Professional Documents
Culture Documents
Protivpozarna Protivteroristicka Zastita Do I Kol PDF
Protivpozarna Protivteroristicka Zastita Do I Kol PDF
TEHNOLOŠKA PREVENTIVA
Postoji jedan vid tzv. "opštih" požarnih opasnosti, koje karakterišu manje – više sve
industrije i pogone, pogotovo one gdje se radi sa organskim materijama koje su
podložne gorenju. Tu spadaju: opasnosti od stvaranja eksplozivnih sistema, zatim
opasnosti od skupljanja statičkog elektriciteta, nekontrolisanog pregrijevanja,
samozagrijevanja ili samopaljenja, opasnosti od egzotermnih procesa itd.
Uslovi koji mogu dovesti do požara, skoro uvijek su u ovim pogonima zadovoljeni,
jer: prisutna je goriva materija, vazduh (kiseonik) i izvor paljenja (bilo da je to varnica
dovoljne energije od alata koji varniči, pušenja, korišćenja elektro ureñaja ispod
dozvoljenog stepena sigurnosti itd.), što znači da su se stekla sva tri uslova potrebna
za gorenje.
Da bi se moglo pravilno i blagovremeno reagovati, neophodno je poznavanje
konkretne situacije i to:
- šta se radi (detaljan opis tehnologije),
- sa čime se radi (karakter, fizičko-hemijske osobine materija),
2
- kako se radi (opis rada i operacija, odnosno alata),
- gdje se radi (opis radnih prostorija),
- ko radi (obučen, priučen, kvalifikovan),
- pod kojim uslovima se radi (ventilacija, grijanje itd.),
- stanje instalacija i ureñaja (dotrajalost, održavanje itd.),
- mjere zaštite (tehničke i organizacione).
3
Danas su u proizvodnji dvije vrste boja: tzv. isparljive boje i masne boje. Isparljive
(ili češće nitro) boje se dobijaju rastvaranjem smola u odgovarajućim rastvaračima,
dok se masne boje dobijaju tako što se smola najprije istopi, a zatim se rastvara u
firnisu kome se dodaju terpetinsko ulje i boja (pigment). Proces proizvodnje boja
sastoji se u postupcima miješanja odreñenih komponenti, zatim filtriranju,
centrifugiranju, mljevenju, uribavanju i sl. Postupak je u principu "šaržni" tj. u
odreñeni sud se odmjere odreñene količine pojedinih tečnih komponenata, a onda
se dodaju čvrste komponente, uz stalno miješanje. Dotok tečnih komponenti je u
principu "zatvorenog" tipa tj. cevovodom preko mjerača protoka, a dodavanje čvrstih
komponenti se vrši preko otvora na poklopcu posude. Po završenom procesu u
reaktoru, vrši se prebacivanje u sud za filtriranje, odakle boja ide na pakovanje (uz
eventualno prethodno centrifugiranje kod nekih boja), i konačno u magacin gotovih
proizvoda.
Požarne opasnosti
Danas je naročito raširen postupak dalje dorade ulja tj. njegova prerada u čvrste
masti. Postupak kojim se ovo sprovodi, zove se proces hidriranja ulja.
Postupak hidriranja ulja se sastoji u uvoñenju vodonika u ulje (u prisustvu
katalizatora), na temperaturi od 180ºC -200ºC pri radnom pritisku od 5 bara.
Požarne opasnosti
3.3.PROIZVODNJA GUME
5
Požarne opasnosti
Nakon sječenja i obaranja u šumi, drvo se doprema na mjesto obrade gdje se stvara
skladište sirove drvene grañe ("balvanište"). Prva faza obrade drveta je mehanička i
sastoji se u sječenju (rezanju) stabala na komade odreñenih dimenzija. Pogon u
kome se ovaj proces obavlja zove se strugara ili pilana. Proces sečenja se obavlja
sa testerama i gaterima, uglavnom vertikalno postavljenim. Proces je u velikoj mjeri
automatizovan. Otpadna strugotina se skuplja ispod mjesta sječenja, odakle se
transportuje do centralnog mjesta za prikupljanje strugotine (bunkeri ili "cikloni").
