3 ± 5.0 10
Ordinacija 2/ Ordinacija 2/
Practice 2 9.5 ± 8.5 10 Practice 2 11.9 ± 6.4 10
(X= aritmetièka sredina, SD= standardna devijacija, C=medijan)
(X=arithmetic mean, SD=standard deviation, C=median)
Prema podacima u tablici 4 moe se vidjeti da su
Rezultati u tablici 6 prikazuju duljinu boravka
ispitanici iz obje ordinacije podjednako dugo u skrbi
ispitanika u ordinaciji. Pacijenti u ordinaciji 1
svojih izabranih lijeènika (p=0.829); ispitanici u
prosjeèno su boravili u ordinaciji lijeènika 10.3 minute
ordinaciji 1 u skrbi su svoga izabranog lijeènika
dok su pacijenti u ordinaciji 2 prosjeèno boravili u
8.5±2.8 (X±SD) godina dok su ispitanici u ordinaciji
ordinaciji 11.9 minuta, te nije dokazana statistièki
2 u skrbi svoga lijeènika 9.5±8.5 (X±SD) godina.
znaèajna razlika u duljini trajanja konzultacije u ove
Tablica 5.Duljina boravka u èekaonici (minute) dvije ordinacije (p=0.105).
Table 5. Time spent in the waiting room (minutes)
Tablica 7. Zadovoljstvo organizacijom rada
Boravak u èekaonici ordinacije izabranog lijeènika
(u minutama)/ Time
spent in the waiting Table 7. Satisfaction with the organization
room (minutes) X ± SD C of the physicians office
Ordinacija 1/
Practice 1 11.4 ± 7.8 10 Zadovoljstvo Ordinacija 1 Ordinacija 2 Ukupno
organizacijom Practice 1 Practice 2 Total
Ordinacija 2/ rada ordinacije/
Practice 2 15.6 ± 14.4 10 Satisfaction with
the organization
of the physicians
office
Zadovoljni
Satisfied 51 57 108
Jako zadovoljni
Prema podacima u tablici 5 moe se vidjeti da ispitanici Very satisfied 49 43 92
u ordinaciji 2 èekaju prosjeèno 15.6
Ukupno/Total 100 100 200

Pri ispitivanju zadovoljstva organizacijom rada Rezultati ovog istraivanja su pokazali da je

ordinacije niti jedan ispitanik iz obje ordinacije nije najuèestaliji razlog dolasku lijeèniku opæe/obiteljske
izjavio da je nezadovoljan organizacijom rada medicine u obje ordinacije bio vezan uz pojavu
ordinacije svoga izabranog lijeènika . U ordinaciji 1, simptoma ili tegobe, a drugi po uèestalosti razlog
51 ispitanik je zadovoljan, a 49 ispitanika je jako dolaska lijeèniku opæe/obiteljske medicine u obje
zadovoljno organizacijom rada ordinacije svoga ordinacije je bio vezan uz propisivanje terapije to se
izabranog doktora. moe objasniti organizacijom zdravstvenog sustava
u kojem je provedeno ovo istraivanje (2,3).
U ordinaciji 2, 57 ispitanika je zadovoljno, a 43 jako
zadovoljno organizacijom rada ordinacije svoga Ovako visoko pozicioniran razlog dolaska lijeèniku
izabranog lijeènika . vezan uz propisivanje terapije sigurno ima uzrok u
organizaciji zdravstvene slube i u ogranièenju
Izmeðu ove dvije skupine ispitanika ne postoji
lijeènika pri preskripciji na dvije kutije lijeka po jednoj
statistièki znaèajna razlika s obzirom na zadovoljstvo
tiskanici recepta.
organizacijom rada ordinacije (X2= 0.50 p=0.478).
Ove dvije ispitivane skupine nisu se statistièki
znaèajno razlikovale obzirom na razlog dolaska
Rasprava lijeèniku.
Ovim istraivanjem obuhvaæeno je 100 ispitanika Ispitanici ordinacije u kojoj se koristi sustav
ordinacije u kojoj se provodi sustav naruèivanja i naruèivanja pri organizaciji svakodnevnog rada u skrbi
100 ispitanika ordinacije u kojoj se ne provodi sustav su sada izabranog lijeènika prosjeèno 8.5 godina, dok
naruèivanja. su ispitanici ordinacije u kojoj se ne koristi sustav
U ordinaciji sa sustavom naruèivanja od 100 ispitanika naruèivanja u skrbi svoga izabranog lijeènika
54 su bile ispitanice, a 46 ispitanika je bilo mukog prosjeèno 9.5 godina.
spola. U ordinaciji u kojoj se ne provodi sustav U ispitanika ove dvije skupine nije dokazana statistièki
naruèivanja ispitano je 36 mukaraca i 64 ene . znaèajna razlika obzirom na duljinu trajanja skrbi
Prosjeèna ivotna dob ispitanika ordinacije u kojoj izabranog lijeènika.
je koriten sustav naruèivanja je bila 51.1 godinu Ispitanici ordinacije u kojoj se provodi sustav
dok je prosjeèna ivotna dob ispitanika ordinacije u naruèivanja prosjeèno su u èekaonici proveli 11.4
kojoj se ne koristi sustav naruèivanja bila 52.1 godinu.. minuta, a pacijenti ordinacije koja ne koristi sustav
Ove dvije ispitivane skupine nisu se statistièki naruèivanja provodili su u èekaonici prosjeèno 15.6
znaèajno razlikovale razdiobom po spolu i dobi te se minuta, te se ove dvije ispitivane skupine statistièki
ti podaci ne razlikuju od podataka iz literature (1). znaèajno razlikuju obzirom na duljinu boravka u
èekaonici.
U ispitanika ordinacije sa sustavom naruèivanja njih
42 su bili umirovljenici, a 39 su bili radno aktivni Naime, ispitanici ordinacije sa sustavom naruèivanja
pacijenti. statistièki su znaèajno kraæe boravili u èekaonici nego
li ispitanici ordinacije bez sustava naruèivanja te je i
U ispitanika ordinacije bez sustava naruèivanja 43 ovim istraivanjem potvrðeno da sustav naruèivanja
ispitanika su bili radno aktivni, a njih 41 su bili ekonomiènije koristi vrijeme lijeènika, ali i pacijenta
umirovljenici. (4,5).
Ove dvije ispitivane skupine nisu se statistièki Ispitanici ordinacije u kojoj je koriten sustav
znaèajno razlikovale obzirom na socijalni status . naruèivanja proveli su kod lijeènika prosjeèno 10.3
minute, a ispitanici ordinacije koja nije provodila

sustav naruèivanja kod lijeènika su proveli prosjeèno Ispitanici ordinacije sa sustavom naruèivanja se
11.9 minuta. statistièki znaèajno razlikuju od ispitanika ordinacije
bez sustava naruèivanja obzirom na duljinu boravka
Ove dvije skupine ispitanika nisu se statistièki
u èekaonici,odnosno ispitanici ordinacije sa sustavom
znaèajno razlikovale obzirom da duljinu boravka u
naruèivanja statistièki su znaèajno kraæe boravili u
ordinaciji svoga izabranog lijeènika .
èekaonici svog izabranog lijeènika.
Pri ispitivanju zadovoljsta organizacijom rada
Stoga, sustav naruèivanja zasigurno ima buduænost
ordinacije 51 ispitanik ordinacije sa sustavom
jer je i ovo istraivanje pokazalo da organizacija rada
naruèivanja zadovoljan je organizacijom rada, a 49
ordinacije koja koristi sustav naruèivanja ekonomiènije
ispitanika je jako zadovoljno organizacijom rada
koristi vrijeme ne samo lijeènika nego i pacijenata
ordinacije svoga izabranog lijeènika. Niti jedan
(7).
ispitanik nije se izjasnio da je nezadovoljan radom i
organizacijom rada ordinacije svoga izabranog
lijeènika.
Literatura
Pri ispitivanju zadovoljstva organizacijom rada
1. Fallon CW,Hamilton I,Bhopal JS,Gilmour HW,Bhopal
ordinacije 57 ispitanika ordinacije bez sustava RS.Introduction of an appointment system in general
naruèivanja je zadovoljno, a 43 jako zadovoljno practice : surveys of patients and staff.Health Bull
organizacijom rada ordinacije svoga izabranog (Edinb) 1990;48(5):232-237.
2. Leppee M., Poliæ Viitin M., Zdravstveno stanje
doktora dok se niti jedan ispitanik nije izjasnio da je stanovnitva i zdravstvena djelatnost u gradu Zagebu
nezadovoljan organizacijom rada. 2003., Zavod za javno zdravstvo Zagreb, Sluba za
socijalnu medicinu, 2004., str. 23 25.
Ove dvije ispitivane skupine statistièki se znaèajno 3. Jiva M., Ferquent attenders in general practice : an
ne razlikuju obzirom na zadovoljstvo organizacijom attempt to reduce attendance, Fam pract. 2000;17 (3):
248-51.
rada ordinacije izabranog lijeènika.
4. Virji A. A study of patients attending without
appointments in an urban general practice.BMJ
1990;301 (6742):22-26.
Zakljuèak 5. Barry SP,Daniels AA.Effecting change in outpatient
failed appointments.J Fam Pract. 1984;18(5):739-742.
Zakljuèci ovog prospektivnog istraivanja u dvije 6. Andersson SO,Lynoe N,Hallgren CG.Is frequent
ordinacije opæe/obiteljske medicine od kojih je u attendance a persistent characteristic of a
jednoj koriten, a u drugoj nije koriten sustav patient:Scand J Prim Health Care 2004;22(2):91-4.
7. Kovaèiæ L i sur.Dogovaranje pregleda u primarnoj
naruèivanja pokazuju da se ispitanici ove dvije
zdravstvenoj zatiti .Zagreb:JUMENA.1979;89-93.
ordinacije statistièki znaèajno ne razlikuju razdiobom
prema dobi, spolu i socijalnom statusu, obzirom na
razlog dolaska, duljinu boravka u skrbi sada izabranog
lijeènika, duljinu boravka u ordinaciji svog izabranog
lijeènika, te da su ispitanici i jedne i druge ordinacije
zadovoljni organizacijom rada ordinacija svojih
izabranih lijeènika.

IZVORNI RADOVI Zdenka Bariiæ-Marèac, Mirica Rapiæ
Struktura kuænih posjeta obiteljskog lijeènika na podruèju seoske ambulante Generalski Stol u 2006. godini
STRUKTURA KUÆNIH POSJETA OBITELJSKOG LIJEÈNIKA

NA PODRUÈJU SEOSKE AMBULANTE GENERALSKI STOL U
2006. GODINI
STRUCTURE OF FAMILY PHYSICIANS HOME VISITS IN THE
AREA OF RURAL MEDICAL CENTER IN GENERALSKI STOL
IN 2006
Zdenka Bariiæ- Marèac*, Mirica Rapiæ**
Saetak
Uvod: Raditi kao obiteljski lijeènik na izoliranom kuænih posjeta u 77,3% sluèajeva, a hitna stanja u
seoskom podruèju, a uz to i stanovati u toj sredini je 22,7% kuænih posjeta. Za 174 bolesnika starijih od
neto to samom poslu obiteljskog lijeènika daje 65 godina uèinjeno je 565 (87%) kuænih posjeta. Zbog
dodatnu kompleksnost, teinu i odgovornost. Uz bolesti cirkulatornog sustava obavljeno je 40% kuænih
ambulantni rad i obavljanje kuænih posjeta, seoski posjeta, zatim slijede bolesti kotano miiænog sustava
lijeènik je i lijeènik hitne pomoæi na svome terenu. U s 17,7%, endokrine bolesti i bolesti metabolizma s
seoskoj ambulanti Generalski Stol obiteljski lijeènik 8,3%, te bolesti dinog sustava s 7,6 % kuænih
skrbi za 1851 opredijeljenih pacijenata 932 (50,3%) posjeta. U 68% kuænih posjeta ishod je bio revizija i
ena i 919 (49,7%) mukaraca koji ive u mjestu korekcija postojeæe terapije pacijenta, u 19 %
Generalski Stol i manjim selima i zaseocima u radijusu definitivno rjeavanje zdravstvenog problema, u 8%
do 10 kilometara. Preko 30% pacijenata starije je od upuæivanje pacijenta na dijagnostiku, u 3% upuæivanje
65 godina. Kuæne posjete su izuzetno vane za pacijenta u bolnicu. U 2% kuænih posjeta dolo je do
praæenje zdravlja kroniènih bolesnika, pogotovo na smrtnog ishoda, jer pacijenti u terminalnoj fazi
prometno izoliranim selima. uglavnom borave u svome domu. Za bolesnike koji
Cilj rada: Prikaz strukture kuænih posjeta koju je ive u podruèjima udaljenim od ambulante vie od 5
obavio obiteljski lijeènik seoske ambulante Generalski km uèinjeno je 375 (58,7%) kuænih posjeta.
Stol u 2006. godini. Zakljuèak: Lijeènik obiteljske medicine na seoskom
Metoda rada: Iz elektronskog kartona pacijenata podruèju je glavni nositelj zdravstvene zatite za
retrospektivno su prikupljeni podaci o kuænim populaciju opredijeljenih mu osoba. Skrbi o zdravlju
posjetama u 2006. godini koje je lijeènik obavio u svoje populacije 24 sata. Kroniènim bolesnicima, a
redovito radno vrijeme. njih je najvie, lijeènik u timskoj suradnji osigurava
neophodnu zdravstvenu skrb u njihovom domu, a
Rezultati: Tijekom 2006. godine obiteljski lijeènik
akutno oboljelima prua hitne posjete kao lijeènik
je za 230 (12,4%) pacijenata obavio jednu ili vie
hitne pomoæi.
kuænih posjeta, ukupno 639 kuænih posjeta, od toga
73% za ene, a 27% za mukarce. Kroniène bolesti Kljuène rijeèi: kuæne posjete, seosko podruèje,
koje iziskuju dug medicinski nadzor bile su razlog starija populacija, obiteljski lijeènik.
* Zdenka Bariiæ-Marèac, dr.med. specijalizantica obiteljske medicine, ordinacija opæe medicine Generalski Stol
** Mirica Rapiæ, dr.med. specijalista obiteljske medicine, ordinacija opæe medicine Karlovac, mentor specijalizantima
obiteljske medicine

Zdenka Bariiæ-Marèac, Mirica Rapiæ IZVORNI RADOVI
Summary Conclusion. Family physician is, in the rural area,

main person for health protection of the population
Introduction: Working in an isolated rural area as a
in his care. He cares for his population for 24 hours.
family physician and living in the same place well is
Together with his team he ensures necessary health
something that adds complexity, intensity and
care for chronic patients, living in their homes. For
responsibility to his work. In addition to the work in
the acute patients he ensures emergency home visits.
the office and home visiting rural physician is also
the emergency doctor in this area. Key words: home visits, rural area, older population,
family physicians
In the rural medical centre Generalski Stol family
physician is in care of 1851 patients, 932(50.3%)
men and 919(49.7%) women living in Generalski Stol,
Uvod
small villages and hamlets in the radius of 10
kilometres. Over 30% of the patients are over 65 Raditi kao obiteljski lijeènik na seoskom podruèju, a
years of age. Home visits are extremely important in uz to i stanovati u toj sredini, obiteljskom lijeèniku
following up the health of chronic patients, especially daje dodatnu kompleksnost, teinu i odgovornost.
in isolated villages. Osim danas standardnog, statiènog ambulantnog rada,
dinamiènijeg rada kroz obavljanje kuænih posjeta,
Aim. Presentation of structure of home visits done
seoski lijeènik je i lijeènik hitne pomoæi na svome
by the family physician of the rural medical centre
terenu.
Generalski Stol in 2006.
U seoskoj ambulanti Generalski Stol lijeènik radi u
Methods of work. Data on family physicians home
zakupu, a ordinacija je u vlasnitvu Doma zdravlja
visits in 2006 during the working hours were collected
Duga Resa. Na raspolaganju je svojoj populaciji od
from the patients electronic medical records.
0-24 sata. Skrbi za 1851 opredijeljenih pacijenata to
Results. Family physician went to one or more home èini 85% populacije koja ivi na tom podruèju. Veæina
visits for 230(12.4%) patients during 2006, totally populacije registrirane na listi obiteljskog lijeènika
639 home visits, 73% were women and 27% men. pripada najveæem mjestu Generalski Stol i mnotvu
The reasons for home visits were chronic diseases manjih sela i zaselaka. Sela koja gravitiraju ambulanti
requiring long medical control in 77.3% of cases, and Generalski Stol razlièito su udaljena od matiène
emergencies in 22.7%. There were 565 (87%) home ordinacije u Generalskom Stolu. Veæina sela se nalazi
visits for 174 patients over 65 years of age. Diseases u krugu do 10 km, a najudaljenija su i do 30 km.
of the circulatory system were the reason for 40% of Povezana su loe asfaltiranim i neasfaltiranim seoskim
home visits followed by the diseases of the prometnicama. U skrbi lijeènika ambulante Generalski
musculoskeletal system (17.7%), endocrine and Stol je preko 30% pacijenata starijih od 65 godina.
metabolic diseases for 8.3% and respiratory system
Starenje populacije je demografska znaèajka mnogih
diseases for 7.6%. In 68% of home visits the result
zemalja razvijenog svijeta. Sa starenjem stanovnitva
was revision or correction of the patients present
suoèena je i Hrvatska. Udio stanovnitva starijeg od
therapy, in 19% solving the health problem, in 8%
65 godina u Hrvatskoj u 2003. godini bio je 15,7%, a
referring the patient for diagnostic and in 3%
pretpostavlja se da æe do 2020.godine. porasti do 25%
hospitalization. In 2% of home visits the result was
(1).
lethal because the patients in the terminal stage mostly
stay at home. There were 375 (58.7%) of home visits Sva istraivanja kod nas i u svijetu govore da je ta
for the patients living in the areas more than 5 skupina korisnika zdravstvene zatite ona koja
kilometres away from the medical centre. objektivno ima najvie zahtjeva, ali i potreba za

zdravstvenom skrbi (2). Starenjem populacije dolo Kada stekne potpuni uvid u situaciju u kojoj se
je i do porasta kroniènih bolesti koje iziskuju dug pacijent nalazi, obiteljski lijeènik postaje glavni
medicinski nadzor u neogranièenom vremenu (3). moderator u njegovom lijeèenju i po potrebi ukljuèuje
i druge slube u rjeavanju njegovog problema (6).
Zbog toga je za lijeèenje kroniènih bolesnika na
seoskom podruèju svakako vana spremnost Najèeæi razlozi kuænih posjeta za bolesnike koji
obiteljskog lijeènika da im bude na raspolaganju 24 boluju od kroniènih bolesti su bolesti koje dugo traju,
sata, bilo kroz ambulantne posjete oboljelih lijeèniku primjerice bolesti srca i cirkulacijskog sustava
ili kroz kuæne posjete lijeènika oboljelima. ukljuèujuæi cerebrovaskularne bolesti, kroniène bolesti
respiratornog sustava, neuroloke bolesti i karcinom.
Kuæne posjete se obavljaju uglavnom na kraju
ambulantnog radnog vremena, po dogovoru, ali ako Procjenjuje se da æe ove bolesti biti glavni uzrok smrti
je potrebna hitna intervencija, odlazi se odmah u slijedeæih dvadeset godina (5). Zbog starosti
naputajuæi ambulantni rad, jer lijeènik obiteljske populacije sve vie starih i bolesnih boluju i umiru
medicine na tom podruèju je i lijeènik za hitne kod kuæe ili zbrinuti u udomiteljstvu, a terminalnu
sluèajeve. Tek nakon njegove intervencije i procjene palijativnu skrb prua im njihov izabrani lijeènik (7).
trai se po potrebi pomoæ vozila i deurne ekipe
Palijativna skrb je potpuna skrb za bolesnika èiju
oblinjeg Doma zdravlja, za transport oboljelog dalje.
bolest vie nije moguæe izlijeèiti. Bolesnici u zavrnom
Hitna kuæna posjeta obavlja se uglavnom nakon razdoblju bolesti devedeset posto vremena zadnje
poziva bolesnika, obitelji ili treæe osobe. Postoje i godine ivota provedu u svom domu u skrbi
aktivne ili planirane kuæne posjete, bez poziva obiteljskog lijeènika i obitelji. Procijenjeno je da
bolesnika, a prema odluci lijeènika ili prethodnom lijeènici obiteljske medicine, ovisno o tome kakvu
dogovoru s obitelji ili oboljelim. Te su kuæne posjete populaciju imaju u skrbi, mogu oèekivati od èetiri do
oblik sustavne skrbi u riziènim sluèajevima te u deset novo oboljelih od raka godinje, te dva do pet
praæenju tijeka bolesti ili kontrole samog procesa bolesnika s rakom koji æe tijekom godine dana
lijeèenja (4). umrijeti. Nadalje, jo æe dva do tri bolesnika koji
boluju od drugih kroniènih bolesti u zavrnom
Kuæne posjete mogu biti i jedini naèin da se otkriju
razdoblju bolesti trebati intenzivnu palijativnu skrb
rizici iz okoline bolesnika i da se ispravno procijeni
(7). Palijativnu skrb moe pruiti obiteljski lijeènik
funkcionalni status pacijenta, da se otkrije zanemari-
uz suradnike i potporu bolesnikove obitelji u njihovom
vanje uzimanja terapije ili prekomjerno uzimanje
domu.
propisane terapije ili lijekova za koje recept nije
potreban (5). Razmatranjem strukture kuænih posjeta stièe se uvid
u svu irinu djelovanja obiteljskog lijeènika i njegov
Svu ljepotu lijeènièkog poziva lijeènik moe osjetiti
znaèaj za zdravlje pacijenata jednog izoliranog,
dolaskom u kuæu pacijenta i saznanjem da je zaista
ogranièenog podruèja. Stoga je cilj ovog rada prikaz
potreban bolesniku, a jo vie nakon intervencije
strukture kuænih posjeta koje je obavio obiteljski
spoznajom da je ona bila humana, neophodna i pruila
lijeènik seoske ambulante Generalski Stol u 2006.
oboljelome pomoæ u tom trenutku ili nadu u
godini
poboljanje ili bolje sutra.
Nakon dobre komunikacije s oboljelim predvoðene
vjetinom sluanja, pa opaanja, zatim voðenja Metode rada i ispitanici
razgovora, intervjua, slijedi savjetovanje i umirivanje
U 2006. obiteljski lijeènik ordinacije Generalski Stol
bolesnika (2).
je skrbio za 1851 opredijeljenog pacijenta: 932 ene
(50,3%) i 919 ( 49,7%) mukaraca.

Iz elektronskog kartona pacijenata retrospektivno su Rezultati rada

prikupljeni podaci o kuænim posjetama u 2006. godini.
Od ukupno 1851 pacijenata u skrbi za njih 230
U analizu su uzete samo kuæne posjete obavljene u
(12,4%) uèinjena je jedna ili vie kuænih posjeta u
redovito radno vrijeme lijeènika, a nisu uzete kuæne
tijeku 2006. godine. U 2006 g. obavljeno je ukupno
posjete koje obavlja lijeènik za vrijeme svoje
9433 posjeta, 8794 ili 92,8% u ordinaciji lijeènika, a
pripravnosti. Analizirane su kuæne posjete opredijelje-
639 ili 7,2% u kuæi oboljelih.
nim pacijentima u odnosu na dob i spol pacijenta,
kao i posjete vezane za zdravstvenu problematiku,
akutna i kronièna stanja, te u odnosu na skupine Tablica1. Prikaz pacijenata u skrbi obiteljskog
lijeènika i korisnika kuænih posjeta prema
bolesti pacijenata. Analizirana je uèestalost koritenja ivotnoj dobi
kuænih posjeta po osobi, ishod kuænih posjeta te Table 1. Patients in family physicians care and home
njihova uèestalost s obzirom na radijus udaljenosti visits users according to age
od ambulante.
Dobne skupine / Age groups Pacijenti u skrbi / Patients in care Korisnici kuænih posjeta / Home visits users
Broj / Number % Broj/ Number %

0- 7 13 0,7 0 0,0
7-18 193 1 0,3 2 0,8
19 - 44 646 35 9 3,9
45- 64 444 24 45 19,6
65 + 555 30 174 75,7
Ukupno 1851 100 230 100,0
Od 1851 u skrbi lijeènika bilo je 30% starijih od 65 g. Tablica 2. Prikaz broja kuænih posjeta po pacijentu
Za 174 bolesnika starijih od 65 godina uèinjeno je 565 Table 2. Number of home visits per patient
(87%) kuænih posjeta.
Broj pacijenata / Number of patients Broj kuænih posjeta po pacijentu / Ukupan broj kuænih posjeta/
Number of home visits per patient Total number of home visits
94 1 94
39 2 78
29 3 87
16 4 64
24 5 120
28 7 196
Ukupno pacijenata / Ukupno kuænih posjeta /
Total number of patients Total number of hone visits
230 639
Lijeènik je obavio ukupno 639 kuænih posjeta za 230 pacijenata, odnosno prosjeèno 2.8 kuænih posjeta po korisniku
kuænih posjeta. Vidljivo je da isti pacijenti koriste kuæne posjete vie puta, a 28 njih i do sedam puta godinje.

Tablica 3. Raspodjela kuænih posjeta po dobi i spolu

Table 3. Distribution of home visits by age
Dobne skupine / Age groups 7 18 19 44 45 64 65 74 75 + Ukupno/ Total

Mukarci/ Men 4 9 36 77 46 172
ene/ Women 0 3 31 111 322 467
Ukupno/ Total 4 12 67 188 368 639
Za populaciju stariju od 75 godina obavljeno je 368 (57,6%) kuænih posjeta, odnosno za starije od 65 godina 556
(87%) kuænih posjeta. Od 639 kuænih posjeta, 467 (73%) posjeta su obavljene za ene. Za mukarce ivotne dobi od
7- 45 godina obavljene su 49 kuæne posjete, a za ene iste dobi 34 kuæne posjete.
Tablica 4. Raspodjela kuænih posjeta po mjesecima i spolu

Table 4. Distribution of home visits by months and sex
Mjeseci/ Months I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mukarci/ Men 15 9 13 15 11 17 14 22 10 13 19 14
ene/ Women 36 17 33 50 55 67 25 46 33 36 33 36
Ukupno/ Total 51 26 46 65 66 84 39 68 43 49 52 50
U veljaèi i srpnju je bilo najmanje kuænih posjeta, a u travnju, svibnju, lipnju i kolovozu najvie. Prosjeèno je lijeènik
obavljao 2,5 kuænih posjeta tijekom radnog dana.
Akutna hitna stanja za intervencijom lijeènika su zastupljena kod 145 (22,7%) kuænih posjeta lijeènika. Od ukupno
145 hitnih kuænih posjeta zbog akutne novonastale bolesti uraðeno 46 (32%) kuænih posjeta, a zbog akutizacije
kroniènih bolesti 99 (68%) kuænih posjeta. Planirane i dogovorene kuæne posjete te kontrola bolesnika s kroniènim
bolestima bile su razlogom za 494 (87,3%) kuænih posjeta.
Tablica 5. Raspodjela aktivnih planiranih kuænih posjeta

Table 5. Distribution of active-planned home visits
Razlog planirane kuæne posjete / Reason for the planned home vist broj %
Kontrola nakon KP zbog novog akutnog stanja / Control after HV for the new acute condition 31 6,3
Kontrola nakon KP zbog akutizacije kroniène bolesti / Control after HV for actualization of chronic disease 73 14,8
Kontrola kroniènih stanja u kuæi pacijenta / Control of chronic conditions in patients homes 192 38,8
Kontrola korisnika kuæne njege / Control of home care users 111 22,5
Kontrola kronièara u udomiteljstvu / Control of chronic patients in foster care 87 17,6
Ukupno/Total 494 100%
Nakon obavljene akutne kuæne posjete lijeènik je po potrebi i dogovorno planirao kuæne posjete kao kontrole nakon
akutne intervencije. Najvie je planiranih kuænih posjeta obavljeno u sklopu kontrole bolesnika s kroniènom bolesti
u vlastitom domu. esnaest starijih zbog svojih zdravstvenih problema koristili su usluge sestara njegovateljica kroz
zdravstvenu njegu u kuæi, te je za njih uèinjeno 22,5% planiranih posjeta obzirom na obvezu lijeènika za kontrolom
kuæne njege. Osamnaestero starih i nemoænih uglavnom samaca, smjeteni su u dva udomiteljstva na tom terenu te je
lijeènik napravio 17,6% planiranih kuænih posjeta u svrhu kontrole kroniènih bolesnika u udomiteljstvima.

Tablica 6. Raspodjela kuænih posjeta po dijagnozama i spolu

Table 6. Distribution of home visits according to diagnoses and sex
Vrste bolesti
Diseases ene / Women Muki / Men Ukupno / Total %
Bolesti cirkulatornog sustava

Diseases of the circulatory system 201 55 256 40,1
Bolesti dinog sustava

Diseases of the respiratory system 42 7 49 7,6
Oboljenja kotano miiænog sustava i vezivnog tkiva

Diseases of nusculoskeletal system and connective tissue 83 30 113 17,7
Endokrine bolesti i bolesti metabolizma

Endocrine and metabolic diseases 41 12 53 8,3
Zloæudne novotvorine
Neoplasms 9 34 43 6,7
Duevne bolesti i poremeæaji ponaanja

Mental and behavior disorders 24 3 27 4,2
Ozljede zbog vanjskih uzroka

Injuries 26 14 40 6,2
Gastrointestinalni poremeæaji
Diseases of the digestive system 15 8 23 3,7
Genitourinarne bolesti
Diseases of the genitourinary system 3 5 8 1.2
Neuroloke bolesti
Diseases of nervous system 2 0 2 0,3
Kone bolesti
Diseases of the skin 5 2 7 1,0
Ostalo
Others 16 2 18 2,8
UKUPNO
TOTAL 467 172 639 100,0
Zbog bolesti cirkulatornog sustava najvie je uèinjeno kuænih posjeta i kod ena i kod mukaraca. Na drugom mjestu
kod ena su kuæne posjete zbog oboljenja kotano miiænog sustava, a kod mukaraca kuæne posjete zbog malignih
oboljenja.
Bolesti dinog sustava i endokrine bolesti kod ena podjednako su zahtijevale kuæne posjete, a kod mukaraca na
treæem mjestu su bolesti kotano miiænog sustava.
Za ovu populaciju su znaèajne i ozljede tijela zbog vanjskih uzroka. Duevni poremeæaji i poremeæaji ponaanja
zabiljeeni su daleko vie kod kod ena nego mukaraca.

