JU MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA

SANSKI MOST

Predmet: Hidraulika i pneumatika

Tema: Protočni ventil

Profesor: Amel Hasanbegović Učenik: Duračak Ismar

april 2016.
SADRŽAJ
PROTOČNI VENTIL ............................................................................................................................................. 3
PROTOČNI UPRAVLJAČKI VENTILI .................................................................................................................... 4
REGULATORI PROTOKA .................................................................................................................................... 5
VRSTE PROTOČNIH VENTILA ............................................................................................................................. 6
Jednosmjerni prigušni ventili:........................................................................................................................ 6
Dvograni regulator protoka: .......................................................................................................................... 7
Trograni regulator protoka: ........................................................................................................................... 8
Ventil za raspodjelu protoka: ........................................................................................................................ 8

2
 PROTOČNI VENTIL

Protočni ventil je ventil koji prigušivanjem utječe na protok u sistemu. Protočni ventili se dijele se
na:
-protočne upravljačke ventile (prigušivači protoka)
- regulatore protoka
Protočni upravljački ventili imaju zadatak da protok u sistemu prilagođavaju potrebama.Kao
prigušni elementi koriste se prigušnice i dijafragme.
Općenito prigušnice imaju oblik uskih kanala, a dijafragme imaju oblik ploče sa uskim otvorom za
protjecanje. Za razliku od prigušnica, hidraulički otpor dijafragmi u radnom području gotovo ne
zavisi od viskoznosti fluida, a time niti od temperature. Zbog toga se dijafragme koriste npr.
za mjerenje protoka.

a) b)

Slika 1: Protočni ventil

a) Izgled b) Simbol

3
 PROTOČNI UPRAVLJAČKI VENTILI

Prigušivači protoka ili protočni upravljački ventili predstavljaju hidraulične otpornike, a kontrukcijski
se izvode se kao prigušni ventili i ventili s blendom. Općenito prigušnice imaju oblik uskih kanala,
a blende imaju oblik ploče sa uskim otvorom za protjecanje (slika 2)

Slika 2: Izgled prigušnice i blende

Njihov otpor ovisan je o presjeku strujanja, njegovom obliku i viskoznosti tekućine.

Kada hidraulička tekućina prolazi kroz otpornik protoka, uslijed trenja i rasta brzine javlja se pad
tlaka.Različiti principi konstrukcija (slika 3-5) udesivih prigušnica zadovoljavaju u različitoj mjeri
pojedine kriterije.

Slika 2.1: Vrste prigušnica

4
 REGULATORI PROTOKA

Regulatori protoka imaju zadatak da održavaju konstantni zadani protok u sistemu,

nezavisno od opterećenja. Za napajanje sistema često se koriste volumenske pumpe s
približno konstantnim protokom. Regulacija protoka se u tom slučaju rješava dijeljenjem
protoka. Potrebni protok regulira se pomoću regulacijske prigušnice. Volumenska pumpa
ima izuzetno strmu ovisnost tlaka o protoku, tako da bi se sa smanjenjem protoka izuzetno
povećao tlak pumpe. To se sprječava ventilom za ograničenje tlaka.

On održava praktički konstantan tlak pumpe, vraćajući suvišni dio protoka u spremnik.
Time nastaje znatni gubitak energije, sva energija hidrauličke pumpe utrošena na
stlačivanje količine (odnosno protoka) fluida gubi se prigušivanjem na ventilu za
ograničenje tlaka; gubitak je proporcionalan protoku. Ovaj gubitak energije može se
izbjeći tako da se za pogon pumpe koristi hidraulički motor s promjenljivim brojem
okretaja, odnosno regulacijom protoka pumpe putem podešavanja broja okretaja.

5
 VRSTE PROTOČNIH VENTILA

Protočni ventili se dijele na:

-Jednosmjerne prigušne ventile
-Dvograne regulatore protoka
-Trograne regulatore protoka
-Ventile za raspodjelu protoka

Jednosmjerni prigušni ventili:

Jednosmjerni prigušni ventil predstavlja kombinaciju podesive prigušnice i

nepovratnog ventila. Prigušnica upravlja veličinom protoka u jednom smjeru, ovisno o
opterećenju. U suprotnom smjeru se otvara puni presjek i povratni tok je ukupni dobavni
protok crpke. To omogućuje slijedeće djelovanje jednosmjernog ventila (slika 3-6). Struja
radne tekućine je prigušena u smjeru od A prema B. Uslijed toga dolazi do podjele strujanja,
pa se protok prema izvršnim elementima samnjuje, a time i njihova brzina. U smjeru od B
prema A protok nije ograničen, jer je brtveni konus nepovratnog ventila odignut sa dosjeda, te
je otvoren puni presjek strujanja. Kod podesivih jednosmjerno prigušnih ventila presjek
strujanja se može povećati ili smanjiti.
a) b) c)

Slika 3: Jednosmjerni prigušni ventil

a) Simbol b) Shema c) Izgled

6
Dvograni regulator protoka:

Dvograni regulator protoka ima ugrađene dvije prigušnice (slika 4). Jedna je udesiva prigušnica prema
željenom protoku (2), a druga je regulacijska prigušnica, odnosno klipni ventil (1).

