Vremenski Gubici 01 PDF

VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA
1.1 Uvod
Od vremenskih deformacija betona (kod prednapetih konstrukcija općenito je to zbijanje
betona) mijenja se sila prednapinjanja, a time i naprezanja i rezne sile nosača. Kod statički
određenih sustava puzanje uzrokuje preraspodjelu reznih sila, što obavezno treba uzeti u
obzir u proračunu.
Najopćenitije, deformacija betona, je svako odstupanje od osnovnog oblika betonskog
elementa. Svaka promjena oblika uvijek je povezana s pojavom unutarnjih naprezanja koja
mogu nastati od vanjskih djelovanja kao što su opterećenje, temperatura, isušivanje ili
vlaženje, ali i od unutarnjih pojava kao što su hidratacija, sedimentacija i kristalizacija.
U ovom poglavlju je za proračun gubitaka sile prednapinjanja prikazan model koji opisuje
vremenske deformacije betona (modeli puzanja i skupljanja). Uz to dani su i odnosi kojima
se mogu definirati rubni uvjeti i ulazne veličine (uvjeti okoliša, naprezanja).
Deformacije
ovisne o djelovanju neovisne o djelovanju
elastične deformacije opuštanje deformiranje

deformacije puzanja skupljanjem
ne ovise o ovise o ovisi o ovisi o

vremenu vremenu vremenu vremenu
Slika 1 Deformacije
Razlikuju se:
• puzanje: vremenski ovisno povećanje deformacija pod stalnim djelovanjem
• skupljanje: skraćenje neopterećenog betona tijekom očvršćavanja (isušivanje)
• otpuštanje: vremenski ovisno smanjenje naprezanja pod konstantnim izduženjem.
Tijek puzanja betona još uvijek je predmet istraživanja. Vremenski ovisne plastične i
elastične deformacije uzrokovane su strukturom betona. Cijelo opterećenje preuzima
okamenjena cementna pasta i velikim dijelom agregat. Agregat se najvećim dijelom ponaša
elastično, dok se okamenjena cementna pasta pod opterećenjem plastično deformira.
Deformacije najvećim dijelom ovise o udjelu vode i njezi betona.
Skupljanje se sastoji iz sljedećih udjela:

• autogeno skupljanje: smanjenje volumena mješavine vode i cementa za vrijeme
hidratacije. Kako se naprezanje od autogenog skupljanja razvija tijekom očvršćivanja
betona ono se najvećim dijelom razvija u prvim danima nakon ugradnje betona.
Autogeno skupljanje je linearna funkcija tlačne čvrstoće betona. Posebno se treba uzeti
u obzir kada se novi beton ugrađuje na već očvrsnuli beton.
567
• plastično skupljanje: kod isparavanja vode u porama kapilara nastaje podtlak – zato se
naziva i kapilarno skupljanje. Plastično skupljanje nastupa u ugrađenom betonu i može
se značajno smanjiti odgovarajućom njegom betona.
• skupljanje karbonatizacijom: smanjenje volumena karbonatizacijom
• skupljanje sušenjem: otpuštanje vode u okolinu. Ono se razvija sporo jer je funkcija
migracije vode kroz očvrsnuli beton.
Skupljanje sušenjem predstavlja mjerodavni udio kod normalnih betona. Kod betona
visokih čvrstoća mjerodavno je autogeno skupljanje. Postupak proračuna autogenog
skupljanja dan je u CEB-FIP MC90.
Puzanje i skupljanje betona osim o sastavu ovisi o uvjetima okoliša i njezi betona.
Najznačajniji utjecaj imaju sljedeće veličine:
• udio vode u betonu na početku opterećenja: povećanjem udjela vode (v / c) rastu
deformacije puzanja. Ukoliko se konstrukcijski element pusti da se isuši tijekom
očvršćivanja deformacije puzanja biti će veće nego da je vlaga održavana.
• udio i vrsta cementa: povećanjem udjela cementa rastu deformacije puzanja, a čvrstoća
cementa smanjuje plastične deformacije
• uvjeti okoliša: vlaga i temperatura
• oblik poprečnog presjeka: velika ploha povećava puzanje
• čvrstoća agregata
• pore u betonu
• armatura: čelik za armiranje ograničava vremenski ovisne deformacije betona. Ovaj
utjecaj u pravilu se zbog velike nepouzdanosti koeficijenta puzanja i skupljanja te zbog,
u pravilu, malih količina armature zanemaruje.
Većina navedenih veličina ulazi u proračun koeficijenata skupljanja i puzanja.
Mjera gubitka vlage za vrijeme trajnog djelovanja utječe na veličinu deformacija od
puzanja tako da se po presjeku konstrukcijskog elementa mogu razlikovati gradijenti vlage
s neravnomjernom raspodjelom sklonosti puzanju. Kada se razmatra srednja vrijednost
ponašanja presjeka ovaj utjecaj je zanemariv. Neravnomjerno isušivanje i puzanje mora se
uzeti u obzir samo kod točnije analize deformacija u točno određenim točkama presjeka.
U ovom poglavlju dane su funkcije kojima se prognozira deformacija betona. Zbog
praktičnosti primjene ovu promjenu se uvijek nastoji opisati čim jednostavnijim
matematičkim izrazima. Slijedi pojašnjenje djelovanja puzanja i skupljanja na
jednostavnom primjeru centrično opterećenog stupa. Djeluju vanjska tlačna sila i centrično
prednapinjnje jednake veličine.
Armiranobetonski stup
Vanjsko djelovanje preuzimaju armatura i beton (uvjet ravnoteže). Zbog sprega
deformacije oba materijala su jednake (uvjet spojivosti). Iz ova dva uvjeta može se odrediti
opterećenje betona i armature. U proračunu treba uzeti u obzir da je Ac ploština betona bez
armature.
568
Od puzanja i skupljanja betonski element se skraćuje. Ovu deformaciju čelik za armiranje

sprječava. Tako da u betonu djeluju vlačne, a u armaturi tlačne sile. Vremenske
deformacije betona uzrokuju vlastita naprezanja. Smanjenje tlačne sile u betonu Nc,c+s
jednako je povećanju tlačne sile u armaturi Ns,c+s tako da vrijedi:
Nc,c+s + Ns,c+s = 0. (1)
Istovremeno vrijedi i jednakost deformacija. Ako se za vremenski ovisne deformacije od

puzanja i skupljanja primjeni izraz:
εc,c+s = σc,0 · φ + εc,s + ∆σc,c ⋅ (1 + χ · φ) (2)
može se odrediti smanjenje tlačne sile u betonu, odnosno odgovarajuće povećanje tlačne
sile u armaturi. Smanjenje naprezanja u betonu tijekom vremena pojednostavnjeno se
uzima u obzir faktorom zrenja betona χ (HRN ENV 1992-1-1,2.5.5.1(11)) koji ovisi o
vremenskom razvoju deformacija.
Utjecaj čelika za armiranje na deformacije puzanja u pravilu se zanemaruje što je