Tablica 7. Ishodi kuænih posjeta Od populacije koja gravitira toj ambulanti 85% je
Table 7. Home visits results opredijeljeno za lijeènika ambulante Generalski Stol.
Ishodi kuænih posjeta U 15% neopredijeljenih za lijeènika u Generalskom
Home visits results Br./No. % Stolu veæinom su predkolska djeca opredijeljena
urno rjeavanje zdravstvenih pedijatru u Dugoj Resi i dio mlaðe aktivne populacije
problema u kuæi / Quick solving opredijeljeno je jo uvijek za «industrijske» ambulante
of health problems at home 120 19
u mjestu svoga rada u Dugoj Resi i Karlovcu.
Bolnièko zbrinjavanje Stariji pacijenti su uglavnom opredijeljeni za svog
Hospitalization 21 3
najblieg lijeènika, lijeènika obiteljske medicine u
Smrtni ishod/Death 11 2 Generalskom Stolu, neovisno o opredijeljenosti nekih
Upuæivanje na daljnju mlaðih èlanova njihove obitelji. Od opredijeljenih, 30%
dijagnostiku / Referring for pacijenata starijih od 65 godina je u skrbi lijeènika
further diagnstics 53 8
ambulante Generalski Stol, to je vie od udjela starijeg
Revizija i korekcija terapije stanovnitva od 65 godina u populaciji Hrvatske 2003
pacijenta /Revision and
correction of patients therapy 434 68 (1).
Kuæne posjete èine 7,2% svih posjeta u ordinaciji
Ukupno / Total 639 100
Generalski Stol to je za 50% vie nego prema
Najèeæi ishod kuæne posjete je korekcija i revizija odredbama ugovora lijeènika s Hrvatskim zavodom
terapije pacijenta. urno se rijeio zdravstveni problem za zdravstveno osiguranje. Naime normativ HZZO
u 120 (19%) kuænih posjeta. je jedna kuæna posjeta u èetiri godine po pacijentu,
U bolnicu je upuæen 21 (3%) pacijent a u 11 (2%) kuænih
to bi za populaciju u skrbi lijeènika obiteljske medicine
posjeta je ishod bio smrt pacijenta. Ukupno je 375 u Generalskom Stolu iznosilo 462 kuæne posjete(8).
(58,7%) kuænih posjeta obavljeno za pacijente èiji su Oèito da je dio veæeg broja kuænih posjeta i zbog
domovi bili udaljeni od ordinacije pet i vie kilometara. poloaja samog lijeènika koji na tom terenu obavlja i
posao lijeènika hitne pomoæi, to je vidljivo i po
raspodjeli kuænih posjeta prema hitnosti. Prema
Rasprava rezultatima ovog rada svaka èetvrta kuæna posjeta
Rad obiteljskog lijeènika u seoskoj ambulanti bila je hitna kuæna posjeta. Osim toga na tom terenu
Generalski Stol u opæini Duga Resa odvija se kroz pacijenti ne mimoilaze svoga lijeènika i ne odlaze na
ambulantni rad lijeènika, kuæne posjete na kraju prijemni trakt oblinje bolnice da bi se rijeio njihov
radnog vremena ili tijekom radnog vremena ako su akutni problem. Naime najblia je bolnica, Specijalna
hitni pozivi i kroz pripravnost dva tjedna u mjesecu, bolnica za produeno lijeèenje Duga Resa koja nije
koju dijeli s lijeènikom iz oblinje terenske ambulante nadlena za zbrinjavanje pacijenata u hitnim stanjima.
Bosiljevo. Lijeènik ambulante Generalski Stol ivi na S druge strane zbog udaljenosti i loe prometne
istoj lokaciji gdje je i ambulanta i tako radi 20 godina. povezanosti pacijenti teko dolaze u hitni trakt najbliih
Praktièki na raspolaganju pacijentima je 24 sata. opæih bolnica u Karlovcu ili Ogulinu.
Posao seoskog lijeènika je vrlo zahtijevan i odgovoran Akutni-hitni pozivi su razlozi urnog naputanja
jer se na tom terenu nalazi sam i ispred je slube ambulantnog rada i odlaska u kuænu posjetu
hitne pomoæi. Meðutim, dugi niz godina rada i ivota oboljelome. Na ovom terenu to je skoro svaka èetvrta
u istoj sredini, dobro poznavanje svoje populacije kuæna posjeta. Tek po izvidu i odluci lijeènika ako je
koja je uglavnom stalna i bez velikih oscilacija, to neophodno, zove se sluba prijevoza radi stanja
èimbenici su sigurnijeg i kvalitetnijeg rada lijeènika bolesnika koje zahtijeva hospitalizaciju. Veæinu hitnih
na tom terenu. stanja rjeava obiteljski lijeènik u domu oboljelog ili

na mjestu unesreæivanja, a upravo dobro poznavanje porast kuænih posjeta zbog godinjeg odmora lijeènika
svoje populacije daje mu dodatnu sigurnost u procijeni u srpnju pa mnogi kronièni sluèajevi i obilasci kuænih
ishoda zdravstvenog poremeæaja i naèinu njegova njega doèekaju svog lijeènika.
rjeavanja(2,5). Kontrole nakon akutnog poremeæaja
Najvie kuænih posjeta je bilo zbog bolesti
i nastavno pruene zdravstvene usluge predstavljaju
cirkulatornog sustava, a prema dijagnozama to su
kuæno lijeèenje. Kuæno lijeèenje moe biti i najljepi
najèeæe hipertenzija, zatajivanje srca, angina pectoris,
dio lijeènièkog posla, jer lijeèniku daje uvid u sve
CVI i njegove posljedice. Te su bolesti posljedica
njegove uspjehe i eventualne neuspjehe lijeèenja.
starenja populacije i vjerojatno nedovoljno aktivno
Ukupno je 12,4% opredijeljenih pacijenata lijeènik otkrivanje i zbrinjavanje bolesnika s kardiovaskular-
posjetio jednom ili vie puta u kuæi tijekom 2006. nim rizikom ili bolesnika s razvijenom bolesti. Te su
godine. ene su koristile kuæne posjete vie nego bolesti najèeæi uzroci mortaliteta i morbiditeta danas
mukarci. ene due ive, u prosjeku sedam godina. (1,2). Visoki broj zauzimaju bolesti kotano-miiænog
Prosjeèno oèekivano trajanje ivota za 2004. za sustava koje su takoðer vezane za stariju dob, raniju
mukarce je iznosilo 72,13 godina, a za ene 79,08 artrozu i probleme s kretanjem, ozljedama i
godina (1). Starijih ena je veæi broj od starijih operativnim korekcijama kotanozglobnog sustava,
mukaraca, to se odraava i u njihovom èeæem ali i zbog poljskih radova i nefiziolokog poloaja tijela.
koritenju lijeènièkih usluga, kao to su to prikazala i
Praæenja starih pacijenata s dijabetesom, korekcija
neka prethodna istraivanja (9).
terapije kako peroralne tako i inzulinske ovisno o
Od 555 ili 30% starijih od 65 godina koji se lijeèe razini glikemije, praæenja komplikacije dijabetesa,
kod lijeènika ambulante Generalski Stol, njih 174 ili èesto prateæeg komorbiditeta koji dodatno pogorava
35 % je u 2006.g. koristilo kuæne posjete svoga osnovnu bolest, je podruèje djelovanja lijeènika u
lijeènika. Stariji pacijenti imaju specifiène zdravstvene 8,3% kuænih posjeta.
potrebe vezane za svoju dob, nosioci su nekoliko
Duevni poremeæaji i poremeæaji ponaanja su
kroniènih bolesti, pa su i èeæi korisnici usluga svog
takoðer znaèajan uzrok kuænih posjeta. Zbog
obiteljskog lijeènika u svome domu (15,16). Kod
depresije, anksioznih stanja, psihoorganskih tegoba
kroniènih bolesnika koji koriste vie kuænih posjeta
obavljeno je 27 (4,2%) kuænih posjeta. Depresija
moguæe je provoditi aktivne, planirane kuæne posjete,
predstavlja veliku patnju za oboljelog i velik teret za
jer su oni veæ dijagnostièki obraðeni i njihovi su
obitelj. Rezultati epidemiolokih studija iz nekoliko
zdravstveni problemi veæ poznati lijeèniku. Oni
zemalja govore da 3-4% populacije pati od teih ili
iziskuju dug medicinski nadzor u neogranièenom
velikih depresivnih poremeæaja, dok dodatnih 1,5-
vremenu. Smatra se da je i do 80% zahtjeva
2% puèanstva pati od blaih oblika ili minor depresije
pacijenata za lijeènièkim intervencijama u izvan
s manjim brojem simptoma. Èak 16-20% puèanstva
bolnièkoj zdravstvenoj zatiti upravo u vezi s
razvije barem jednu depresivnu epizodu tijekom
kroniènim bolestima (2).
ivota. Obiteljski lijeènik se obièno prvi susreæe s
Najvie je kuænih posjeta u travnju, svibnju i lipnju. takvim pacijentom i pomae obitelji da prihvati svog
To se povezuje s poslovima u poljoprivredi, veæim bolesnog èlana. Teko je vie puta zbog komorbiditeta
fizièkim naprezanjem nego to zdravstveno stanje s drugim bolestima prepoznati depresivne poremeæaje,
dozvoljava, s nezgodama, povredama i alergijama. koji su prikriveni drugim zdravstvenim problemima.
Meðutim, ako lijeènik obiteljske medicine na nju misli
U lipnju je i obièaj da obitelji èeæe pozivaju lijeènika
i ako dovoljno dobro poznaje svoga pacijenta, uz
u kuæne posjete jer je srpanj vrijeme godinjeg
pomoæ brzih validiranih psihotestova lako dijagnosti-
odmora i rada zamjenskog lijeènika koji odlazi u kuæne
cira taj poremeæaj (11).
posjete samo za hitnija stanja. U kolovozu je veæi

Zbog malignih oboljenja obavljene su 43 ili 6,7% oboljelog u njegovoj prirodnoj sredini, u njegovom
kuænih posjeta. Maligna oboljenja su u porastu, a socioekonomskom okruenju koje nadopunjuje
pacijenti su zadnju godinu dana 90% vremena u svom zdravstvenu sliku oboljelog (18). Za brojne starije
domu u skrbi obitelji i obiteljskog lijeènika (7,12). osobe koje ive u udaljenim zaseocima je kuæna
posjeta lijeènika ponekad jedini oblik pruanja i
U populaciji opredijeljenih pacijenata za 2006. godinu
koritenja zdravstvene zatite.
bilo je sedam pacijenata s dijagnozom karcinoma u
terminalnoj fazi bolesti. Karcinom bronha i pluæa
imalo je tri mukarca i jedna ena. Jedan pacijent je
Zakljuèak
bio u terminalnoj fazi bolesti od karcinoma kolona,
jedan od prostate, a jedna ena je bolovala od Lijeènik obiteljske medicine u seoskom podruèju je
karcinoma dojke s metastazama. Svi oni su svoje glavni nositelj zdravstvene zatite za populaciju
posljednje mjesece veæinom proveli u svome domu, opredijeljenih mu osoba. Skrbi o zdravlju svoje
pod kontrolom svog obiteljskog lijeènika. Nepovoljan populacije od 0 do 24 sata, a to daje pacijentima
i brz ishod bolesti karakteristièan je za karcinom dodatnu psiholoku sigurnost jer im je lijeènik uvijek
bronha i pluæa koji je najèeæi karcinom u mukaraca pri ruci kada ga zatrebaju. To je osobito vano za
i sve èeæi u ena. Odnos obolijevanja mukaraca i udaljene, osamljene i stare obitelji. Saznanje da je
ena je gotovo 6:1 (2). Razumljivo je da su ovi obiteljski lijeènik spreman doæi u kuænu posjetu prua
bolesnici bili èesti korisnici kuænih posjeta lijeènika pacijentu dodatnu sigurnost i osjeæaj da nije naputen
posebice u posljednjim mjesecima ivota. Èlanovima i sam u starosti i bolesti. Kroniènim bolesnicima, a
obitelji ili udomiteljstva lijeènik obiteljske medicine njih je najvie, lijeènik u timskoj suradnji osigurava
je bio psiholoki oslonac i uèitelj u postupanju s neophodnu zdravstvenu skrb u njihovom domu, a
oboljelim (12). Izbor i dostupnost mnogobrojnih akutno oboljelima prua posjete kao lijeènik hitne
lijekova za suzbijanje boli u razlièitim oblicima su pomoæi
znatno olakali patnju bolesnika te zamijenili prijanje
uèestalo davanje parenteralne analgetske i opijatske
terapije i tako pridonijeli smanjenju broja kuænih Literatura:
posjeta radi parenteralne terapije (13). Meðutim
1. Hrvatski zdravstveno statistièki ljetopis za 2006
titracija doze lijekova, korekcija nuspojava i suzbijanje godinu. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo;
ostalih simptoma je i dalje podruèje djelovanja 2007.
obiteljskog lijeènika kod oboljelih od malignih bolesti 2. Budak A. Zdravstvena zatita za stare osobe u
Hrvatskoj. U: Budak A i sur. Obiteljska medicina.
(14 ). Udbenik za studente i priruènik za lijeènike. 3. dop.
prom. izd. Zagreb: Gandalf; 2000, str 285-90.
Najudaljeniji pacijenti najvie trae kuæne posjete.
3. Tomek-Roksandiæ S. Javnozdravstveni pristup zatiti
To je povezano s materijalnim statusom pacijenta, zdravlja starijih ljudi. U: Tomek Roksandiæ S, Budak A,
nedostatkom osobnog prijevoznog sredstva ili zbog urednici. Smjernice za zatitu zdravlja starijih ljudi
1999. Zagreb: Akademija medicinskuh znanosti
prirode same bolesti. Podaci iz literature pokazuju Hrvatske;1999, str 1-19.
da su èeæi korisnici kuænih posjeta pacijenti loijeg 4. Ebling Z. Trajna zatita i kuæno lijeèenje. U: Jakiæ ,
imovinskog i socijalnog statusa (15,16). U selima Budak A, Blaekoviæ Milakoviæ S, Ebling Z, Jurkoviæ
uglavnom i ivi staraèko puèanstvo, osamljeni stari Lj, Katiæ M, et al. Obitelj i zdravlje. Zagreb: Medicinski
fakultet Sveuèilita u Zagrebu ( kola narodnog
samci ili stare obitelji koje i objektivno vie trebaju i zdravlja A. tampar ); 1996, str 87-89.
koriste usluge u kuæi svoga lijeènika (17). U situaciji 5. Rakel RE. Lijeènik obiteljske medicine. U: Rakel RE.
kada stari i nemoæni nisu u stanju doæi do lijeènika, Osnove obiteljske medicine. Zagreb: Naklada Ljevak;
2005, str 3-19.
lijeènik u sklopu svojih planiranih posjeta obilazi njih.
Kvaliteta kuænih posjeta je i u tome da lijeènik upozna

6. Jakiæ . Palijativna skrb kao dio ivota. U: Zbornik. 13. Rapiæ M, Lonèariæ M, Fuduriæ B. Kuæno lijeèenje na
XII. kongresa obiteljske medicine. Zadar, 2005. seoskom i gradskom podruèju (ambulanta Draganiæi i
Zagreb: Hrvatska udruba obiteljske medicine; 2005, Rakovac 1).U: Zbornik. I simpozij obiteljske medicine.
str 228-38. Varadin, 1994. Zagreb: Hrvatska udruba obiteljske
7. Paraæ Bebek D, Buriæ M, Soldo D, Ceroveèki Nekiæ V, medicine; 1994, str 45-55.
Katiæ M. Palijativna skrb u domu bolesnika moemo 14. Jovanoviæ A, Jurkoviæ LJ, Ovaèiæ Z, Gluhak I, Soldo
li bolje? U: Zbornik radova. esti kongres Hrvatskog D. Terapija i skrb umiruæih bolesnika oboljelih od
drutva obiteljskih doktora, Hrvatskog lijeènièkog karcinoma u ordinacijama opæe medicine. U: Zbornik.
zbora, Rovinj. 2006. Zagreb: Hrvatsko drutvo XII kongres lijeènika obiteljske medicine. Zadar, 2005.
obiteljskih doktora; 2006, str 271-87. Zagreb: Hrvatska udruba obiteljske medicine; 2005,
8. Pravilnik o standardima i normativima prava iz str 249-62.
obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2001 g. Nar 15. Aylin P, Majeed A, Cook DG. Home visiting by general
Nov 2000;(127) practitioners in England and Wales. BMJ
9. Grahoviæ N, Rapiæ M. Koritenje usluga obiteljskog 1996;313:297-310.
lijeènika od pacijenata starije ivotne dobi. Med Fam 16. Durakoviæ Z. Gerijatrija. U: Vrhovac B i sur. Interna
Croat 2007;15:33-42. medicina. 3. izd. Zagreb: Naklada Ljevak; 2003, str
10. imunoviæ R, Katiæ M, Todoroviæ G, Vinter-Repalust 105-9.
N, Kumbrija S. Koritenje zdravstvene zatite u 17. Bakar , Podobnik D. Neke zdravstvene i socijalne
starijoj ivotnoj dobi. U: Zbornik. 11. kongres lijeènika karakteristike ruralne populacije III i IV ivotne dobi. U:
obiteljske medicine. Split, 2004. Zagreb: Hrvatska Zbornik. XI kongres lijeènika obiteljske medicine. Split,
udruba obiteljske medicine; 2004; str 188-97. 2004. Zagreb: Hrvatska udruba obiteljske medicine;
11. Cindriæ-Bonjak M, Grabant L, Stojanoviæ-pehar S, 2004, str 394-403.
Blaekoviæ-Milakoviæ S. Depresija i komorbiditetne 18. Kralj D, Ovaèiæ Z, Katiæ M. Znaèajke kuænih posjeta.
bolesti-dijagnosticiranje po preporuci SZO-pilot Analiza kuænih posjeta u ambulanti obiteljske
istraivanje u ordinacijama specijalizanata obiteljske medicine Draganiæi. U: Ebling Z, urednik. Zbornik. XII
medicine. Med Fam Croat 2007;15:3-10. kongres obiteljske medicine. Osijek, 2006.Zagreb:
12. Vodjerek Matica Z, Katiæ M, Soldo D. Utjecaj skrbi za Hrvatska udruba obiteljske medicine; 2006, str. 239-
bolesnika u terminalnoj fazi bolesti na kljuène èlanove 49.
obitelji. Med Fam Croat 2006;14:53-60.

IZVORNI RADOVI Pia Medi, Suzana Kumbrija, Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ
Prisutnost kardiovaskularnih rizika kod lijeènika specijalizanata obiteljske medicine
PRISUTNOST KARDIOVASKULARNIH ÈIMBENIKA RIZIKA

KOD LIJEÈNIKA SPECIJALIZANATA STUDIJSKE GODINE
2005./2006.
PRESENCE OF CARDIOVASCULAR RISK FACTORS AMONG
PHYSICIANS, SPECIALISTS DURING THE SCHOOL YEAR
2005/2006
Pia Medi*, Suzana Kumbrija**, Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ***
Saetak
Uvod. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju globalni Rezultati. Vrijednosti riziènih èimbenika ukupnog
javnozdravstveni problem. U Republici Hrvatskoj je kolesterola, eæera u krvi i arterijskog krvnog tlaka
2003. godine od bolesti cirkulacijskog sustava umrlo ne razlikuju se znaèajno izmeðu mukih i enskih
27872 ljudi (54,01% ukupne smrtnosti), a 2004. ispitanika. Preko 40% ispitanika je pretilo. Samo
godine 24959 (51% ukupne smrtnosti). manji dio tjelesno je aktivan, njih 76 (58%) navodi
da nema vremena za tjelesne aktivnosti, a usprkos
Cilj rada. Cilj rada je istraiti prisutnost kardio- stresnoj profesiji, tek 36.6 % spava do osam sati
vaskularnih èimbenika rizika u lijeènika specijalizanata dnevno. Povien ukupni kolesterol ima 30,6%,
obiteljske medicine. ispitanika, povienu glukozu u krvi ima 5.2%
Ispitanici i metoda rada. Ispitivanje je vreno ispitanika, a povien arterijski tlak ima 15.5%.
metodom anonomnog anketiranja ispitanika Povremeno konzumira alkohol 55,7% ispitanika,
upitnikom od sedamnaest pitanja uèinjenog za ovo 22,1% ih pui svakodnevno, a 37,4% povremeno,
ispitivanje. statistièki znaèajnije, muki spol.
Ispitivana je prisutnost èimbenika rizika u nastanku Zakljuèak. Ovo ispitivanje je pokazalo da lijeènici
kardiovaskularnih oboljenja na uzorku lijeènièke usprkos svom znanju o zdravlju i bolesti, nemaju
populacije specijalizanata obiteljske medicine (N=131, zdrave ivotne navike.
mukarci N=27, ene N=104) u dobi od 28 do 51 Kljuène rijeèi: èimbenici kardiovaskulaarnog rizika,
godine ivota (131 ispitanik, 27 mukaraca i 104 specijalizanti obiteljske medicine
ene).
* Pia Medi,dr med,Trnsko 34, Zagreb

** Suzana Kumbrija,spec.obit. med. Albaharijeva 4 ,Zagreb
*** Prof.dr.sc.Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ,spec.obit.med,
Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Pia Medi, Suzana Kumbrija, Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ IZVORNI RADOVI
Prisutnost kardiovaskularnih èimbenika rizika kod lijeènika specijalizanata studijske godine 2005./2006.
Summary Uvod
Introduction. Cardiovascular diseases represent Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju svjetski
global public health problem. In the Republic of zdravstveni problem, na prvom su mjestu uzroka
Croatia 27 872 people died from circulatory system smrtnosti razvijenih zemalja(1), stoga je zanimanje
diseases (54.01% of total death) in 2003 and in 2004, za tu problematiku veliko. Prouèavanje èimbenika
24 959 (51% of total death). rizika za SB datira jo od ranih 60-ih i poznate
Framinghamove studije do danas(2) kada dolazi do
Aim. To study the presence of cardiovascular risk
pokuaja prevencije SB djelovanjem na èimbenike
factors in physicians, specialists in family medicine.
rizika. U Republici Hrvatskoj je 2003. godine od
Examinees and method of work. The study was bolesti cirkulacijskog sustava umrlo 27872 ljudi
performed by the method of anonymous interviewing (54,01% ukupne smrtnosti), a 2004. godine 24959
of examinees through the questionnaire consisting of (51% ukupne smrtnosti) (3). U razvijenim zemljama
17 questions prepared for this study. posljednjih je godina zabiljeeno smanjenje smrtnosti
Presence of risk factors in the development of od srèanoilnih bolesti zahvaljujuæi boljoj kontroli i
cardiovascular diseases on the sample of physicians suzbijanju èimbenika rizika, ranim otkrivanjem i boljim
population of family medicine specialists (N=131, lijeèenjem(4). Lijeènik obiteljske medicine ima
men N=27, women N=104) aged 28 to 51 (131 ogromnu ulogu u promicanju zdravlja i poticanju
examinees, 27 men, 104 female) was studied. stanovnitva na usvajanje zdravog naèina ivljenja,
te mijenjanju po zdravlje tetnih navika, s jedne
Results. Values of risk factors of total cholesterol, strane edukacijom, otkrivanjem i praæenjem èimbenika
blood glucose and arterial blood pressure did not rizika, a s druge strane svojim vlastitim ponaanjem,
differ significantly between men and women. Over stavovima i zdravim stilom ivljenja. Osnovna
40% of examinees were obese. Only a smaller part patoloka promjena u podlozi KVB je aterosklerotski
of them were physically active, 76 (58%), indicating proces. Toj pojavi doprinose èimbenici kardio-
they had no time for it. In spite of their stressful vaskularnog rizika koje dijelimo na nepromjenjive i
profession only 36.6% slept eight hours per day. promjenjive. Nepromjenjljivi su dob, spol i nasljeðe,
Increased total cholesterol was found in 30.6% of a promjenjljivi pretilost, dislipidemija, hipertenzija,
examinees, increased blood glucose in 5.2% of dijabetes, tjelesna neaktivnost, puenje i stres.
examinees and increased arterial blood pressure in
15.5%. 55.7% of examinees drank alcohol, 22.1% Mukarci imaju veæi rizik od razvoja bolesti srca i
was smoking daily and 37.4% occasionally. These krvnih ila od ena do menopauze. Nakon ezdesetih
were statistically significant for men. godina omjer se izjednaèuje, a prema statistièkim
podacima ene, iako obolijevaju rjeðe, kad se razbole,
Conclusion. This study has shown that physicians, imaju èeæe komplikacije i èeæe umiru(5). Riziènost
in spite of their knowledge about health and diseases je veæa kod mukaraca iznad 40 godina starosti i ena
have no healthy life habits. iznad 50 godina starosti uz dva ili vie èimbenika
Key words: cardiovascular risk factors, family rizika. Nasljednu sklonost imaju osobe èiji je otac
medicine specialists obolio ili umro prije 55. godine ivota, majka prije
65. godine ivota, a braæa i sestre su takoðer oboljeli
od neke kardiovaskularne bolesti(5). Debljina kao
javnozdravstveni problem u svijetu je u stalnom
porastu i dosie razmjere globalne epidemije(6).
Poremeæaji metabolizma masti obuhvaæaju pojaèanu

eliminaciju lipoproteina u serumu, s posljediènom Pretpostavka je da lijeènici radi dobrog poznavanja

hiper-lipoproteinemijom i snienom razinom èimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti vode
angioprotek-tivne HDL-frakcije.U najveæoj mjeri su brigu o redovitoj kontroli svojih èimbenika rizika i
genski uvjetovani, ali vanu ulogu u njihovu razvoju imaju zdrav stil ivota.
ima prekomjerna tjelesna teina, prehrana bogata
zasiæenim mastima i kolesterolom, smanjena tjelesna
Cilj
aktivnost i konzumacija veæih kolièina alkohola.
Arterijska hipertenzija je glavni neovisni èimbenik Cilj rada je bio istraiti ivotne navike i prisutnost
kardiovaskularnog rizika. Dijabetes moe bitno ubrzati èimbenika rizika kod lijeènika specijalizanata
aterogenezu, zna se da dijabetes u ljudi dovodi do obiteljske medicine studijske godine 2005-2006.
abnormalnih promjena svih stanica to skraæuje
ivot(7). Tjelesna neaktivnost dvostruko poveæava Ispitanici i metode
rizik od nastanka koronarne bolesti. Puenje je jedini
rizièni èimbenik za koji smo sami odgovorni, a rizik Ispitanike su èinili specijalizanti obiteljske medicine,
za razvoj koronarne i drugih arterijskih okluzivnih tijekom postdiplomske studijske godine 2006., a u
bolesti je najmanje dvostruk kod puaèa u odnosu sklopu Specijalizacije iz obiteljske medicine (N=131,
na nepuaèe(8). Kortizol i epinefrin, hormoni koji se 27 mukaraca i 104 ena). Najveæi broj ispitanika,
oslobaðaju u stresu pomau ljudima da se prilagode N=55 (42%) u dobnoj je skupini od 41 do 45 godina,
okolini, ali ako je njihova sekrecija trajno poviena, a N=39 (29.8%) je u dobnoj skupini od 46 do 51
smanjuju se obrambene sposobnosti organizma i godinu.
kronièno pobuðuju organski sustavi koji sudjeluju u Za procjenu kardiovaskularnog rizika kod specijaliza-
stresnoj reakciji a meðu njima je svakako nata obiteljske medicine koriten je upitnik od 17
kardiovaskularni sustav. Mnoga istraivanja pokazuju pitanja, osmiljen od autora u suradnji s mentorom,
da se stres upliæe u patofiziologiju aterosklerotskog a posebno pripremljen za to istraivanje. Upitnik je
procesa, bolesti srca, visokog tlaka i modanog bio anoniman i dobrovoljan, a ispunjavan je na
udara(9,10). Cilj spreèavanja pobola i smrtnosti od poèetku nastavnih jedinica. Prvi dio upitnika
KVB je rana detekcija èimbenika rizika i njihovo obuhvatio je pitanja koja se odnose na dob, spol,
lijeèenje, odnosno usporavanje razvoja ateroskleroze. tjelesnu teinu i visinu. Slijede pitanja koja se odnose
Ciljevi prevencije kardiovaskularnih bolesti prema na riziène èimbenike: puenje, konzumacija alkohola,
Europskim smjernicma za prevenciju bolesti srca i tjelesnu aktivnost, stres, vrijeme provedeno na
krvnih ila u klinièkoj praksi (11) jesu smanjiti spavanju. Drugi dio upitnika sadri pitanja koja se
incidenciju prvog i ponavljanje akutnih zbivanja odnose na kontrolu èimbenika rizika ukupnog
koronarne srèane bolesti, modanog udara i perifernih kolesterola, glukoze i arterijskog krvnog tlaka.
arterijskih bolesti. U tu svrhu preporuèa se promjena
IMT «indeks mase tijela» raèuna se iz tjelesne teine
naèina ivota, kontrola tjelesne teine, redovita
i visine prema formuli: masa(kg)/visina(m2). Prema
tjelesna aktivnost, smanjenje unosa hrane bogate
preporukama Svjetske Zdravstvene Organizacije
kolesterolom, eæerima i mastima, smanjen unos soli
(SZO) pothranjenim osobama smatraju se osobe sa
i prestanak puenja.
IMT manjim od 18,5, normalno uhranjenim 18,5-
Lijeènici bi svojim ponaanjem i naèinom ivota 24,9, pretilim 25-29,99, pretilim II stupnja 30-39,9,
trebali biti primjer zdravog stila ivljenja svojim a iznad 40 pretilim III stupnja. Poviene vrijednosti
pacijentima. Svrha ovog istraivanja je ispitati arterijskog krvnog tlaka u primarnoj prevenciji SB
èimbenike rizika kod lijeènika specijalizanata prema Europskom drutvu za hipertenziju su
obiteljske medicine. vrijednosti veæe od 140/90 mmHg(12). Ciljne