Nakon sječenja, sirova graña se suši. Sušenje se obavlja tako, što se isječena graña
složi (u "vitla") i ostavi da se postepeno, prirodnim putem osuši. Proces sušenja na
ovakav način može trajati i 2-3 godine, a konačna vlažnost u drvetu iznosi oko 15%.
Postoji i drugi, brži način sušenja, vještačkim putem u sušnicama. Sušnice mogu biti
komorne (gdje se topli vazduh kreće a drvo stoji) ili tunelske (gde se drvo, složeno
na vagonetu kreće kroz zagrijan tunel).
Osušeno drvo može se koristiti na različite načine: za izradu nameštaja, za izradu
raznih predmeta, bilo da se radi o industrijskim potrebama ili o preradi u zanatskim
radionicama. Pored "komadnog" drveta, savremena tehnologija koristi i druge forme
drveta kao npr.: furniri (listovi ili daščice od drveta), šper ploče (dobijaju se
lijepljenjem listova furnira i to neparnog broja listova, u naizmjeničnim slojevima a
pod uglom od 90°), panel ploče (ako se za srednji sloj umjesto furnira upotrijebe
letve), a naročito iverica (koja se dobija presovanjem mase sastavljene od strugotine
i iverja – otpadaka izmiješanih lijepkom). Kao lijepkovi se najviše koriste lijepkovi
vještačkog porijekla (polikondenzovane smole), kao i životinjskog porijekla –
albumin, tutkalo i kazein.
Dalja obrada sastoji se u krojenju drveta i izradi predmeta željenog oblika i forme.
Da bi se drvo oplemenilo, vrši se farbanje i lakiranje drveta.
Potapanjem drveta (ili premazivanjem) u rastvore neorganskih boja vrši se tzv.
"bajcovanje" ili farbanje drveta. Nakon sušenja, drvo se lakira i suši. Tako dobijen
proizvod ima fiksnu boju i nijansu.
Drugi načini farbanja i lakiranja drveta su:
- prskanjem (u kabinama sa vodenom zavjesom, pomoću pištolja koji uz
pomoć komprimovanog vazduha raspršuje boju – lak po predmetu),
- potapanjem (gde se cio predmet potopi u boju – lak) i
6
- na "Gis mašini" (gdje predmet prolazi ispod zavjese koju stvara lak – boja, pri
čemu dolazi do ravnomjernog nanošenja filma po cijeloj površini predmeta).
Lakirani – ofarbani predmeti se izvjesno vrijeme ostave da se "ocijede" a
zatim idu na sušenje.
Nakon sušenja vrši se, zavisno od predmeta, dalja obrada kao na primjer
tapaciranje, montaža itd. Gotovi proizvodi se pakuju i uskladištavaju u magacinu
gotove robe.
Požarne opasnosti
3.5.PROIZVODNJA TEKSTILA
Tekstilne sirovine
- Otvaranje bala,
- Miješanje pamuka,
- Uklanjanje raznih primjesa, gdje se pored raznih nečistoća uklanjaju prije
svega metalni djelovi ukoliko ih ima (uz pomoć elektromagneta), da ne bi
kasnije kod prerade prouzrokovale iskrenje a samim tim i požar, jer je sredina
bogata prašinom i rastresitim pamukom;
- Grebenjanje (češljanje),
- Dalja faza obrade su flajeri, gde se više osnovnih, grubih traka spaja u novu
traku, iz koje se predenjem dobija preña;
- Faza predenja se sastoji u izvlačenju i upredanju na opisani način
pripremljenog vlakna.
- Dobijeno pamučno predivo se transportuje na cjevkama u pripremu tkačnice,
gdje se vrši premotavanje, već prema namjeni (potka ili osnova).
8
3. Dorada je proces gde se raznim hemikalijama ili tehnološkim operacijama
postižu ljepši izgled i bolje osobine tkanine:
Požarne opasnosti
Požarne opasnosti
3.7.NAFTNA INDUSTRIJA
Opis tehnologije
Požarne opasnosti
Prerada nafte je požarno opasna u cijelom svom toku, s tim da se ipak pojedine
frakcije meñusobno razlikuju u stepenu osetljivosti na požar. Ove opasnosti su
najveće kod "najlakših" frakcija, da bi sa daljom obradom postepeno opadale. To je i
logično, ako se poñe od činjenice da kod zapaljivih tečnosti gore njihove pare. Što
se lakše ove pare oslobañaju – stvaraju, to je i opasnost veća. Kako se u procesu
radi sa povišenim temperaturama, a često i uz povećani pritisak, to se zapaljive pare
najlakše i u najvećoj količini oslobañaju kod lakših frakcija, a sa daljom preradom
procenat oslobañanja para opada.