dopušteno samo kod relativno malih koeficijenata armiranja.
Kada armatura nije spregnuta s betonom deformacije se mogu odvijati bez dodatnih
naprezanja.
t = t0 (početak opterećenja) t = t0 do t = ti
uvjet ravnoteže: uvjet ravnoteže:
N0 = Ns,0 + Nc,0 0 = Ns,c+s + Nc,c+s ⇒ Ns,c+s = − Nc,c+s
uvjet spojivosti (kompatibilnosti): uvjet spojivosti (kompatibilnosti):
ε0 = εs,0 + εc,0 εc+s = εs,c+s + εc,c+s
N s, 0 N c, 0 N 0 − N s, 0 N s, c+s N c, 0 N c, c+ s
ε0 = = = εc+s = = · ϕ + ε c, s + · (1 + χ · ϕ )
Es · As Ec · Ac Ec · Ac Es · As Ec · Ac Ec · Ac
Ac = AR = ploština betona bez armature χ – koeficijent zrenja betona
⎛ 1 1 ⎞ N0 ⎛ 1 1 ⎞
N s, 0 · ⎜⎜ + ⎟=
⎟ E ·A N s, c+s · ⎜⎜ + · (1 + χ · ϕ )⎟⎟ =
E ·
⎝ s s A E c · Ac ⎠ c c E
⎝ s s· A E c · Ac ⎠
N c, 0
Ec · Ac · (Ec · Ac + Es · As ) · ϕ + ε c, s
N s, 0 · = N0 Ec · Ac
Es · As · Ec · Ac
gdje je: ⎛ E ·A ⎞
αe = Es/Ec N s, c+s · ⎜⎜1 + s s · (1 + χ · ϕ )⎟⎟ =
⎝ Ec · Ac ⎠
Ai = αe · As + Ac
Es · As
As = · N c,0 ·ϕ + ε c, s · Es · As
⇒ Ns,0 = α 0 · · N0 Ec · Ac
Ai
As
Nc,0 = · N0
Ai
569
As
αe · · ϕ · N c, 0 + E0 · As · ε c, s
Ac
N s, c+s = − N c, c+s =
A
1 + α e · s · (1 + χ ·ϕ )
Ac
Djelovanje puzanja i skupljanja pokazano je na jednostavnom primjeru unutarnjeg stupa

visine 3,80 m presjeka 20 · 20 cm. Deformacija betona nije spriječena.
Izmjere: l = 3,80 m, duljina stupa
b/h = 20 cm / 20 cm, poprečni presjek
Materijali: beton C40/50 Ec = 35.000 N/mm2
čelik za armiranje B500 Es = 200.000 N/mm2
αe = Es/Ec = 200/35 = 5,71
ugrađena armatura: As = 4Ø20 = 4 ⋅ 3,14 = 12,6 cm2
koeficijent armiranja: ρ = 12,6/400 = 0,0315
idealne geometrijske karakteristike materijala:
Ai = Ac + αe · As = (20 · 20 − 12,6) + 5,71 · 12,6 = 459,35 cm2
djelovanje (vlastita težina trajno djelovanje na ploči):
Fd = 352,5 kN = N0
t0 (nanošenje vanjskog opterećenja N0)
N0 = Nc, 0 + Ns, 0
∆ l el
t > t0 (vremenske deformacije betona)
570
Ns, 0 bez sprezanja sa sprezanjem

∆ l el N c, c + s + N s, c + s = 0
∆ l c, c ∆ l c, c
N c, 0
∆ l c, s
∆ l c, s
Slika 2 Preraspodjela sila od puzanja i skupljanja kod stupa armiranog čelikom za armiranje
gdje je:
N0 vanjsko djelovanje
Nc,0 tlačna sila u betonu
Ns,0 tlačna sila u čeliku za armiranje
Nc,c+s promjena tlačne sile u betonu od puzanja i skupljanja
Ns,c+s promjena tlačne sile u čeliku od puzanja i skupljanja
εs,0 deformacije čelika u t0
εc,0 deformacije betona u t0
εc,s deformacija skupljanja
χ koeficijent zrenja betona
t0 trenutak nanošenja opterećenja.
• rezne sile bez uzimanja u obzir vremenski ovisne preraspodjele, odnosno u trenutku
nanošenja opterećenja (t = t0):
A 12,6
Ns,0 = − α e ⋅ s ⋅ N 0 = − 5,71⋅ ⋅ 352,5 = − 55,2 kN
Ai 459,35
A 400 − 12,6
Nc,0 = − c ⋅ N 0 = − ⋅ 352 ,5 = − 297,3 kN
Ai 459 ,35
(kontrola: Ns,0 + Nc,0 = 55,2 + 297,3 = 352,5 kN = Fd )
• rezne sile za t = ∞ uz uzimanje u obzir vremenski ovisnih preraspodjela

Za određivanje vremenskih deformacija betona pretpostavlja se nanošenje djelovanja na
beton starosti t0 = 7 dana.
2 ⋅ A 2 ⋅ 400
srednji polumjer presjeka h0 = = = 10 cm = 100 mm
u 4 ⋅ 20
koeficijent puzanja φ(∞, t0) = 3,5 (HRN ENV 1992−1−1, t. 3.3)
koeficijent skupljanja εcs∞ = − 0,0006 (HRN ENV 1992−1−1, t. 3.4)
571
χ − faktor zrenja betona (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1(11)) χ = 0,8

A
α e ⋅ s ⋅ϕ ⋅ N c, 0 + Es ⋅ As ⋅ ε c, s
Ac
Ns,c+s = − Nc,c+s =
A
1 + α e ⋅ s ⋅ (1 + χ ⋅ϕ )
Ac
12 ,6
5,71⋅ ⋅ 3,5 ⋅ 297300 + 200000 ⋅1260 ⋅ 0 ,0006
400 − 12 ,6
=−
12 ,6
1 + 5,71⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 3,5)
400 − 12 ,6
193246 + 151200
Ns,c+s = − = − 201902 N = − 201,9 kN
1,706
Ns,∞ = Ns,0 + Ns,c+s = − 55,2 − 201,9 = − 257,1 kN

257100
σs,∞ = − = − 204,0 N/mm2
1260
Nc,∞ = Nc,0 − Ns,c+s = − 297,3 + 201,9 = − 95,4 kN

95,4
σc,c = − ⋅10 = − 2,46 N/mm2 (400 − 12,6 = 387,4 cm2)
400 − 12 ,6
(kontrola: − 257,1 − 95,4 = − 352,5 kN = Fd)