vrijednosti su ispod ili najmanje 130/80 mmHg u Najveæi broj ispitanika 55,7% povremeno u malim
bolesnika sa eæernom bolesti i onih s visokim rizikom, kolièinama konzumira alkohol, podjednako mukarci
kao i u onih s pridruenim klinièkim stanjima (modani i ene. Nije naðena statistièki znaèajna razlika izmeðu
udar, infarkt miokarda, bubrena lezija, proteinurija). mukaraca i ena (P>0,05). Velik je postotak
Ukupni kolesterol bi trebao biti nii od 5 mmol/L u ispitanika koji nikad ne konzumiraju alkohol(40,9%).
primarnoj prevenciji, a poviene vrijednosti GUK-a U toj skupini brojnije su ene(44,2%).
smatraju se >6,1 mmol/L (12). Meðu puaèima su statistièki brojniji mukarci
Za statistièku obradu koriten je softverski paket SPSS (P=0,007), svakodnevno pui 22,1% ispitanika, a
10,0. Razlike su statistièki znaèajne kad je P 23,7% je bivih puaèa.
vrijednost manja od 0,05. 39 ispitanika (29,8%) nikad do sada nije kontroliralo
ukupni kolesterol, a 19 (14,5%) glukozu u krvi.Unutar
Rezultati pet godina, oko 42% ispitanika su kontrolirali te riziène
Od 140 upitnika koji su podijeljeni specijalizantima èimbenike, dok je tlak èeæe kontroliran, unutar jedne
obiteljske medicine popunjeno je N=131(93,5%), godine u oko 70% ispitanika.
mukarci N=27(20,6%), ene N=104(79,3%) ene Poviene vrijednosti kolesterola ima neto manje od
su zastupljenije u znatno veæem broju. treæine od ukupnog broja ispitivanih doktora, njih
Vie od 40% ispitanika je pretilo, to su preteno 29(30,6%) podjednako mukarci i ene. Samo 7
mukarci, te postoji statistièki znaèajna razlika u (7,4%) ih je na hipolipemièkoj terapiji. Poviene
odnosu na ene (P=0,001). vrijednosti eæera u krvi ima 6 od ukupnog broja
ispitanika ( 5,2%), od toga 2 ispitanika (2,2%) uzima
Tjelesnom aktivnoæu bavi se manje od polovice
terapiju i to ene. Najveæi broj ispitanika je
ispitanika, statistièki su brojnije ene (P=0,010), a
normotenzivan (84,6%). Povien arterijski krvni tlak
58% ispitanika nema vremena za to.
ima 19 ispitanika (15,4%), a 13 (10,6%) ispitanika
Tablica1.ivotni stil specijalizanata obiteljske medicine Table 1. Lifestyle of specialists in family medicine
a )Distribucija ispitanika po spolu i indeksu tjelesne mase a)Distribution of examinees by sex and body mass index
SPOL/SEX Ukupno/Total
Muki / male enski/ female
Pothranjen N 2 3 5
Undernourished % BMI 40,0% 60,0% 100,0%
% SPOL/SEX 7,4% 2,9% 3,8%
Normala/normal N 6 65 71
% BMI 8,5% 91,5% 100,0%
IMT/BMI % SPOL/SEX 22,2% 62,5% 54,2%
Umjerena pretilost N 13 30 43
Moderate obesity % BMI 30,2% 69,8% 100,0%
% SPOL/SEX 48,1% 28,8% 32,8%
Teka pretilost N 6 6 12
Heavy obesity % BMI 50,0% 50,0% 100,0%
% SPOL/SEX 22,2% 5,8% 9,2%
N 27 104 131
Ukupno/Total % BMI 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%

uzima antihipertenzivnu terapiju. U svim ovim Od ukupnog broja ispitanika njih 75 (57%) svoj
ispitivanim varijablama nema statistièki znaèajne posao smatra iscrpljujuæim i stresnim, a 6 (4,6%)
razlike izmeðu mukaraca i ena (P>0,05). ispitanika ima sindrom izgorjelosti na poslu. Èetvrtina
Od ukupnog broja ispitanika njih 48(36,6%) spava ispitanika stres rjeava nekim od tehnika oputanja,
do 8 sati, a dvoje ispitanika (1,5%) koristi sedative manji dio puenjem, 12(9,3%). Anksioliticima stres
za spavanje. èeæe rjeavaju ene, 5(4,9%). Nema statistièki
znaèajne razlike izmeðu mukaraca i ena (P>0,05).
b) Distribucija ispitanika po spolu i puenju b) Distribution of examinees by sex and smoking
Svakodnevno N 10 19 29
Daily % PUENJE/SMOKING 34,5% 65,5% 100,0%
% SPOL/SEX 37,0% 18,3% 22,1%
Povremeno N 5 12 17
Occasionally % PUENJE/SMOKING 29,4% 70,6% 100,0%
PUENJE % SPOL/SEX 18,5% 11,5% 13,0%
SMOKING Nikad N 4 45 49
Never % PUENJE/SMOKING 8,2% 91,8% 100,0%
% SPOL/SEX 14,8% 43,3% 37,4%
Bivi puaè N 5 26 31
Ex smoker % PUENJE/SMOKING 16,1% 83,9% 100,0%
% SPOL/SEX 18,5% 25,0% 23,7%
Pokušao prestati N 3 2 5
Trying to stop % PUENJE/SMOKING 60,0% 40,0% 100,0%
smoking % SPOL/SEX 11,1% 1,9% 3,8%
N 27 104 131
Ukupno/Total % PUENJE/SMOKING 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
c) Distribucija ispitanika po spolu i pijenju alkohola c) Distribution of examinees by sex and alcohol drinking
Nikad N 8 46 54
Never % Alkohol/ Alcohol 14,8% 85,20% 100,0%
% SPOL/SEX 29,6% 44,2% 41,2%
ALKOHOL Povremeno N 18 55 73
ACOHOL Occasionally % Alkohol/ Alcohol 24,7% 75,3% 100,0%
% SPOL/SEX 66,7% 52,9% 55,7%
Da, redovito N 1 3 4
Yes, regulary % Alkohol/ Alcohol 25,0% 75,0% 100,0%
% SPOL/SEX 3,7% 2,9% 3,1%
N 27 104 131
Ukupno/Total % Alkohol/ Alcohol 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%

d) Distribucija ispitanika po spolu i tjelesnoj aktivnosti d) Distribution of examinees by sex and physical asctivity
1 x tjedno N 2 3 5
Once per week % Tj.akt./Ph.act. 40,0% 60,0% 100,0%
% SPOL/SEX 51,9% 20,2% 26,7%
Svakodnevno doma N 2 15 17
Tjelesna Every day, at home % Tj.akt./Ph.act. 11,8% 88,2% 100,0%
aktivnost % SPOL/SEX 7,4% 14,4% 13,0%
Jogging svaki dan N 0 3 3
Physical Jogging every day % Tj.akt./Ph.act. ,0% 100,0% 100,0%
activity % SPOL/SEX ,0% 2,9% 2,3%
Nemam vremena N 11 65 76
No spare time % Tj.akt./Ph.act. 14,5% 85,5% 100,0%
% SPOL/SEX 40,7% 62,5% 58,0%
N 27 104 131
Ukupno/Total % Tj.akt./Ph.act. 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
KOL KONTROLA
CHOL CONTROL
Tablica 2. Uèestalost kontrole,povienih vrijednosti i

lijeèenje èimbenika rizika
Table 2. Frequency of the control, increased values
and treatment of risk factors
a) Distribucija ispitanika po spolu i KOL-kontrola

a) Distribution of examinees by sex and CHOL-control
Unutar 1 g. N 11 27 38
Within 1 y. % KOL-kontrola/CHOL-control 28,9% 71,1% 100,0%
% SPOL/SEX 40,7% 26,0% 29,0%
KOL-kontrola Unutar 5 g. N 10 44 54
CHOL-control Within 5 y. % KOL-kontrola/CHOL-control 18,5% 81,5% 100,0%
% SPOL/SEX 37,0% 42,3% 41,2%
Nikad N 6 33 39
Never % KOL-kontrola/CHOL-control 15,4% 84,6% 100,0%
% SPOL/SEX 22,2% 31,7% 29,8%
N 27 104 131
Ukupno/Total % KOL-kontrola/CHOL-control 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%

b)Distribucija ispitanika po spolu i KOL-povien b)Distribution of examinees by sex and CHOL-increased
Da, bez TH N 5 17 22
Without TH % KOL-povien/CHOL-increased 22,7% 77,3% 100,0%
KOL- % SPOL/SEX 23,8% 23,0% 23,2%
povien Da, s TH N 2 5 7
With TH % KOL-povien/CHOL-increased 28,6% 71,4% 100,0%
CHOL-i % SPOL/SEX 9,5% 6,8% 7,4%
increased Ne N 14 52 66
No % KOL-povien/CHOL-increased 21,2% 78,8% 100,0%
% SPOL/SEX 66,7% 70,3% 69,5%
N 21 74 95
Ukupno/Total % KOL-povien/CHOL-increased 22,1% 77,9% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
c)Distribucija ispitanika po spolu i GUK kontrola c)Distribution of examinees by sex and BG control
Unutar 1 g. N 11 47 58
GUK - Within 1 y. % GUK-kontrola/BG-control 19,0% 81,0% 100,0%
kontrola % SPOL/SEX 40,7% 45,2% 44,3%
Unutar 5 g. N 14 40 54
BG- Within 5 y. % GUK-kontrola/BG-control 25,9% 74,1% 100,0%
control % SPOL/SEX 51,9% 38,5% 41,2%
Nikad N 2 17 19
Never % GUK-kontrola/BG-control 10,5% 89,5% 100,0%
% SPOL/SEX 7,4% 16,3% 14,5%
N 27 104 131
Ukupno/Total % GUK-kontrola/BG-control 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
d)Distribucija ispitanika po spolu i GUK-povien d)Distribution of examinees by sex and BG-increased
Da, bez TH N 1 3 4
Without TH % GUK-povien/BG-increased 25,0% 75,0% 100,0%
GUK- % SPOL/SEX 4,0% 3,3% 3,5%
povien Da, s TH N 0 2 2
With TH % GUK-povien/BG-increased ,0% 100,0% 100,0%
BG % SPOL/SEX ,0% 2,2% 1,7%
increased Ne N 24 85 109
No % GUK-povien/BG-increased 22,0% 78,0% 100,0%
% SPOL/SEX 96,0% 94,4% 94,8%
N 25 90 115
Ukupno/Total % GUK-povien/BG-increased 21,7% 78,3% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%

e)Distribucija ispitanika po spolu i RR-kontrola e)Distribution of examinees by sex and BP-control
Unutar 1 g. N 19 73 92
Within 1 y. % RR-kontrola/BP-control 20,7% 79,3% 100,0%
% SPOL/SEX 70,4% 70,2% 70,2%
RR-kontrola Unutar 5 g. N 6 21 27
BP-control Within 5 y. % RR-kontrola/BP-control 22,2% 77,8% 100,0%
% SPOL/SEX 22,2% 20,2% 20,6%
Nikad N 2 10 12
Never % RR-kontrola/BP-control 6,7% 83,3% 100,0%
% SPOL/SEX 7,4% 9,6% 9,2%
N 27 104 131
Ukupno/Total % RR-kontrola/BP-control 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
f)Distribucija ispitanika po spolu i RR-terapiji f)Distribution of examinees by sex and BP-therapy

Da, bez TH N 1 5 6
Without TH % RR-terapija/BP-therapy 6,7% 83,3% 100,0%
RR- % SPOL/SEX 4,0% 5,1% 4,9%
TERAPIJA Da, s TH N 3 10 13
With TH % RR-terapija/BP-therapy 23,1% 76,9% 100,0%
BG - % SPOL/SEX 12,0% 10,2% 10,6%
THERAPY Ne N 21 83 104
No % RR-terapija/BP-therapy 20,2% 79,8% 100,0%
% SPOL/SEX 84,0% 84,7% 84,6%
N 25 98 123
Ukupno/Total % RR-terapija/BP-therapy 20,3% 79,7% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
KONTROLA EÆERA U KRVI KONTROLA KRVNOG TLAKA

BLOOD GLUCOSE CONTROL BLOOD PRESSURE CONTROL

Tablica 3.Distribucija ispitanika obzirom na rjeavanje stresa i zadovoljstvo poslom

Table 3. Distribution of examinees regarding stress solving and job satisfaction
a)Distribucija ispitanika po spolu i stresu a)Distribution of examinees by sex and stress
Tehnika oputanja N 11 22 33
Relaxation technique % Stres rjeavam 33,3% 66,7% 100,0%
% SPOL/SEX 42,3% 21,4% 25,6%
Stres Puenjem N 2 10 12
rjeavam Smoking % Stres rjeavam 16,7% 83,3% 100,0%
% SPOL/SEX 7,7% 9,7% 9,3%
Stress is Anksioliticima N 0 5 5
solved by Anxiolitics % Stres rjeavam ,0% 100,0% 100,0%
% SPOL/SEX ,0% 4,9% 3,9%
Neèim drugim N 13 66 79
Something else % BMI 16,5% 83,5% 100,0%
% SPOL/SEX 50,0% 64,1% 61,2%
N 26 103 129
Ukupno/Total % Stres rjeavam 20,2% 79,8% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
b)Distribucija ispitanika po spolu i zadovoljstvu poslom b)Distribution of examinees by sex and job satisfaction
Iscrpljujuæi N 8 24 32
Exhausting % Posao/job 25,0% 75,0% 100,0%
% SPOL/SEX 29,6% 23,1% 24,4%
Posao Stresan N 7 36 43
Stressful % Posao/job 16,3% 83,7% 100,0%
Job % SPOL/SEX 25,9% 34,6% 32,8%
Zadovoljan sam N 11 37 48
I am satisfied % Posao/job 22,9% 77,1% 100,0%
% SPOL/SEX 40,7% 35,6% 36,6%
izgorio sam N 1 5 6
»Burn out» % Posao/job 16,7% 83,3% 100,0%
% SPOL/SEX 3,7% 4,8% 4,6%
N 0 2 2
5 % Posao/job ,0% 100,0% 100,0%
% SPOL/SEX ,0% 1,9% 1,5%
N 27 104 131
Ukupno/Total % Posao/job 20,6% 79,4% 100,0%
% SPOL/SEX 100,0% 100,0% 100,0%
Rezultati testiranja razlika(results of testing differences) IMT/BMI - c2 = 16,33; df = 3; P = 0,001

Puenja / Smokin - c2 = 13,98; df = 4;P = 0,007
Naðena je statistièki znaèajna razlika izmeðu mukaraca Tj. aktivnost /Physical activity - c2 = 11,38; df = 3; P = 0,010
i ena i slijedeæih varijabli (Statistically significant
difference between men and women abd the following dok kod ostalih varijabli izmeðu mukaraca i ena nije
variables was found): naðena statistièki znaèajna razlika (while in other variables
there was no statistically significant differences).

Rasprava tolikog intenziteta da se u zdravih osoba srèana

frekvencija povisi na najmanje 60% individualne
Rezultati ovog istraivanja pokazali su da lijeènici
rezerve i da traje bar 30 min tri puta tjedno(16).
unatoè svom struènom znanju nemaju zdrave ivotne
navike i dobru kontrolu èimbenika rizika za KVB. Fizièka aktivnost je nedvojbeno od esencijalne
vanosti i za zdravlje kostiju, metabolizma i kardio-
Od ukupnog broja ispitanika, specijalizanata obiteljske
vaskularnog sustava(17,18).
medicine u dobi izmeðu 25 i 51 godinu (131),
znaèajno je vie zastupljen enski spol, to je odraz Mnoge znaèajne studije pokazuju da je tjelesna teina
feminizacije u obiteljskoj medicini (13). ili IMT najveæi rizièni faktor za dijabetes (19) a da
fizièka aktivnost znaèajno smanjuje rizik za KVB
Rizièni èimbenici za kardiovaskularne bolesti,
(20).
kolesterol, glukoza u krvi i arterijski krvni tlak ne
razlikuju se znaèajno izmeðu mukih i enskih Nai su ispitanici u podjednakom postotku
ispitanika. povremeno konzumiraju alkohol u malim kolièinama
(66,7% mukaraca i 52,9% ena) a samo 3%
Preko treæine naih ispitanika je pretilo, statistièki
ispitanika redovito, svakodnevno uzima alkohol, opet
znaèajnije muki spol. U osoba èiji IMT prelazi 30,
podjednako i mukarci i ene. Prema nekim studijama
rizik prijevremene smrti ekponencijalno raste(14).
male kolièine alkohola, naroèito vina (flavonidi i
Tjelesno neaktivih je oko 60% naih ispitanika jer polifenoli) smanjuju rizik pojave kardiovaskularnih
»nemaju vremena» za to, ene su u ovom sluèaju bolesti (21).
zastupljenije, to je vjerojatno posljedica njihovih
Istraivanja SZO pokazala su da je najvia dopustiva
veæih obveza u obitelji.
granica svakodnevne potronje èistog alkohola za
Brojne studije su procjenjivale povezanost fizièke mukarca nia od 40, a za ene od 20 grama tj. jednog
aktivnosti i IMT u odnosu na ukupni mortalitet, i do dva piæa dva do tri puta na tjedan za mukarca i
zakljuèile da oni koji imaju prekomjernu teinu ili su jednog do dva piæa dva puta tjedno za ene(22).
pretili i fizièki su aktivni, imaju znatno manji mortalitet
Puenje je jedini rizièni èimbenik za koji smo potpuno
nego osobe koje imaju normalnu tjelesnu teinu i
sami odgovorni.
sedentarni naèin ivota (15).
U naem ispitivanom uzorku 35% specijalizanata su
Slijedom dobivenih rezultata veæina ispitivanih
puaèi, a statistièki znaèajniji broj je mukih puaèa
specijalizanata zanemarila je tjelesnu aktivnost
(P=0,007) to je vrlo slièno situaciji u opæoj populaciji
usprkos poznatim znanstvenim èinjenicama da
u Hrvatskoj gdje pui oko 34% mukaraca i 31,6%
redovita tjelovjeba pozitivno djeluje na prevenciju
ena, ali i dosadanjim istraivanjima o puenju
mnogih kroniènih bolesti, to je zasigurno posljedica
zdravstvenih radnika kod nas(23,24).
suvremene civilizacije i sedentarnog naèina ivota.
Od ukupnog broja ispitanika njih samo 17(13%) Istraivanjem provedenim 1993.god. u devet Domova
vjeba svakodnevno a 35 ( 26,7%) upranjava neku zdravlja na podruèju grada Zagreba ustanovljeno je
tjelesnu aktivnost jednom tjedno. Niz studija ukazuje da pui 31,55% lijeènika i 28,6% lijeènica a istraivanje
na povezanost sedentarnog stila ivota i slabije u DZ Bjelovar poèetkom 1995.god. pokazalo je da
funkcijske sposobnosti organizma. pui 44% lijeènika i 40% lijeènica (25).
Poboljanje i odravanje funkcijskih sposobnosti Gotovo èetvrtina naih ispitanika su bivi puaèi to
organizma postie se pod uvjetom da je tjelovjeba pokazuje da meðu lijeènicima raste svijest o tetnosti
takve vrste i opsega da potièe opæu aerobnu puenja za zdravlje, a time se pribliavamo svjetskom
izdrljivost, tj.da ciklièki ponavlja dinamièku aktivnost trendu. Podaci SZO govore da se posljednjih 40

godina broj puaèa lijeènika uveliko smanjio u Brojna svjetska istraivanja potvrðuju tendenciju za
Norvekoj, Australiji, Velikoj Britaniji, Kanadi i SAD- naputanjem lijeènièke profesije. U vedskoj svaki
u (26). treæi lijeènik razmilja o promjeni radnog mjesta,a
svaki deseti o tome da napusti medicinu(29). Preko
Ukupni kolesterol i glukoza u krvi rizièni su èimbenici
polovice, èak 57% lijeènika opæe/obiteljske medicine
koje oko 30%, odnosno 14,5% specijalizanata nije
na Novom Zelandu razmilja o naputanju prakse. U
nikad kontroliralo. Kontrole tlaka su neto redovitije,
Velikoj Britaniji svaki èetvrti lijeènik opæe/obiteljske
vie od 70% ispitanika kontroliralo je tlak unutar jednu
medicine eli napustiti profesiju, a jo veæi broj planira
godinu, 15% ih ima poviene vrijednosti, a od toga
raniji odlazak u mirovinu(30).
samo treæina uzima antihipertenzivnu terapiju.
Preko 30% ispitanika ima povien ukupni kolesterol,a
samo 7,4% uzima hipolipemièku terapiju. Povien Zakljuèak
eæer u krvi ima oko 5% ispitanika a 1,7,% uzima
Rezultati pokazuju da lijeènici bez obzira na svoju
terapiju. Iz ovih rezultata vidljivo je da nai
edukaciju i saznanja o etiologiji bolesti i posljedicama
specijalizanti ne vode brigu o svom zdravlju,
nezdravih navika i oblika ponaanja ne izbjegavaju
zanemaruju i primarnu i sekundarnu prevenciju rizika
riziène stilove ivota i velikom postotku su pretili,
za SB. Poznato je da veæ 10%-tno poveæanje
tjelesno neaktivni, i u prevelikom postotku pue.
ukupnog kolesterola u krvi rezultira 20%-tnim
poveæanjem rizika od koronarne bolesti (11). Dobra Kontrole riziènih èimbenika ukupnog kolesterola,
regulacija arterijskog krvnog tlaka (ispod 140/90 glukoze i arterijskog krvnog tlaka ne razlikuju se
mmHg) radikalno smanjuje hipertenzivne kompli- znaèajno izmeðu mukih i enskih ispitanika
kacije, vjerojatnost modanog udara za oko 40%, a Obzirom na teke posljedice po zdravlje u kombinaciji
infarkta miokarda za oko 25%(27). sa izrazito stresnom profesijom, lijeènici bi kao
Visoka razina stresa u medicini uvjetovana je nositelji zdravlja trebali biti primjer svojim pacijentima
specifiènoæu radnog mjesta lijeènika. Prema u svom zdravstvenom ponaanju.
Karaseku, optereæenje na radnom mjestu odreðuju Ovaj rad pokazuje kako usprkos struènom znanju o
tri elementa: zahtjevi posla, razina odluèivanja moguæim posljedicama, lijeènici savjete koje daju
odnosno kontrole i socijalna podrka na radnom svojim pacijentima ne primjenjuju u svom ivotu
mjestu (28). uvijek i dosljedno i nemaju zdrave ivotne navike.
U naem istraivanju preko polovice ispitanika svoj
posao smatra iscrpljujuæim i stresnim, ali i veliki dio
(36,6%) je zadovoljno svojim poslom. Oko 5% Literatura:
ispitanika smatra da je «izgorilo« na poslu, neto su 1. Cardiovascular Disease Programme. Integrated
zastupljenije ene. Stres najèeæe rjeavaju nekom management of cardiovascular risk. Report of a WHO
Meeting, Geneva 9-12 July 2002. Geneva: World
od tehnika oputanja ili nekim drugim aktivnostima. Health Organization; 2002.
Lijeènici obiteljske medicine osobito su podloni 2. Posner BM, Franz MM, Quatromoni PA, Gagnon DR,
Sytkowsk PA, DAgostino RB et al. Secular trends in
sindromu izgaranja obzirom da rade sami, bez pomoæi diet and risk factors for cardiovascular disease: the
drugih kolega i nose veliku osobnu odgovornost. Framingham Study. J Am Diet Assoc 1995;95:171-9.
Izloeni su neprekidnom poveæanju oèekivanja od 3. Hrvatski zdravstveno statistièki ljetopis za 2003. god.
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2004, str.
strane pacijenata, a s druge strane stalnom pritisku 39.
za smanjenjem trokova zdravstvene zatite. 4. Vrhovac B i sur. Interna medicina. 3. promj. dop. izd.
Zagreb: Naklada Ljevak; 2003, str. 429.

5. Heim I, Jembrek-Gostoviæ M. Myocardial infarction in 18. Kushi LH, Fee RM. Folsom AR, Mink PJ, Anderson
women - gender differences. Acta Clin Croat 2001;40 KE, Sellers TA. Physical activity and mortality in
(Suppl 1):109-10. postmenopausal women. JAMA.1997;277:1287-92.
6. Obesity, preventing and managing the global 19. Gillum RF, Mussolino ME,Madans JH. The relationship
epidemic. Raport of WHO Consultation on Obesity. between fish consumption and stroke incidence. The
Geneva, 3-5 June, 1997. Geneva: World Health NHANES I Epidemiologic Follow-up Study. Arch Intern
Organization; 1998. Med 1996;156:537-42
7. Bierman EL. Ateroskleroza i ostali oblici 20. Manson JE,Greenland P, LaCroix AZ, Stefanick ML,
arterioskeroze. U: Harisson i sur. Principi interne Mouton CP, Oberman A, et al. Walking compared with
medicine. Split: Placebo; 1997, str. 965-73. vigorous activity for the prevention of cardiovascular
8. De Backer G, Ambrosioni E, Borch-Johmsen K, events in women. N Engl J Med 2002;347:716-25.
Brotons C, Cifkova R, Dallongeville J et al. European 21. Rimm EB,Wiliams P, Fosher K, Criqui M, Stampfer
guidelines on cardiovascular disease prevention in MJ. Moderate alcohol intake and lower risk of coronary
clinical practice. Third Joint Task Force of European heart disease: meta analysis of effects on lipids and
and other Societies on Cardiovascular Disease haemostatic factors. BMJ 1999;319:1523-8.
Prevention in Clinical Practice. Eur J Cardiovasc Prev 22. Harkin AM, Anderson P, Lehto J, editors. Alcohol in
Rehabil 2003;10(4):S1-S10 Europe - a health perspactive. Copenhagen: World
9. Kopp WJ. Chronic and acute psychological risk Health Organization, Regional Office for Europe;1995.
factors for clinical manifestations of coronary artery 23. Hrabak erjaviæ V. Bolesti srca i krvnih ila kao javno
disease. Psychosom Med 1999;61:476-87. zdravstvani problem. U: Ljubièiæ M, Hrabak erjaviæ V,
10. Allen MT, Patterson SM. Hemoconcentration and urednici. Struèno-znanstveni skup. Promicanje
stress: a review of psysiological mechanisms and zdravlja u hrvatskom puèanstvu. Zbornik radova.
relevance for cardiovascular disease risk. Biol Zagreb, 1999. Zagreb:Hrvatski zavod za javno
Psychol 1995;31:1-27. zdravstvo; 1999, str. 9-10.
11. De Backer G, Ambrosioni E, Borch-Johnsen K, 24. Èubrilo-Turek M,Vrhovski-Hegrang D, Hebrang A,
Brotons C, Cifkova R, Dollongeville J, et al. European Ljubiæiæ M, Prebeg , Rak-Kaiæ A, et al. Prvo izvjeæe i
guidelines on cardiovascular disease prevention in evaluacija riziènih èimbenika u opæoj populaciji
clinical practice. Third Joint Task Force of European Hrvatske. U: Ljubièiæ M, Hrabak erjaviæ V, urednici.
and other Societies on Cardiovascular Disease Struèno-znanstveni skup. Promicanje zdravlja u
Prevention in Clinical Practice. Eur Heart J hrvatskom puèanstvu. Zbornik radova. Zagreb, 1999.
2003;24:1601-10. Zagreb:Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 1999, str.
12. 2003 European Society of Hypertension - European 32.
Society of Cardiology Guidelones Committee. 25. Lonèar J, imuniæ M. Prevalencija puaèa
Guidelines for the management of arterial zdravstvenih djelatnika primarne zdravstvene zatite
hypertension. J Hypertens 2003;21:1011-153. u Zagrebu i Bjelovaru.U: Zbornik.Drugi simpozij
13. Budak A, Boikov J. Imamo li previe lijeènika u obiteljske medicine.Split,1995. Split: Hrvatska udruba
Hrvatskoj? Lijec Vjesn 1993;115:261-7. obiteljske medicine;1995, str. 209-17.
14. Donato KA.Overweight and obesity: a global problem 26. Aasland OG, Nylenna M. Physicians who smoke. A
requires practical tools. WHL Newsletter 2002;(81):1- survey of smoking habits and life style of Norwegian
3. physicians. Tidsskr Nor Laegefore 1997;117:332-7. (in
Norwegian)
15. Brown C, Higgins M, Donato KA, Rohde FC, Garrison
R, Obarzanek E. Body mass index and prevalence of 27. Jackson PR, Ramsay LE. First-line treatment for
hypertension and dyslipidemia. Obes Res hypertension. Eur Heart J 2002;232:179-82.
2000;8:605-19. 28. Karasek RA,Theorell T. Healthy work: stress,
16. Miigoj-Durakoviæ M. Sustavno tjelesno vjebanje u productivity and the reconstruction of working life.
unapreðenju zdravlja i prevenciji nekih bolesti. U: New York: Basic Books;1990.
Ljubièiæ M, Hrabak erjaviæ V, urednici. Struèno- 29. Bonn D, Bonn J. Work related stress: can it be a thing
znanstveni skup. Promicanje zdravlja u hrvatskom of the past? Lancet 2000;355:124.
puèanstvu. Zbornik radova. Zagreb, 1999. 30. Dowell AC, Hamilton S, McLeod DK. Job satisfaction,
Zagreb:Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 1999, str. psychological morbidity and job stress among New
29-31. Zaeland general practitioners. N Z Med J 2000;
17. U.S. Department of Health and Human Services. 113:269-72.
Healthy people 2010: understanding and improving
health.Washington, DC: U.S. Government Printing
Office; 2000.