Slika 4: Dvograni regulator protoka (tlačna vaga)

Ovakva konstrukcija ventila naziva se tlačna vaga. Tlačna vaga sukladno promjeni tlaka u sistemu
mijenja svoj otpor, tako da smanjenje tlaka na udesivoj prigušnici ostane stalno. Zajednički otpor
obiju prigušnica utječe zajedno s ventilom za ograničenje tlaka, na podjelu strujanja. Regulacijska
prigušnica (1) se može ugraditi ili ispred ili iza udesive prigušnice u zavisnosti da li je promljenjiv
ulazni ili izlazni tlak. Ventil je u mirnom položaju otvoren. Pri protoku kroz ventil ispred udesive
prigušnice javlja se ulazni tlak p1. Na prigušenju udesive
prigušnice dolazi do pada tlaka Δp= p1-p2. Kako bi regulacijska prigušnica ostala u ravnoteži, na
strani F2 se ugrađuje opruga. Ova opruga daje stalnu razliku tlaka na udesivoj prigušnici. Kada se na
izlazu ventila mijenja opterećenje, regulacijska prigušnica mijenja otpor za iznos koji odgovara
promjeni opterećenja.
U praznom hodu opruga zadržava regulacijsku prigušnicu u ravnoteži, a ventil stvara otpor, koji se
udesivom prigušnicom namješta na željeni protok. Ako tlak na izlazu ventila p3 raste, raste i tlak p2.
Rezultat je promjena tlaka na udesivoj prigušnici. Istovremeno p2 djeluje na površinu klipa Ap2.
Nastala sila zajedno sa silom opruge djeluje na regulacijsku prigušnicu. Regulacijska prigušnica
ostaje otvorena dok se ne uspostavi ravnoteža između sila F1 i F2, te dok pad tlaka ponovo ne poprimi
raniju vrijednost. Ako na izlazu ventila tlak p3 pada, razlika tlaka Δp raste. Tada se smanjuje i sila na
površini klipa Ap2, te sila F1 postaje veća od sile F2. Regulacijska prigušnica se sada zatvara, sve
dok se ne uspostavi ravnoteža sila F1 i F2.
Isto djelovanje regulacijske prigušnice je pri promjenjivim ulaznim tlakovima, odnosno kod
promljenjivih ulaznih uvjeta te Δp ostaje na udesivoj prigušnici konstantan, a time i protok prema
potrošaću. Kod dvogranog regulatora protoka neiskorišteni dio strujanja se preko ventila za
ograničenje tlaka odvodi u spremnik. To znači da će u području najvišeg dozvoljenog radnog tlaka,
ventil za ograničavanje tlaka stalno biti otvoren što dovodi do gubitka energije.

7
Trograni regulator protoka:

Trograni regulator ima isti princip rada kao i dvograni regulator s tom razlikom što mu je udesiva prigušnica
priključena paralelno na mjernu prigušnicu (blendu), tako da se višak radnog fluida vodi direktno u spremnik.
Na slici 5, prikazan je detaljan i pojednostavljen simbol trogranog regulatora protoka.

Slika 5: Simbol trogranog regulatora protoka

Ventil za raspodjelu protoka:

Ventil za raspodjelu protoka ima zadatak protok podijeliti tako da oba izlazna protoka (A i B) budu
jednaka. Dvije identične mjerne prigušnice (blende) konstantnog otpora izazivaju jednake padove
tlaka kad su protoci kroz obje prigušnice isti. Izlazni tlak svake prigušnice djeluje na čelo
odgovarajućeg klipa. Dvostruki klip (tlačna vaga) osigurava da tlak na izlazu obje prigušnice bude
jednak. Daljnje prigušenje ostvaruje se protokom kroz zazor izmenu cilindra i klipa. Zauzimanjem
ravnotežnog položaja ovaj dvostruki klip kompenzira eventualnu razliku tlaka na priključcima A i
B. Ako se pretpostavi da se klip nalazi u srednjem položaju, a da je npr. tlak na priključku A veći od
tlaka na priključku B (pA > pB), bit će veći i protok kroz B-granu. To će izazvati povećani pad tlaka
na mjernoj prigušnici B-grane, pa će i tlak na desnom klipu biti manji. Klip se zato pomiče udesno u
ravnotežni položaj, gdje u manjoj mjeri prigušuje protok A, a u većoj mjeri protok B (ΔpB > ΔpA).
Tlak u obje komore sada je isti pA + ΔpA = pB +ΔpB. Time je kompenzirana razlika tlaka na
izlaznim priključcima i postignut traženi cilj: ostvarena je jednakomjerna podjela protoka.

Slika 6: Ventil za raspodjelu protoka, princip rada i simbol

8
9