N c, 0 − N c, ∞ 297 ,3 − 95,4
∆Nc,c+s = ⋅100 = ⋅100 = 67,9 %
N c, 0 297 ,3
kontrola deformacija:
N s, c+s − 201900
εs,c+s = = = − 0,00080 = − 0,80 ‰
Es ⋅ As 200000 ⋅1260
N c0 N c, c+s
εc,c+s = ⋅ϕ + ε c, s ∞ + ⋅ (1 + χ ⋅ϕ )
Ecm ⋅ Ac Ecm ⋅ Ac
297300 201900
= − ⋅ 3,5 − 0,0006 + ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 3,5)
35000 ⋅ 38740 35000 ⋅ 38740
εc,c+s = − 0,000767 − 0,0006 + 0,000565 = − 0,00080 = − 0,80 ‰
Zbog velike promjene naprezanja u betonu odabrani model srednjih vrijednosti naprezanja
koja uzrokuju puzanje nije primjenljiv u praksi. Proces puzanja treba se promatrati u više
kraćih intervala. Kod rastavljanja u dva odsječka preraspodjela sila između betona i čelika
je skoro jednaka. Stvarna preraspodjela od skupljanja i puzanja je značajno manja nego je
to u prethodnom primjeru proračunato. U ovom primjeru samo su, na jednostavan način,
pojašnjeni osnovni odnosi.
572
Prednapeti stup
Kada je vanjsko djelovanje sila prednapinjanja, vrijede isti odnosi. Potrebno je uzeti u
obzir smanjenje djelovanja sile prednapinjanja P(t) od skraćenja betona.
Osnovna razlika je u tome da natega za razliku od armature ne sprječava deformacije
betona. Na stup djeluje jednaka sila kao i u prethodnom primjeru tako da je odabrano 280
mm2 čelika za prednapinjanje 1570/1770. Početna deformacija čelika za prednapinjanje
nakon sidrenja iznosi:
N pm0 352500
εpm0 = = = 6,46 %.
Ep ⋅ Ap 280 ⋅195
Skraćenje konstrukcijskog elementa od vremenskih deformacija betona određeno je u

prethodnom primjeru, εc,c+s = 0,80 ‰. To uzrokuje smanjenje sile prednapinjanja od:
∆Pc+s = ∆εc,c+s · Ep · Ap = 0,00080 · 195 · 280 = 43,68 kN (∆Pc+s ≈ 12,4 %).
U ovom primjeru nema razlike između prednapinjanja sa i bez ostvarenog sprezanja. To

vrijedi samo dok su deformacije duž nosača konstantne. Kod ostalih sustava, kao na
primjer kod grede, značajne su razlike u usporedbi s ovdje prikazanim sustavom. Za
prethodno i naknadno prednapinjanje za smanjenje sile prednapinjanja mjerodavna su
lokalna naprezanja betona, dok se kada sprezanje nije ostvareno primjenjuje integrirana
vrijednost duž natege.
t0 (prednapinjanje)
Nc, 0 = Np m 0
∆ l el
t > t0 (vremenske deformacije betona)
573
N c, c + s = ∆ Pc + s
bez sprezanja sa sprezanjem

∆ l el
N c, c + s N c, c + s
∆ l c, c
∆ Pc + s ∆ Pc + s
∆ l c, s
∆lc, c skraćenje stupa od puzanja (c – creep)

∆lc, s skraćenje stupa od skupljanja (s – shrinkage)
Slika 3 Vremenske deformacije prednapetog stupa
Djelovanja vremenskih deformacija
Neželjena djelovanja:
• povećanje deformacija konstrukcijskog elementa
• smanjenje sile u natezi
• tlačno naprezanje čelika za armiranje kod centrično opterećenih armiranobetonskih stu-
pova preraspodjelom raste
• povećanje ekscentriciteta kod ekscentrično opterećenih armiranobetonskih stupova
• preraspodjela sila na vanjsku oblogu (obloga kamenom, fasada)
• pukotine rastu ako nisu ograničene posebnim mjerama
• preraspodjela reznih sila.
Poželjna djelovanja:
• razgradnja naprezanja od prisila (slijeganje oslonaca)
• preraspodjela reznih sila: razgradnja vršnih naprezanja (koncentrirana sila ili kutovi
okvira)
• poprečno tlačno naprezanje ovijenog presjeka preraspodjelom se povećava
• u vlačnom području betona sile se preraspodjeljuju na armaturu čime se smanjuje opas-
nost od pukotina.
1.2 Općeniti pristup deformacijama betona

Općeniti pristup pojednostavnjeno uzima da se ukupna deformacija betona u promatranom
trenutku t sastoji od sume pojedinih udjela:
εc(t) = εc,el(t) + εc,c(t) + εc,s(t) + εc,T(t) (3)
gdje je:
574
εc,el(t) elastična deformacija betona od djelovanja

εc,c(t) deformacija betona puzanjem
εc,s(t) deformacija betona skupljanjem
εc,T(t) deformacija betona zbog promjene temperature.
Gornja jednadžba predstavlja pojednostavnjenje jer rezultati pokusa ukazuju na to da skup-
ljanje i puzanje utječu jedno na drugo.
Dok konstrukcijski element ne raspuca elastična deformacija ponaša se prema Hookovom
zakonu:
σ0
εc,el = . (4)
Ec (t0 )
Pokusima je utvrđeno da je deformacija puzanjem εc,c(t) pod djelovanjem konstantnog tlač-

nog naprezanja proporcionalna elastičnim naprezanjima betona:
σ0
εc,c(t) = ⋅ϕ (t , t 0 ) (5)
Ec (t 0 )
gdje je φ(t, t0) koeficijent puzanja u trenutku t od djelovanja u t0.
Deformacija skupljanjem εc,s(t) neovisna je o vanjskom djelovanju.
Deformacija betona može se odrediti u proizvoljnom trenutku t kada su poznate odgovara-

juće o vremenu ovisne funkcije tijeka puzanja i skupljanja. U modelima se moraju uzeti u
obzir sve utjecajne veličine, a potrebno je obuhvatiti i tijek djelovanja i intenzitete optere-
ćenja.
Kod približno konstantnih naprezanja u betonu deformacije savijanjem mogu se proračuna-

ti integriranjem zakrivljenosti ili jednostavnije s proračunskim modulom elastičnosti:
Ec (t 0 )
Ec,eff = (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1 (12)) (6)
1+ ϕ (t , t 0 )
Ec(t0) vidi poglavlje 1.4.1.
1.3 Reološki modeli za opis puzanja i opuštanja

Vremenski tijek deformacija puzanja betona pokusima se može odrediti za mali broj utje-
cajnih veličina. Za pojašnjenje i točniji opis potreban je teoretski pristup. Reološkim mode-
lima može se opisati principijelni tijek vremenskih deformacija betona.
Ovim poglavljem nastoji se pojasniti principijelni pristup u okviru linearne teorije viskoe-
lastičnosti i određene posebnosti vremenskih deformacija. Točno poznavanje
diferencijalnih jednadžbi i njihovih rješenja nije potrebno za rješavanje zadataka u praksi.
Kada se pronađe model kojim se dovoljno točno mogu opisati rezultati pokusa onda se
njime mogu proračunati različiti parametri ili tijek djelovanja i intenziteti opterećenja.
Ponašanje betona u vremenu opisuje se modelom koji se sastoji od kombinacije elastičnih

opruga i viskoznih dempera. Pri čemu se samo djelomično mogu definirati komponente
575
betona koje se ponašaju čisto elastično, odnosno čisto viskoelastično. Tako da se ponašanje
betona definira interakcijom cementne matrice i dodataka u dvofaznom kontinuumu.
opruga demper
(Hookovo tijelo) (Newtonov fluid)
Slika 4 Opruga i demper
Za oprugu vrijedi Hookov zakon:
dσ dε op
σop = ε op ⋅ E , odnosno = ⋅ E. (7)
dt dt
Odabran je demper konstantne viskoznosti koji odgovara Newtonovom zakonu:

