Tehnika sigurnosti

Plinovi
 Kategorije plinova
• Štetni: zagušljivi –povećanom prisutnošću čine
zrak nepogodnim za disanje
• Toksični: otrovni – kratkotrajno ili duže
izlaganje

negorivi-netoksični plin gorivi (zapaljivi) plin otrovni plin

 Fizikalna svojstva plinova
• Gustoća
• Vlažnost

• Temperatura: hladan plin širi se sporije od vrućeg plina

• Grahamov zakon: brzina difuzije - što je gustoća nekog plina

manja, to će brzina širenja tog plina biti veća
– koji plin se najbrže širi i (polako) izlazi iz SVAKOG spremnika?

• Barometarski tlak: manji tlak pogoduje bržoj difuziji plina

• Topljivost: svojstvo razlaganja u vodi

 (neka, nama bitna) Kemijska svojstva plinova
• Gorivost – temperatura paljenja
• Eksplozivnost – koncentracija pri kojoj dolazi do detonacije
– koji uvjeti?
 Granične vrijednosti izlaganja:
SAD – R. Hrvatska
• Threshold Limit Value (TLV) – terminološki odgovara (MDK):
Koncentracija plina u atmosferi radnih prostorija kojoj osoba
može biti izložena 8 sati dnevno, 5 dana u tjednu bez ikakvih
dosad poznatih štetnih posljedica.
• Ceiling Limit – granična vrijednost: Maksimalna koncentracija
plina kojoj osoba smije biti kratkotrajno izložena (≈ R.H. KDK –
kratkotrajno dopustiva konc.)
• Immediately dangerous to life or health (IDLH) – Trenutno
opasna po život ili zdravlje: Maksimalna koncentracija plina
koju u slučaju havarije osoba može podnijeti povlačeći se iz
ugroženog prostora bez nepovratnih štetnih posljedica po život i
zdravlje.
 Mjerenje koncentracije plinova
Parts Per Million (PPM) – Najpreciznije mjerenje
onečišćivača u atmosferi.

% PPM
1,0 ........................................10.000
,1 .....................................… 1.000
,01 ...................................… 100
,001 ..................................… 10
,0001 ................................… 1
 ZRAK

• Kemijska formula: -
• Gustoća: 1,293 [kg/m3]; (0°C; 1,01 bar)
• Izvor: Atmosfera
• Karakteristike: bez boje, mirisa i okusa
• Čisti zrak na razini mora sadrži:
– Kisik...................... 20,94 %
– Dušik..............…... 78,09 %
– Argon …................ 0,94%
– Ugljikov-dioksid...... 0,03%
ZRAK
 Kisik
– Kemijska formula: O2.
– Gustoća: 1,428 [kg/m3].
– Izvor: atmosfera (???)
• otkud kisik????

– Karakteristike: bez boje (plave boje

ukapljen), mirisa i okusa, ne gori i nije
eksplozivan
– Napomene:
• element (ne spoj)
• podržava gorenje
• kada se neki drugi plin uvede u atmosferu umjetne
sredine kao što je rudnik ili tunel, kisik obično biva
istisnut što izaziva gušenje
10
Postotak kisika Efekt
• 21% Najlakše disanje
• 19,5% Zakonom propisani
minimum (SAD)
• 17% Dublje i ubrzano disanje
• 16,25% Kritični zakonom propisani
minimum (SAD)
• 15% Vrtoglavica, šum,
ubrzani puls, glavobolja,
zamagljeni vid
• 9% Gubitak svijesti
• 6% Koma, klinička smrt
– normalan život, uz prilagodbu, moguć do 12%
utrošak kisika:
• odmor, sjedenje 0,3 do 0,4 dm3/min
• hodanje 0,6 do 0,8 „
• brzo kretanje i normalan rad 0,8 do 1,2 „
• srednje težak fizički rad 1,2 do 1,8 „
• težak fizički rad 1,8 do 2,4 „
• vrlo težak fizički rad 2,8 do 4,0 „

12
 Dušik

– Kemijska formula: N2.