10
Uzročnici paljenja zapaljivih para mogu biti raznovrsni kao npr.: neodgovarajući
elektroureñaji i instalacije, pregrijana grejna tijela, statički elektricitet, varničenje,
otvorena vatra, atmosferski elektricitet itd.
Posebno osetljive su faze pretakanja kao i skladištenja zapaljivih tečnosti.
Požarne opasnosti
Različite faze izrade nisu podjednako ugrožene. Tako npr. skladišta sirovina i faza
usitnjavanja celuloze su požarno ugrožene, dok faza mokre prerade tj, pulpa nema
nikakve opasnosti od požara. Kasnije faze sušenja dovode do rasta požarne
ugroženosti jer se javlja goriva materija u suvom stanju.
Izvori paljenja mogu biti različite prirode: varničenje holender-noža pri udaru o
metalne djelove u otpadnim krpama, samoupala u magacinu sirovina, nepažnja
(opušak, upotreba otvorene vatre), grejna tela itd. Posebno je interesantan uzrok
statički elektricitet, koji se javlja pri prolazu hartije kroz valjke kao posledica trenja.
Kako je papirna traka lako zapaljiva, to su požari u ovoj fazi vrlo česti. Mogući su
11
požari i u fazi pripreme pojedinih komponenti (npr. lijepka). Opasnosti od papira u
rolnama ili pakovanim listovima je manja nego kod sječenog papira.
METIL-ALKOHOL (CH3OH)
Požarne opasnosti
12
Kod sintetičkog načina, pošto se radi o katalitičkom procesu, moguće je
nekontrolisano ubrzanje procesa itd.
ACETON
Požarne opasnosti
Požarne opasnosti su prisutne tokom cijele faze frakcione destilacije drvnog kreča ili
kod katalitičkog procesa nakon izlaska para iz reakcione kolone. Relativno niska
eksplozivna granica, kao i temperatura paljenja, upozoravaju nas da se radi o
izuzetno osetljivoj gorivoj materiji.
Opasnosti i mogućnosti za izazivanje požara – paljenje prisutnih para zapaljivih
tečnosti, u svemu su identične kao kod metil alkohola, pa ih nećemo ponavljati.
Meñutim, treba napomenuti da su pare acetona vrlo pokretljive, brzo se i lako šire,
što može, pri proizvodnji ili upotrebi, imati za posledicu izbijanje požara pod uticajem
izvora paljenja koji mogu biti i prilično udaljeni od mjesta proizvodnje odnosno
korišćenja.
3.10.PREHRAMBENA INDUSTRIJA
SILOSI I MLINOVI
13
istih transport je mehanizovan (najčešće pneumatski), a objekat je izdijeljen na
komore.
Mlinovi su po svojoj tehnologiji znatno složeniji, jer u sebi sadrže i znatno više
operacija, kao: dopremanje žita, čišćenje, mljevenje, prosejavanje, eventualno
miješanje vrsta, pakovanje itd. Transport se vrši pneumatski ili elevatorima.
Postupak se sastoji u tome da se iz silosa žito transportuje na najvišu kotu mlina,
odakle počinje tehnološki proces mljevenja, uz poštovanje svih naprijed navedenih
faza. Žito se prirodnim padom vodi sa vrha preko čistača gdje se u struji vazduha
zrna odvajaju od eventualno zaostalih ili drugih primjesa.
Proces mljevenja može biti sa mlinskim valjcima ili mlinskim kamenom.
Podešavanjem rastojanja izmeñu istih, reguliše se finoća mljevenja tj. veličina zrna
brašna. Samljeveno brašno ide na prosijavanje gdje se vrši odvajanje tj.
razvrstavanje prema gustoći sita, kao i dodatno čišćenje brašna. Eventualno dodatni
postupci su miješanje brašna raznih vrsta kvaliteta i postupci dorañivanja brašna kao
na primjer: uništavanje brašnenog moljca i bijeljenje brašna.