σD = η · dεD/dt. (8)
Za ponašanje tijekom vremena vrijede sljedeći rubni uvjeti:

• puzanje dσ / dt = 0 (konstantno naprezanje)
• opuštanje dε / dt = 0 (konstantna deformacija).
1.3.1 Maxwelov model − serijski spojena opruga i demper
opruga, E demper, η
Za promjenu deformacije u vremenu vrijedi:
dε 1 dσ σ
= ⋅ + . (9)
dt E dt η
Uz rubne uvjete za puzanje dσ / dt = 0 (konstantno naprezanje) i početni uvjet:

σ(t = t0) = σ0 = konst.
Za puzanje vrijedi:
dε 1 dσ σ σ 0 σ σ σ
= ⋅ + = , odnosno ε(t) = ∫ ⋅ dt + C = ⋅ t + 0 , (10)
dt E dt η η t η η E
dε 1 dσ σ
a za opuštanje =0= ⋅ + . (11)
dt E dt η
Iz jednadžbe: σ = e− α · t iz jednadžbe za opuštanje (11) i početni za uvjet σ(t = t0) = σ0 slije-

di:
σ(t) = σ0 · e− (t · E/η). (12)
576
Vremenski tijek deformacija, odnosno naprezanja, betona prikazan je na slici 5. Vidljivo je

da ovaj jednostavni model ne može dobro predstaviti rezultate dobivene pokusima. Tako je
vidljivo da deformacije od puzanja nisu konstantne već uz konstantno tlačno naprezanje s
vremenom rastu.
1.3.2 Kelvin-Voigt model − paralelno spojena opruga i demper

opruga, E
demper, η
dε
σ = σop + σD = E · ε + η · (13)
dt
Za puzanje uz konstantno naprezanje vrijedi σ = σ0:
dε
σ0 = E · ε + η · . (14)
dt
577
σ ε
puzanje dσ /dt = 0 opuštanje dε /dt = 0
σ0 ε0
djelovanje
t t
ε σ
Hookovo tijelo ε = σ 0 /Ε σ = ε 0 ⋅Ε
σ 0 /Ε ε 0 ⋅Ε
opruga, E
t t
Newtonov fluid ε σ
σ0 /η ⋅ t
demper, η
σ =0
t t
Maxwellov model ε σ
σ0
σ0 /Ε σ = σ0 ⋅ e (− t ⋅ Ε/η)
opruga, E demper, η σ 0 /Ε
t t
Kelvin-Voigt model σ
ε σ = σ0
opruga, E
σ0 /Ε σ0
σ 0 /Ε
demper, η
t t
Slika 5 Tijek naprezanja i deformacija za različite modele

η
Homogeno rješenje: 0=ε+ , (15)
dε
E⋅
dt
gdje je:
dε (t ) E
ε(t) = e− β · t, odnosno = − β ⋅ e−β⋅t , β = (16)
dt η
tako da je kada se uvrsti u (15):
η η η
0 = e−β⋅t − β ⋅ ⋅ e−β⋅t = 1 − β ⋅ odnosno kada se uvrsti β = homogeno rješenje glasi:
E E E
ε(t) = e− (t · E/η). (17)
Kada se ε = α = konst. uvrsti u (14) uz dε/dt = 0, konstanta, a time i rješenje diferencijalne

jednadžbe (14) glasi:
α = σ0 / E. (18)
578
Ukupno rješenje: ε(t) = C · e− (t · E/η) + σ0 / E. (19)
Početni uvjet (puzanje): u t = 0 ⇒ ε(t = 0) = 0

iz čega slijedi konstanta C: C = − σ0/E.
Rješenje:
σ
ε(t) = 0 · [1 - e - (t · E/η ) ] . (20)
E
Ogovarajuće se mogu odrediti i jednadžbe za opuštanje, gdje vrijede sljedeći rubni uvjeti:
dε / dt = 0, σ = ε · E
uz t = 0, ε = ε0 = σ0 / E
slijedi: σ0 = ε0 · E. (21)
1.3.3 Kelvinov model − model produžene elastičnosti

Ovaj model dosta dobro opisuje puzanje betona. Na početku opterećenja t = t0 nastupa sa-
mo elastični skok deformacije σ0 / E. Ova deformacija raste eksponencijalno zbog viskoelas-
tičnog ponašanja materijala (puzanje) i za → ∞ približava se graničnoj vrijednosti 2 · σ0 / E
(izduženje obje opruge). Ukoliko se beton potpuno rastereti nakon elastičnog skoka defor-
macije σ0 / E nastupa eksponencijalno smanjenje deformacija i za t → ∞ deformacija teži
nuli.
opruga, E 2
opruga, E 1
demper, η
σ = konst.
ε
σ0
Ε σ0
2⋅
Ε
σ0
Ε
t0 t1 t
Opterećenje (t = t0 do ti):
σ ⎡ E
E ⎣ E2
( ⎤
ε(t) = 0 · ⎢1 + 1 · 1 − e − (t · E2/η ) ⎥ ) (22)
⎦
579
Rasterećenje (t = ti do ∞):
σ E
[ ]
ε(t) = 0 · 1 e − (t -t i )· E 2/η − e − (t· E 2/η ) .
E E2
(23)
1.4 Određivanje vremenskih deformacija betona pri konstantnom

naprezanju
U ovom poglavlju obrađuje se proračun vremenskih deformacija betona pri konstantnom
naprezanju. Za konstantno naprezanje deformacija od puzanja betona vrijedi:
σ c, 0
εc,c(t) = ·ϕ (t ) , (24)
Ec, 28
gdje je φ(t) koeficijent puzanja promjenljiv u vremenu. Tijek puzanja kod promjenljivih
naprezanja, na primjer kod pada sile prednapinjanja pojašnjen je u sljedećem poglavlju.
Modeli puzanja vrijede za tlačno naprezani neraspucani beton. Kod nižih stupnjeva pred-
napinjanja natega pod trajnim opterećenjem može biti i u vlačnom području betona.
Postavlja se pitanje vrijede li modeli puzanja i za vlačno naprezanje, 0 ≤ σc ≤ fct.
Istraživanjima [Kordina 136] je utvrđeno da se vlačno puzanje odvija prema jednakim
jednadžbama kao i pod tlačnim naprezanjem. U pokusima su izmjerene do 20 % veće
vrijednosti, ali se ta razlika zbog velike nesigurnosti ulaznih podataka zanemaruje. Kod
ograničeno prednapetih konstrukcijskih elemenata pojednostavnjeno se uzima da vrijede
jednake pretpostavke i jednadžbe za tlačno i vlačno područje (HRN ENV 1992−1−1,
2.5.5.1 (5)).
Kada su natege u raspucalom vlačnom području (σ > fct) dodatne promjene sile prednapi-
njanja nastupaju zbog deformacija nosača, a ne zbog lokalnog povećanja deformacija.
U HRN ENV 1992−1−1 dan je pojednostavnjeni postupak proračuna deformacija od skup-
ljanja i puzanja, a u dodatku 1 dan je točniji postupak, odnosno dane su dopunske upute za
proračun vremenskih deformacija betona.
Pojednostavnjeni postupak pokriva sve slučajeve kad se proračun provodi samo s konač-
nim vrijednostima deformacija od puzanja φ(∞, t0) i skupljanja εc,∞. Kada je za proračun
važan i vremenski tijek deformacija ili se konstrukcijski element nalazi u posebnim uvjeti-
ma djelovanja okoliša provodi se točniji postupak proračuna.
1.4.1 Pretpostavke i pojednostavljenja