IZVORNI RADOVI Rudika Gmajniæ, Sanda Pribiæ, Dragomir Petric
Prijedlog regionalne organizacije primarne zdravstvene zatite
PRIJEDLOG REGIONALNE ORGANIZACIJE PRIMARNE

ZDRAVSTVENE ZATITE
PRIMARY HEALTH CARE
PROPOSITION OF ITS REGIONAL ORGANISATION
Rudika Gmajniæ*, Sanda Pribiæ*, Dragomir Petric**
Saetak Summary
Primarna zdravstvena zatita (PZZ) organizirana je Primary health care (PHC) is organized in a large
u velikom broju malih ustanova u kojima radi veliki number of small institutions where many non-medical
broj nezdravstvenih djelatnika, to je vrlo skupo. personnel are working making it very expensive.
Prijedlog nove regionalne organizacije PZZ znaèi Proposition for a new regional organization of PHC
postojanje samo jedne ustanove, s jednom upravom suggests only one institution with one administration
i regionalnim voditeljima, s jednom jakom i and regional directors and one strong and modern
modernom struènom podrkom. Broj nezdravstvenih professional support. The number of non-medical
djelatnika smanjuje se od 366 na 52. Pomoæni poslovi personnel is decreasing from 366 to 52. Auxiliary
daju se specijaliziranim poduzeæima to broj work will be given to specialized firms what reduces
pomoænog osoblja smanjuje od 119 na 4. Smanjuje the number of auxiliary personnel from 119 to 4.
se broj kvadratnih metara (m2) radnog prostora The number of square meters of workplace of non-
nezdravstvenih djelatnika. Financijske utede medical personnel is also being reduced. Financial
omoguæavaju ulaganja u kvalitetnije pruanje savings enable investments in the quality of health
zdravstvene zatite, novu opremu i struèni napredak. care, new equipment and professional improvement.
Kljuène rijeèi: primarna zdravstvena zatita, Key words: primary health care, organization
organizacija
* Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku

** Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Spiltu

Rudika Gmajniæ, Sanda Pribiæ, Dragomir Petric IZVORNI RADOVI
Uvod
Primarna zdravstvena zatita (PZZ) je u svim stanovnike upanije. Sigurno da u postojeæem
poznatim zdravstvenim sustavima temelj zdravstvene prijedlogu ima mnogih opasnosti, ali ako se promjene
zatite, kojemu je primarni cilj biti dostupan to veæem izvre planski, dosljedno i temeljem struke pozitivni
broju populacije na odreðenom podruèju. Kada se rezultati mogu se brzo poluèiti Kod prevelikog broja
radi o siromanijim sustavima, tada se PZZ razvija samostalnih zdravstvenih ustanova potreban je velik
tako da zadovolji osnovne uvjete za sprjeèavanje i broj nezdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove
suzbijanje bolesti i da moe omoguæiti socijalno administracije, raèunovodstva, nabave,odravanja i
orijentiranu zdravstvenu zatitu. Bogatiji zdravstveni sve ostale logistike. Tako se isti ili slièni poslovi
sustavi PZZ organiziraju kao èuvara vrata sustava, obavljaju na puno mjesta, nerijetko oteano ili
te PZZ namjenjuju zadaæu rjeavanja to veæeg dijela nedovoljno struèno. Objedinjavanjem logistièkih
zdravstvenih problema populacije. Takoðer se PZZ slubi smanjio bi se broj potrebnih djelatnika a dobila
povjerava zadatak provoðenja preventivnih mjera u kvaliteta i struènost koncentrirana na jednom
smislu prevencije bolesti, kao i zdravstvena edukacija mjestu.Takoðer je vrlo bitno da zdravstvene ustanove
stanovnitva, cijepljenje, borba protiv ovisnosti i ne rade poslove èiæenja, odravanja, zatite i slièno,
slièno. U Republici Hrvatskoj (RH) se PZZ deklarira jer to puno bolje i jeftinije rade specijalizirana
kao sustav koji najuèinkovitije treba rijeiti 70-80 % poduzeæa. S navedenim promjenama i racionaliza-
zdravstvenih problema populacije i to zbog oba cijama omoguæava se da zdravstvena sluba dobije
navedena razloga: socijalne komponente i financijske vie sredstava i bolje moguænosti za rad i napredak.
uèinkovitosti èuvara vrata. PZZ je u RH u posljednjih
60 godina organizirana kao regionalni ustroj domova
zdravlja kojih je bilo prevelik broj i od kojih mnogi Cilj i hipoteza
nisu mogli zadovoljiti osnovne kriterije postojanja. Predloiti novu regionalnu organizaciju PZZ.
Zbog potrebe racionalizacije i veæih moguænosti Usporediti prijedlog sa postojeæim stanjem u smislu
domova zdravlja, 2004. god. stvorene su zakonske cijene kotanja i raspolaganja ljudskim resursima u
pretpostavke da se postojeæi domovi zdravlja udrue podruèju nezdravstvenog kadra, sa hipotezom da se
na razini upanija i tako postanu centri PZZ za uz puno manje zaposlenika moe postiæi bolji rezultat
populaciju velièine 250-300 000. Osjeèko-baranjska i moguænosti razvoja.
upanija takvu moguænost nije realizirala i danas je
PZZ organizirana u est samostalnih zdravstvenih
ustanova- domova zdravlja kojima se dodaju tri Metodologija
ustanove ljekarni, jedna Poliklinika za probleme
Iz godinjih izvjetaja o radu i poslovanju zdravstvenih
govora i jedna Ustanova za hitnu medicinsku pomoæ.
ustanova uzeti su podaci o broju i karakteru
Umjesto postojeæih 11 ustanova predlae se osnivanje
nezdravstvenih zaposlenika. Pripremljen je prijedlog
jedne ustanove koja æe i dalje obavljati sve funkcije
nove, regionalne organizacije PZZ i uèinjena
dosadanjih ustanova, ali koja æe biti puno racio-
usporedba broja nezdravstvenih zaposlenika i cijene
nalnija, jeftinija, s moguænostima razvijanja prema
njihova rada, kao i velièine prostora koji koriste za
nailazeæim potrebama populacije i s obvezom
svoj rad.
podizanja kvalitete pruene usluge podjednako za sve

Rezultati
Tbl.1. Broj nezdravstvenih zaposlenika: postojeæe stanje
Table 1. Number of non-medical personnel: present status
Uprava Struèna Pomoæno Upravna Prostor za Ukupno Ukupno

logistika osoblje vijeæa rad: m2 nezdr. radnici plaæe nezdr.
Administration Professional Auxiliary Administrative Workplace Total non-medical Total salaries of
logistics personnel boards personnel non-medical
personnel kn/month
69 101 119 77 2828 366 2.635.200 Kn/mj.
Tbl.2. Broj nezdravstvenih zaposlenika: predloeno stanje

Table 2. Number of non-medical personnel: proposed status
Uprava Struèna Pomoæno Upravna Prostor za Ukupno Ukupno

logistika osoblje vijeæa rad: m2 nezdr. radnici plaæe nezdr.
Administration Professional Auxiliary Administrative Workplace Total non-medical Total salaries of
logistics personnel boards personnel non-medical
personnel kn/month
8 36 4 7 926 52 466.284 Kn/mj.
Tbl.3. Djelatnici u struènoj logistici: postojeæe stanje

Table 3. Employees in professional logistics: present status
Radno mjesto Pravnik Ekonomist Plan i Zatita Nabava Ekonomist Ostalo Ukupno
analiza na radu SSS
Workplace Lawyer Economist Planning Safety at Acquisition Economist Others Total
and analysis work Secondary
education
Broj zaposlenih
Number of 13 14 1 7 x 0,3 15 48 8 101
employees
Plaæe kn/mj.
Salaries 164.034 176.652 11.876 17.987 178.815 376.896 77.080 1.003.340
kn/month
Tbl.4. Djelatnici u struènoj logistici: predloeno stanje

Table 4. Employees in professional logistics: proposed status
Radno mjesto Pravnik Ekonomist Plan i Zatita Nabava Ekonomist Ostalo Ukupno
analiza na radu SSS
Workplace Lawyer Economist Planning Safety at Acquisition Economist Others Total
and analysis work Secondary
education
Broj zaposlenih
Number of 2 4 3 1 4 14 6 36
employees
Plaæe kn/mj.
Salaries 25.236 50.472 35.628 11.876 47.504 109.928 57.810 388.454
kn/month

Rudika Gmajniæ, Sanda Pribiæ, Dragomir Petric IZVORNI RADOVI
Rasprava i zakljuèci
Promjena broja djelatnika koji rade u nezdravstvenom svi ugovori postojeæih zdravstvenih timova i razina
sektoru je izrazito velika. zdravstvene zatite se ne mijenja. Naprotiv,
Broj djelatnika u nezdravstvenom sektoru smanjen regionalnim okupljanjem postojeæih timova moe se
je sa 366 na 52 to iznosi smanjenje od 314 radnika omoguæiti njihovo povoljnije angairanje,
(p<o,oo5).Financijska izdvajanja za plaæe u bruto preraspodjela, organizacija deurstava i hitne slube,
iznosu smanjuju se sa 2.635.200 kn na 466.284 kn. zamjene i slièno. Dosadanji manji sustavi nemaju
mjeseèno (<o,oo5). Smanjuje se broj èlanova uprave dovoljnu snagu u broju timova da mogu reagirati na
od 69 na 8, i broj radnika u struènoj logistici kojih sve moguæe poremeæaje u radu. Slijedeæa prednost
umjesto dosadanjih 101 treba optimalno 36. Broj regionalnog organiziranja je omoguæavanje
pomoænog osoblja smanjuje se sa 119 na 4, jer se jedinstvene strategije razvoja za cijelu regiju. Moguæe
njihovi poslovi daju specijaliziranim poduzeæima. je postiæi podjednaku razinu struène i tehnièke
Sadanja organizacija ustanova zahtijeva jedanaest osposobljenosti, ujednaèiti kvalitetu zdravstvene
upravnih vijeæa koji nadziru rad ustanova. U novoj usluge,osigurati podjednake anse za edukaciju,
ustanovi potrebno je jedno upravno vijeæe ili samo proiriti nastavnu bazu Medicinskog fakulteta. Na taj
sedam ljudi koji primaju naknadu. Radni prostor koji naèin mogu vrlo brzo nestati dosadanje velike razlike
koriste nezdravstveni djelatnici smanjuje se od 2828 u pojedinim dijelovima upanije.
m2 na 926 m2. Novi prijedlog donosi promjene u Regionalna organizacija omoguæava zajednièko
broju djelatnika i strukturi struène logistike. Umjesto planiranje i nabavu opreme, medicinskog i potronog
jedanaest tajnica, pravnika, voditelja financija, nabave materijala, to znaèi manju cijenu i ujednaèenu
i slièno, u zajednièkoj slubi radilo bi manje ljudi, ali kvalitetu. Da se ne radi samo o smanjivanju broja
s veæom struènom spremom i u novim odjelima. Plan, nezdravstvenih djelatnika u novoj organizaciji
analiza, nabava, zatita na radu, kontrola kvalitete i predlae se i otvaranje novih radnih mjesta za
marketing su slube potrebne modernoj zdravstvenoj visokokvalificirane struènjake iz podruèja planiranja,
ustanovi. Broj zaposlenih osoba u nezdravstvenom analitike, statistike, nabave, kontrole kvalitete, zatite
sektoru jako se smanjuje zbog dva osnovna pravca na radu. Utedom financijskih sredstava oslobaðaju
promjena. Prvo se iz postojeæe organizacijske se sredstva za veæa ulaganja u razvoj novih
strukture izdvajaju slube koje mogu funkcionirati tehnologija, edukaciju, ureðenje i opremanje
kao zasebne uslune djelatnosti u privatnom sektoru. prostora.Vrlo bitno je i smanjenje korisnog prostora
Èiæenje prostora, odravanje okolia, odravanje za rad koji koriste nezdravstveni djelatnici. On se
prostora i opreme, èuvanje i zatita objekata ugovaraju smanjuje sa 2828 m2 na 926 m2.(razlika iznosi 1902
se sa privatnim tvrtkama. Kako bi se saèuvala radna m2).
mjesta, nova usluna poduzeæa duna su uposliti
Veliki prazan poslovni prostor koji bi preostao moe
dosadanje zaposlenike domova zdravlja. Specijalizi-
se popuniti iznajmljivanjem na tritu, a vano je i to
rana usluna poduzeæa puno efikasnije i struènije
to trokove odravanja i reijske trokove vie ne
obavljaju pomoæne poslove nego da to organiziraju
snosi dom zdravlja. Direktna posljedica regionalne
zdravstvene ustanove. Prijedlog ne utjeèe na broj
organizacije PZZ je smanjivanje broja èlanova
zdravstvenih djelatnika, to znaèi da mrea PZZ koju
upravnih vijeæa od 77 na 7 , to iznosi utedu od
donosi centralni, dravni organizator sustava ostaje
1.290.000,00 kn. godinje.U novoj organizaciji
ista i da se promjene odnose iskljuèivo na lokalnu
predlae se upravljaèka struktura koju èine upravno
racionalizaciju djelatnika koji su nezdravstveni.
vijeæe od sedam èlanova. Ravnatelj, poslovna tajnica,
Prijedlog je zato izvediv odmah, bez potrebe da se
administrator i pomoænici ravnatelja za PZZ, ljekarne,
mijenja bilo kakva zakonska regulativa. Ostaju vaeæi

hitnu pomoæ, polikliniku i logistiku rade kao

profesionalci puni radno vrijeme. Voditelji
zdravstvenih ispostava bivih domova zdravlja su
lijeènici operativci koji u dopunskom radnom
vremenu od 2 sata dnevno na terenu koordiniraju
rad zdravstvenih slubi. Struèna logistika se proiruje
s novim slubama, ali se gubi potreba da se na puno
mjesta, s puno ljudi rade administrativni poslovi.
Smatramo da bi nova organizacija bila struènija,
jeftinija i pruila veæe moguænosti za napredak u radu
i razvoju.
Literatura
1. Barnum H, Kutzin J, editors. Public hospitals in
developing countries: resource use, cost, financing.
Baltimore, MD: The Johns Hopkins University Press;
2003.
2. Drucker PF. Managing the nonprofit organization.
Practices and principles. New York: Harper Collins;
2000.
3. Kleinman A. Concepts and a model for the
comparison of medical systems as cultural systems.
Soc Sci Med 1978;12(2B):85-95.
4. Musgrove P. Public and private roles in health: theory
and financing patterns. Washington, DC: The World
Bank; 1996. (World Bank Discussion Paper ; no.
339).
5. Newell KN. Health by the people. Geneva: World
Health Organization; 1975.
6. Ostojiæ R. Strategija razvoja zdravstva. Zagreb:
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; 2000.
(draft dokumenta)
6. Reforma zdravstva. Strategija i plan reforme sustava
zdravstva i zdravstvenog osiguranja Republike
Hrvatske. Zagreb: Ministarstvo zdravstva Republike
Hrvatske; 2000.
7. Wilton P, Smith RD. Primary care reform: a three
country comparison of budget holding. Health Policy
1998; 44:149-66.
8. Krinsten FB, Horder M, Poulsen PB. Health
technology assessment handbook. Copenhagen:
Danish Institute for Health Technology Assessment;
2001.
9. Spiegelhalter DJ. Myles JP, Jones D R, Abrams KR.
Bayesian method in health technology assessment :
a review. Health Technol Assess 2000;4:1-130.
Rad prezentiran na 1st International Conference

Vallis Aurea u Poegi

Moja ordinacija - ordinacija Remetineèki gaj IZ PRAKSE U PRAKSU
Tonkica Èièak-Bekiæ
Moja ordinacija - ordinacija Remetineèki gaj

Tonkica Èièak-Bekiæ, dr.med. specijalizantica obiteljske medicine
Opis zajednice Opis ordinacije

Ordinacija obiteljske medicine u kojoj radim nalazi Ordinacija se nalazi u zgradi biveg Doma zdravlja
se u Remetincu koji je smjeten u zapadnom dijelu Novi Zagreb u kojoj je ranije bilo smjeteno i
Novog Zagreba. Novi Zagreb zapad je gradska ravnateljstvo, a koje se nakon reforme u zdravstvu
èetvrt u samoupravnom ustrojstvu grada Zagreba. integriralo u Dom zdravlja Zagreb Centar. U zgradi
Gradska èetvrt je osnovana Statutom Grada Zagreba ima ukupno 5 ambulanti obiteljske medicine, 2
14. prosinca 1999. god. i èini polovicu tradicionalnog pedijatra, 2 tima ginekologije, 3 stomatologa,
dijela Zagreba zvanog Novi Zagreb. Prema podacima laboratorij koji radi radnim danima od 7 9 h (ne
iz 2001.god. povrina èetvrti je 62.6 km2, a broj radi u VII i VIII mjesecu), ljekarna, Centar za
stanovnika 48.981. Èetvrt se moe podijeliti na prevenciju ovisnosti. U istoj zgradi na II katu se nalazi
gradski, uglavnom visokourbanizirani zapadni dio ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno
Novog Zagreba i na samostalno naselje na rubnom osiguranje (HZZO). Ostale ambulante OM su u
podruèju teritorija gradske èetvrti. Èetvrt obuhvaæa zakupu i imaju puni broj pacijenata, a moja ambulanta
sljedeæa gradska naselja: gusto naseljeno Lanite, je u sklopu Doma zdravlja. Jedna od kolegica je
Kajzerica, Remetinec, Siget, Savski gaj, Trnsko i specijalist medicine rada, jedna je prole godine
slabije urbanizirana Blato, Botinec, Tromoslavlje zavrila specijalizaciju iz obiteljske medicine, dvije
(naselje uz Savu u kojem se nalazi Billa, McDonalds su na specijalizaciji iz obiteljske medicine, ukljuèujuæi
i Turbo Limaè) i Sveta Klara. Prigradska mjesta u i mene.
sastavu èetvrti su Èehi, Hraæe, Hrvatski Leskovac,
Kao zaposlenik Doma zdravlja radim u ovoj ordinaciji
Jedovac, Luèko, Mala Mlaka i Odra. Poznato je po
od 02.06.2005.god. Tada sam naslijedila ordinaciju
Zagrebaèkom velesajmu, hipodromu i trgovaèkom
s 1120 pacijenata. Do dolaska na ovo radno mjesto
centru Avenue Mall.
radila sam sedam godina na zamjenama u istom Domu
zdravlja. Radila sam skoro u svim ambulantama
Novog Zagreba i ire. Prije dolaska u Dom zdravlja
radila sam u bolnici na Internom odjelu est godina,
zatim est godina u Njemaèkoj gdje su mi priznali
diplomu.
Radim u timu s medicinskom sestrom Ksenijom
Domiter Jaliæ koja ima 23 godine radnog staa, od
toga je radila 15 godina na Klinici za pluæne bolesti
Jordanovac. Suraðujem s tri patronane sestre koje
pokrivaju navedena podruèja, a kuænu njegu provodi
ustanova za pruanje takvih usluga ,,Domnius.
Slika 1. Dom zdravlja Zagreb Centar, Remetineèki gaj 14

IZ PRAKSE U PRAKSU Moja ordinacija - ordinacija Remetineèki gaj
nuna.U drugoj prostoriji radim ja kao lijeènik.

Prostorija je znatno manja 10 m 2. Ima stol,
raèunalo, leaj i ormar.
Ambulanta je u potpunosti informatizirana i to tako
da sestra i lijeènik imaju umreena raèunala. Spojena
sam na CEZIH od listopada 2007. godine.
Istovremeno vodim karton i elektronski zapis
pacijenta. Veæ dvije godine preko Pilot projekta
naruèujem pacijente za specijalistièko-konzilijarne
preglede ili dijagnostièke pretrage.
Slika 1. Dom zdravlja Zagreb Centar, Remetineèki gaj 14
U ordinaciji u kojoj radim nema suprotne smjene.

Imam zajednièku èekaonicu s pedijatrijom, gineko-
logijom te laboratorijem (u jutarnjim satima). Sama
ordinacija se sastoji od 2 prostorije. U jednoj prostoriji
radi sestra u njoj prima pacijente, a u istoj prostoriji
je i previjalite odvojeno paravanom. Povrina
prostora je 16 m2 .
Slika 4. Ordinacija lijeènika
Rad se odvija u dvije smjene - parne datume radim

ujutro od 7 do 14.30 sati, a neparne datume poslije
podne od 13 do 20.30 sati. Posljedni sat radnog
vremena predviðen je za kuæne posjete. Radnu subotu
radim jednom mjeseèno prema ranije utvrðenom
rasporedu. Deuram vikendom i praznikom u
deurnoj ambulanti u Sigetu prijepodne ili
poslijepodne, 3-4 puta godinje.
Slika 3. Previjalite Raspored rada istaknut je na vratima sestrine
ordinacije, gdje je i ulaz u ordinaciju. Pacijente ne
Ordinacija je opremljena sterilizatorom, bocom s
naruèujemo, uglavnom svi pacijenti koji doðu na
kiskom, pricom za ispiranje uha, setom za manje
pregled budu primljeni. Postoji moguænost
kirurke zahvate, klimom, raèunalom s pisaèem te
telefonskog naruèivanja stalne terapije. Naruèeni
prateæim namjetajem (radni stol, leaj, ormariæ s
recepti se podiu sljedeæi dan.
lijekovima, stolci). Nemam EKG, èija bi nabava bila

Moja ordinacija - ordinacija Remetineèki gaj IZ PRAKSE U PRAKSU
Opis odabranih pokazatelja rada Broj izdanih Rp u 2007. g. 18.318

U skrbi imam 1.650 osiguranika (prema izvjeæu Broj izdanih Up. za SKZZ u 2007. g. 4.977
HZZO-a od 29.02.2008). Broj izdanih Up. za bolnièko lijeèenje
u 2007. godini 174
Tablica 1. Razdioba pacijenata po dobi
Izdano putnih naloga u 2007. godini 50
Ukupan broj osiguranika 1.650
Broj upuæenih na IK-u u 2007. godini 31
Broj aktivnih osiguranika 630
0 7 godina 2 Od specifiènih programa koje provodim vrijedi

spomenuti kontinuirani preventivni rad na edukaciji
7 18 godina 271
pacijenata, provoðenje preventivnih pregleda osoba
18 45 godina 522 starijih od 50 godina, provoðenje supstitucijske
45 65 godina 445 terapije ovisnika, antitetanièka zatita osoba starijih
Vie od 65 godina 410 od 60 godina, cijepljenje protiv gripe, mjerenje GUK-
a, primjena parenteralne terapije, priprema za
kemoterapijske procedure te razna savjetovanja.
• broj posjeta u prolom mjesecu (03/08): 1.087
• Procijepljenost protiv gripe za 2007.: 250 osoba.
• broj pregleda u prolom mjesecu (03/08): 820
• Procijepljenost protiv tetanusa za 2007.: 20 osoba.
• broj usluga koje je pruila ordinacija u prolom
mjesecu (03/08): 1.050 • Preventivni pregledi u 2007.: 22 osobe.
• naplaæeno PPTP usluge u zadnja tri mjeseca: 2.123 • Broj posjeta u 2007.: 12.272.
• naplaæeno PPTP usluga u proloj 2007.: 10.132 • Broj pregleda u 2007.: 6.784.
• 12 nepokretnih pacijenata u skrbi • Broj kuænih posjeta u 2007: 293.
• indeks potronje lijekova za proli mjesec (03/08):
Tablica 2. Razdioba kroniènih bolesti zabiljeenih u
130,5
bolesnika tijekom 2007. godine
• stopa bolovanja u prola tri mjeseca:
01/08: 4,26 Kronièna bolest N bolesnika
02/08: 5,15 Maligne bolesti 56
03/08: 4,37 Hipertenzija 282
• za protekla tri mjeseca uplaæeno je administrativne Diabetes mellitus 120
pristojbe:
Hiperlipidemija 109
01/08 :11.490 kuna
Ishemièka bolest srca 102
02/08 :12.260 kuna
Druge srèane bolesti 107
03/08 :13.280 kuna.
• Stopa bolovanja u zadnjih 6 mjeseci 2007. je bila: Poremeæaj titnjaèe 69
06/07 : 2,86 CVI 4
07/07 : 3,22 KOPB 89

08/07 : 3,04 Neuroloke bolesti 82
09/07 : 3,81 GERB, ulkus eluca i dvanaesnika 112
10/07 : 3,98 Glaukom 32
11/07 : 3,58 Ovisnici 30
12/07 : 3,58

IZ PRAKSE U PRAKSU Moja ordinacija - ordinacija Remetineèki gaj
Analiza rada Prijedlog poboljanja

Iz priloenog je vidljivo da je broj pregleda tijekom Nuna je racionalnija potronja sredstava za lijekove.
2007. godine bio iznad normativa po kriterijima Potrebno je svakako i dalje snienje cijena lijekova,
HZZO-a (relativni indeks je 1.37). Broj kuænih posjeta to æe se ostvariti konkurencijom farmaceutskih tvrtki
je bio 293, relativni indeks je 0,711, to je ispod na tritu.
normativa HZZO-a. Broj recepata po osiguraniku u
Potrebno je pacijente educirati o racionalnijoj upotrebi
2007. godini je 11 (normativ je 8), a ukupan broj
lijekova, to vidim kao vlastitu ulogu. Potrebno je
izdanih uputnica za SKZZ je 4.977, to je sukladno
inzistirati na provoðenju preventivnih pregleda.
normativu (normativ je 3). Poveæana potronja
Planiram obavezno uvesti sistem naruèivanja
sredstava za lijekove uzrokovana je velikim brojem
pacijenata, to æe olakati rad i skratiti èekanja
kroniènih bolesnika, potronjom po preporuci
pacijenata. Svakako moram nabaviti EKG koji æe
specijalista, a i zbog visine cijena suvremenih
poboljati kvalitetu moga rada. U buduænosti su
kvalitetnih lijekova. Visoka stopa bolovanja moe se
potrebne sustavne promjene u smislu omoguæavanja
objasniti velikim brojem duih bolovanja, duim
osnivanja grupnih praksi to bi bilo lako izvedivo u
èekanjem za pojedine dijagnostièke postupke,
ustanovi u kojoj radim.
èekanjem na rjeenje Invalidske komisije.
Procijepljenost protiv gripe nije zadovoljavajuæa zbog
manjeg interesa pacijenata. Odaziv na preventivne
preglede nije zadovoljavajuæi.

Moja ordinacija - Hitna medicinska pomoæ Doma zdravlja Èakovec IZ PRAKSE U PRAKSU
Aleksandar Tonkoviæ
Moja ordinacija
Hitna medicinska pomoæ Doma zdravlja Èakovec
Aleksandar Tonkoviæ, dr.med. specijalizant obiteljske medicine
Meðimurska upanija sa 729,5 km2 je povrinom rade na alteru), 11 medicinskih tehnièara i 16 do 17

najmanja hrvatska upanija (1). Takoðer je i vozaèa. U uoj HMP rad je rasporeðen smjenski, u
najsjevernija hrvatska upanija. 2001. godine imala isto vrijeme zajedno su dva tima lijeènik/tehnièar/
je 118 426 stanovnika, u demografskom smislu je vozaè i sestra na prijemu. Smjene traju po 12 sati,
stabilna, s gustoæom naseljenosti od 164,2 osobe/km2 timovi se izmjenjuju kao primarno vanjski za rad
spada meðu najguæe naseljene. Gradovi u upaniji na terenu i unutarnji za rad u ambulanti. U sluèaju
su Èakovec, Prelog i Mursko Srediæe. Meðimurje potrebe oba tima rade u ambulanti odnosno na terenu.
granièi sa Slovenijom i Maðarskom, te Varadinskom U vrijeme najveæe frekvencije intervencija i pregleda
i Koprivnièko-krievaèkom upanijom. u ambulanti u smjeni je i dodatni medicinski tehnièar.
U izuzetnim situacijama odustaje se od raspodjele na
Dom zdravlja Èakovec (DZ) pokriva podruèje cijele
HMP i sanitetski prijevoz, po potrebi se od kuæe
upanije. Kao dio Doma zdravlja 1984. osnovana je
pozivaju i cijeli troèlani timovi. Klasièna pripravnost
Hitna medicinska pomoæ (HMP). Smjetena je u
ne postoji. Svi pozivi se snimaju.
zgradi Doma zdravlja Èakovec, neposredno uz
upanijsku bolnicu. Raspolae vlastitim parkiralitem Osim ue djelatnosti HMP i sanitetskog prijevoza
i garaama za slubena vozila. U istoj zgradi smjeteni osiguravaju se i nogometne utakmice, utrke speedway-
su i ravnateljstvo DZ, ambulante medicine rada i a, reliji, masovna okupljanja i sl. Sanitetski prijevoz
nekoliko ambulanti obiteljske medicine. Uz prilaz za ponekad ukljuèuje i pacijente izvan Hrvatske, neki
pjeake do samog ulaza vodi i asfaltna rampa za put uz cijeli tim.
izravni pristup vozila HMP i osobnih vozila s teim Sva vozila opremljena su radio-vezom za potrebu
ili slabo pokretnim pacijentima i sl. komunikacije s centralom ili meðusobno. Imaju
Prostor HMP sastoji se od hodnika, prijema, ugraðene boce s kisikom uz unutarnje instalacije za
èekaonice s WC-om, sobe tehnièara, sobe lijeènika, distribuciju. Druga oprema vozila su leeæa i sklopiva
WC-om za osoblje i pacijente, kuhinje, sobe vie sjedeæa kolica, torba lijeènika, torba sa sanitetskim
medicinske sestre (VMS), sobe voditelja djelatnosti, materijalom i torba za reanimaciju, defibrilator s 12
sterilizacije, spremita, velike ambulante koja se po kanalnim EKG-om s moguænoæu slanja EKG zapisa
potrebi moe koristiti kao dvije ambulante i stacionara i monitoriranja pacijenta, aspirator, stroj za umjetnu
s pet kreveta s WC-om. ventilaciju, infuzomat, pulsni oksimetar, pribor za
inubaciju, prièuvni komplet ampuliranih lijekova,
Ukupni broj vozila se kreæe oko 15, od toga tri slue
klasiène i vakuum udlage, vakuum-madrac, rasklopna
za samu hitnu pomoæ, pri èemu je jedno prièuva,
nosila (scoop-stretcher), infuzijske otopine i sistemi,
ostala su za sanitetski prijevoz. Ugradnja opreme u
set za novoroðenèad, set za opekline i drugo. Jedina
vozila je modularna tako da se po potrebi oprema
razlika prema opremi u ambulanti HMP je manja
moe lako premjetati iz jednog vozila u drugo.
kolièina lijekova, otopina i sanitetskog materijala i
Osoblje HMP i sanitetskog prijevoza èini osam do defibrilator umjesto klasiènog EKG ureðaja.
devet lijeènika, jedna via medicinska sestra, èetiri
Moguænosti dalje direktne obrade pacijenata HMP
medicinske sestre srednje struène spreme (obièno
svodi se na laboratorijsku obradu koja ukljuèuje KKS,