Za uništavanje brašnenog moljca najčešće se primenjuje postupak sa parama
cijanovodonične kiseline, kojima se ispune odreñene hermetiziovane prostorije.
Nakon odreñenog vremena vrši se provjetravanje i prostorija se može dalje koristiti
za normalan rad. Za bijeljenje brašna se koriste različita hemijska jedinjenja koja se
lako raspadaju tj. lako otpuštaju kiseonik.
Završna faza je pakovanje na automatskim vagama, obično u vreće od natron-
papira.
Požarne opasnosti
Brašno spada u čvrste materije koje mogu da gore. Osnovna opasnost potiče od
prašina koje mogu, i u silosu i u mlinu, da stvore eksplozivne smjese. Prašine koje
sačinjavaju čestice koje potiču od žita i mekinja su eksplozivnije nego prašina od
brašna. Eksplozivne koncentracije se kreću u intervalu od 20 – 2000 g/m3 vazduha.
Izvori paljenja, da bi aktivirali eksplozivnu smjesu, moraju imati temperaturu izmeñu
410 - 500ºC. Najveća opasnost je kod onih sistema gde je veličina čestica prašine
ispod 100 mikrona. Logično, da osetljivost na eksploziju zavisi i od vlažnosti
vazduha.
Konkretan izvor paljenja mogu da predstavljaju djelovi metala, ako uspiju da proñu
elektromagnet i da dospiju meñu valjke (ili mlinsko kamenje), zatim statički
elektricitet koji se javlja kod pneumatskog transporta i trenja remenica. Pored ovoga,
preoptrerećeni elevator može da dovede do pregrijevanja ležajeva, nezaštićena
sijalična mesta kao i električni ureñaji i instalacije koji nijesu u odgovarajućoj
zaptivenoj izvedbi ili se pregrijavaju, takoñe su potencijalni izvori paljenja
eksplozivne prašine.
Pored ovoga, paljenje mogu izazvati i upotreba oksidanasa kod bijeljenja, kao i
nepoštovanje opštih preventivnih mjera (zabrane pušenja i upotrebe otvorene vatre,
alata koji varniči itd.). Napomenimo i upotrebu para cijanovodonične kiseline, koje su
takoñe eksplozivne kao i mogućnost samoupale, pa ćemo konstatovati da se radi o
izuzetno požarno ugroženoj tehnologiji.
14
Štete od požara i eksplozija
Na tržištu se već pojavio jedan broj novih agenasa. Meñu njima se ističu dva
vodeća, FM 200 i Inergen, oba odobrena od EPA Agencije (Američka Agencija za
zaštitu životne sredine). Imaju različite karakteristike, posebno kada je u pitanju
toksičnost i fiziološko djelovanje, što izaziva konfuziju vezano za njihova dobra
dejstva. Cijeneći karakteristike, rezultate ispitivanja i finansijsku stranu, korisnici, uz
savjete stručnjaka se odlučuju za jedan ili drugi agens.
Čini nam se da u trci za prestiž, prednost dobija "Inergen", ako se ima na umu da se
već koristi u više najrazvijenijih zemalja u svijetu: SAD, Velika Britanija, Njemačka,
Francuska, Austrija, Danska i dr. Koristeći iskustva drugih i u našoj zemlji je
započeo proces uvoñenja novog agensa umjesto halona. Za sada, samo kod
stabilnih instalacija za gašenje požara. Prednost je dobio gas "Inergen". Meñutim,
do donošenja zakonske regulative i zvaničnih stavova nadležnih, prepušta se
slobodnoj ocjeni svakog da se odluči i za druge varijante ovih ili drugih agenasa koji
postoje ili će se uskoro pojaviti na tržištu.
Živimo u vremenu sve većeg razvoja tehnike, tehnologije, pojavama na tržištu sve
novijih i novijih hemikalija, opasnih i drugih materija koje u mnogome utiču i na
drugačiji način življenja i zahtijevaju dosta više stručnosti i opreznosti pri korišćenju
nove tehnike i svega drugog što koristimo u stanovima, kako bi život u njima bio
bezbijedan.
Pravilnim korišćenjem, prema uputstvima proizvoñača, tehničkih ureñaja, opreme i
sredstava, električne energije, hemikalija i ostalog, u mnogome bi se smanjile
nesreće, posebno požari, čime bi sami sebi i društvenoj zajednici, svake godine,
uštedjeli velika finansijska sredstva, a i spasili mnoge ljudske živote.