– Gustoća: 1,2505 [kg/m3].
– Izvor: atmosfera
– Karakteristike: plin bez boje, okusa i mirisa, teško topiv u
vodi, ne gori i nije eksplozivan
– Napomene:
• element (ne spoj)
• ne podržava gorenje!!!
• zagušljiv! (pri povećanoj koncentraciji… kako njegova koncentracija
raste u postotku se automatski smanjuje koncentracija kiskika…)

13
14
 Dušik

• Nekad se koristio za punjenje žarulja

– zašto??
• Tekućina na −195.79 °C
– čuvanje čega?
• Punjenje automobilskih i guma na avionima
– zašto???

15
 Ugljikov-dioksid
– Kemijska formula: CO2
– Gustoća: 1,9768 [kg/m3]
– Ceiling Limit: 1,5% (KDK: 30,000 ppm)
– IDLH: 50,000 ppm
– MDK: (radno mjesto): 0,5%, (izlazna zrač. struja): 0,75%
– Izvor: produkt potpunog sagorijevanja, karbonizacija ugljena
– Karakterisitike: bez mirisa i boje, kiselkastog okusa u konc.
iznad 10%
– Napomena:
• zagušljiv
• u većim količinama djeluje otrovno, pa se u međunarodnoj
klasifikaciji tretira kao otrovni plin
• „suhi led” -78 °C
 Ugljikov-dioksid
• spoj!
• gušći od kisika!
– bunari i dna prostorija?
• u podzemnim rudnicima pojavljuje se na tri načina:
– običnim izdvajanjem,
– isticanjem tzv. puhačima,
– iznenadnim prodorom (izbojem).
• rudnik „Fontau“, Francuska, (1921.) – izbojem CO2 zaplinjeno 34
km podzemnih prostorija (izboj je pomaknup 5.000 t ugljena i 600
t jalovine)
• rudnik ugljena „Ujlak“, Mađarska, (1937.) – izboj 500.000 m3 CO2 i
200 t materijala
• u podzemnim radovima dozvoljen je rad kod 1% CO2, opasnost je
kod 4%, kod 10% nastupa nesvjestica i kod 20 do 25% nastupa
smrt
 Ugljikov monoksid
– Kemijska formula: CO
– Gustoća: 0,967 [kg/m3]
– Potrebno je 6% O2 da dođe do paljenja
– Temp. paljenja: 593o C
– Granice eksplozivnosti smjese: 12.5-74%
– TLV: 50 ppm (MDK: 30 ppm)
– Ceiling Limit: 200 ppm (KDK: 400 ppm)
– IDLH: 1500 ppm
– Izvor: nepotpuno sagorijevanje, dizel i benzinski motori,
eksplozije, požari…
– Karakteristike: bez boje, okusa i mirisa, otrovan i zapaljiv
– Djelovanje na organizam: 300 puta brže se veže na
hemoglobin od kisika formirajući karboksilhemoglobin koji
sprečava dopremu kisika u stanicu
 Ugljikov–monoksid
% Zasićenosti krvi Simptomi

1-10 Nema (svakodnevne količine)

10-20 Napetost uzduž čela, blaga

glavobolja
20-30 Glavobolja, pojačani i ubrzani puls

30-40 Teška glavobolja, slabost, mučnina,

nesvjestica
40-50 Isto kao gore samo jače izraženo

50-60 Koma

60-80 Smrt
• jako otrovan!!!
• rudnik „Kakanj” – eksplozija metana (1965.), 128 poginulih radnika
• od opekotina i oderotina je poginulo samo 38 radnika, a od ugljičnog
monoksida 90 radnika koji su krenuli van (čuli su eksploziju, u jednom
uskopu su ih našli poredane jednog pored drugoga)