IZ PRAKSE U PRAKSU Moja ordinacija - Hitna medicinska pomoæ Doma zdravlja Èakovec
urin, amilaze u serumu i urinu, GUK te radioloku procedura zbrinjavanja postala je rutinska,
obradu. Postoji moguænost daljeg upuæivanja na problematièna je potreba za zamjenskim timom HMP
hospitalizaciju (ne postoji moguænost upuæivanja na do povratka ekipe iz Zagreba.
hitni pregled), iako se za dio pacijenata postupak svede
na pregled i eventualnu dijagnostièku obradu putem Slika 1. Razdioba pacijenata zbrinutih u ambulanti
dnevne bolnice. Znatan dio pacijenata zbrinjava se HMP Èakovec i vanjskih intervencija po godinama
preko stacionara HMP, obièno radi primanja
infuzijske terapije, laboratorijske obrade i dalje kraæe
opservacije i reevaluacije. U sklopu djelatnosti
obavljaju se brojne kateterizacije mjehura, lavae
eluca, trijenjenja i slièno. Tijekom vikenda i blagdana
daje se ampulirana terapija propisana po drugim
lijeènicima i rade se previjanja, a subotom od 7 do
19h u sklopu HMP deuran je i jedan lijeènik
obiteljske medicine sa sestrom.
Od 2005. godine u suradnji sa upanijskom bolnicom
Èakovec i Zavodom za bolesti srca i krvnih ila KB Od osnutka HMP Èakovec do danas vidljiv je izraziti
Dubrava Zagreb zapoèet je pilot projekt Protokol za porast broja pacijenata u ambulanti HMP nakon kraja
lijeèenje STEMI (engl. ST segment Elevation rata, broj terenskih intervencija gotovo ne raste.
Myocardial Infarction). Prema smjernicama AHA/ Osoblje HMP cijelo vrijeme ostaje po brojnosti
ACC (American Heart Association / American College jednako. Prikazani trend rasta prisutan je i u drugim
of Cardiology), ESC (European Society of djelatnostima HMP. Tijekom 2006. bilo je 390 hitnih
Cardiology) te Hrvatskog kardiolokog drutva prijevoza za Zagreb (manji dio u pratnji neonatologa
primarna perkutana koronarna intervencija (PCI) je i anesteziologa) uz 2518 redovnih prijevoza za
metoda izbora za lijeèenje bolesnika sa STEMI Zagreb. 2007. bilo je 420 hitnih prijevoza i 2600
infarktom miokarda (2). Sama procedura detaljno redovnih (izvor medicinska dokumentacija HMP
je usklaðena, meðu ostalim obuhvaæa i snimanje 12- Èakovec).
kanalnog EKG-a te telemetriranje istog prema
koronarnim jedinicama B Èakovec odnosno KB
Slika 2. Razdioba prometnih nesreæa i broja
Dubrava uz telefonski kontakt radi definitivnog
ozlijeðenih zbrinutih u HMP Èakovec po godinama
dogovora. Za uspjeh reperfuzije kljuèno je da ona
bude poduzeta unutar 12 sati od poèetka tegoba. U
praksi zna biti problematièno vrijeme koje se izgubi
prije nego to se uopæe zatrai medicinska pomoæ.
Svi bolesnici su monitorirani u transportu,
pojednostavljeni terapijski akronim je MONA (morfin,
O2, nitroglicerin, aspirin) i 300/600 mg klopidrogel-a
per os. Od svih bolesnika se trai i informirana
suglasnost za ovaj naèin lijeèenja. U dosadanjem
radu samo mali dio pacijenata sa STEMI nije bio
podesan za PCI. Do veljaèe 2008. na ovaj naèin je
zbrinuto vie od 150 bolesnika, dva su preminula u
transportu (od toga jedan u pratnji kardiologa). Sama

Moja ordinacija - Hitna medicinska pomoæ Doma zdravlja Èakovec IZ PRAKSE U PRAKSU
Zbrinjavanje ozlijeðenih u prometnim nezgodama Slika 4. Razdioba ukupnog broja reanimancija i

predstavlja vaan specifièni oblik rada HMP. Tijekom uspjenih reanimacija u HMP Èakovec po godinama
godina primjetne su znatne oscilacije, prolazni silazni
trend moda je posljedica zakona o 0,0 promila
(izvor medicinska dokumentacija HMP Èakovec).
Slika 3. Razdioba terenskih intervencija u kolovozu

2007. godine obzirom na MKB dijagnoze
Kardiopulmonalne reanimacije su dio djelatnosti

HMP. Lege artis izvedene predstavljaju fizièki i
vremenski zahtjevan oblik medicinske usluge.
Vidljiv je postupni pad ukupnog broja reanimacija
tijekom godina, dok broj uspjenih reanimacija oscilira
(izvor-medicinska dokumentacija HMP Èakovec).
U vanjskim intervencijama HMP po dijagnozama
Dio pacijenata s uspjenim reanimacijama zavrava
prevladavaju ozljede; visoko uèeæe R grupe pripisao
samo odgoðenom smræu u jedinicama JIL-a ili s
bih èestim intervencijama zbog boli u prsima nejasne
tekim neurolokim deficitima, ali za dio pacijenata
etiologije, sinkopa nejasne etiologije, neklasificiranih
kod sljedeæih intervencija nije moguæe uoèiti bilo kakav
vertiginoznih sindroma, nejasnih dispnoiènih tegoba i
deficit. Dio reanimacija koje su primarno izvedene
neklasificiranih bolova u trbuhu. Visoka uèestalost
zbog rodbine i iz sliènih razloga nije ni uveden u
intervencija zbog hipertenzije, akutnog koronarnog
protokole pa ih nema u ovom prikazu. Pad ukupnog
sindroma, dekompenzacije i modanog udara je
broja reanimacija mogao bi se tumaèiti dvojako
razumljiva. U F grupi dijagnoza prevladavaju
brim i kvalitetnijim intervencijama s manjim brojem
intervencije zbog teke akutne alkoholiziranosti, èeste
aresta ili odustajanjem od potencijalnih reanimacija
su i intervencije zbog psihoza i psihoorganskog
koje su procijenjene kao besmislene (duljina trajanja
sindroma. Intervencije s dijagnozom u J grupi redovito
aresta i sl.) zbog sve veæe optereæenosti. Uloga
su zbog kroniènih pluænih bolesnika. Glavni razlozi
lijeènika kao voðe tima je i racionalno koritenje
za pozive za pacijente s karcinomom su nedostatna
raspoloivog osoblja, vremena i snage, u skladu s
analgezija, kod bolesnika s karcinomom pluæa èesto
okolnostima, posebno onim ekstremnim.
respiratorna insuficijencija, èesto se radi i o opæoj
progresiji bolesti. Kod dijela poziva radi se o Slika 5. grafièki prikazuje odnos ukupnog broja
pokuajima rodbine za hospitalizacijom odnosno o pacijenata i onih koji su upuæeni dalje (kao upuæeni
pozivima da se ne bi reklo da nismo sve probali, su prikazani i pacijenti koji su radioloki obraðivani).
koji su socioloki uvjetovani. Epilepsija i tranzitorne Vidljiv je konstantni rast broja pacijenata u ambulanti
ishemiène atake takoðer su èest razlog terenskih i rast udjela pacijenata koji su upuæeni dalje (izvor-
intervencija (izvor medicinska dokumentacija HMP medicinska dokumentacija HMP Èakovec). Rast
Èakovec). propusnosti pripisao bih poputanju zbog
povremene preoptereæenosti, opæem rastu

IZ PRAKSE U PRAKSU Moja ordinacija - Hitna medicinska pomoæ Doma zdravlja Èakovec
zahtjevnosti pacijenata i rastu defanzivne medicine HMP Èakovec). Upuæeni dio pedijatri nisu smatrali
kao i pritisku zbog novinskih napisa, sudskih sporova prevelikim.
i sl.
Za potrebe HMP Èakovec provodi se i edukacija
Slika 5. Razdioba ambulantnih pacijenata i djelatnika. Veæ pri formiranju timova kombiniraju se
pacijenata upuæenih prema bolnici po godinama iskusniji lijeènik s neiskusnijim u smjeni, u tim se ne
stavljaju neiskusniji tehnièar i mladi lijeènik i sl. Dio
edukacije provodi se uz rad uz pomoæ starijih lijeènika
i tehnièara, djelatnici èesto pohaðaju specijalizirane
teèajeve (ALS, BTLS i sl.), povremeno se provode i
organizirane interne edukacije (EKG, promjene u
protokolu CPR). Znatan dio obrazovanja stièe se
neformalnim putem uz postupno ukljuèivanje u
kompleksnije djelatnosti HMP (odnosi se i na
lijeènike, i na medicinske tehnièare).
Mislim da je trenutno daleko najveæi problem
prekomjerna optereæenost ambulanti HMP tijekom
vikenda i blagdana s posljediènim padom brzine
Slika 6. Razdioba pacijenata zbrinutih u terenskim intervencije i kvalitete, te osobito poveæanom
intervencijama i upuæenih u bolnicu po godinama propusnoæu. Korijeni vjerojatno lee u godinama
osnivanja i tadanjem plaæanju po terapijskom
postupku, te steèenim navikama pacijenata za
nerijetko koritenje HMP zbog banalnih razloga
(godinje u prosjeku priblino dva od pet stanovnika
Meðimurja koriste usluge HMP). Pokuaji lokalne
samouprave, HZZO-a i Ministarstva za rjeenje ovog
problema (otvaranje jo jednog punkta HMP,
eventualno samo s noænim radom) propali su kod
osnovnog pitanja plaæanja. Eventualni pokuaji za
promjenu navika osiguranika traili bi definitivnu
suglasnost upanije kao vlasnika, HZZO-a,
Broj pacijenata zbrinutih u vanjskim intervencijama
zdravstvenih ustanova i ire lokalne zajednice. Zbog
(veæinom teki ili vitalno ugroeni pacijenti) kroz
potencijalnog konflikta s glasaèima ovo je teko za
godine polako raste, upuæivanje prema bolnici takoðer
oèekivati.
polako raste. Povoljniji trend bih objasnio dostatnim
vremenom za opseni pregled, dostupnom starom
medicinskom dokumantacijom u veæini sluèajeva i Literatura:
veæim uèeæem iskusnijih lijeènika u terenskim
1. Meðimurska upanija u Republici Hrvatskoj. Dostupno na URL:
intervencijama. Znatni dio pacijenata definitivno je http//www.udu.mz.hr/. Pristupljeno 26 velj, 2008.
bilo potrebno i hospitalizirati. 2. Mihatov . Infarkt miokarda U: Vrhovac B, urednik. Interna
medicina. 3. izdanje Naklada Ljevak,2003,p.602-12.
Tijekom 2007. godine 79% pedijatrijskih pacijenata
izravno je zbrinuto, 21% pacijenata je upuæeno
pedijatru (izraèun raðen na primjedbu pedijatara na
brojna upuæivanja, izvor-medicinska dokumantacija

Rajka imunoviæ RAZGOVOR O STRUCI
Igor vab - predsjednik Wonca Europe
Razgovor s predsjednikom Wonca-e

prof.dr.sc Igorom vabom
Razgovor vodila Rajka imunoviæ
R:Potovani g. predsjednièe hvala Vam to ste se lijeènicima sa posebnim interesom za specifièna klinièka
odazvali pozivu za razgovor u naem èasopisu podruèja, da se kao organizacije ukljuèe u Wonca-u.
obiteljske medicine. Velika mi je èast razgovarati s
Vama.
R:Kako je organizirana opæa medicina u susjednoj
Objasnite nam to znaèi biti predsjednik Wonca-e
Sloveniji, imate li zakup, sustav plaæanja putem
koja je njegova uloga, koji zadaci?
glavarina kao u Hrvatskoj ili ne?
I: Kao predsjednik Wonca Europe trebam pomoæi
I: Opæa medicina u Sloveniji je zadrala domove
u meðunarodnoj suradnji vie od 40 udruenja
zdravlja i veæina lijeènika jo uvijek radi u domovima
obiteljske medicine iz Europe i prezentirati njihove
zdravlja i prima plaæu, iako znaèajan broj lijeènika
stavove na svjetskoj razini. To znaèi, da se moj posao
opæe medicine radi u zakupu u suradnji s domovima
sastoji od organiziranja tri sastanka europskog
zdravlja. Taj se trend polako nastavlja. Nema nekih
èelnitva (bord), sudjelovanja na sastancima svjetskog
revolucionarnih promjena, to je dobro. Plaæanje je
èelnitva (jednom godinje). Kao predsjednik trebam
na osnovu ugovora, u kojem se nalazi glavarina kao
imati u vidu razlike u Europi, koje su ogromne i
jedan od elemenata i taj je ugovor isti za sve izvoðaèe,
uskladiti stavove razlièitih organizacija u Europi, koje
privatnike i domove zdravlja. Dobro je i to, da fond
imaju razlièite interese i probleme. Naravno da trebam
ima sve vie interesa za suradnju sa strukom i da je
pomoæi u traenju europske vizije obiteljske medicine.
sustav relativno stabilan te da fond moe kontrolirati
Dobivam puno poziva za sudjelovanje na raznoraznim
trokove zdravstvene zatite, iako tu uvijek ima
skupovima, tako da puno vremena provodim na putu,
problema.
najèeæe u Europi.
R:Kakve ste promjene imali ulaskom u europsku

R:to se u protekle èetiri godine tijekom Vaeg
Uniju?
voðenja dogaðalo u Wonca-i?
I: Potrebno je bilo nekoliko prilagoðavanja zakona,
I: Jedan od najveæih uspjeha je u tome, to je sada
naroèito to se tièe duine, oblika i programa
gotovo cijela Europa pokrivena, tako da nema puno
specijalizacija. Trebali smo uvesti novi program
zemalja, gdje nema naeg udruenja. U posljednje
specijalizacije, koji sada traje èetiri godine, od kojih
èetiri godine puno smo radili na kvaliteti naih
se polovina sprovodi u ambulantama, a polovina jo
konferencija, to se vidi i u rastuæem broju sudionika,
uvijek na bolnièkim odjelima. Opæe je miljenje, da
iako su brojke jo daleko od eljenih.Sve vie
je specijalizacija veoma dobra. Nismo doivjeli
suraðujemo sa ostalim specijalnostima na
odlazak specijalista u druge zemlje Unije, a nema ni
meðunarodnoj razini i pojavljujemo se na njihovim
puno interesa da ljudi doðu raditi u Sloveniju, jer su
skupovima kao predavaèi. Zbog toga smo trebali
kod na plaæe jo uvijek relativno niske s obzirom na
prilagoditi strukturu organizacije i omoguæiti i
primanja lijeènika u drugim zemljama EU.

RAZGOVOR O STRUCI Rajka imunoviæ
Igor vab - predsjednik Wonca Europe
R:Kako je organizirana hitna pomoæ? Postoji li R:Nekada su kolege iz Slovenije dolazili na

razlika izmeðu gradova i manjih mjesta u specijalizaciju iz opæe medicine kod nas. Kako sada
organizaciji rada hitne pomoæi? Je li opæa medicina stojite sa specijalizacijom iz opæe medicine, postoji
ukljuèena u deurstava i na koji naèin? li i kako je organizirana?
I: Hitna pomoæ je organizirana pri domovima I: Specijalizacija traje èetiri godine, od èega
zdravlja u obliku centara hitne pomoæi, koji imaju polovinu vremena kolege provode u ambulantama
razlièite kategorije obzirom je li se radi o gradu ili pod nadzorom mentora. Za to vrijeme oni trebaju
selu. Od toga ovise uvjeti za rad, opremljenost, itd. pohaðati i nastavu, koja se sastoji od dvadesetak
U hitnoj slubi rade lijeènici opæe medicine sa modula, specifiènih za obiteljsku medicinu (npr.
specijalizacijom ili bez nje. Veæina lijeènika opæe upuæivanje, kuæne posjete itd.). Svaki modul traje
medicine se ukljuèuje u hitnu slubu po potrebi i dva dana. Ostali dio specijalizacije kolege jo uvijek
prema rasporedu, a samo u nekoliko veæih centara provode na bolnièkim odjelima, ali svaki tjedan trebaju
postoje lijeènici, koji rade samo to. Sada se priprema doæi na razgovor s mentorom, koji se brine o njihovom
specijalizacija iz urgentne medicine. struènom razvoju.
Na kraju imamo ispit, koji je vrlo teak, to nam svi
priznaju, ali je prolaz vrlo dobar, tako da ispit nije
R:Kakav poloaj u okviru medicinskog fakulteta
selektivan.
ima Vaa katedra i kakvo je njezino znaèenje i uloga?
I: Naa je katedra u posljednjih 15 godina doivjela
veliki razvoj. Na poèetku je bilo teko, bilo nas je R:Je li specijalizacija iz opæe medicine obvezna?
samo èetvero i svi kao dijelom (part-time) zaposleni. Postoji li interes za nju?
Sada imamo tri profesora, dva docenta i dvadeset
I: Prema standardima EU specijalizacija je obvezna
asistenata. Neki su u redovnom radnom odnosu, puno
i sada ne postoje nikakvi trendovi koji bi to osporavali,
njih radi privremeno na projektima. Naa najveæa
jer je obiteljska medicina specijalnost kao i sve druge.
snaga su lijeènici obiteljske medicine, s kojima
suraðujemo u provoðenju programa. To su nai Interes postoji, nije nita drukèiji kao to je interes
mentori, kojih ima vie od stotinjak. za druge struke, ali imamo problem sa nedostatkom
lijeènika, pa je tee popunjavati ruralne sredine, koje
Obiteljska medicina je postala vrlo popularan predmet
naalost jo uvijek imaju problema sa doktorima.
na Medicinskom fakultetu, jer popunjavamo
nedostatke nastave: integraciju teoretskog znanja,
primjenu teorije u praksi i individualan rad. Za vrijeme R:Nedostaje li lijeènika u Sloveniji?
sedam tjedana koliko traje blok obiteljske medicine,
mi imamo samo èetiri predavanja, sve ostalo je rad u I:Da, postoji nedostatak, zbog kojega se otvorio i
malim grupama i rad u ambulanti. drugi Medicinski fakultet u Mariboru. Problem velikih
i rastuæih obveza je vrlo velik i bojim se, da æe se
Zbog visoke kvalitete edukacije, naa je katedra situacija neko vrijeme jo pogoravati. Rjeenja ovog
postala neformalni centar znanja na podruèju problema nisu jednostavna i brza.
edukacije, a ja sam dobio zadatak da vodim reformu
cijelog studija na Medicinskom fakultetu u Ljubljani,
to je jedan od najteih zadataka koje sam imao.
Sve u svemu, naa je katedra sada veoma prepoznat-
ljiva, popularna, ugledna i postala je èak jedna od
veæih katedri na fakultetu.

PROVJERITE SVOJE ZNANJE (jedan odgovor je toèan)
1. Sve navedene tvrdnje koje se odnose na e) SSRI za razliku od TCA nemaju tekih
tetracikline(Geomycin, Doksiciklin) su toène kardiovaskularnih nuspojava, ne umanjuju
OSIM jedne, koje? kognitivne i psihomotorièke sposobnosti,
a) Pri uporabi ovih lijekova treba izbjegavati sigurniji su kod predoziranja
koritenje mlijeènih proizvoda, eljeza i
antacida koji smanjuju njihovu apsorpciju 3. to od navedenog NIJE toèno?
b) Mogu se koristiti u bolesnika mlaðih od 12 a) Gojazni pojedinci imaju veæi rizik od raka
godina debelog crijeva i zavrnog crijeva, raka
prostate, raka uènog mjehura, jajnika i
c) Djeluju fotosenzibilizirajuæe pa poveæavaju
maternice
sklonost sunèevim opeklinama
b) Puenje je odgovorno za 30% svih smrtnih
d) Koriste se u tretmanu akni koje ne reagiraju
sluèajeva od raka (u prvom redu raka pluæa,
na lokalnu terapiju
mokraænog mjehura, usta, grla i grkljana)
e) Doksiciklin je terapija izbora klamidijskog
c) Smanjena uèestalost raka debelog i
uretritisa/cervicitisa
zavrnog crijeva povezana je s redovotom
upotrebom aspirina i drugih nesteroidnih
2. Koja od navedenih tvrdnji, a odnosi se na protuupalnih lijekova
depresiju i antidepresive, NIJE toèna?
d) U èimbenike rizika za rak debelog i zavrnog
a) Depresija je nezavisni faktor rizika za crijeva spadaju adenom u osobnoj anamnezi
nastanak koronarne bolesti srca jednako kao i rak ili polipi debelog i zavrnog crijeva u
hiperlipidemija, hipertenzija, prekomjerna obiteljskoj anamnezi
tjelesna teina, dijabetes i puenje
e) Rizik za rak dojke ukljuèuje ozljedu dojke,
b) Nakon preboljelog infarkta miokarda fibroadenome, fibrocistiène neproliferativne
depresivni bolesnici imaju 3-4 puta veæi rizik bolesti dojke, pijenje kave, mastodiniju
od KV komplikacija u usporedbi s
nedepresivnima, tj. prisutnost depresije lo je
4. Koja tvrdnja NIJE toèna za CAGE upitnik?
prognostièki pokazatelj
a) To je test probira za alkoholizam
c) U lijeèenju depresije SSRI (selektivni
inhibitori ponovne pohrane serotonina) su b) Dva potvrdna odgovora vrlo su indikativni
nadmaili stare antidepresive i uèinkovitiji su za ovisnost o alkoholu
nego TCA (triciklièki antidepresivi) u c) To je akronim karakteristiènih rijeèi u èetiri
bolesnika s tekom depresivnom epizodom i pitanja:
/ili melankolijom C-cut down,moeteli prestati piti?
d) SSRI za razliku od TCA nemaju tekih A-annoyed, dosaðuju li vam kritike o vaem
kardiovaskularnih nuspojava, ne umanjuju pijenju?
kognitivne i psihomotorièke sposobnosti, G-guilty, osjeæate li krivnju zbog pijenja?
sigurniji su kod predoziranja E-eye-opener,.pijete li ikad natate rano
ujutro?

d) Pozitivnost testa zahtijeva daljnje ispitivanje i 8. Reumatoidni artritis (RA )je sistemska
dijagnostiku bolest,a u njezine vanzglobne manifestacije
e) MAST(Michigan alcoholism screening test) spada sve OSIM jednog:
je puno jednostavniji i kraæi od CAGE a) Amiloidoza bubrega
upitnika b) Hashimoto i Syogrenov sy
c) Difuzna intersticijska fibroza pluæa ili
5. Za tiazidske diuretike toèno je sve OSIM pneumonitis
jedne tvrdnje: d) Pankreatitis
a) Smanjuju izluèivanje kalcija u e) Uveitis i/ili iritis
hiperkalciuriènih bolesnika
b) Kod recidivirajuæe nefrolitijaze daje se 9. Za reumatoidni artritis( RA) sve je toèno
hidroklortiazid 2x 50 mg dnevno OSIM jedne tvrdnje:
c) Kod hiperuricemije moe se nastaviti a) Vrpèasta osteoporoza karakteristièna je za
primjena tiazida uz istodobnu primjenu prvi rendgenoloki stadij RA
alopurinola b) Reumatoidni èvoriæi javljaju se u 25%
d) Kontraindicirani su kod astme i srèane sluèajeva ,najèeæe na laktu i dorzumu ake i
dekompenzacije stopala tj.na mjestima izloenim
pritisku,mogu kalcificirati i vriti pritisak na
e) Specifièna primjena tiazida je diabetes
ivce
insipidus i smanjuju klirens slobodne vode
jer dovode do deplecije natrija i kontrakcije c) Za RA je karakteristièna jutarnja zakoèenost
ekstracelularnog volumena zglobova i simetrièni artritisi
d) Karakteristièno za RA je zahvaæenost i
6. U glavne Jonesove kriterije za dijagnozu vretenasti otoci distalnih interfalangealnih
akutne reumatske groznice NE spada: zglobova
e) U RA moe se javiti promuklost i problem
a) Karditis
vakanja zbog zahvaæenosti krikoaritenoidnih
b) Erythema marginatum i temporomandibularnih zglobova
c) Koreja
d) Povien antistreptolizinski titar (AST )za 10. U èimbenike rizika za rak dojke NE
300 i vie jedinica ubrajamo:
e) Potkoni reumatski èvoriæi a) Pretilost
b) Menarhe prije12-te godine i poslijednja
menstruacija poslije 55-te godine
7. Hiperuricemija NIJE vezana uz :
c) Rak dojke u obiteljskoj anamnezi
a) Hematolokeporemeæaje (policitemija,
leukoze) d) Konzumiranje alkohola
e) ene koje su rodile puno djece
b) Upotrebu nekih lijekova(salicilati,diuretici)
c) Karcinom
d) Osgood-Schlatterovu bolest
e) Multipli mijelom TOÈNI ODGOVORI:1B,2C,3E,4E,5D,6D,7D,8D,9D,10E

UEMO DOKUMENTI
Medicins use in children and young people

(UEMO doc 2007/041 rev 2)
Upotreba lijekova u djece i mladih ljudi

UEMO document 2007/041 rev2 prihvaæeno 06.lipnja 2008.
Napredak u poznavanju pedijatrije i osvijetenosti bazirana na periodiènim izvjetajima industrije,

mladih ljudi u pitanjima zdravlja, proirenje pojedinaènim prikazima sluèajeva i podacima iz
dijagnostièkih moguænosti kroz broj i kvalitetu registara farmakovigilencije. Pretpostavke da su
dijagnostièke tehnologije u djece i mladih ljudi vodi k klinièke indikacije za upotrebu lijeka iste za odrasle
sve veæoj upotrebi lijekova u toj starosnoj grupi. moraju se paljivo analizirati i procijeniti. U
Slijedeæi tenju prema blagostanju promoviranu od buduænosti, u podatke farmakovigilencije bi trebalo
Svjetske zdravstvene organizacije u kombinaciji s ukljuèiti direktno registriranje moguæih dodatnih
poveæanom dostupnoæu uèinkovitih lijekova, lijeènici efekta lijeka od strane propisivaèa lijeka, roditelja i,
imaju stalno rastuæu potrebu upotrebe lijekova. kada je moguæe, od strane same djece.
U svjetlu opisanih èinjenica, praktièko znanje doktora
koji rade u opæoj/obiteljskoj medicini na ovom
Tek nedavno je testiranje lijekova u djece i mladih
podruèju bi trebalo biti voðeno temeljem slubeno
ljudi postalo predmetom toèno odreðenih pravila. (1)
objavljenih informacija kako bi se minimalizirali pravni
U takvoj situaciji, mnogi lijekovi su se koristili izvan
i etièki problemi. Ta uputa bi trebala biti ire dostupna
okvira upute (2) ili temeljem jednostavne pretpostavke
i sve zemlje bi trebale formirati listu lijekova za
da je dovoljno proporcionalno smanjenje doze za
upotrebu u djece.
odrasle. To nije uvijek niti sigurno niti odgovarajuæe.
Propisivanje lijeka izvan okvira upute za lijeèenje Osobito, UEMO eli naglasiti vanost programa kao
djece ostavlja djecu izloenu opasnosti, a propisivaèe to su oni vezani za European Medicines Evaluation
lijeka izloene potencijalnim tubama. Postoji jasna Agency, koji su dostupni na mrenoj stranici http://
potreba za vie istraivanja i evaluacije upotrebe emea.europa.eu/htms/paediatics/pips.htm i potièe sve
lijekova u djece. (3) lijeènike opæe/obiteljske medicine da sudjeluju u
takvim programima, te da maksimaliziraju svoju ulogu
Lijekovi za djecu èesto nisu registrirani, osobito u
u lokalnim programima farmakovigilencije.
manjim zemljama, zbog birokratskih zapreka i
odsustva relevantnih istraivanja. Za prevladavanje
1) Steinbrock R. Health Policy Report Testing Medications in
ovog problema UEMO predlae pan-europsko Children. N Engl J Med 2002;347(18):1462-1470.
registriranje lijekova za djecu. 2) Evidencebased prscribing. BMA Bord of science 2007,
London, 8-9.
Trenutno, upotreba lijekova kod djece i mladih ljudi
3) Wood AJJ. Developmental Pramacology drug disposition,
nije jo voðena dovoljnim znanjem o efikasnosti i
action and therapy in infants and children. N Engl J Med
sigurnosti. Ustvari, veæina informacija o sigurnosti je 2003; 349(12):1157-1165.

IZVJEÆA I NAJAVE
Izvjeæe s konferencije D.: The Relation between Patient Characteristics

and Patient Enablement in General Practice in
«Quality of primary health Croatia. Èlanovi Katedre su takoðer sudjelovali u
radu Europskog foruma za primarnu zatitu pri èemu
care, the perspective of je Katedra postala i slubeni èlan Foruma. Predsjednik
patients» Foruma je prof. dr. Jan de Maeseener sa Sveuèilita
u Ghentu, a cilj rada Foruma je unaprjeðenje kvalitete
primarne zdravstvene zatite. Sljedeæa konferencija
Ljubljana, 28.-29. oujka 2008. u organizaciji Foruma kojom æe se nastaviti zapoèeti
dijalog na temu «Future in Primary Care II» odrat
Od 28. do 29. oujka 2008. godine u Ljubljani je æe se u Southamptonu 15-17.rujna 2008. godine.
odrana meðunarodna konferencija pod nazivom
Zlata Ovaèiæ Adiæ, Milica Katiæ i Dragan Soldo
«Quality of primary health care, the perspective of
patients» u organizaciji Katedre za obiteljsku medicinu
Ljubljana, Katedre za obiteljsku medicinu Maribor,
Zavoda za razvoj obiteljske medicine Ljubljana,
Europskog udruenja lijeènika obiteljske medicine Izvjeæe s teèaja
(WONCA Europe), Europskog foruma za primarnu «Training of Teachers in
zatitu (European Forum for Primary Care, EFPC),
Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije, General/Family Practice»
Lijeènièke komore Slovenije i Centra za nevladine
udruge Slovenije. Hrvatsku su predstavljali èlanovi
Dubrovnik, 21.-24. travnja 2008.
Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta
Sveuèilita u Zagrebu prof.dr.sc. Milica Katiæ, dr
Dragan Soldo i dr Zlata Ovaèiæ Adiæ. Meðunarodni teèaj «Training of Teachers in General/
Family Practice» odran je od 21.-24. travnja 2008.
Cilj konferencije je bio izmjena iskustava i otvaranje
godine u Dubrovniku. Teèaj je namijenjen
dijaloga na temu kvalitete zdravstvene zatite iz
usavravanju nastavnika iz opæe/obiteljske medicine,
perspektive korisnika zatite izmeðu pruatelja
a odrava se kontinuirano od 1983. godine u Inter-
zdravstvenih usluga, upravljaèkih struktura, osoba
Univerzitetskom centru (IUC-u) u Dubrovniku. Teèaj
koje sudjeluju u stvaranju zdravstvene politike te
je nastao iz ideja èlanova grupe nastavnika opæe/
bolesnika i njihovih predstavnika. Kroz rad sudionika
obiteljske medicine - prve Leewenhorst grupe koji
u radionicama i otvorenim forumima nastojala se
su poticali razvitak opæe/obiteljske medicine kao
uspostaviti suradnja i premostiti jaz izmeðu
specifiène akademske struène discipline. Katedra za
organizacija primarne zatite, civilnog drutva i udruga
obiteljsku medicinu u Zagrebu je od zaèetka bila
bolesnika. Konferencija je prvenstveno nastojala
organizator teèaja.
okupiti zemlje sredinje i istoène Europe, ali takoðer
i prenijeti iskustva zemalja zapadne Europe i ire. Direktor teèaja ove godine bila je dr. Patricia Owens
(Clinical Skills Resource Centre, University of
Na konferenciji su nai predstavnici prikazali dijelove
Liverpool), a koordinator teèaja doc.dr.sc. Mladenka
rezultata projekta Katedre Unaprijeðenje kvalitete
Vrciæ-Kegleviæ (Katedra za obiteljsku medicinu,
rada u obiteljskoj medicini - ocjena ishoda skrbi,
Medicinski fakultet Sveuèilite u Zagrebu). U radu
prezentacijom pod naslovom: Ovaèiæ Adiæ Z, Katiæ
teèaja sudjelovali su sudionici iz Belgije, Irske,
M, Laziæ Ð, Ceroveèki Nekiæ V, Petrièek G, Soldo
Maroka, Slovenije, Velike Britanije i Hrvatske.