U tom cilju, potrebno je pridržavati se osnovnih mjera zaštite od požara, da ne bi
došlo do požara u stanu i stambenoj zgradi:
17
- Pri svakom izlasku iz stana provjeriti da li su svi električni aparati i ureñaji
isključeni.
- Električne, druge instalacije, aparate i ureñaje povremeno prekontrolisati od strane
stručnog lica i uočene nedostatke otkloniti.
- Najmanje godišnje jedanput, pred početak grejne sezone, očistiti električne peći
od
nataložene prašine sakupljene u dijelu oko ventilatora i električnih provodnika.
- Redovno odmašćivati kuhinjske instalacije i mijenjati filter aspiratora.
- Kontakt u osiguračima ne obnavljati "licnom" već zamijeniti fabrički ispravnim
"patronama" - umecima odgovarajuće jačine. Korisnije je ugraditi automatske
osigurače.
- Uredno održavati ureñaje i instalacije za propan-butan gas, prema uputstvu pro
izvoñača i pridržavati se sljedećeg:
a) Od posebne je važnosti da uvijek bude ispravan regulator pritiska na boci i
zaptivci na ventilima.
b) Gumeno crijevo se redovno kontroliše i mijenja čim se ošteti.
c) Upotreba: Otvoriti ventil na boci. Pred otvorom gorionika na potrošaču
upaliti šibicu ili uključiti električni upaljač. Tek potom otvoriti
ventil na potrošaču, kada počinje korišćenje gasa.
d) Gasni aparat (potrošač) gasi se tako što se zatvori ventil na boci i kad se
plamen ugasi, zatvori se ventil na aparatu, potrošaču, odnosno okrene
prekidač u položaj "isključeno".
e) Rezervne boce držati u posebnim prostorijama,
f) U stambenoj prostoriji smije se držati najviše 3 boce od po 10 ili 2 od po 15
kg,
g) Opasno je držati boce u spavaćoj sobi, hodniku, na stepeništu, u podrumu,
izložene suncu i izvoru druge toplotne energije (štednjak, peć, grijalica,
rešo, radijator i dr.). Ne smije se vršiti ispitivanje propusnosti spojeva
otvorenim plamenom, već sapunicom.
h) Ukoliko se osjeti prisustvo gasa u prostoriji (ima karakterističan miris), ne
paliti svjetlo, šibicu, upaljač, već odmah otvoriti vrata i prozore radi
provjetravanja.Poslije toga provjeriti ispravnost boce. U slučaju da je
neispravna iznijeti je van zgrade i pozvati distributera da uočene
nedostatke otkloni, odnosno boc zamijeni.
- Zapaljive i Lako zapaljive materijale kao što su: drvo, ugalj, papir, plastika, tekstil,
hemikalije i dr. držati što dalje od ureñaja za zagrijevanje (radijatori, štednjak, peći,
grijalice, rešo i dr. ).
- Pranje i čišćenje odjeće benzinom i drugim zapaljivim tečnostima u zatvorenoj
prostoriji, kao i upotreba u većoj količini spreja i lakova za kosu VRLO JE
OPASNO !
- Ne dozvolite da vam se djeca igraju šibicom, upaljačem, svijećom, zapaljivim i
drugim
opasnim materijalima, da ostaju sama uz novogodišnju jelku sa upaljenim
sijalicama i
svjećicama. Pred malom djecom ne uključujte peglu, grijalicu, šporet, gasni
potrošač,
ne mijenjajte osigurač i ostalo jer to ona sve oponašaju po vašem odlasku iz kuće,
a to
18
može dovesti do najgoreg.
- Ne bacajte nekontrolisano opuške. Nek vam je uvijek pri ruci pepeljara.