Sljedeće pretpostavke rabe se da bi se dobila dostatno točna procjena ponašanja betonskog
presjeka, pod uvjetom da naprezanja ostanu unutar granica koje vrijede za uvriježena upo-
rabna stanja (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1 (5)):
• materijali (betoni i čelik) ponašaju se linearno elastično
• puzanje i skupljanje međusobno su neovisni
• vrijedi linearni odnos između deformacija puzanja i naprezanja koja ih uzrokuju (ovo
pojednostavljenje može kod promjenljivih naprezanja dovesti do velikih pogrešaka [Be-
ton Kalendar 2000−117])
• utjecaji nejednolike promjene temperature i vlažnosti se zanemaruju
580
• uzima se da vrijedi načelo superpozicije i za takve utjecaje koji nastaju kod raznih sta-
rosti betona
• gornje pretpostavke vrijede i za beton izložen vlačnim naprezanjima.
Za konstantno naprezanje betona deformacije od puzanja εc,c(t) proizlaze iz:

σ0
εc,c(t) = ·ϕ (t , t0 ). (25)
Ec (t0 )
Iz čega se uvođenjem funkcije puzanja J(t, t0) izvodi jednadžba (HRN ENV 1992−1−1,
2.5.5.1 (7)):
1 1
J(t, t0) = + ϕ (t , t0 ) · , (HRN ENV 1992−1−1, (2.21)) (26)
Ec (t0 ) Ec (28)
gdje je:
t0 vrijeme prvog nanošenja opterećenja na beton
t promatrano vrijeme
J(t, t0) funkcija puzanja u vremenu t
Ec(t0) tangentni modul elastičnosti u vremenu to (HRN ENV 1992-2, 4.4.3.2 (102))
Ec(t0) = βE(t0) ⋅ Ec,28
βE(t0) = β cc (t0 )
βcc(t0) – vidi jednadžbu (30)
Ec(28) tangentni modul elastičnosti nakon 28 dana
φ(t, tc) koeficijent puzanja koji se odnosi na elastičnu deformaciju nakon 28 dana izraču-
nano s Ec(28).
Na osnovi ovih pretpostavki ukupna deformacija betona kod prvog nanošenja opterećenja u
vremenu t0 kod naprezanja σ(t0) i kod uračunatih naknadnih promjena naprezanja ∆σ(ti) u
vremenu ti iznosi:
εtot(t, t0) = εn(t) + σ(t0) · I(t, t0) + ∑ J(t, ti) · ∆σ(ti). (HRN ENV 1992–1–1, 2.5.5.1 (2.22)) (27)
U ovom izrazu εn(t) označava prisilnu deformaciju (skupljanje, temperaturni učinci) neovi-
snu o naprezanju izazvanom opterećenjem.
Za proračun unutarnjih sila ova jednadžba može se pisati u obliku (HRN ENV 1992–1–1,
2.5.5.1 (2.23)):
⎡ 1 ϕ (t , t0 ) ⎤
εtot(t, t0) = εn(t) + σ(t0) · J(t, t0) + [σ(t) − σ(t0)] · ⎢ +χ⋅ ⎥. (28)
⎣ Ec (t 0 ) Ec (28) ⎦
Za proračun promjene deformacija ne uzima se sekantni modul elastičnosti već tangentni
modul elastičnosti. Ako nema točnijih rezultata pokusa dopušteno je tangentni modul elas-
tičnosti proračunati prema: Ectangenta = 1,1 ⋅ Ecsekanta . Sekantni modul elastičnosti dan je u tablici
1, a vrijedi od σc = 0 do σc = 0,4 · fck.
581
σc (< 0)
40,0 fcm= fck+ 8 N/mm2
30,0 fck
α ·fcd
20,0 σc k⋅η −η2
=
0,4·fc fc 1+(k−2)⋅η
HRN ENV 1992-1-1, (4.2)

10,0 fck= 30 N/mm2
atg Ec,nom
(Sekante)
0,0 ε c (< 0)
0 0,001 0,002 0,003 0,0035
ε c1 ε cu
Slika 6 Odnos naprezanja i deformacija za beton C30/37 prema HRN ENV 1992–1–1, 4.2.1.3.3,
slike 4.1 i 4.2 (za nelinearni proračun, prema teoriji plastičnosti i prema teoriji II. reda)
Tablica 1 Sekantni modul elastičnosti Ecm [kN/mm2] (HRN ENV 1992–1–1, 3.1.2.5.2, t. 3,2)
Razred
čvrstoće C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
betona
Ecm 26 27,5 29 30,5 32 33,5 35 36 37
Ukoliko je proračun potrebno provesti s točnijim vrijednostima potrebno je provesti poku-

se. Modul elastičnosti ne bi se trebao proračunavati iz jednadžbe HRN ENV 1992–1–1,
4.2.1.3.3 (4.2) jer ona pretpostavlja grubu procjenu realnog ponašanja betona.
U praksi se često nalaze samo podaci za beton star 28 dana. Ukoliko je potrebno odrediti
vrijednost i za ranije trenutke moguće je rabiti sljedeće približne jednadžbe prema
CEB–FIP Model Codes 1990:
fcm(t) = βcc(t0) · fcm, 28 (29)
gdje je:
⎡ 28 ⎤
s ⋅ ⎢1 − ⎥
⎣⎢ t0 / t1 ⎥⎦
βcc(t0) = e (HRN ENV 1992-2, (4.208)) (30)
t0 – referentno vrijeme
t1 = 1 dan, t0 vrijeme početnog opterećenja betona u danima
32,5 R 42,5 R
razred čvrstoće cementa 32,5
42,5 52,5
0,38 0,25 0,20
koeficijent s brzovezujući cementi
sporovezujući cement sporovezujući cementi
obične čvrstoće
582
1,4
1,2
1,0
cm 28 Tage
s = 0,20
,
0,8
(t) / f
cm
0,6 s = 0,25
β cc(t) = f
0,4
s = 0,38
0,2
0,0
1 3 7 10 28 100 1000
Dani
Slika 7 Tijek razvoja čvrstoće betona (jednadžba (29))
1.4.2 Konačne vrijednosti koeficijenta puzanja i deformacije od skupljanja