IZVJEÆA I NAJAVE
Tema teèaja bila je Cultural diversities. Naime, u Izvjeæe s konferencije

doba globalne medicine lijeènici skrbe za bolesnike
koji dolaze iz razlièitih kultura. Potovanje i uzimanje Europskog udruenja
u obzir karakteristika razlièitih kultura poèetna je
toèka za dobro razumijevanje bolesnikovih
istraivaèa iz obiteljske
zdravstvenih potreba, kao i osiguranja adekvatne medicine
zdravstvene skrbi za iste. Poticanje razvoja takvog
meðu-kulturnog pristupa u skrbi za bolesnika jedan
(European General Practice
je od vaih izazova i u medicinskoj edukaciji. Stoga Research Workshop (EGPRN))
je zadatak polaznika teèaja bio naèiniti edukativni
modul kojim bi se zdravstvenim profesionalcima
podigla svjesnost o vanosti uzimanja u obzir kulturne Antalya, Turska, 8. - 11. svibnja 2008.
razlièitosti bolesnika u svakodnevnoj praksi (stavovi,
kontekst, stereotipi, predrasude, prièe bolesnika), ali
i omoguæilo prakticiranje vjetina to bi im pomoglo U Turskoj, Antalya odrana je 66. konferencija
da postanu kompetentni za rad s bolesnicima koji Europskog udruenja istraivaèa iz obiteljske
potjeèu iz razlièitih kultura (pitanje razumijevanja medicine (EGPRN) na temu Muskuloskeletne bolesti
jezika - prevodioci, priruènici, drugi medijatori; u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Domaæini su bili
konzultacija temeljena na principima bolesniku Organizacijski odbor konferencije zajedno s
usmjerene skrbi - uzimanje u obzir bolesnikovih ideja, Udrubom obiteljskih lijeènika Turske, Katedra za
misli, oèekivanja, uz pronalaenje zajednièkih rjeenja obiteljsku medicinu Univerziteta Akdeniz, te
s bolesnikom). Rezultat èetverodnevnog rada u malim nacionalni predstavnik u EGPRN iz Turske, prof.
grupama su 2 nastavna modula namjenjena primjeni Mehmet Ungan.
u dodiplomskoj, te poslijediplomskoj medicinskoj Muskuloskeletne bolesti najèeæi su uzrok ozbiljnoj,
edukaciji. dugotrajnoj boli, a posljedièna tjelesna onesposoblje-
Tijekom teèaja sudionici su imali priliku prezentirati nost pogaða stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Zbog
svoje dosadanje iskustvo u dodiplomskoj i toga je prvo desetljeæe 21. stoljeæa (od 2000. 2010.
poslijediplomskoj nastavi iz podruèja teme teèaja, ali i godine) proglaeno Desetljeæem kostiju i zglobova.
drugih podruèja opæe/obiteljske medicine, s posebnim Danas se procjenjuje da gotovo treæina ljudi starijih
osvrtom na prednosti i nedostatke uoèene prilikom od 75 godina ima znaèajne muskuloskeletne
izvoðenja nastave, kao i na moguænosti njezina probleme, te da prevalencija dizabiliteta, zbog tih
unapreðenja. bolesti raste sa 3,1% u osoba mlaðih od 60 godina do
Tijekom teèaja izloeni su edukativni materijali kojima gotovo 50% u osoba starijih od 75 godina. Oèekuje
su sudionici eljeli predstaviti svoj naèin rada- se da æe jedna od posljedica daljnjeg starenja svjetske
udbenici, struèni èlanci, izvjeæa o radu i slièno. populacije biti poveæanje udjela osoba s
muskuloskeletnim bolestima. Kako su zahtjevi za
zdravstvenom zatitom tih bolesnika vrlo veliki vano
Tajnica teèaja: Dr. Goranka Petrièek
Katedra za obiteljsku medicinu æe biti osigurati i organizirati adekvatnu zdravstvenu
NZ Andrija tampar, zatitu u stoljeæu koje je pred nama.
Medicinski fakultet Sveuèilita u Zagrebu Meðunarodni znanstveni interes do sad se fokusirao
uglavnom na epidemiologiju, preventivne mjere te
terapijske intervencije oboljelih od muskuloskeletnih

IZVJEÆA I NAJAVE
bolesti. Meðutim, istraivanja pokazuju da se èesto prisustvuju radu konferencije u Dubrovniku sa svojim
ove bolesti neadekvatno lijeèe u opæoj/obiteljskoj radovima. Za sve informacije javite se:
medicini., a takoðer nema niti jasnih preporuka za
upuæivanje takvih bolesnika u sekundarnu
Dr.sc. Ðurðica Laziæ, dr.med.
zdravstvenu zatitu. Stoga je namjera ove
Nacionalni predstavnik za Hrvatsku u EGPRN-u.
konferencije bila naglasiti vanost i aktualnost
Katedra za obiteljsku medicinu
istraivanja u primarnoj zdravstvenoj zatiti vezanih
Medicinskog fakulteta u Zagrebu
za muskuloskeletne bolesti te prikazati rezultate nekih
provedenih i aktualnih istraivanja na tu temu.
Konferenciji su prisustvovali istraivaèi iz gotovo svi
europskih zemalja, a prikazana su 53 rada vezana Posjet RCGP-u
za glavnu temu, a takoðer i za druge teme specifiène
za opæu/obiteljsku medicinu. (Royal College of General
Nadalje, kako je cilj rada EGPRN-a unapreðenje Practitioners)
kvalitete istraivanja u OM, pod vodstvom eksperata
iz podruèja istraivanja, organizirani su takoðer i
teèajevi o istraivanju na teme: Analiza kvalitativnih London, 19. - 21. svibnja 2008.
materijala, Teèaj o kolaborativnim istraivanjima,
Kako postaviti istraivaèko pitanje, te Otvoreno
Tijekom svibnja 2008. godine (19.-21. svibnja 2008.)
trite za istraivanja.
u Londonu su u organizaciji RCGP-a (Royal College
Na sastanku Glavnog odbora s nacionalnim predstav- of General Practitioners) organizirani 7. meðunarodni
nicima raspravljalo se o podrci istraivanjima i dani RCGP-a s naslovom Trajni profesionalni
istraivaèima iz obiteljske medicine, kolaborativnim razvoj na kojima sam aktivno sudjelovala kao
istraivanjima te o vanim podruèjima istraivanja predstavnik iz Hrvatske.
specifiènim za OM. Predsjednik EGPRN-a istaknuo
Glavni organizator teèaja bio je dr. John V Howard
je vanost irenja mree istraivaèa iz OM u Europi,
iz Velike Britanije koji je i predsjednik Odjela za
unapreðenje istraivaèkih metoda, razvoj Europskog
meðunarodnu suradnju RCGP-a.
plana podruèja istraivanja, te o trogodinjoj i pojedi-
naènoj èlanarini uèesnicima EGPRN konferencije. U radu ovog skupa sudjelovalo je desetak eminentnih
Konferencija je ocijenjena vrlo uspjenom. predavaèa i nastavnika iz obiteljske medicine, a
pedeset sudionika iz cijelog svijeta u ova tri dana
Sljedeæa konferencija EGPRN-a odrat æe se od 16.
razgovaralo je i diskutiralo kako unaprijediti sustav
18.10.2008. u Budimpeti, Maðarska. Tema je
ispitivanja lijeènika tijekom specijalizacije iz obiteljske
Integrated management of chronic heart diseases.
medicine.
Planirano je da Hrvatska bude domaæin EGPRN
Program je tekao organizirano tijekom tri dana u
konferencije u Dubrovniku, 15.-18.10.2009.godine.
prostorijama Centra klinièkih vjetina RCGP-a i u
Tema konferencije bit æe Istraivanje multimorbidi-
radu su koritena predavanja kao i rad u malim
teta u obiteljskoj medicini. Ovo je prilika da
grupama.
prikaemo istraivanja provedena u Hrvatskoj na
glavnu i druge teme koje su vane za OM, stoga Tijekom prvog dana diskutiralo se kako
pozivam sve kolege zainteresirane za istraivanja da najobjektivnije procijeniti klinièku osposobljenost
specijalizanata tijekom edukativnog procesa u okviru

IZVJEÆA I NAJAVE
specijalizacije iz obiteljske medicine. U diskusiji su Sudjelovanje na meðunarodnoj

sudjelovali dugogodinji eksperti iz podruèja konferenciji
medicinske edukacije kao i kolege koji posjeduju
oskudnija iskustva iz ovog podruèja. Harm reduction programs
Tijekom drugog dana najvie se razgovaralo o in Europe: Practice,
pismenom dijelu specijalistièkog ispita te o problems and perspectives
najoptimalnijim rjeenjima u organizaciji banke
pitanja.
Vilnius, Litva 29. - 30. svibnja 2008.
Zadnji dan 7. meðunarodnih dana RCGP-a protekao
je u diskusiji o kurikulumu specijalizacije iz obiteljske
medicine gdje se razvila vrlo bogata diskusija Tijekom svibnja 2008. godine (29-30. svibnja 2008.)
temeljena na dugogodinjim iskustvima kolega iz u Litvi, u Vilniusu odrana je meðunarodna
cijelog svijeta. konferencija Programi smanjenja tete u Europi:
16. svibnja 2008. prisustvovala sam dodjeli Godinjih iskustva, problemi i perspektive u organizaciji Ureda
nagrada RCGP-a najuspjenijim lijeènicima u Velikoj za suzbijanje bolesti ovisnosti Vlade Republike Litve
Britaniji te sam tijekom ovog dogaðanja prisustvovala i Svjetske zdravstvene organizacije.
vrlo zanimljivom predavanju prof. Trishe Greenhalgh Konferenciju je otvorio Ministar zdravstva Republike
(Professor of Primary Health Care, University College Litve Mr. Rimvydas Turèinskas.
London) na temu 30 godina od Alme Ate gdje je
izvrsno prikazala promjene u zdravstvenim potrebama Na konferenciji su sudjelovali eminentni struènjaci iz
tijekom posljednjih trideset godina. ovog podruèja; prof. Gilberto Gerra (United Nations
Office on Drugs and Crime); Ms. Dagmar Hedrich
(EMCDDA), dr. Nicolas Clark (WHO), Ms. Signe
dr. Venija Ceroveèki Nekiæ, spec. obiteljske medicine Rotberga (UN).
Katedra za obiteljsku medicinu,
Medicinski fakultet u Zagrebu Tijeko vrlo aktivnog rada struènjaka iz cijele Europe
razvila se iznimno konstruktivna diskusija temeljena
na dosadanjim iskustvima lijeènika koji skrbe za
ovisnike o opijatima diljem cijele Europe.
Na Konferenciji sam aktivno sudjelovala prikazavi
hrvatska iskustva u organizaciji i radu sa opijatskim
ovisnicima u okviru svakodnevnog rada lijeènika
obiteljske medicine. Hrvatsko iskustvo koje se temelji
na osnovnoj pretpostavci da su ovisnici o opijatima
kronièni bolesnici koji trebaju dobro organiziranu i
trajnu skrb lijeènika obiteljske medicine izvrsno je
prihvaæeno te je temeljem toga u tijeku dogovor o
posjeti gore navedenih struènjaka Hrvatskoj.
dr. Venija Ceroveèki Nekiæ

spec. obiteljske medicine
Katedra za obiteljsku medicinu
Medicinski fakultet u Zagrebu

IZVJEÆA I NAJAVE
HRVATSKO DRUTVO BALINTOVIH GRUPA

Katedra za opæu / obiteljsku medicinu, Prema definiciji Leeuwenhorstove grupe lijeènik opæe
NZAndrija tampar medicine je diplomirani lijeènik koji prua osobnu,
primarnu i kontinuiranu zdravstvenu zatitu pojedin-
Klinika za psiholoku medicinu, KBC Rebro
cima, obitelji i zajednici, bez obzira na spol, dob i
bolest.
Specifiène karakteristike rada obiteljskog lijeènika,
pruaju mu izuzetne moguænosti u tom smislu. Ipak
treba jasno naglasiti da ovaj kompleksni sveobuhvatni
pristup uz iroki spektar moguænosti zahtijeva i
izuzetnu ozbiljnost i odgovornost lijeènika kao
profesionalnog djelatnika obzirom da obiteljski lijeè-
nik predstavlja prvu liniju susreta s pacijentom i
problemima zbog kojih trae pomoæ. Pravilno i
INTER-UNIVERSITY CENTRE pravovremeno prepoznavanje, dijagnostika i lijeèenje
DUBROVNIK vana je karika u èuvanju i poboljanju zdravlja
povjerenog mu stanovnitva. Obaveznom dodiplom-
skom nastavom, a posebno specijalizacijom iz
obiteljske medicine stjeèu se profesionalne vjetine i
Balint group sensibility znanja, ali prema brojnim istraivanjima i vlastitim
for unconscious iskustvima obiteljski lijeènici osjeæaju nedostatnu
spremnost u pronalaenju mnogobrojnih zamki koje
(Muradif Kulenoviæ School of Balint method) proizlaze iz odnosa bolesnik-lijeènik. Posebni
nesporazumi proizlaze iz nepoznavanja nesvjesnih
reakcija kod pacijenta, ali i svojih vlastitih.
Uvidjevi potekoæe na koje obiteljski lijeènici nailaze
u susretu s pacijentom Enid i Mihael Balint razvili su
upravo takav tip dodatne edukacije za lijeènike opæe/
obiteljske medicine koji je ubrzo u cijelom svijetu
vrlo dobro prihvaæen. Danas gotovo da i nema zemlje
koja ne provodi edukaciju Balintovom metodo,
grupama za razne medicinske profesionalce, a najvie
lijeènike obiteljske medicine.
Da bi lijeènik bio sposoban shvatiti odnos koji nastaje
i preobraziti ga u terapijske svrhe potrebno je da ima
saznanja iz podruèja nesvjesnog.
Upravo Balintova metoda predstavlja senzibilizaciju
za nesvjesno u odnosu pacijent-lijeènik.
June 2. - 7. 2008.
Obiteljski lijeènik prepoznaje djelomièno probleme
te razine ovisno o tipu problema i prethodnom znanju
o pacijentu.

IZVJEÆA I NAJAVE
Tjelesni simptomi kod kojih nije pronaðena preimenovana je u kolu Balintove metode «Muradif
odgovarajuæa organska patologija èesto se susreæu u Kulenoviæ», a odrava se neprekidno veæ 21 godinu
ordinaciji obiteljske medicine.Ova simptomatologija u Interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku
koja opetovano stvara tekoæe kod pacijenta utjeèe prvi tjedan u mjesecu lipnju. kola nije prekinula
na kvalitetu njegova ivota, dovodi do organskih svoje djelovanja niti tijekom ratnih godina u
poremeæaja i oteæenja i konaèno svojim kronicitetom Dubrovniku, pod vodstvom svoga osnivaèa profesora
do nesposobnosti. S druge stranje pacijenti s takvim Kulenoviæa-psihijatra i humanista. Nakon njegove
razlozima dolaska optereæuju posao lijeènika, prerane smrti kola je nastavila rad pod rukovodstvom
poveæavaju trokove zbrinjavanja koje pak i kod njih prof. dr. Sanje Blaekoviæ-Milakoviæ, specijaliste
dovodi do nezadovoljstva i sve veæeg izgaranja na obiteljske medicine promièuæi Balintovu metodu.
poslu.
Ove godine kola je odrana od 2.-6. lipnja 2008. s
Studije pokazuju da 2,5% pacijenata koji posjeæuju temom Balintova grupa senzibilizacija za
svog obiteljskog doktora iskazuju stalne i viestruke nesvijesno.
simptome nepoznatog uzroka i posjeæuju ga u
Rad kole poèinje svakodnevno kratkim uvodnim
prosjeku èetiri puta godinje.
predavanjem iz razine nesvjesnog, nastavlja
Prema istraivanjima upravo o ovim trajno diskusijom i Balintovim grupama u prijepodnevnim i
obnavljanim dolascima takvih bolesnika uz krajnji poslijepodnevnim satima. Iskustva su izuzetno
stadij pojedinih neizljeèivih bolesti, lijeènici se osjeæaju vrijedna i vana jer potièu sigurnost i prilagodbu
manje struèno zadovoljni, emocionalno uznemireni i stavova, znanja i vjetina pruajuæi uvid u probleme
manjkavi u vjetinama i znanjima potrebnim za koji se mogu evaluirati na meðunarodnoj razini.
odgovarajuæi pristup.
U svom radu èlanovi Balintove grupe istrauju i
Prof.dr.sc.Muradif Kulenoviæ 1083. godine osniva osvjeæuju psiholoke i emocionalne aspekte rada s
Udruenje Balintovih grupa Hrvatske koje i danas pacijentima i prepoznaju vanost posebice dijela koji
uspjeno provodi edukacije u Balintovim grupama. èesto negiramo, a uglavnom proizlazi iz nesvjesnog.
1987. osnovana je i Meðunarodna kola Balintove Dodatna korist ovog rada proizlazi iz interdisciplinarnog
metode u Dubrovniku, a poslije smrti osnivaèa uèeæa srodnih medicinskih profesionalaca, koji i inaèe
sudjeluju u zajednièkom timskom zbrinjavanju
stanovnitva u skrbi obiteljskog lijeènika.Ove godine
koli su osim lijeènika obiteljske medicine, psihijatara,
psihoterapeuta i psihologa iz Hrvatske prisustvovali
i strani lijeènici Balintove orjentacije prof. dr.
Benyamin Maoz iz Izreala, potpredsjednik
Internacionalne Balintove federecije, dr. Kristiina
Toivola predsjednica Finske Balintove udruge sa
suprugom psihijatrom dr. Juha Matti Taivola, te
psihoterapeut Nina Arzberger iz Beèa.
Prof.dr. Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ

Mr.sc. Stanka Stojanoviè-pehar

IZVJEÆA I NAJAVE
Izvjeæe sa sastanka UEMO-a od kojih su 20% lijeènici obiteljske medicine.

Organizacija primarne zdravstvene zatite (PZZ) je
jedan od zadataka lokalne zajednice i od 1984.
Bergen, Norveka, 6. i 7. lipnja 2008. lijeènici obiteljske medicine rade u ugovoru sa
lokalnim zajednicama. Rade za odreðenu listu
pacijenata i provode ulogu èuvara ulaza za fiksnu
U uvodnom dijelu sastanka govorili su domaæini iz plaæu koju osigurava lokalna zajednica. Plaæanje za
Bergena. Lijeènica obiteljske medicine Unni Aanes pojedine dodatne usluge se osigurava kroz plaæanje
je govorila o medicinskoj i sveuèilinoj tradiciji po usluzi za koje financijsku osnovu osigurava drava.
Bergena iz èega je vidljivo da se radi o sveuèilinom Broj ugovornih lijeènika, odnosno mreu ordinacija
gradu u kojem oko 120 studenta godinje zavri odreðuju lokalne zajednice koje èesto koriste priliku
dodiplomski studij medicine. Do-gradonaèelnica Trude da zaposle to manje lijeènika. Na taj naèin do 40%
Drevland istakla je da je Bergen grad od blizu ugovornih lijeènika ima zatvorene liste to znaèi
250.000 stanovnika osnovan 1070, da je bio da rade s maksimalnim dozvoljenim brojem pacijenta.
prijestolnica Norveke u 13. stoljeæu, kada je tada Radeæi u takvim uvjetima jasno je da lijeènici vode
po velièina grada bio veæi od Londona. vie raèuna o racionalizaciji, nego o uvoðenju novina
Dr. Torunn Janbu, ortopeska kirurginja, predsjednica u rad i proirenju djelokruga rada. Javlja se takozvana
Norveke medicinske asocijacije (NMA) predstavila kriza nerealnih oèekivanja odnosno nerazmjer
je tu organizaciju koja èini kombinaciju sindikata i izmeðu nastojanja da lijeènici obiteljske medicine rade
profesionalne struène organizacije lijeènika. Èlanstvo sve to se moe u obiteljskoj medicini i njihovog
nije obavezno, ali je u NMA uèlanjeno 96% norvekih prekomjernog optereæenja uobièajenim dnevnim
lijeènika zajedno s studentima medicine i lijeènicima zadacima. Obiteljska medicina postaje sve manje
iz drugih zemalja - ukupno 25133 èlana. NMA je privlaèna, fluktuacija je takva da postoji ala
podijeljena u 19 lokalnih grana, 7 profesionalnih kontinuitet zatite znaèi da je pacijent imao istog
ogranaka (istraivaèki, mlaði doktori, lijeènici lijeènika tijekom cijele jedne konzultacije. Broj
obiteljske medicine, lijeènici koji rade u javnom lijeènika u Norvekoj raste dok broj lijeènika
zdravstvu, privatni lijeènici i drugo), te 44 struèna obiteljske medicine stagnira. Isto vrijedi i za
drutva koja korespondiraju s 44 priznate zdravstvenu potronju- ukupna raste, a ona u OM se
specijalizacije u Norvekoj. Uloga NMA je da provodi ne mijenja. Prije 20 godina je udio lijeènika obiteljske
istraivanja radnih uvjeta i rada lijeènika, pregovara medicine meðu svim lijeènicima bio 30%, a sada je
o plaæama, provodi CME i CPD, provodi postupke 20%. Prema rijeèima dr. Kristoffersona dobre vijesti
priznavanja specijalizacije i druge poslove koje im iz Norveke su da je vlada prepoznala vanost PZZ i
delegira Ministarstvo zdravstva. Najzanimljiviji detalj da usmjerava svoja napore na jaèanje obiteljske
iz njenog izlaganja je da stav sve to se moe uèiniti medicine; da farmaceutska industrija nema vie
u obiteljskoj medicini treba se i obaviti u obiteljskoj utjecaja na NMA edukacijske aktivnosti; da NMA
medicini podravaju lijeènici svih specijalnosti u ima vlastite fondove za stimuliranje edukacije,
Norvekoj i da to prepoznaju kao interes cijele specijalizacije i reakreditacije; te da raste broj
medicinske profesije. istraivaèkih jedinica obiteljske medicine u mrei
NMA. U zakljuèku je istakao da je za daljnji razvoj
Dr. Jan Emil Kristofferson, predsjednik Norveke obiteljske medicine kljuèna autonomija i ekonomija
asocijacije obiteljske medicine je opisao organizaciju obiteljskih lijeènika. Realne prijetnje tim osnovama
obiteljske medicine u Norvekoj. Zemlja sa neto predstavlja preispitivanje uloge èuvara ulaza koju
preko 4,5 milijuna stanovnika i sa gustoæom dio javnosti smatra nedovoljno consumer friendly,
naseljenosti 12 osoba po km2 ima oko 25000 lijeènika

IZVJEÆA I NAJAVE
te tenja egalitarizmu koja trai neizdvajanje jedne adolescentnoj dobi. U tijeku prikaza tih dokumenata
profesije izvan prosjeka populacije. i prikaza rada EMEA (European Medical Agency)
istaknuta je potreba zalaganja UEMO-a na
U radnoj grupi za trajnu medicinsku edukaciju i trajno
ogranièavanju direktnog marketinga lijekova jer je
osobno usavravanje voðena je rasprava o pojavi sve
Europski parlament sklon smanjivanju ogranièavanja
èeæih zahtjeva za obaveznim teèajevima trajne
direktnog marketinga lijekova u svrhu potovanja
edukacije. Tako je u Maðarskoj predviðen standardni
slobodnog trita i consumer friendly pristupa.
paket za obnavljanje znanja za svaku specijalnost
posebno u trajanju tjedan dana. Pokret prema Na poticaj Njemaèke delegacije i uz veliku podrku
obaveznim teèajevima javlja se i u Nizozemskoj, drugih delegacija odluèeno je da se formira nova radna
Njemaèkoj i panjolskoj. Kao teme obaveznih grupa za problematiku procjene kvalitete u obiteljskoj
teèajeva najèeæe se spominju: reanimacija, zatita medicini Europe. UEMO se na to odluèio nakon
djeteta, telefonska konzultacija, nasilje u obitelji, uvoðenje obaveznih postupaka procjena kvalitete u
migracija i infekcije, racionalna upotreba lijekova i Velikoj Britaniji, Njemaèkoj i Austriji. U tim zemljama
drugo. Potpuno drugaèiji pristup istom problemu procjena postaje obavezna i predviðaju se sankcije
dogaða se u Belgiji gdje postoji obaveza sudjelovanja za prakse koje ne ispune kriterije iako indikatori i
u edukaciji koja se provodi u lokalnim grupama za kriteriji nisu usklaðene sa postojeæim struènim
kvalitetu, a sve drugo je po izboru lijeènika. Istaknuto postavkama nastalim u prethodnim radovima EQuiP-
je da je pokret prema obaveznim teèajevima pozitivan a i WONCA-e.
pomak, ali da bi pri izboru trebalo voditi raèuna o
Uz brojne druge teme ukljuèujuæi izvjetaj o napretku
podruèjima koja su vana, manje poznata i usmjerena
pravne procedure za registraciju UEMO-a prema
prema specifiènim potrebama lijeènika obiteljske
zakonima Belgije, zanimljiva rasprava je ponovo
medicine. Prepoznaje se vie organizatora teèajeva
voðena na temu specijalizacije iz obiteljske medicine.
trajne edukacije (fakulteti, razlièita struèna drutva,
Nakon burne rasprave zakljuèeno je da svaka
farmaceutska industrija, osiguravajuæi zavodi i drugi)
nacionalna organizacija èlanica UEMO mora dati jasni
od kojih svaki ima svoju ideju to je vano za lijeènika
odgovor na 2 pitanja:
obiteljske medicine. Zbog toga pri pripremi i izboru
obaveznih teèajeva znaèajnu ulogu moraju odigrati 1. Je li obiteljska medicina prepoznata kao
profesionalne organizacije lijeènika obiteljske specijalnost od profesionalne organizacije (da ili
medicine. ne) izvijestiti UEMO do 31.08.2008.
Tijekom generalne skuptine prihvaæeni su dokumenti 2. Je li obiteljske medicina prepoznata kao

radne grupe za preventivne aktivnosti koji se odnose specijalnost od politièara (da ili ne) - izvijestiti
na odgovor UEMO-a na EPs STOA izvjetaj o UEMO do 31.10.2008.
rezistenciji na antibiotike (UEMO response to the Iduæi sastanak UEMO-a æe se odrati u Sofiji krajem
EPs STOA report Antibiotic Resistence - UEMO listopada 2008., gdje se oèekuje da æe se temeljem
doc 2008/023) i dokument Medicins use in children dostavljenih odgovora odluèiti o daljnjim postupcima.
and young people (UEMO doc 2007/041 rev 2) koji
govori o upotrebi medikamenta u djeèjoj i
UEMO delegat: Hrvoje Tiljak

IZVJEÆA I NAJAVE
XVI. kongres obiteljske medicine

Split 2009.
23. 25. travnja 2009.
Duevne bolesti u skrbi obiteljskog lijeènika

Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Kongres æe se odrati u prostorima hotela Lav u Splitu
Sve informacije u vezi prijava za sudjelovanje i druge obavijesti obratite se Ireni Vinter na
telefon 099 4104 816 ili e-mail: irena.vinter@gmail.com
Slubena adresa mrene stranice Kongresa je http://www.huom.org
Za struène radove i najave drugog oblika sudjelovanja u struènom dijelu kongresa obratite
se Marion Kuzmaniæ mkuzmani1@bsb.mefst.hr mob. 091 542 9293
Radovi æe biti tiskani u cijelosti u Zborniku radova kongresa, a moraju biti pripremljeni
shodno uputama za objavljivanje radova u Medicini familiaris Croatica. Radovi u cijelosti
se primaju iskljuèivo u elektronskom obliku.
Krajnji rok za dostavu radova za tiskanje u Zborniku radova je 28. veljaèe 2009.
Struèni program skupa æe biti organiziran u obliku predavanja, mini-simpozija i radionica.
Kotizacija 1.000 kn do 28. veljaèe 2009. a nakon toga 1.200 kn. Umirovljenici plaæaju 50%
U kotizaciju je ukljuèeno: zbornik radova, potvrdnica o sudjelovanju i domjenak dobrodolice.
Za organizaciju putovanja i smjetaj osoba obratiti se slubenoj agenciji Kongresa VIP Travel
tel. 021 315196, 021 315199 (09 - 17 sati) fax: 021 315198 e-mail: info@viptravel.hr

NAE KATEDRE OBITELJSKE MEDICINE
Rudika Gmajniæ
KATEDRA OBITELJSKE Posebna zahvala