19
BOJLER U KUPATILU MOŽE DA EKSPLODIRA, ugrozi živote ukućana i nanese
veliku materijalnu štetu. Primjera ima više. Da bismo to spriječili potrebno je
pridržavati se odreñenih pravila i preduzeti sljedeće mjere:
- bojler ne držati stalno uključen već po potrebi. Najbolje je uključiti ga poslije 24
časa
kada je struja jeftinija, a toplu vodu ćete imati cijelog dana;
- obaviti čišćenje od kamenca svake 2 godine. Ovom prilikom obično se mijenja
grijač i zaštitna anoda koja čuva kazan od progorijevanja;
- svaki bojler na donjoj desnoj strani ima sigurnosni ventil koji treba, bar jedanput
mjesečno odvrnuti da procuri hladna voda što je znak njegove ispravnosti. On
osigurava grijač vode od povećanog pritiska u kazanu preko 8 bara i od pada
pritiska u vodovodnoj mreži da ne bi došlo do pražnjenja vode u kazanu;
- u slučajevima gdje je pritisak vode u mreži veći od 6 bara, na dovodu hladne vode
ugrañuje se redukcioni ventil.
20
- Ne aktivirati nikakvo električno zvonce. - Pošto većina običnih prekidača
varniči,najbolje je ne uključivati ni svjetlo, već se poslužiti baterijskom
lampom!
- Ne pušiti!
- Nakon zatvaranja glavnog ventila, provjeriti da li je zatvorena sva gasna
armatura. Ona koja je otvorena, zatvoriti je (pipci osigurača paljenja, gasni
hladnjaci itd.)!
- Svjetlo se smije paliti tek onda kada se više ne osjeti nikakav miris. Radi
svake sigurnosti, postojanje mirisa provjeriti i preko drugih lica!
- Ukoliko se uzrok pojave mirisa gasa ne može naći i ako je zatvorena sva
gasna armatura, odmah nazvati distributera gasa! Distributeru gasa treba
prijaviti i pojavu slabijeg mirisa gasa za koji se ne može naći uzrok!
- Ako se posumnja da gas izlazi u podrumu, podrum treba dobro provjetriti,
ali se u njega ne smije ulaziti. O ovome je potrebno obavijestiti i ostale
ukućane, a istovremeno i distributera gasa!
- Ukoliko se pri curenju na cijevi ili spoju instalacije gas zapali, gasi se
zatvaranjem ventila ispred mjesta izlaska, a ne vodom ili vatrogasnim
aparatom!
- Smetnje ili štete na gasnim ureñajima i instalacijama ne otklanjati sam.
Takve zahvate smiju obavljati samo stručnjaci, a to su ovlašćena lica
distributera gasa!
Visoke stambene zgrade treba, po pravilu (ako nije drugačije izvedeno), da imaju
pomoćno požarno stepenište, a na svakom spratu da bude označen pristup ovom
stepeništu u slučaju požara. Stepenište bi se, u slučaju požara, koristilo ukoliko je
požar zahvatio glavno stepenište koje se ne bi moglo koristiti za napuštanje
ugroženog objekta.
23
- Protivpožarno stepenište mora uvijek biti čisto. Pristupi stepeništu ne smiju
biti zakrčeni bilo kakvim materijalom, kako bi se u datom momentu moglo
nesmetano koristiti.
Vozač koji koristi ovaj gas kao pogonsko gorivo, mora biti posebno oprezan i
upoznat sa osobinama ovog gasa koji je zapaljiv i eksplozivan. Meñutim, ukoliko ste
ugradnju ureñaja povjerili ovlašćenom stručnom servisu, i ukoliko vam je automobil
potpuno ispravan, vaša bezbjednost i bezbjednost vozila je mnogostruko uvećana,
pa se može reći čak i da je opasnost isključena, ukoliko se pridržavate datih savjeta i
uputstava servisa koji vam je ugradio ureñaj.
Da znate, u slučaju požara na vozilu, sigurnosni ventil na ureñaju tečnog naftnog
gasa će iz rezervoara ispustiti gas koji će izgorjeti prije 2 minuta i tako spriječiti
pojavu eksplozivne smješe u rezervoaru, a time i njegovu eksploziju.
1. Poluga za aktiviranje
2. Osigurač
3. Usnik
4. Gumeni zaptivač
5. Opruga
6. Udarna igla
7. Gumeni zaptivač
8. Zaptivna pločica
9. Zaptivna matica
10. Sud aparata
11. Bočica sa CO2
12. Usponska cijev
13. Suvi prah
Noviji tipovi ovih aparata, kao i ostali iz ove porodice, punjeni su pod stalnim
pritiskom što im daje odreñenu prednost pri upotrebi.