U proračunu se često primjenjuju samo konačne vrijednosti vremenskih deformacija beto-
na. U tablici 2 dane su konačne vrijednosti koeficijenta puzanja φ(∞, t0) za obični beton
definirane za trajanje opterećenja od 70 godina. Još uvijek je u tijeku rasprava da li se de-
formacije od puzanja ikada zaustave. Povećanje deformacija nakon 70 godina bi za prakti-
čnu primjenu trebalo biti zanemarivo malo.
U tablici 3 dane su konačne deformacije od skupljanja εcs,∞ za obični beton. Vrijednosti u
tablicama 2 i 3 vrijede za srednju temperaturu betona između 10 °C i 20 °C. Stoga su dopu-
štene oscilacije temperature ovisne o godišnjim dobima između − 20 °C i + 40 °C. Istodob-
no su dopuštena odstupanja od relativnih vlažnosti zraka između RH = 20 % i RH = 100 %
(HRN ENV 1992−1−1, t. 3.3 i t. 3.4).
Vrijednosti u tablici 2 vrijede za tlačna naprezanja betona koja uzrokuju puzanje, a nisu
veća od 0,45 ⋅ fckj gdje je fckj tlačna čvrstoća cilindra u trenutku nanošenja naprezanja koje
uzrokuje puzanje. Kada je σc,perm > 0,45 ⋅ fcmj mora se uzeti u obzir nelinearno puzanje, vidi
točku 1.5. To posebno vrijedi za prethodno prednapinjanje.
Kako su u ovim tablicama ulazne veličine samo starost betona t0, srednji polumjer kon-
strukcijskog elementa h0 = 2 · Ac / u i relativna vlažnost zraka moguća su odstupanja između
proračunske vrijednosti i stvarne deformacije puzanja za 30 % − 40 %, a skupljanja 40 % −
50 %.
Prema točnijem proračunu prema HRN ENV 1992−1−1, Dodatak 1 za određivanje koefici-
jenta puzanja i deformacije od skupljanja odstupanja za puzanje su oko 20 %, a za skuplja-
nje oko 35 %.
583
Tablica 2 Konačna vrijednost koeficijenata puzanja φ(∞, t0) za obični beton

(HRN ENV 1992-1-1, t.3.3)
suhi uvjeti okoliša (unutra), vlažni uvjeti okoliša (vani),
starost pri opterećivanju RH = 50 % RH = 80 %
t0 [dani] srednji polumjer konstrukcijskog elementa, 2 ⋅ Ac / u [mm]
50 150 600 50 150 600
1 5,5 4,6 3,7 3,6 3,2 2,9
7 3,9 3,1 2,6 2,6 2,3 2,0
28 3,2 2,5 2,0 1,9 1,7 1,5
90 2,4 2,0 1,6 1,5 1,4 1,2
365 1,8 1,5 1,2 1,1 1,0 1,0
Tablica 3 Konačne vrijednosti deformacija od skupljanja εcs∞ (u mm/m, tj. ‰) za obični beton
(HRN ENV 1992-1-1, t.3.4)
srednji polumjer konstrukcijskog elementa, 2⋅Ac/u
položaj konstrukcijskog relativna vlažnost [mm]
elementa zraka [%]
≤ 150 600
unutra 50 – 0,60 – 0,50
vani 80 – 0,33 – 0,28
1.4.3 Točniji proračun učinaka vremenskih deformacija betona

Točniji proračun prema ENV 1992−1−1, Dodatak 1 za određivanje koeficijenta puzanja ili
deformacije skupljanjem provodi se kada je potrebno odrediti međuvrijednosti u proizvolj-
nom trenutku ili kada nije moguće primjenjivati tablice 2 i 3.
Ovi postupci vrijede za prosječno ponašanje betonskog elementa. Postupci ne uzimaju u
obzir lokalna reološka svojstva unutar elementa koja ovise o unutarnjim naprezanjima, sta-
nju vlage i lokalnoj pojavi mikropukotina. Postupci prema HRN ENV 1992−1−1,
A.1.1.1(2) vrijede za:
• običan beton razreda C12/15 do C50/60
• tlačna i vlačna naprezanja koja ne prelaze 45 % odgovarajuće čvrstoće betona
• relativne vlažnosti zraka RH između 40 % i 100 %
• srednje temperature T od 10 °C do 20 °C.
Puzanje
Veličina puzanja izračunava se prema:
φ(t, t0) = ϕ 0 ⋅ β c (t − t0 ) (31)
gdje je:
φ0 osnovna veličina koeficijenta puzanja prema:
φ0 = ϕ RH ⋅ β ( f cm ) ⋅ β ( t0 ) (32)
gdje je:
φRH koeficijent kojim se uzima u obzir relativna vlažnost zraka RH [%]:
584
1 − RH/100
φRH = 1 + (33)
0,10 ⋅ 3 h0
h0 srednji polumjer elementa [mm]

2⋅ Ac
h0 = (34)
u
β(fcm) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj čvrstoće betona
16,8
β(fcm) = (35)
f cm
fcm = fck + 8 N/mm2 (36)
β(t0) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj starosti betona na početku dje-
lovanja opterećenja
1
β(t0) = , t0 [dani] (37)
0,1 + t00 ,20
βc koeficijent kojim se opisuje vremenski tijek puzanja pod opterećenjem
t starost betona u danima u promatranom trenutku vremena
t0 starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja
0 ,3
⎛ t −t ⎞
βc(t − t0) = ⎜ 0 ⎟ (38)
⎜ β H + t − t0 ⎟
⎝ ⎠
gdje je:
t − t0 stvarno trajanje opterećenja u danima.
c (t)
1,0
ho = 400 mm 0,89 Trost
RH = 50 % 0,82 HRN ENV 1992-1-1
0,8 Dodatak 1
0,72
0,6 0,61
0,42
0,4
0,31
0,21
0,2 0,15
stvarno trajanje
14 180 1a opterecenja t−t0
1 3 7 28 90 2a
starost betona
10 100 u danima 1000
Slika 8 Vremenski tijek puzanja βc(t) prema HRN ENV 1992−1−1, A.1.1.2 (A1.7)
βH koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj relativne vlažnosti RH [%] i srednjeg
polumjera elementa h0 [mm]
βH = 1,5 · [1 + (0,012 · RH)18] · h0 + 250 ≤ 1500. (39)
585
Utjecaj vrste cementa na veličinu puzanja betona može se uzeti u obzir tako da se starost
betona u trenutku opterećenja t0 proračuna prema:
α
⎛ 9 ⎞
t0 = t 0 ,T ⋅ ⎜ +1⎟ ≥ 0,5 (40)
⎜ 2 + (t 0, T )1,2 ⎟
⎝ ⎠
gdje je:
t0, T prilagođena starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja uzevši u
obzir utjecaj temperature prema:
n − (4000 / [273 + T (∆t i )]−13 ,65 )
tT = ∑ e ⋅ ∆ti (41)
i =1
gdje je:
tT prilagođena starost betona u danima uzevši u obzir utjecaj temperature
T(∆ti) temperatura u °C u vremenskom razdoblju ∆ti (područje primjene
0 °C ≤ T(∆ti) ≤ 80 °C)
∆ti broj dana s temperaturom T
α koeficijent koji ovisi o vrsti cementa
⎧− 1 za sporovezujuće cemente (S)
⎪
α= ⎨ 0 za normalne i brzovezujuće cemente (N, R )
⎪+ 1 za brzovezujuće visokovrijedne cemente (RS)
⎩
Koeficijent puzanja φ(t, t0) treba primjenjivati u vezi s tangentnim modulom:
Ec(28) = 1,05 · Ecm.
Skupljanje
Deformacije radi skupljanja i bubrenja mogu se proračunati prema:
εcs(t − ts) = εcs0 · βs(t − ts) (42)
gdje je:
εcs0 osnovna vrijednost skupljanja prema:
εcs0 = εs(fcm) · βRH (43)
gdje je εs(fcm) koeficijent kojim se uzima utjecaj čvrstoće betona na skupljanje
εs(fcm) = [160 + βsc · (90 − fcm)] · 10−6 (44)
2
fcm srednja tlačna čvrstoća betona kod starosti 28 dana [N/mm ]
βsc koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vrste cementa za skupljanje
⎧4 za sporovezujuće cemente (S)
⎪
βsc = ⎨5 za normalne i brzovezujuće cemente (N, R )
⎪8 za brzovezujuće visokovrijedne cemente (RS)
⎩
βRH koeficijent kojim se uzimaju u obzir uvjeti odlaganja
⎧ 1,55 ⋅ β sRH
− za 40 % ≤ RH ≤ 99 % (na zraku)
βRH = ⎨
⎩+ 0,25 za RH ≥ 99 % (uvodi)
586
βsRH koeficijent kojim se uzimaju u obzir utjecaj relativne vlage na osnovnu