20
 Vodik
– Kemijska formula: H2
– Gustoća: 0,09 [kg/m3]
– Potrebno je 5% kisika da dođe do paljenja
– Granice eksplozivnosti smjese: 4,1-74%
– Temperatura paljenja: 554o - 610o C
– Izvor: voda na vatre visokih temperatura,
akumulatorsko punjenje
22
 Sumporovodik
– Kemijska formula: H2S
– Gustoća: 1,5392 [kg/m3]
– Temp. paljenja: 371o C
– Eksplozivan u koncentracijama 4,3-45,5%
– TLV: 10 ppm (MDK: 10 ppm)
– Ceiling limit: 15 ppm (KDK: 15 ppm)
– IDLH: 300 ppm
– Izvor: rastapanje sumpora u vodi u slabo
vjetrenim prostorijama…
– Karakteristike: bezbojan, slatkastog okusa, miris
pokvarenih jaja
– Djelovanje na organizam: paraliza respiratornog
sustava, djeluje na centralni živčani sustav
 Sumporovodik
– Izvor: rastapanje sumpora u vodi u slabo
vjetrenim prostorijama…
• vulkanski plin
• prirodni plin
• otopljen u vodi
• (bakterijsko) raspadanje organske tvari
– Otrovan, korozivan, zapaljiv i eksplozivan!
– Britanci – kao bojni otrov u I.sv ratu
 Ugljikovodici
• Metan
– Kemijska formula: CH4
– Gustoća: 0,7168 [kg/m3]
– Potrebno je 12,5% O2 da dođe do paljenja
– Granice eksplozivnosti smjese: 5 -14% sadržaja metana
– Temperatura paljenja: 593o-704o C
– Izvor: spojevi ugljika u raspadanju u sredini bez prisutnosti kisika (anaerobna
razgradnja organske tvari)
– Karakteristike: bez boje, mirisa i okusa
• Teški ugljikovodici
– Etan Propan Butan
– C2H6 C3H8 C4H10
– 1,36 2,02 2,6
– 3,0-12,5% 2,12-9,35% 1,86-8,41%
• jedan od najopasnijih sastojaka atmosfere u ležištima ugljena, soli i nekih drugih
mineralnih sirovina (glina, pri proboju tunela; npr. Karavnke, Chifa-Arbil u Alžiru, u
istočnoj Bosni i dr.
• Metan se može pojaviti kao i CO2 :
• konstantnom ekshalacijom iz produktivnog sloja, krovinskih i podinskih slojeva,
• isticanjem po pojedinim sektorima tzv. „puhači”,
• izbojem.
• sustav za vjetrenje se određuje prema konstantnoj ekshalaciji, može se povećati za
„puhače” oko 20% ali ne možemo predvidjeti izboje-oni se moraju spriječiti.
• na radilištu ga smije biti do 1%, iznimno 1,5%.
• puno je rjeđi od zraka pa se nakuplja u višim dijelovima prostorije
• „metanske trake” – mogu eksplodirati pod izvorom nekog paljenja (iskra od elektr.
energije najčešće, minerski radovi i dr.)
„Nemetanska jama je u kojoj ni u jednoj separatno i protočno provjetravanoj prostoriji
nema u jamskom zraku prirodno izdvojenog metana više od 0,1%, a kad se
provjetravanje obustavi, koncentracija metana ni nakon 24 sata nije prešla granicu
1%“.

26
„Pike River”, Novi Zeland (2012)

27
 Acetilen
– Kemijska formula: C2H2
– Gustoća: 1,178 [kg/m3]
– Granice eksplozivnosti smjese: 2,4-83%
– Temperatura paljenja: 305o C
– Izvor: zagrijavanje metana u atmosferi s malim
sadržajem kisika
 Dušikovi oksidi
– Kemijska formula: NOx (NO2, NO)
– Gustoća: 2,055 [kg/m3]; 1,340 [kg/m3]
– TLV (NO2): 1 ppm (MDK: 3 ppm)
– Ceiling Limit (NO2): 3 ppm
– IDLH (NO2): 50 ppm
– MDK (NO): 25 ppm
– Izvor: nusprodukti miniranja, emisija dizel
mehanizacije
– Karakteristike: miris spaljenog baruta, u visokim
koncentracijama crvenkasto-smeđe boje
– Djelovanje na organizam: stvaraju dušičnu kiselinu
u plućima što uzrokuje neizlječiva plućna oboljenja
• otrovni, zapaljivi i eksplozivni
 Sumporov– dioksid
– Kemijska formula: SO2
– Gustoća: 2,85 [kg/m3]
– Izvor: gorenje sulfidne rude, dizel emisije, požari na
jalovištu
– TLV: 5 ppm (MDK: 4 ppm)
– Ceiling Limit: 10 ppm
– IDLH: 100 ppm
– Karakteristike: tžak miris po sumporu
– Djelovanje na organizam: jednako kao i dušik-
dioksid (otrovan!)
 Dim
• Suspenzija sitnih čvrstih čestica i tekućine u zraku koja
nastaje kao posljedica gorenja
• Emisija dizel mehanizacije
• Nusprodukt gorenja transportnih traka
• Čestice ugljena
• Obično su prisutni zagušljivi i otrovni plinovi
• Može biti karcinogen