27
Svi aparati moraju na prednjoj strani imati istaknute naljepnice, sa natpisom o vrsti i
tipu aparata, sadržaju punjenja i podacima o načinu aktiviranja - slikovito prikazanim,
zatim šta se smije, a šta ne smije gasiti aparatom, vrijeme pražnjenja, domet mlaza,
radni pritisak, temperaturno područje djelovanja i da je izrañen po propisanim
standardima. Proizvoñač, a kasnije servis ističe i posebnu karticu u kojoj je
naznačeno vrijeme punjenja, odnosno kontrole aparata da bi se utvrdila njegova
ispravnost.
Postoji veći broj različitih aparata, kako po veličini, tako i po vrsti sredstava za
gašenje.
U ručnim aparatima kao sredstvo za gašenje služi: voda, hemijska ili
vazdušna
pjena, ugljendioksid, suvi prah i haloni.
U prevoznim aparatima sredstva za gašenje su: hemijska pjena, suvi prah i
haloni.
1. Poluga za aktiviranje
2. Osigurač
3. Udarna igla
4. Opruga
5. Gumeni zaptivač
6. Gumeni zaptivač
7. Zaptivna ploča
8. Zaptivna matica
9. Bočica sa CO2
10. Usponska cijev
11. Mlaznica sa crijevom
12. Sud aparata - rezervoar
13. Suvi prah
Namjena aparata
Napomena:
Noviji tipovi ovih aparata (slika lijevo) punjeni su prahom pod stalnim pritiskom.
Razlikuju se od opisanih po tome što nemaju posebnu bočicu sa CO2, i imaju
28
ugrañen manometar i sigurnosni ventil. U nekim od njih umesto CO2, pogonski gas
je azot. Brže se aktiviraju. Dovoljan je pritisak na ručicu, bez
čekanja i ponavljanja postupka.
- ponovo pritisnuti ručicu, ako nije pod stalnim pritiskom, i držati je dok se
požar ne ugasi, odnosno dok se aparat ne isprazni.
Prekidanje mlaza praha može se vršiti po želji otpuštanjem ručice, zatim ponovnim
pritiskanjem itd.
Goruće ulje ili benzin u otvorenoj posudi nemoj gasiti punim mlazom praha i to
odozgo, već polako stavi oblak praha iznad goruće površine.
Održavanje i ispitivanje
29
2. Ručni protivpožarni aparati za gašenje
požara ugljendioksidom CO2-3 i CO2-5
Namjena aparata
Služi za gašenje požara zapaljivih tečnih materija (benzin, nafta, benzol, ulja, lakovi i
dr.) i za gašenje požara, prvenstveno, električnih ureñaja i instalacija niskog i
visokog napona.
Način upotrebe
Aparat se stavlja u dejstvo odvrtanjem točkića ventila ulijevo do kraja ili pritiskanjem
pokretne ručice nadolje, ako je na aparatu ugrañen ventil sa ručkom. Pri aktiviranju
aparata mlaznicu uperiti u požar.
Održavanje i ispitivanje
Dozvoljeno je držati ove aparate na mjestima gdje temperatura ne prelazi 40°C.
Svakih 6 mjeseci aparat se kontroliše mjerenjem kako bi se utvrdio gubitak punjenja
usljed eventualne nezaptivenosti djelova aparata. Čelična boca aparata se ispituje
na vodeni pritisak vremenski, u skladu sa uputstvom proizvoñača. U praksi to se čini
svake pete godine.
30
3) Aparat za gašenje požara
vodom i vazdušnom pjenom
„VP-15“ ( brentača )
Namjena aparata
1. Ručica za pogon
2. Zaptivač
3. Odvodni otvor
4. Ručica za prenos
5. Crijevo sa mlaznicom
6. Šuplja klipnjača
7. Stublina pumpe
8. Sud za vodu ili voda u
kojoj je rastvoreno
pjenilo
9. Boca sa pjenilom
10. Klip
11. Odvodni ventil
12. Dovodni ventil
13. Gvozdeni obruč
14. Otvor za nogu
Opis aparata
Način upotrebe
Kod većeg požara ne gasi sam i ne postavljaj više aparata jedan iza drugog, već
gasi u zajednici sa više drugova!
Održavanje i kontrola
32
koja se priključuje na hidrantsku mrežu. Ovako kompletiran ormarić - hidrant se
zatvara i plombira. Ofarban je crvenom bojom i označen velikim slovom "H". Ormarić
se postavlja na visinu od 1,35 m.