vrijednost koeficijenta skupljanja
βsRH = 1 − (RH/100)3
βs(t − ts) koeficijent kojim se opisuje vremenski tijek skupljanja može se procijeniti prema:
0, 5
⎛ t − ts ⎞
βs(t − ts) = ⎜⎜ ⎟
⎟ (45)
⎝ 0,035 ⋅ h0 + t − ts ⎠
2
gdje je:
t − ts stvarno, neprilagođeno trajanje skupljanja ili bubrenja u danima
t starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja
ts starost betona u danima na početku skupljanja ili bubrenja
Puzanje i skupljanje prema HRN ENV 1992−1−1, Dodatak 1

Razmatrajući ove složene jednadžbe ne treba smetnuti s uma da su ulazne veličine grube
pretpostavke, a time su rezultati odgovarajuće netočni. Srednji koeficijent varijacije za pro-
gnozu puzanja prema navedenim jednadžbama je 20 %, a za prognozu skupljanja 35 %. U
pravilu bi se trebale provesti parametarske analize kako bi se provjerila osjetljivost rješenja
u odnosu na ulazne veličine.
Na sljedećim slikama pokazan je utjecaj vodećih parametara. Ulazne veličine proračuna su:
h0 = 150 mm srednji polumjer elementa
t∞ = 100.000 dana starost betona u danima
t0 = 28 dana starost betona u trenutku početka djelovanja opterećenja
fcm = 43 N/mm2 (C35/40) srednja tlačna čvrstoća betona kod starosti od 28 dana
RH = 50 % relativna vlažnost okoliša
osim ako izričito nije drugačije navedeno.
ϕ∞
5,00 4,8
4,1
4,00
3,7
3,2 3,3
3,00
2,6 2,6
RH = 20 %
2,2
2,00 1,8 RH = 50 %
RH = 80 %
1,00
0,00 t0
3 7 21
0 20 40 60 80 100
Slika 9 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ∞ u ovisnosti o relativnoj vlažnosti okoliša i sta-
rosti betona u trenutku početka djelovanja opterećenja t0 (h0 = 50 mm)
587
5,00
4,5
h0 = 2A
u
c
4,00
3,73,8
3,2 3,1
3,0
3,00
2,6 2,6
2,1 h0 = 50 mm
2,00 h0 = 150 mm
h0 = 600 mm
1,00
0,00 t0
3 7 21
0 20 40 60 80 100
Slika 10 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ∞ u ovisnosti o srednjem polumjeru elementa h0

i starosti betona u trenutku početka djelovanja opterećenja t0
Na slikama se razaznaje da koeficijent puzanja φ(t) u najvećoj mjeri ovisi o starosti betona
u trenutku početka djelovanja opterećenja t0. To najviše vrijedi za vrijeme t0 < 14 dana.
Tako da je konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ∞ za starost betona t0 = 3 dana oko
50 % veća od φ∞ za t0 = 9 dana.
3,00
2⋅AC h 0 = 50 mm
h0 =
u
2,50
h 0 = 150 mm
? (t)
2,00 h 0 = 600 mm
1,50
1,00
0,50
0,00
1 10 100 1000 10000 100000
Slika 11 Koeficijent puzanja φ(t) u ovisnosti o srednjem polumjeru presjeka h0 (C25/30)
588
0,0
−10,0
−20,0 h0 = 150 mm
−30,0
ε cs (*10−5 )
−40,0
f cm = 58 MPa
−50,0 f cm = 48 MPa
f cm = 38 MPa
−60,0
f cm = 28 MPa
−70,0
10 100 1000 10000 100000 1000000
t−ts (u danima)
Slika 12 Deformacija od skupljanja εcs(t) u ovisnosti o tlačnoj čvrstoći betona fcm

Usporedbom slika vidljivo je da tijek deformacija od skupljanja nije afin s tijekom defor-
macija od puzanja, iako se to najčešće pretpostavlja kod gubitaka sile prednapinjanja.
1.5 Nelinearno puzanje