MEDICINE MEDICINSKOG O Katedri obiteljske medicine Medicinskog fakulteta
FAKULTETA U OSIJEKU u Osijeku, njenoj povijesti sadanjosti i buduænosti
nemoguæe je bilo to reæi a da se posebno ne istakne
Doc.dr.sc. Rudika Gmajniæ, proèelnik Katedre
prof.dr.sc.Zdravko Ebling. Kao jedan od prvih
Dr.med. Sanda Pribiæ, naslovni asistent na specijalista obiteljske medicine u Osijeku, prof.Ebling
Katedri u najranijoj fazi svojega ivota i rada opredijelio se
da pored toga to je vrstan znalac i praktièar, izgraðuje
svoju karijeru kroz znanstveni rad. Iako iz pozicije
Povijesni razvoj: Od studija medicine
Osijeka, èesto apostrofirane kao periferne, nije uvijek
u Osijeku do samostalne Katedre na
bilo lako suraðivati, komunicirati, napredovati,
Medicinskom fakultetu Sveuèilita
prof.Ebling zarana je pokazao karakteristike èovjeka
Josip Juraj Strossmayer u Osijeku
i znanstvenika s vrlo irokim pogledima na praksu,
Poèevi od kolske godine 1979./1980. u Osijeku struku i znanost. Od samih poèetaka razgovora o
funkcionira Studij medicine kao ispostava Medicin- osnivanju Studija medicine, a kasnije i Medicinskog
skog fakulteta Sveuèilita u Zagrebu. Od samog fakulteta u Osijeku, prof.Ebling bio je stoerni èlan
poèetka funkcioniranja Studija medicine, kao temeljna grupe entuzijasta sa jasnim ciljevima. Radeæi od
katedra Studija formira se Katedra za opæu medicinu 1979.godine kao vanjski suradnik zagrebaèke Katedre
i organizaciju zdravstvene zatite. Kao to je Studij na terenu u Osijeku osmiljavao je i kreirao sadraje
medicine bio svojevrsnom ispostavom, tako je i Katedra rada osjeèke Katedre. U svakom trenutku cijeneæi i
bila dijelom matiène Katedre Medicinskog fakulteta potujuæi rad prethodnika i autoriteta izgraðivao je
u Zagrebu. Od tih poèetaka funkcioniranja u Osijeku vlastiti stav, promovirao ga u vlastitoj zajednici i uspio
nosioci nastavne aktivnosti bili su prof.dr.Antun u nakani da osjeèka grupa struènjaka i znanstvenika
Budak, prof.dr. elimir Jakiæ i doc.dr. Luka Kovaèiæ. kojoj je na èelu dobije prepoznati i priznati identitet.
Od osjeèkih kadrova u rad Katedre ukljuèuje se Od osamostaljenja Medicinskog fakulteta u Osijeku,
mr.sc.Zdravko Ebling. Katedra dobiva nove moguænosti, novi zamah i nove
01.10.1998.godine Medicinski fakultet u Osijeku zadatke na koje je prof.Ebling uspjeno odgovarao
stjeèe samostalnost. Katedra za opæu medicinu, do 2005.godine. U punih 25 godina aktivnog rada na
kolsku medicinu i organizaciju zdravstvene zatite Katedri prof.Ebling naroèito je uspio promovirati
formira se kao samostalna i èini jednu od temeljnih sintezu mnogih struènih i znanstvenih podruèja koja
Katedri novoga Medicinskog fakulteta. Privremenim se mogu implementirati u struèno-znanstveni rad. Vrlo
proèelnikom imenuje se doc.dr.sc.Zdravko Ebling koji èesto doslovce sam, ili sa malom pomoæi malobrojnih
funkciju proèelnika obnaa do 01.10.2005.godine. Od suradnika uspio je promovirati Katedru kao nosioca i
tada Katedra mijenja naziv u Katedra za obiteljsku prepoznatljivog lidera u bitnim segmentima ivota i
medicinu, organizaciju zdravstvene zatite, povijest rada drutvene i akademske zajednice. Aktivnosti Lige
medicine i etiku. Do spajanja nekoliko kolegija u protiv raka Osijek, znanstveni projekti, interkatedralna
zajednièku katedru dolo je zbog primjene propisa i meðudravna suradnja, publiciranje, znanstveni
prema kojima najmanje èetiri nastavnika trebaju biti opus, uporan rad u borbi protiv najèeæih sijela
u kumulativnom radnom odnosu sa fakultetom da bi karcinoma, prepoznavanje osjeèke grupe u
Katedra egzistirala. Stoga proèelnik Katedre postaje hrvatskim i svjetskim razmjerima kao nositelja
prof.dr.sc. Stella Ferenèiæ-Fatoviæ, koja uspjeno vodi preventivnih aktivnosti i osmiljavanja programa
Katedru do lipnja 2008. Od lipnja 2008. proèelnikom prevencije i ranog otkrivanja raka, struèna i drutvena
Katedre imenovan je doc.dr.sc.Rudika Gmajniæ. aktivnost samo su najznaèajniji dijelovi mozaika koje

Rudika Gmajniæ
je prof.Ebling sloio i koje slui kao temelj buduæega

rada Katedre. Danas, i nadamo se jo mnogo godina
unaprijed, upornost, ideja, iroka komunikativnost
prof.Eblinga svima æe koristiti da bi lake osmislili i
realizirali mnogobrojne zadatke koji stoje pred nama.
Katedra danas
Sastav Katedre
Od lipnja 2008.godine proèelnik Katedre je
doc.dr.sc.Rudika Gmajniæ. Kumulativni nastavnik je
mr.sc.Helga Jovanoviæ, spec.kolske medicine.
Naslovni asistenti dr.med. Sanda Pribiæ, specijalist Radni sastanak Katedre
obiteljske medicine i mr. Lidija Prliæ, specijalist
obiteljske medicine su u postupku dobivanja
kumulativnog radnog odnosa na Medicinskom Nastavna djelatnost
fakultetu u Osijeku, koji je trenutno nemoguæe
Katedra organizira nastavne aktivnosti iz slijedeæih
provesti zbog pravnih nedoreèenosti Zakona o radu i
kolegija:
Zakona o visokom obrazovanju. Osim navedenih u
status asistenta promovirani su slijedeæi specijalisti
obiteljske medicine: Sanja Bekiæ, Romana Bogojeviæ, I. Dodiplomski studij
Bojana Cigiæ, Mario Æurkoviæ, Branka Franjiæ,
1. Obiteljska medicina i primarna zdravstvena
Branka Kandiæ-Splavski, Ljiljana Majnariæ-Trtica,
zatita: predavanja 30 sati, seminara 30 sati,
Jasna Nagyszombaty-ariæ, Jadranka Pralas i Vesna
vjebi 45 sati
Samardiæ-Iliæ. Svi asistenti istovremeno su i voditelji
vjebi kojima se u voðenju studenata u praktiènom Voditelj nastave: doc.dr.sc. Rudika Gmajniæ
dijelu nastave prikljuèuju i lijeènici-specijalisti Cilj i zadatak nastave je da studenti usvoje specifiène
obiteljske medicine: Marija Pacovski-Erhard, Dunja vjetine, znanja i stavove, da integriraju ranije steèena
Kule, Jadranka Pralas, mr. Nevenka Blanda, Marica i nova znanja kako bi ih mogli primijeniti u rjeavanju
Raspudiæ-Brekalo, Jadranka Belaj, Karolina Mikliæ, stvarnih problema u ordinacijama obiteljske medicine.
Bojana Cigiæ, Zrinjka Dananiæ, Lenèe Kramar, Studenti prolaze kroz sve faze klinièkog,
Romana Bogojeviæ, Neboja Zatezalo, Aleksandra metodolokog odluèivanja u praksi primarne
Vojvodiæ, Zdenka Stojanoviæ, Nataa Pfeifer, zdravstvene zatite, promatraju i prouèavaju faktore
Gordana Karamarko-Radiæ, Danica Janoeviæ, Sanja koji utjeèu na zdravlje, pojavu nastajanje i irenje
Scarpa-Bugariæ, Zvonimir Kovaè, Marin Marinèiæ, bolesti u konkretnim situacijama. Cilj nastave je da
Draen Arnold, Tomislav Prus, Sanja Nað, Vesna studenti aktivnim pristupom i u najveæoj moguæoj
Gavran. Ovako velik broj asistenata i voditelja vjebi mjeri samostalnim radom mogu biti ukljuèeni i
omoguæuje da studenti na dodiplomskoj nastavi mogu osposobljeni za pruanje kompletne i integrirane
obavezan dio praktiènih vjebi u trajanju od dva zdravstvene zatite u praksi obiteljskih lijeènika.
tjedna provesti sa mentorom voditeljem vjebi ili
sami ili najvie dva studenta u isto vrijeme u jednoj Sadraj nastave: Obiteljska medicina kao specifièna
ambulanti specijalista obiteljske medicine. medicinska disciplina. Sadraj i metode rada u
obiteljskoj medicini, program mjera zdravstvene

Rudika Gmajniæ
zatite, koordinacija i suradnja. Specifiènosti PZZ u 3. Kako primijeniti Hipokratovu zakletvu:

europskim zemljama. Timski rad. Prostor i oprema seminara 25sati
ordinacija obiteljske medicine. Kroniène bolesti u
Praktièni voditelji dr. med. Sanda Pribiæ,
populaciji. Lijeènik obiteljske medicine poslodavac,
mr. sc. Lidija Prliæ
upravljanje i voðenje prakse. Zdravstvena zatita
specifiènih grupa kroniènih bolesnika. Hitnja stanja Opæi ciljevi: prepoznavanje prava bolesnika,
u obiteljskoj medicini. Zdravstvena zatita onkolokih povezivanje humanizma i znanosti,uoèavanje
bolesnika. Znanstveno istraivanje u obiteljskoj pojedinaènog i zajednièkog u primjeni medicinske
medicini. doktrine, jedinstvo i suprotnost interesa pojedinaca i
zajednice, razvoj studenta od razine dobre namjere
do profesionalizma, etièke obveze studenata, razvojni
2. Organizacija zdravstvene zatite, zdravstvena put i potpomaganje samopouzdanosti.
ekonomika i kolska medicina: predavanja 30
Specifièni ciljevi: Nauèiti gdje i kako se mogu pronaæi
sati, seminara 30 sati, vjebi 20 sati
i kako interpretirati etièka pravila i kodeksi. Nauèiti
Voditelj nastave: doc.dr.sc. Rudika Gmajniæ, za kako analizirati etièki problem. Razjasniti vlastite
kolsku medicinu mr.sc. Helga Jovanoviæ moralne dileme vezane uz izbor buduæeg studiranja,
buduæeg zanimanja i buduæe prakse. Opredjeljenje
Cilj i zadatak: Razumijevanje drutvenih utjecaja
za èuvanje ivota kao temelj lijeènièke etike. Pravo
na zdravlje, usvajanje znanja o sustavu zdravstvene
bolesnog i zdravog èovjeka u pitanjima vlastitog ivota,
zatite i razumijevanje naèela na kojima se taj sustav
zdravlja i tretmana. Prepoznavanje osobnih stavova
temelji. Posebnu pozornost obratiti voðenju i
i eventualnih predrasuda. Vanost i moæ informiranja.
upravljanju praksom, sa elementima zdravstvene
Prihvaæanje znanstvenih i struènih podataka i
ekonomike i zdravstvenog menadmenta kako bi se
znanstvene logike pri moralnom odluèivanju,
studenti to bolje pripremili za voðenje samostalnih
potovanje prava bolesnika na obavijetenost i drugo
ambulanti u sustavu PZZ.
miljenje. Ravnotea individualnih i skupnih interesa.
Sadraj nastave: Zdravlje i zdravstvena politika, Stavovi prema tabuima iz podruèja seksualnosti.
zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe, ocjena Prihvaæanje naèela realistiènosti pragmatiènosti kod
zdravstvenog stanja. Organizacija zdravstvene slube. odluèivanja, potrebe i granice osobnog angamana i
Mjere zdravstvene zatite, zdravstveni odgoj. rtvovanja u profesionalnom radu. Od studenata se
Unapreðenje zdravlja, intersektorska suradnja. oèekuje stjecanje vjetine pronalaenja odgovarajuæih
Rukovoðenje i upravljanje u zdravstvu, zdravstveni propisa, kodeksa i drugih pravila potrebnih za etièko
menadment, zdravstvena ekonomika, financiranje zakljuèivanje, identifikacija i analiza etièkih kontroverzi,
zdravstvene zatite, metode plaæanja zdravstvenih prepoznavanje èimbenika i razluèivanje njihovih
usluga. Planiranje zdravstvene slube na modelu. interesa kod donoenja odluka, analiza argumenata,
Izvor informacija za ocjenu zdravstvenog stanja. predviðanje i usporedba posljedica, prepoznavanje
Zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove, etièkih problema u realnoj vlastitoj situaciji.
organizacija zdravstvene zatite u izvanrednim
prilikama. Seminari i vjebe iz kolske medicine.

Rudika Gmajniæ
4. Organizacija zdravstva u kriznim uvjetima, antigena (PSA) u ranom otkrivanju raka dojke,
modul 6: seminara 15 sati, vjebi 5 sati debelog crijeva, vrata maternice i prostate<. Na
temelju ocjene i analiza predloiti program mjera za
Praktièni voditelj mr. sc.Lidija Prliæ, specijalist
prevenciju i rano otkrivanje raka najuèestalijih
obiteljske medicine
lokalizacija, potrebne kadrove i sredstva za
Cilj i zadatak: Pripremiti studente kao buduæe provoðenje na nivou tima obiteljske medicine i nivou
zdravstvene radnike da mogu to adekvatnije reagirati upanije.
u kriznim situacijama, ratnim i mirnodopskim, sa
Sadraj predmeta: Znaèenje raka u suvremenoj zatiti
naglaskom na psihosocijalne probleme populacije u
zdravlja. Proirenost i uèestalost raka najuèestalijih
kriznim stanjima.
lokalizacija u Hrvatskoj i u svijetu, velièina problema.
Sadraj: Iskustva iz Domovinskog rata. enevska Izvori informacija, Dravni registar za rak. Nove
konvencija, zdravstveni i drugi problemi zatoèenih spoznaje o etiologiji raka, genetski èinioci. Riziène i
osoba, identifikacija rtava masovnih nesreæa. Vrste visokoriziène grupe stanovnitva. Metode ranog
i oblici organizacije hitne medicinske pomoæi. otkrivanja raka dojke, debelog crijeva, vrata maternice
Organizacijski modeli pripravnosti za krizna stanja, i prostate: samopregled dojke, klinièki pregled dojke,
humanitarni problemi, gospodarske posljedice mamografski pregledi, UZ dojke, testiranje okultnog
katastrofa. Zdravstveni i psihosocijalni problemi u fekalnog krvarenja, konvencionalni citoloki bris vrata
svezi s prognanicima i izbjeglicama. Ekoloki incidenti maternice, likvidni citoloki test i test na HPV,
u kriznim stanjima. Psihosocijalni problemi digitorektalni pregled prostate, odreðivanje
zdravstvenih radnika i stanovnika u kriznim stanjima. prostatiènog serumskog antigena, tumorski biljezi.
Dostignuæa u dijagnostici raka najuèestalijih
lokalizacija. Sastavnice programa zdravstvene zatite
II.Poslijediplomski studij u suzbijanju raka: opæe mjere unapreðenja zdravlja,
intervencije u okoliu, zdravstveni odgoj i promjene
1. Program mjera prevencije i ranog otkrivanja
u naèinu ivota. Mjere pravodobnog otkrivanja kod
raka najuèestalijih lokalizacija: predavanja 6
visokoriziènih pojedinaca, kod razlièitih grupa, kod
sati, seminara 10 sati, vjebi 6 sati
cijelog stanovnitva. Izvrioci i sudionici programa.
Voditelj nastave: prof.dr.sc. Zdravko Ebling Trokovi programa. Ocjena provodivosti, organizacije
Ciljevi: Na temelju epidemiolokih promatranja raka i evaluacija programa. Daljnji pravci istraivanja raka
najuèestalijih lokalizacija procijeniti proirenost bolesti, debelog crijeva i perspektive zdravstvene zatite.
karakter zdravstvenih potreba, te predloiti model
mjera zdravstvene zatite.
III. Veleuèilite Lavoslav Ruièka u
Specifièni ciljevi: Na temelju statistièke analize Vukovaru
incidencije, prevalencije i mortaliteta. Na temelju
1. Prehrana
incidencije i mortalitetu desetogodinjem razdoblju
prikazati i analizirati proirenost bolesti i dinamiku Voditelj: Prof.dr.sc.Z dravko Ebling
bolesti. Analizirati strukturu pojave po dobi i spolu. I godina, Predavanja 30; vjebi 15;
Analizirati 5-godinje preivljavanje karcinoma Sadraj kolegija: Upoznavanje s naèinom pravilne
najuèestalijih lokalizacija u nas i u svijetu. Ocijeniti prehrane; preventivni i klinièki pristup pravilnoj
primjenjivost mamografije, testiranja okultnog prehrani, upoznavanje i savladavanje metoda za
fekalnog krvarenja (FOBIT), citolokog brisa po ocjenu stanja uhranjenosti; mjere za ocjenu i
Papanicolao-u (PAPA testa) i prostatiènog serumskog unapreðenje prehrane; javno zdravstveni aspekti

Rudika Gmajniæ
prehrambenih poremeæaja, prehrambenih deficita te Naèin praæenja kvalitete: Izvedba programa prati se
bolesti uzrokovane ekscesivnim unosom hrane; mjere putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije
za ocjenu i unapreðenje drutvene prehrane; prehrana nastave, sadraja predmeta i radu predavaèa.
u posebnim uvjetima. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost
nastavnika, jasnoæa izlaganja, kolièina novih sadraja
Opæe i specifiène kompetencije: Savladavanjem
i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se
sadraja predmeta student æe usvojiti dodatna znanja
usporeðuje plan i njegovo izvrenje kao i broj
potrebna za sudjelovanje u timskom radu te
studenata koji pohaðaju predavanja.
profesionalno i odgovorno provoðenje fizioterapije.
Savladavanjem sadraja predmeta student æe biti
sposoban: prepoznati pravilnu od nepravilne klinièke
IV. Studij sestrinstva
prehrane, usvojiti metode za procjenu stanja
uhranjenosti i unapreðenje prehrane, imenovati bolesti 1. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo:
uzrokovane loom prehranom. predavanja 30 sati,
Naèin praæenja kvalitete: Izvedba programa prati se Voditelji nastave: doc.dr.sc. Rudika Gmajniæ,
putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije asistent dr. Sanda Pribiæ
nastave, sadraja predmeta i radu predavaèa.
Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost Ciljevi: Upoznati studente sa socijalnim i
nastavnika, jasnoæa izlaganja, kolièina novih sadraja zdravstvenim zakonodavstvom Republike Hrvatske
i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se s posebnim osvrtom na Zakon o sestrinstvu, Zakonom
usporeðuje plan i njegovo izvrenje kao i broj o zdravstvenoj zatiti, njihov sadraj i primjenu.
studenata koji pohaðaju predavanja. Sadraj: Kolegij sadri osnove socijalnog i
zdravstvenog zakonodavstva s odabranim poglavljima
vezanim za legislativu i regulativu sestrinske prakse
2. Palijativna skrb
u Republici Hrvatskoj; Socijalno i zdravstveno
Voditelj:Prof.dr.sc.Zdravko Ebling
zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj; Regulativa i
II. godina, Predavanja 30; Vjebi 15; legislativa sestrinske prakse u svijetu; Regulativa i
Sadraj kolegija: Definicija i struktura palijativne legislativa sestrinske prakse u Republici Hrvatskoj;
skrbi, oblici i mjesta provoðenja, ciljevi i ideja hospicij- Zakon o sestrinstvu.
skog pokreta. Struktura tima i èlanovi tima, postupci
i oblici pruanja pomoæi u jedinicama palijativne skrbi
unutar bolnièkih prostora, ambulantni oblik ili dolazak 2. Gerontologija, modul 2: seminara 15 sati,
u kuæu oboljelog u dogovoru s lokalnom vjebi 5 sati
zdravstvenom slubom, a sve pod stalnom vezom sa Voditelj nastave: doc.dr.sc.Rudika Gmajniæ,
hospicijem radi osiguravanja kontinuiteta skrbi. asistent dr. Sanda Pribiæ
Opæe i specifiène kompetencije: Savladavanjem Ciljevi: Upoznati studente sa specifiènim zahtjevima
sadraja predmeta student æe usvojiti dodatna znanja starije populacije, nauèiti ih prepoznati stanja i bolesti,
potrebna za sudjelovanje u timskom radu te steæi vjetine i znanja u organizaciji specifiène
profesionalno i odgovorno provoðenje fizioterapije. zdravstvene zatite starijih osoba.
Savladavanjem sadraja predmeta student æe biti
Sadraj: Gerijatrija i gerontologija, dijabetièko
sposoban: definirati palijativnu skrb, razlikovati oblike
stopalo, komorbiditet, kroniène bolesti. Usamljenost
i mjesta provoðenja, imenovati strukturu èlanova tima
i depresija. Centri i ustanove za skrb o starijim
i ulogu fizioterapeuta u njemu.
osobama. Lijeèenje boli. alovanje.

Rudika Gmajniæ
V. Kolegiji na drugim fakultetima voðenja specijalizanata kroz proces specijalistièkog

usavravanja. Posebna pozornost pridaje se pisanju
diplomskih radova, tako da u svakoj generaciji
1.Marketing u zdravstvu Ekonomski fakultet specijalizanata nekoliko radova bude publicirano ili
Voditelj nastave: doc.dr.sc. Rudika Gmajniæ prezentirano na kongresima obiteljske medicine. U
dogovoru s Upravom Doma zdravlja svi
Cilj: Osposobljavanje poslijediplomanata za novozaposleni lijeènici u Domu zdravlja Osijek imaju
upravljanje marektingom u sektoru zdravstvenih obvezu u roku od dvije godine zapoèeti sa procesom
usluga, ovladavanje vjetinama rjeavanja sloenih specijalistièkog usavravanja iz obiteljske medicine.
zdravstvenih marketinkih problema.
Sadraj: Teorija i proces zdravstvenog marketinga,
marketinka istraivanja, e-marketing u zdravstvenom
sustavu, marketinke strategije usluga, marketing
odnosa u sektoru zdravstva, integrirana marketinka
komunikacija, politièki marketing, marketing osobnih
usluga..
2. Kako primijeniti Hipokratovu zakletvu

Elektrotehnièki fakultet
Praktièni voditelj dr.med.Sanda Pribiæ,
specijalist obiteljske medicine
Specijalizacija obiteljske medicine

Nastavna baza
Poèetkom provoðenja Nacionalnog programa
specijalizacije iz obiteljske medicine osjeèka Katedra Odluka fakultetskog vijeæa Medicinskog fakulteta
daje svoj doprinos na naèin da podupire i pomae Sveuèilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Dom
provoðenje nastave u Osijeku za specijalizante iz zdravlja Osijek kao najveæa ustanova primarne
Istoène Hrvatske. Na taj naèin omoguæeno je zdravstvene zatite licencira se kao nastavna baza
najveæem broju kolega koji su specijalizirali po Medicinskog fakulteta. Smjetaj i uvjeti rada
programima B i C da na najjednostavniji i omoguæuju da se u prostorima nastavne baze moe
praktièniji naèin odraðuju sve potrebne sadraje iz odvijati kompletna dodiplomska i poslijediplomska
programa specijalizacije obiteljske medicine. nastava na Medicinskom fakultetu kao i kolegiji Studija
Istovremeno, zahvaljujuæi dobroj suradnji Doma sestrinstva, a koje organizacijski pripadaju Katedri
zdravlja Osijek i Katedre kontinuirano se na za obiteljsku medicinu. Nastavna baza organizacijski
specijalizaciju obiteljske medicine upuæuju funkcionira u dvije predavaonice, svaka sa 60 sjedeæih
specijalizanti iz programa A. Na podruèju Osijeka mjesta, multimedijski opremljena. Osim predavaonica
i Istoène Slavonije educiran je dovoljan broj mentora, na raspolaganju su jo 4 prostorije koje slue za rad
tako da je i mentorski sustav kvalitetno pratio u seminarskim grupama. U okviru nastavne baze
provoðenje Programa specijalizacije obiteljske organiziran je i kancelarijski prostor Katedre koji slui
medicine. Iako se mentori nisu formalno udruili u kao tehnièka potpora ili kao prostor namijenjen
nikakvu udrugu redovito odravaju sastanke, konzultacijama. Praktiène vjebe za studente odvijaju
konzultiraju se i meðusobno educiraju o naèinima se na 30 razlièitih lokacija tako da je studentima

Rudika Gmajniæ
moguæe upoznati uvjete rada u seoskim, prigradskim znanstvenog rada i publiciranje, mr.Lidija Prliæ najvie
ili gradskim ordinacijama. Katedra je razvila dobru se bavi edukacijom i unapreðenjem nastavnih procesa,
suradnju sa Centrom za socijalni rad i ustanovama a mr.Ljiljana Trtica-Majnariæ posebnu pozornost treba
za skrb o starijim osobama koji pruaju gostoprimstvo obratiti na realizaciju znanstvenih projekata na Katedri.
studentima kako bi bolje upoznali organizaciju i
Katedra prihvaæa i preuzima odgovornost za razvoj i
provoðenje skrbi o starim i nemoænim osobama, a u
unapreðenje znanja iz podruèja obiteljske medicine,
okviru Kolegija Organizacija zdravstvene zatite i
organizacije zdravstvene zatite i ostalih kolegija za
zdravstvena ekonomika.
koja organizira nastavu. Cilj i zadatak je osmisliti nove
i modernije kolegije koji æe se kao izborni ponuditi u
dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Razvoj
Katedra sutra: kadrovi, aktivnosti, planovi
Katedre u kadrovskom smislu oteavaju zakonski
Katedra za obiteljsku medicinu i organizaciju propisi koji ne dozvoljavaju znaèajnije ukljuèivanje
zdravstvene zatite zahvaljujuæi svemu do sada lijeènika u zakupu u rad Katedre kroz kumulativni
nabrojanom iz povijesnog razvoja Katedre ima radni odnos sa Sveuèilitem. Zahvaljujuæi dobroj
perspektivu postati i ostati stabilna Katedra i temelj suradnji Katedre i Doma zdravlja Osijek tehnièka i
Medicinskog fakulteta u Osijeku. Veæ danas ima materijalna osnova za rad Katedre niti u buduænosti
dovoljno nastavnika koji mogu izvriti sve zadatke u neæe biti upitna. Osim svih navedenih zadataka èlanovi
svim kolegijima. Posebno istièemo velik broj Katedre u buduænosti æe posebnu pozornost obratiti
asistenata i voditelja vjebi kao neophodnu iroku na kontakte i suradnju s drugim katedrama u Republici
bazu i garanciju dugogodinjeg struènog rada. Pored Hrvatskoj ali i pokuati maksimalno otvoriti suradnju
nastavnika koji su veæ izabrani u naslovno-nastavna s meðunarodnim institucijama.
zvanja uskoro nas oèekuju kvalitativne promjene.
Dr.Ljiljana Majnariæ-Trtica i dr.Lidija Prliæ su
magistrirale i vrlo brzo æe braniti doktorske disertacije. Struèno-znanstvene aktivnosti
Dr.Sanda Pribiæ zavrila je poslijediplomski doktorski
Popis publikacija
studij i oèekujemo njen brzi napredak. Dr.Vesna Kirin-
Biliæ pred zavretkom je poslijediplomskog A. Radovi koji se indeksiraju u Current Contens
doktorskog studija i uskoro æe zauzeti svoje mjesto u 1. Ebling Z, Strnad M, Garaj Z. The 15-year survival analysis of
the patients operated for colorectal carcinoma. J Cancer
dijelu kolske medicine. Naroèito smo ponosni na Res Clin Oncol 1990; 116/suppl, part I/:654.
cijeli niz specijalizanata koji specijaliziraju prema A 2. ukin E, Mustajbegoviæ J, Kanceljak B, Kern J, Macan J,
Ebling Z. Raspiratory funcion and immunological status in
programu, i od kojih oèekujemo veliki broj asistenata paper-recycling workers. JOEM 1998;40(11):986-93.
i zavrenih poslijediplomskih doktorskih studija. 3. Roth A, Kolaric K, upanc D, Oreiæ V, A. Roth, Z. Ebling.
High doses of 5 fluorourouracil and epirubicin with or without
Katedra raspolae dovoljnom irinom da smo mogli cisplatin in advanced gastric cancer-a randomized study.
zaduiti odreðene osobe za odreðena podruèja: Tumori; 1999; 85.
4. Godniæ-Cvar J, ukin E, Mustajbegoviæ J, Schachter E,
prof.dr.Zdravko Ebling kao autoritet i redoviti profesor Kanceljak B, Macan J, Iliæ , Ebling Z. Respiratory and
pazi na osmiljavanje i realizaciju kontakata, otvara imunological findings in brevery workers. Am J Ind Med
1999:35:68-75.
nove prostore, donosi nove ideje. Doc.dr.sc.Rudika 5. Ebling Z, Santo T, Mandiæ N, Glavina K, eriæ V, Laufer D.
Gmajniæ kao proèelnik Katedre organizira rad Katedre Osijek Health Center during the 1991-1992 war in Croatia.
Mil Med 2000.; 165(12):929-34.
u cijelosti i preko struktura Fakultetskog vijeæa brine
6. Zuskin E, Mustajbegovic E, Schachter N, Kern J, Vadjic V,
o pravilnom napredovanju svih èlanova Katedre. Strok N, Turcic N, Ebling Z.Respiratory findings in mail
Mr.sc.Helga Jovanoviæ zaduena je za dio kolegija carriers. Int Arch Occup Environ Health. 2000; 73:136-143.
7. Splavski B, iljagiæ V, Periæ Lj, Vrankoviæ Dj, Ebling Z.
koji se odnosi na kolsku medicinu. Dr.Sanda Pribiæ Intracranial infection as a common complication
posebno je odgovorna za odravanje kontinuiteta following war missle skull base injury. Injury. 2000; 31:233-
237.