Unutrašnja hidrantska mreža treba da ima pritisak najmanje 2,5 a najviše 7 bara.
Najsigurnije je ako se hidrantska mreža snabdijeva iz sopstvenog izvora vode.
Dobijanje vode u mrežu ne smije nikada da bude dovedeno u pitanje.
1. Točkić na ventilu
2. Priključak crijeva
3. Držač crijeva
4. Mlaznica
5. Crijevo
Poslije svake upotrebe crijevo se mora oprati, osušiti, ponovo složiti u kotur, na
njega staviti mlaznicu , priključiti na hidrantsku mrežu i smjestiti u ormarić koji potom
plombirati.
33
c) Priručna sredstva za gašenje požara
U priručna sredstva za gašenje požara spadaju: voda, pijesak, zemlja, lopata, metle,
mokra ćebad, obične kofe za vodu, molerske i vinogradarske pumpe, crijeva za
zalivanje bašti itd.
Spasavanje ugroženih ljudi, prilikom požara, jeste prvi i najvažniji zadatak i ono
uvijek ima prednost. Evakuaciju i spasavanje ugroženih, uglavnom, obavljaju
spasilačko-vatrogasne jedinice, a često i sami grañani ukoliko su uvježbani.
Kada je sve ovo sagledano, rukovodilac akcije donosi plan o načinu spasavanja
kojim se odreñuju putevi evakuacije, oprema i ljudstvo koje će obaviti ovaj zadatak.
34
- opasnost od pojave panike i
- opasnost zbog povreda, strujnog udara, ili zdravstvenog
stanja ugroženih (onesviješćene osobe, nepokretni i teški
bolesnici itd).
Od najvećeg je značaja spriječiti paniku i povratiti mir i pouzdanje, kako kod onih
koje spasavamo, tako i kod samih spasilaca.
Najbezbjedniji putevi spasavanja i evakuacije ljudi su unutrašnje komunikacije
zgrade: hodnici, stepenice (obične i požarne), ulazi i izlazi.
Prilikom spasavanja, ljudima koji mogu sami da se kreću pokazuje se put evakuacije
uz pratnju spasilaca-vatrogasaca koji se o njima brinu sve do napuštanja zgrade.
Onesviješćeni, nemoćni i bolesni nose se na rukama i nosilima.
Spasavanje sa spratova, ukoliko je to nemoguće zbog dima i toplote, vršiti putem
stepeništa i uz pomoć spasilačko-vatrogasnih jedinica, uz korišćenje savremenih
tehničkih sredstava (ljestve, spusnice, uskočnice, zglobne platforme, užad itd.).
Pravilo je da spasilačke ekipe uvijek detaljno pregledaju sve prostorije, čak i onda
kada pojedinci tvrde da u prostorijama nema nikog.
Opasnost od dima ne treba nikada potcijeniti. U uslovima požara najveći broj ljudi
našao je smrt usljed dima i ugljenmonoksida.
Zadimljavanje prostorija i hodnika može se spriječiti ako se strujanje dima usmjeri
kroz otvore. Zato, ukoliko prostor nije zahvaćen požarom, već samo dimom -
otvorite prozore za odvoñenje dima.
Zaštita organa za disanje od dima vrši se specijalnim maskama i izolacionim
aparatima. Meñutim, kao priručno sredstvo može poslužiti i mokra krpa koja se
stavlja na nos i usta.
Sa sobom ponijeti:
36
OZNAKE EVAKUACIJE
37
17. Postupak za slučaj požara i njegovo gašenje
Ukoliko doñe do požara, mirno i bez panike odmah pokušajte da ugasite vatru.
Imajte na umu izreku: "U prvom minutu ponekad je dovoljna čaša vode da požar
ugasi, a u trećem neće biti dovoljna cistijerna". Da se požar ne bi naglo širio,
zatvorite vrata i prozore da ne bi došlo do promaje, jer promaja razbuktava
požar. Zatvorite gasovod, izbacite boce s butan - gasom i posude sa zapaljivim
tečnostima, isključite električne instalacije vañenjem osigurača iz njihovih ležišta
na razvodnom ormaru, odnosno isključite automatske osigurače.
38