Rudika Gmajniæ
8. Mustajbegoviæ J, ukin E, Schachter EN, Kern J, Vitale K, 5. Pribiæ S, Gmajniæ R, turman-Prliæ L, Ceroveèki-Nekiæ V,
Ebling Z, Vrcic Kegleviæ M. Respiratory findings in chemical Tiljak H. The potential of healthy diet school in the regulation
workers exposed to low concentrations of organic and of arterial hypertesion. Periodicum Biologorum 2006; Vol
inorganic air pollutatnts. Am J Ind Med. 2000; 38:431-440. 108, Suppl 1, str.78.
9. Mustajbegovic J, ukin E, Schacher EN, Kern J, Vrciæ- 6. turman-Prliæ L, Gmajniæ R, Pribiæ S, Samardiæ S, Kvolik
Kegleviæ M, Ebling Z. Respiratory finding in livestock S, Prliæ I. Cardiovascular risk factors in Croatian war
farmworkers. J Occup Environ Med. 2001; 43(6):576-84. vaterans with peripheral nerve injury. Periodicum Biologorum
10. Mustajbegovic J, ukin E, Schacher EN, Kern J,Vitale K, 2006; Vol 108, Suppl 1, str.80.
Ebling Z,Vrciæ-Kegleviæ M,. Respiratory finding in 7. Pribiæ S. Gmajniæ R. Mihaljeviæ I. Gverieri M. najder D.
farmworkers. J Occup Environ Med. 2001; 43(10): 905-13. Thyreoid gland malfunction prevalency in manager
11. Mustajbegovic J, ukin E, Schacher EN, Kern J, Vrciæ- population in Osijek. Acta Clinica Croatica 2007;Vol 46,
Kegleviæ M, Ebling Z. Respiratory finding in livestock Suppl.3, str.82-3.
farmworkers. J Occup Environ Med. 2001; 43(6):576-84. 8. Raiæ A. Ðeri K. Gmajniæ R. Teankiæ A. Education as the
12. Babiæ-Banaszak A, Kovaèiæ L, Kovaèeviæ L, Vuletiæ G, mode of Work of public Health nursing in the prevention of
Mujkiæ A, Ebling Z. Impact of war on Babiæ-Banaszak A, diabetes. Lijeènièki vjesnik 2007;Suppl.1, str.101.
Kovaèiæ L, Kovaèeviæ L, Vuletiæ G, Mujkiæ A, Ebling Z. 9. Ebling Z. Prliæ L. Gmajniæ R. Ebling B, Kovaèiæ L. Zdravlje
Impact of war on health reletit qualiti of life in prognanika i adaptacija u zajednici pilot studija.
Croatia:population study.CMJ.2002; 43(4):396-402. Medicinski vjesnik 2002;34(1-4), str.31-5.
13. Kurbel S, Zuciæ D, Kurbel B, Gulam D, Gmajniæ R, Krajna Z. 10. Gmajniæ R. Pribiæ S. Drenjanèeviæ-Periæ I. Ilakovac V.
Inertia of endocrine systems due to hormone binding to Preparation of the primary care physicians for management
circulatory proteins. Medical Hypotheses 2003;60(3):430-8. of the private health care offices in Croatia. Medicinski
14. Dragun Z, Puntariæ D, Prpiæ-Majiæ D, Bonir J, Gmajniæ R, glasnik 2008;5(1):1-8. str.80-3.
Klariæ M. Toxic metals and metalloids in mietetic products.
Croatian Medical Journal 2003; 44(2):214-8.
15. Marjanoviæ K, Soldo-Butkoviæ S, Kralj M,Soldo I, Marjanoviæ C) Radovi objavljeni u èasopisima koji se
M, Hanzer N, Gmajniæ R, Glasnoviæ M, Timarac J. The indeksiraju u drugim meðunarodnim
incidence of stroke in Baranya County (East Croatia).
Collegium Antropologicum 2003; 27(2):547-54. indeksnim publikacijama (Index medicus,
16. Prliæ L.Ebling Z, Glavina K, Gmajnic R, Vuletiæ G, Kovaèiæ Excepta medica, Sociological abstr. i dr.)
L. Tokaliæ M. Health of returnees in Osijek region end
required spetial measures of health care an community
1. Ebling Z, Radosavljeviæ B, Santo T. Promjena kvaliteta ivota
organisation. Coll.Antropol. 28 suppl. 2 (2004):345-356.
u oboljelih od kolorektalnog karcinoma. Med pregl
17. Kneeviæ J, Galiæ J, Tucak A, Ebling Z. The results after 1988;41:373-78.
transrectal prostate biopsy with 12 biopsy cores taken.
2. Ebling Z, Hadiæ N, Strnad M, Èandrliæ I. Radosavljeviæ B:
Coll.Antropol. 28 suppl. 2 (2004): 243-50.
Dinamika uèestalosti i mortaliteta od kolorektalnog
18. Ebling B, Kovaèiæ L, Ebling Z. Vlahuiæ A, Tokaliæ M, karcinoma u Zajednici opæina Osijeka. Acta Med Iug
Glavina K, eriæ V i sur. Present state and possibilities for 1989;43:315-325.
improvement of cancer prevention and early detection in the
3. Ebling Z, Hadiæ N. Uloga i prikladnost testiranja okultnog
Osijek Baranya county. Coll. Antropol 2005; 29 (1): 169-178
fekalnog krvarenja u programu zatite od kolorektalnog
19. Vèev A, Begiæ I, Ostojiæ R, Jurèiæ D, Soldo I, Gmajniæ R i karcinoma. Lijeè Vjesn, 1989;111:432-436.
sur. Esomeprazole Versus Pantoprazole for Healing Erosive
4. Ebling Z, Hadiæ N, Birtiæ Z, et al. Is there an Increased Risk
Oesophagitis, Collegium Antropologicum 2006;30(3):315-9.
for Colon Cancer in Patients with a History of
20. Ebling B. Majnariæ-Trtica Lj. Gmajniæ R. Ebling Z., Vranje Cholecystectomy. Croat J Gastroenterol Hepatol 1993;2/3/:
. Psycho-Social Aspects of Measures Aimed at Decreasing 85-90.
Prevalence of Cronic Diseases in the Population of
5. Ebling Z, Hadiæ N, Strnad M, et al. A Fifteen-year Survival
Returnees in the Osijek Region, Croatia. Collegium
in Surgically Treated Patients with Colorectal Carcinoma.
Antropologicum. 2007;31(2):441-450.
Croat J Gastroenterol Hepatol 1993;2-4.
6. Mandiæ N, Ebling Z. Psychological Status of Displaced
B) Radovi indeksirani u SCI-Expended: Persons from East Slavonia. Journal of Refugee Studies
1994;7/4/:317-327.
1. Jakiæ M, Rupèiæ V, Jakiæ M, Samarðija G, Mihaljeviæ D,
Galiæ J, Tucak A, Ebling Z. Peritoneal membrane function 7. Mandiæ N, Ebling Z, Delalle-Zembiæ M, et al. Glavobolje
and dialisate leukocyte count. Period biol 2000; 1: 83-88. prognanika Istoène Slavonije. Lijeè Vjesn 1994;116:291-294.
2. Jakiæ M, Rupèiæ V, Tucak A, Samarðija G, Mihaljeviæ D, 8. Strnad M, Znaor A, Ebling Z. Epidemiology of esophageal
Milas J, Jakiæ M, Ebling Z. Eritrocite sedimentation rate in cancer in Croatia. Croat J Gastroenterol Hepatol 1998.
patients on hemodialysis a changeable or unchangeable 9. Strnad M, Znaor A, Ebling Z. Epidemiology of gastric cancer
velue? Period biol 2000; 102/1/: 89-93. in Croatia. Croat J Gastroenterol Hepatol 1998; vol. 7.1-2:41-
3. Majnaric Lj, Ebling Z, Martinis M, Vitale B. Soluble adhesion 50.
molecules in hypertension are reflective of profound 10. Ebling Z, Strnad M, Znaor A, Epidemiology of colorectal
phatogenesis disturbance. Period biol 2005; 107/2/: 239-247. cancer in Croatia. Croat J Gastroenterol Hepatol 1998; vol.
4. Gmajniæ R, Pribiæ S, turman-Prliæ L, Samardiæ S. 7. 1-2:51-62.
Regulation of Hypertension in Population of Managers. 11. Ebling Z.Hemoccult test sensitivity and specificy. Acta med
Periodicum Biologorum 2006; Vol 108, Suppl 1, str.79. Croar 2001; 55(Supl, 4): 13-87.

Rudika Gmajniæ
12. Ivekoviæ H, Boikov J, Mladiniæ-Vuliæ D,Ebling Z, Kern J, 3. amija M, Strnad M, Ebling Z, Kovaèiæ L, Znaor A. Prijedlog
Kovaèiæ L. Electronic health center (eHC): integration of programa prevencije i ranog otkrivanaj raka u Hrvatskoj.
continuing medical education, information and Zagreb, Hrvatsko onkoloko drutvo, Ministarstvo zdravstva i
communication for general practitioners. Stu health Technol socijalne skrbi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski
Infor. 2002;90:788-92. zavod za zdravstveno osiguranje, 2006. str. 1-95.
13. Splavski B, Vrankoviæ Ð, Saftiæ R, Mueviæ D, Kouta M, 4. amija M, Strnad M, Ebling Z. Kako sprijeèiti i rano otkriti
Gmajniæ R. Klinièki pokazatelji uspjenosti lijeèenja ratnih rak. Zagreb, Hrvatsko onkoloko drutvo, Medicinska
penetrirajuæih ozljeda mozga. Accta Med.Croatica naklada, 2007. str. 1-90.
2006;60:369-73. 5. amija M, Strnad M, Ebling Z, How prenent and detect
14. Gmajniæ R. Obrada inkarceriranog nokta u ordinaciji tima cancer early?. Draft national program. Zagreb, Croatian
obiteljske medicine. Medicina familiaris Croatica 1997;1- Oncological Society. Medicinska naklada, 2006. str 1-8.
2(vol4):86-92.
15. Gmajniæ R. They dont know theyre sick, Business
Medicine. Banka 2000;36(2):58-9. F) Struène knjige:
16. Gmajniæ R. Kronièna rana u primarnoj zdravstvenoj zatiti. 1. Ebling Z. Razvoj obiteljske medicine u Domu Zdravlja u
Medix 2003;63(1):63-6. Osijeku. U: Jakiæ , ur. Ogledi o razvoju opæe/obiteljske
17. Ebling Z, Kovaèiæ L, eriæ V, Santo T, Gmajniæ R, Kraljik N. medicine. Zagreb: Hrvatska udruba obiteljske medicine
Trachel, bronchial and lung cancer prevention in the Osijek 2001; 194-200.
municipality. Medicina Familiaris Croatica 2003;1- 2. Ebling Z, Eljuga D. Bolesti uzrokovane puenjem.
2(vol11):15. Zagreb:Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatska
18. Ebling Z, Jakiæ , Santo T, et al. New Knowledge as a liga protiv raka, 1998:1-45.
Stimulus for Action. In: XVI International Cancer Congress. 3. Ebling Z, Strnad M. Pojavnost raka u Slavoniji. U: Fajdiæ J, i
New Delhi. Proceedings of the XVI. international cancer sur. Pojavnost raka u poekoj regiji. Poega: upanijska
congress-plenary and special lectures. New Delhi, Menduzzi liga protiv raka Poega, 1996.:121-126.
editore, Bologna, 1994:2953-2956
G) Poglavlja u knjizi
D) Udbenici i priruènici Medicinskog fakulteta u
1. Ebling Z, Gmajniæ R. Dom zdravlja u povijesti Osijeka. U:
Zagrebu Martinèiæ J, ur. Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek:
1. Ebling Z. Epidemiologija raka. Rano otkrivanje raka. u: Mejiæ Zagreb;1996.str.482-90.
Budak A, Katiæ M, Ebling Z i sur. (ur). Obiteljska medicina. 2. Gmajniæ R. Dijabetièko stopalo u primarnoj zdravstvenoj
Zagreb; Medicinski fakultet Sveuèilita u Zagrebu, 2000.g. zatiti. U: Hanèeviæ J, i sur. Dijabetièko stopalo. Zagreb:
str.53-57, 261-276.(udbenik) Medicinska naklada; 2002. str.247-63.
2. Ebling Z. Sekundarna prevencija. Regionalni programi 3. Gmajniæ R. Kirurgija u primarnoj zdravstvenoj zatiti.U:
suzbijanja raka. Uloga lige protiv raka u programima zatite Hanèeviæ J, i sur. ABC Kirurke svakidanjice. Zagreb:
od raka. U: amija M. i sur. (ur) Onkologija. Zagreb, Medicinska naklada; 2005. str. 321-38.
Medicinski fakultet Sveuèilita u Zagrebu, 2000.g. str. 449-
454., 463, 469. (udbenik)
3. Ebling Z, Budak A, ur. Problematika raka u primarnoj
H) Poglavlja i tekstovi u priruènicima,
zdravstvenoj zatiti. Zagreb: Medicinski fakultet u publikacijama i sl.
Zagrebu,1993. (priruènik)
1. Kribl M. Gmajniæ R. Kocijan Ð. Mesariæ N. Luèiæ D.
4. Ebling Z, Laufer D, Eljuga D. Rak u obitelji, otkrivanje i imokoviæ U. Priruènik Preventivnih kolskih programa,
lijeèenje. U: Jakiæ , Budak A, Blaekoviæ S, Ebling Z i sur. 2003, vlastito izdanje.
ur. Obitelj i zdravlje. Zagreb: Medicinski fakultet u Zagrebu,
1995. (priruènik)
5. Kovaèiæ L, Bariæ N, Ebling Z i sur. Dogovaranje pregleda u Znanstveni projekti
primarnoj zdravstvenoj zatiti. Zagreb: Jugoslavenska
medicinska naknada, 1979.(priruènik) Najznaèajniji znanstveni projekti kojima je baza
6. Ebling Z, amija M. Program ranog otkrivanja raka. U: bila Katedra za obiteljsku medicinu a voditelj
Èoruiæ A, Babiæ D, amija M. obot H. (ur.) Ginekoloka prof.dr.sc.Zdravko Ebling su:
onkologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2005.g. str. 15-21.
(priruènik)
1. Strenghtening PHC in Croatia Quality in Primary Health
Care Northern Centre for Healthcare Research, Groningen
E) Znanstvene knjige: The Netherlands A.tampar School of Public Health
1. Ebling. Z, Hadiæ N, Jakiæ . Rak debelog crijeva - iskustvo Zagreb, Labin, Osijek, Split, Zadar, Croatia, koji je proveden
osjeèkog programa zatite. Osijek, Jugoslavenska u razdoblju od 1998.do 2002.godine na podruèju Slavonije.
akademija znanosti i umjetnosti, 1990. g. 2. Ocjena zdravstvene snage i moguænosti adaptacije
2. Ebling Z, Gmajnæ R. Zdravstvo. Dom zdravlja. U: Ive prognanika (br.projekta 0219301), sklopljenim s
Mauran i sur. Od turskog doba do suvremenog Osijeka. Medicinskim fakultetom u Osijeku br. 533-02-01-1521 od
Osijek. Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije 22.kolovoza 2002.godine
znanosti i umjetnosti, 1996 g. str 480, 482-291.

Rudika Gmajniæ
3. Strenghtening PHC in Croatia Quality in Primary Health b) SCI radovi,

Care koji se provodi u suradnji Northem Centre for
Healthcare Research, Groningen The Netherlands i NZ 1. Medicinski glasnik, jedan rad objavljen
Medicinskog fakulteta u Zagrebu za podruèje slavonske
regije Poboljanje kvalitete ivota kroniènih bolesnika 2. DAAM Scientific International Book, 2 rada
primjenom novih znanja i postupaka u kuænom lijeèenju.
4. Model ranog otkrivanja raka integriran u praksu obiteljske
prihvaæena
medicine (broj projekta: 219-1081871-2087) voditelja projekta
prof.dr.Zdravka Eblinga potpisanog 02.sijeènja 2007.godine u c) Meðunarodni kongresi
Zagrebu, koji je u tijeku provoðenja.
1. World Congress on Gastrointestinal Cancer,
Barcelona, dva rada objavljena
Znanstveno nastavna aktivnost u 2008. 2. 1st International Conference Vallis Aurea,
godini dva rada objavljena
Katedra se ekipirala, suradnja je poprimila razmjere 3. Wonca Europe 2008. Conference, Istanbul,
koje smo planirali i eljeli nakon zajednièke podjele tri rada prihvaæena
zadataka, kako bi svima bilo lake i jednostavnije, a 4. World Cancer Congress, Geneva, tri rada
rezultati bolji. Stoga smo smatrali opravdanim ukratko prihvaæena
nabrojiti izdvojene aktivnosti u 2008.godini, jer
d) Ostalo:
mislimo da bi ovako organizirani mogli i u sljedeæem
razdoblju vrlo aktivno publicirati i tako omoguæiti 1. Kongres HUOM-a Zagreb, 2 rada objavljena
nesmetano napredovanje svim èlanovima Katedre. 2. Poglavlja u knjizi, prihvaæena dva poglavlja za
dvije knjige
Uvijek budan i pozitivno kritièan dr.Ebling, proèelnik
dr.Gmajniæ kao organizator, te asistenti dr.Pribiæ, e) U pripremi:
dr.Prliæ i dr.Trtica-Majnariæ uvijek spremni odvojiti 1. Potporno lijeèenje onkolokih bolesnika,
svoje vrijeme i energiju, skupili su glave i u Brijuni, dva rada
2008.godini odradili slijedeæe: 2.HDOD Simpozij, Rovinj, dva rada
1. kompletnu planiranu nastavu i ispite 3. International Cancer Congress, Rio de
2. publiciranje: Janeiro, 2 rada
a) C/C radovi,
1. Croatian Medical Journal, jedan rad prihvaæen
2. Collegium Antropologicum, jedan rad
prihvaæen
3. Veterinary Parasitology, jedan rad prihvaæen

IZ AKTIVNOSTI HUOM-a
Osnivanje Podrunice HUOM-a Zbog sve uèestalijeg «kanjavanja» LOM, pod

krinkom discipliniranja ugovornih subjekata (koji to
za Primorsko-goransku upaniju oèito nisu, nego su samo OBJEKTI IIVLJAVANJA),
u Rijeci donesena je odluka da se prikupi vie ponuda razlièitih
odvjetnièkih ureda i predvidi suradnja s
najpovoljnijim, a u cilju smanjivanja tete, odnosno
Zbog sve tee situacije u kojoj se nalaze lijeènici opæe/ obuzdavanja mobbinga od strane Podruènog ureda
obiteljske medicine, prolog je mjeseca dolo do (PO) HZZO.
spontanog okupljanja lijeènika opæe medicine (LOM)
Na kraju sastanka, u napetoj atmosferi zbog
radi potrebe za osnivanjem Podrunice HUOM-a za
nagomilanih problema i potekoæa u svakodnevnom
Primorsko-goransku upaniju (PG), to se, nakon
radu, suglasno je odreðena prva srijeda u mjesecu za
potrebnih dogovora i konzultacija i dogodilo.
termin redovitih (tematskih!) sastanaka èlanova
Osnivaèka Skuptina Podrunice HUOM-a odrana Podrunice, na koje æe biti pozivani i predstavnici
je dakle u predavaoni koju je ustupio Zavod za javno dravnih insitucija, ovisno o problematici na dnevnom
zdravstvo PG, dana 20.06.2008, a zbog velikog redu.
interesa i staleke potrebe, nije bilo slobodnih
Na prvom takvom tematskom sastanku odranom
mjesta. Osnivanju Podrunice su prisustvovali svi
ove srijede, 02.07.2008., a koji je imao na dnevnom
povjerenici Hrvatske lijeènièke Komore (HLK) iz
redu problem sankcioniranja LOM i problem novih
PG, sam Predsjednik HUOM-a Prim. Dragomir
Ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno
Petric, predsjednik Komore biokemièara Hrvatske
osigiranje zatite zdravlja radnika (HZZOZZR),
dipl. Ing. G. Bulatoviæ, predstavnici Udruenja
nakon uène i na trenutke muène rasprave, odluèeno
ustanova za kuænu njegu PG te dr. Galibedin
je da se ne potpisuju ponuðeni ugovori, do zavretka
Galijaeviæ iz Zagreba. Nakon utvrðivanja broja
pregovora izmeðu HLK i Ministarstva zdravstva.
èlanstva te izbora radnog predsjednitva, jednoglasno
Takoðer je podcrtana hitna potreba za pronalaenjem
je za predsjednicu Podrunice izabrana dr. Mirjana
adekvatnog odvjetnièkog ureda radi pravne zatite
Krstiæ Arbanas te za njenog zamjenika dr. Leonardo
kolega, obzirom na zabrinjavajuæi porast broja i
Bressan.
ozbiljnosti sankcija koje provodi PU HZZO Rijeka.
Tijekom sastanka isplivala je raznovrsna problematika Iz tog razloga je dogovoreno prikupljanje svih
i goruæi problemi, to je pokazalo koliko su duboke nepravilno izdatih Rjeenja Lijeènièkih povjerenstava
traume kojima su izloeni LOM, neprekidno stjenjeni PU Rijeka koji bi se sa zahtjevom za internim
izmeðu zahtjeva Ministarstva zdravstva, Hrvatskog nadzorom i eventualnim sankcioniranjem kontrolora
zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i PU, predalo rukovoditelju PU Rijeka, Fedoru Dorèiæu
pacijenata u skrbi, i koliko je bolno rtvovanje vlastitih koji bi ujedno i bio slubeno pozvan da prisustvuje
potreba i interesa pred sve veæim pritiskom i sastanku Podrunice HUOM-a 03.09.2008.
licemjerjem institucija sustava.
Leonardo Bressan, dr.med

UPUTE AUTORIMA
UPUTE AUTORIMA
Medicina familiaris Croatica (Med fam Croat) je glasilo • Rezultate treba jasno prikazati. Znaèajnost
Hrvatske udrube obiteljske medicine. Objavljuje rezultata treba statistièki obraditi Treba se sluiti
struène i znanstvene radove, preglede, prikaze SI jedinicama.
bolesnika, znanstvena i struèna priopæenja, edukativne
• Rasprava treba protumaèiti rezultate i usporediti
prikaze, prikaze knjiga, rasprave iz podruèja obiteljske
ih s postojeæim spoznajama na tom podruèju. Iz
medicine. Uvjet je da radovi nisu veæ objavljeni u
rasprave treba izvuæi kratke i jasne zakljuèke.
drugim èasopisima i knjigama. Radovi se objavljuju
na hrvatskom i engleskom jeziku. Tablice treba priloiti svaku na posebnoj stranici s
naslovom na hrvatskom i engleskom jeziku, a u tekstu
OPREMA RADOVA oznaèiti gdje dolazi tablica. Tekstualni dio tablica mora
Rad i svi prilozi alju se e-mailom. Rad mora biti biti dvojezièan.
pisan u jeziku times new roman, velièina fonta 12 Slike treba priloiti svaku na posebnoj stranici s
tako da na jednoj stranici bude najvie 28 redaka. Sa naslovom na hrvatskom i engleskom jeziku.
svake strane valja ostaviti rub irok 2,5 cm. Pregledni Objavljivat æe se crno-bijele slike i grafikoni. Na
i izvorni radovi sa svim prilozima (tablice, grafikoni, pozadini treba oznaèiti broj slike prema navodu u
slike- crno bijeli u excelu) mogu imati najvie 15 tekstu i oznaèiti gore-dolje. Bolesnicima na slikama
stranica a prikazi bolesnika do 8 stranica. valja oèi prekriti crnom vrpcom da se ne mogu
Rad treba sadravati: identificirati.
• Naslov rada (kratak i jasan) na hrvatskom i Literatura se navodi na zasebnoj stranici na kraju èlanka
engleskom jeziku na posebnom listu s imenima i numerira prema redoslijedu citata u tekstu (prvi citat
autora, njihovim akademskim titulama i oznaèava se brojem 1). Citat u tekstu oznaèava se
ustanovama ili ordinacijama u kojima rade. Ispod brojem koji ga povezuje s popisom literature.
toga treba navesti adresu jednog autora koja æe Ako rad ima est ili manje autora, treba navesti sve
biti objavljena u èlanku kao kontakt adresa. Istu autore. Ako ih je sedam ili vie navodi se prvih est i
adresu koristit æe urednitvo za kontakt s autorima. doda et al. Naslove èasopisa treba prikazivati kraticom
• Saetak na hrvatskom i engleskom jeziku na koju upotrebljava Indeks Medicus. Kod citiranja
posebnom listu. Saetak sadri sve bitne èinjenice èlanaka iz èasopisa treba uz autore, naslov i èasopis
iznesene u radu, cilj rada i kratko metode, glavne navesti godinu objavljivanja, broj sveska te poèetnu i
rezultate i osnovne zakljuèke. Moe sadravati zavrnu stranicu rada. Kod citiranja knjige navode se
15-17 redaka. autori ili urednici knjige, naslov, izdanje (ako nije prvo),
• Kljuène rijeèi (2-5) na hrvatskom i engleskom mjesto nakladnika, nakladnik, godina izdanja te stranica
jeziku iz kojih se èlanak moe identificirati. ukoliko se navodi odreðena stranica ili poglavlje.
• Uvod, kratak i jasan, s prikazom biti problema i Nepublicirana zapaanja ne smiju se uvrtavati u popis
svrhe istraivanja. literature. Citiranje saetaka treba izbjegavati. Kod
èlanaka koji jo nisu objavljeni, ali su prihvaæeni za
• Primijenjene metode treba prikazati kratko i jasno,
tisak, dodaje se u zagradama u tisku.
razumljivo da ih drugi autori mogu ponoviti.
Lijekovi se navode generièkim imenima. Treba Autor je duan svaki citirani rad verificirati prema
opisati primijenjene statistièke metode. originalu.

UPUTE AUTORIMA
Primjeri citiranja literature:

a) èlanak iz èasopisa
Zeliæ-Haviæ I, Tiljak H. Specifiènosti koritenja
zdravstvene zatite u pridruenoj ambulanti opæe
medicine. Lijeè Vjesn 2000;122:56-60.
b) knjiga
Balint M. The doctor, his patient and the illnes
(Millenium reprint of 2nd ed.). Edinburgh: Churchill
Livingstone; 2000, str 215-229.
c) poglavlja iz knjiga (kad ima vlastitog autora)
Vrciæ-Kegleviæ M. Komunikacija izmeðu lijeènika
opæe/obiteljske medicine i bolesnika. U: Budak A i
sur. Obiteljska medicina. Zagreb: Gandalf; 2000, str.
77-89.
Prema International Committe of Medical Journal
editors. Uniform Requirements for Manuscripts
Submitted to Biomedical Journals. New Engl J Med
1997; 336:309-15.
Detaljne upute: Teuber M. Citiranje literature
Vancouverski stil. Med Fam Croat 1999;7:41-4.
Prispjele radove Ureðivaèki odbor alje rad na dvije

anonimne recenzije. Ako recenzent predloi izmjene,
rad se vraæa autoru s kopijom recenzije, bez imena
recenzenata. Autor donosi odluku o ispravci teksta i
vraæanju rada.

MFC 2008 2 16

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MFC 2008 2 16

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRAJ

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 1

2 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

NARUÈIVANJE - SIGURNA BUDUÆNOST?

Venija Ceroveèki Nekiæ1, Dragan Soldo1, Jolanda Biliæ2, Nataa Buljan3,

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 3

Summary patient, so that the appointment system in family

4 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

ravnomjerno optereæenje lijeènika po danima i satima, Metode rada i ispitanici

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 5

Tablica 1. Razdioba ispitanika po spolu Tablica 2. Socijalni status ispitanika

Spol/Sex Ordinacija 1/ Ordinacija 2/ Ukupno/ Socijalni status Ordinacija 1 Ordinacija 2 Ukupno

Analizom dobivenih podataka vidljivo je da je Rezultati u tablici 2 prikazuju razdiobu ispitanika

Tablica 3.Razlog dolaska lijeèniku

Razlog dolaska lijeèniku Ordinacija 1/ Practice 1 Ordinacija 2/ Practice 2 Ukupno/Total

6 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Duljina trajanja skrbi Boravak u ordinaciji

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 7

Pri ispitivanju zadovoljstva organizacijom rada Rezultati ovog istraivanja su pokazali da je

8 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 9

STRUKTURA KUÆNIH POSJETA OBITELJSKOG LIJEÈNIKA

10 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Summary Conclusion. Family physician is, in the rural area,

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 11

12 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Iz elektronskog kartona pacijenata retrospektivno su Rezultati rada

Broj / Number % Broj/ Number %

Ukupno 1851 100 230 100,0

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 13

Tablica 3. Raspodjela kuænih posjeta po dobi i spolu

Dobne skupine / Age groups 7  18 19  44 45  64 65  74 75 + Ukupno/ Total

Ukupno/ Total 4 12 67 188 368 639

Tablica 4. Raspodjela kuænih posjeta po mjesecima i spolu

Tablica 5. Raspodjela aktivnih planiranih kuænih posjeta

Kontrola kronièara u udomiteljstvu / Control of chronic patients in foster care 87 17,6

Ukupno/Total 494 100%

14 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Tablica 6. Raspodjela kuænih posjeta po dijagnozama i spolu

Bolesti cirkulatornog sustava

Bolesti dinog sustava

Oboljenja kotano miiænog sustava i vezivnog tkiva

Endokrine bolesti i bolesti metabolizma

Duevne bolesti i poremeæaji ponaanja

Ozljede zbog vanjskih uzroka

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 15

16 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 17

18 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 19

PRISUTNOST KARDIOVASKULARNIH ÈIMBENIKA RIZIKA

Pia Medi*, Suzana Kumbrija**, Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ***

* Pia Medi,dr med,Trnsko 34, Zagreb

20 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 21

eliminaciju lipoproteina u serumu, s posljediènom Pretpostavka je da lijeènici radi dobrog poznavanja

22 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 23

24 Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008.

Tablica 2. Uèestalost kontrole,povienih vrijednosti i

a) Distribucija ispitanika po spolu i KOL-kontrola

Med Fam Croat, Vol 16, No2, 2008. 25

b)Distribucija ispitanika po spolu i KOL-povien b)Distribution of examinees by sex and CHOL-increased

SADRAJ

Venija Ceroveèki Nekiæ1, Dragan Soldo1, Jolanda Biliæ2, Nataa Buljan3,

Pri ispitivanju zadovoljstva organizacijom rada Rezultati ovog istraivanja su pokazali da je

Dobne skupine / Age groups 7 18 19 44 45 64 65 74 75 + Ukupno/ Total

Tablica 5. Raspodjela aktivnih planiranih kuænih posjeta

Bolesti dinog sustava

Oboljenja kotano miiænog sustava i vezivnog tkiva

Duevne bolesti i poremeæaji ponaanja

Pia Medi, Suzana Kumbrija, Sanja Blaekoviæ-Milakoviæ

Tablica 2. Uèestalost kontrole,povienih vrijednosti i

b)Distribucija ispitanika po spolu i KOL-povien b)Distribution of examinees by sex and CHOL-increased

d)Distribucija ispitanika po spolu i GUK-povien d)Distribution of examinees by sex and BG-increased

KONTROLA EÆERA U KRVI KONTROLA KRVNOG TLAKA

Tablica 3.Distribucija ispitanika obzirom na rjeavanje stresa i zadovoljstvo poslom

Rudika Gmajniæ, Sanda Pribiæ, Dragomir Petric**

Tbl.2. Broj nezdravstvenih zaposlenika: predloeno stanje

Tbl.4. Djelatnici u struènoj logistici: predloeno stanje

nuna.U drugoj prostoriji radim ja kao lijeènik.

0 7 godina 2 Od specifiènih programa koje provodim vrijedi

Analiza rada Prijedlog poboljanja

Meðimurska upanija sa 729,5 km2 je povrinom rade na alteru), 11 medicinskih tehnièara i 16 do 17

Razgovor vodila Rajka imunoviæ

R:Kakve ste promjene imali ulaskom u europsku

R:Kako je organizirana hitna pomoæ? Postoji li R:Nekada su kolege iz Slovenije dolazili na

Medicins use in children and young people

Napredak u poznavanju pedijatrije i osvijetenosti bazirana na periodiènim izvjetajima industrije,

Izvjeæe s konferencije D.: The Relation between Patient Characteristics