U prethodnim poglavljima dane su jednadžbe za određivanje koeficijenta puzanja φ(t) koje
vrijede za linearni odnos deformacija od puzanja betona εc,c(t) i tlačnih naprezanja
σc,perm = konst. Ovo pojednostavnjenje može se uzeti samo dok su tlačna naprezanja u beto-
nu σc,perm ≤ 0,45 · fcmj. Za veća naprezanja deformacije od puzanja neproporcionalno rastu sa
σc i u tom slučaju mora se uzeti u obzir nelinearnost puzanja. U takvim slučajevima osnov-
na veličina puzanja može se približno proračunati prema:
φ0,k = ϕ 0 ⋅ e1,5 ⋅ (kσ − 0 ,45 ) (HRN ENV 1992-1-3, 3.1.2.5.5 (107)) (46)
gdje je:
φ0,k osnovna veličina koeficijenta puzanja (nelinearni koeficijent puzanja)
koja zamjenjuje φ0
φ0 osnovna veličina koeficijenta puzanja prema prethodnim poglavljima
kσ = |σc,perm|/fcmj omjer tlačnog naprezanja pri nazovistalnom opterećenju i srednje vrijed-
nosti tlačne čvrstoće betona u trenutku opterećenja.
Ograničenje tlačnih naprezanja u betonu ne odnosi se na kratkotrajno opterećenje na prim-
jer za vrijeme građenja jer je za ocjenu i ograničavanje utjecaja puzanja mjerodavno dugot-
rajno djelovanje. Značajan utjecaj na uporabljivost, nosivost i trajnost predstavlja promjena
reznih sila ili deformacija zbog puzanja za više od 10 %. Što je potrebno dokazati i točni-
jim proračunom deformacija puzanja.
589
Granica između linearnog i nelinearnog puzanja uvelike ovisi o tlačnoj čvrstoći betona i
kod betona visokih čvrstoća je značajno veća.
Proračunom prema (46) uzima se u obzir neproporcionalno povećanje puzanja pod djelo-
vanjem visokih naprezanja betona. Proračun je preuzet iz MC 90, 2.1.6.4.3 Creep, d) Effect
of high stress.
Razlog nelinearnog ponašanja su mikropukotine prouzročene na primjer skupljanjem te
velika opterećenja. I ova jednadžba predstavlja pojednostavnjenje jer ne uzima u obzir
smanjenje nelinearnosti s trajanjem opterećenja i sa smanjenjem vlažnosti zraka. Odgođena
i skoro potpuno elastična povratna deformacija sve do eventualnog potpunog rasterećenja
linearno ovisi o naprezanju i moguća je sve do razine opterećenja σc = 0,6 · fck.
Postavlja se pitanje da li se nelinearni proračun može dovoljno točno predstaviti jednostav-
nijim elasto-plastičnim modelom. Oni su uglavnom kalibrirani na optimalno prikazivanje
čvrstoća, a deformacije su sporedne i najčešće se samo umjereno poklapaju s rezultatima
proračuna. Izrazito je nepovoljno zanemarivanje deformacija od skupljanja i puzanja. Za
slučajeve koji su skloniji deformiranju trebao bi primjenjivati preciznije modele.
1.6 Deformacije od puzanja i skupljanja kod promjenljivih napreza-

nja betona
U pravilu je betonski konstrukcijski element izložen vremenski promjenljivom i složenom
tijeku djelovanja. Stoga je potrebno moći proračunati i vremenske deformacije skokovitih i
kontinuirano promjenljivih tlačnih naprezanja betona, a ne samo za konstantna djelovanja.
Za to područje su Dischinger i Trost razvili različite metode.
Proračun deformacija od puzanja i skupljanja

Deformacije od puzanja ovise o tlačnom naprezanju betona u promatranom trenutku. Kod
promjenljivih djelovanja proračun se mora provesti u koracima. U poglavlju 1.8.3 dan je
približni postupak proračuna kojim se smanjuje duljina proračuna.
U nastavku su određene deformacije za konstantno, skokovito i kontinuirano promjenljivo
djelovanje normalne sile, slika 13.
Naprezanje betona
konstantno djelovanje skokovito konstantno djelovanje kontinuirano promjenljivo
σc σc σc
q2
q1 q1 q1
q3
t t t
Slika 13 Vrste djelovanja
590
Konstantno naprezanje u betonu

ukupna deformacija = elastični dio + puzanje + skupljanje
εc(t) = εel(t0) + εel(t0) · φ(t, t0) + εs(t)
σ c (t0 ) σ (t )
εc(t) = + c 0 ⋅ϕ (t , t0 ) + εs(t)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
Skokovito konstantno naprezanje u betonu
Deformacija od puzanja proizlazi iz sume pojedinih inkremenata naprezanja.
ukupna = elastični dio + puzanje + skupljanje
deformacija
εc(t) = εel(t0) + ∑ ∆ε el (ti ) + εel(t0) · φ(t, t0) + ∑ ∆ε el (ti )⋅ϕ (t ,ti ) + εs(t)
ti ti
σ c (t0 )∆σ c (ti ) σ c (t0 ) ∆σ c (ti )

εc(t) = + ∑ + ⋅ϕ (t , t0 ) + ∑ ⋅ϕ (t , ti ) + εs(t)
Ec (t0 ) t i Ec (ti ) Ec (t0 ) ti Ec (ti )
Kontinuirano promjenljivo naprezanje u betonu
ukupna = elastični dio + puzanje + skupljanje
deformacija
εc(t)
ti = t
= εel(t0) + ∫
∂ε el t i ()
⋅ dt i + εel(t0) · φ(t, t0) + ∫
t
∂ε el t i () ( )
⋅ ϕ t , t i ⋅ dt i + εs(t)
ti = 0 ∂t i ti = 0 ∂t i
σ c (t0 ) () σ (t ) ∂σ (t ) 1
⋅ ϕ (t , t )⋅ dt
ti = t
∂σ c t i 1 ti = t
⋅ dt i + c 0 ⋅ϕ (t , t0 ) + ∫
i
⋅ ⋅
() E (t )
c
εc(t) = + ∫ + εs(t)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
i i
ti = 0 ∂t i Ec t i ti = 0 ∂t i c i
σ c (t0 ) ()
( ) [ ( )]
ti = t
∂σ c t i 1
εc(t) = · [1 + φ(t, t0)] + ∫ ⋅ ⋅ 1 + ϕ t , t i ⋅ dt i + εs(t)
Ec (t0 ) ti = 0 ∂t i Ec t i
odnosno:
σ c (t0 ) σ c (t ) − σ c (t0 )
εc(t) = · [1 + φ(t, t0)] + ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t , t0 )] + εs(t)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
Integriranje je moguće samo numerički. Kako bi se ovaj zahtjevni posao smanjio Trost je
uveo faktor zrenja betona χ koji ovisi o vremenskom razvoju deformacija i odabire se iz-
među 0,6 i 1,0. Za obične slučajeve može se uzeti χ = 0,8 (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1
(11)).
∫
t ∂σ t () ( )
i
() ( )
⋅ ϕ t ,t i ⋅ dt i ∑ ∆σ t i ⋅ϕ t , t i
τi ∂t i τ
χ= = i . (47)
(σ t − σ 0 )⋅ϕ t (σ t − σ 0 )⋅ϕ (t ,t0 )
1.6.1 Proračun puzanja prema Dischingeru
Dischinger je bio jedan od prvih koji je razvio matematičke odnose koji opisuju vremenske
deformacije betona pod djelovanjem konstantnih i promjenljivih opterećenja.
Dischinger je pretpostavio, odnosno uveo sljedeća pojednostavnjenja:
• deformacije od puzanja su proporcionalne aktualnim tlačnim naprezanjima u betonu
591
• vrijedi načelo superpozicije; povećanje, odnosno promjena naprezanja u trenutku t1 > t0

razmatra se samo u preostalom dijelu funkcije puzanja (ne počinje ispočetka već se sa-
mo nastavlja)
ϕ (t)
tijek puzanja
ϕ (t i ,t 1)
ϕ (t) ϕ (t i ,t 0)
ϕ (t 1 ,t0 ) ϕ (t i ,t 1)
t0 t1 ti t
q(t)
djelovanje q
∆q
q1
t0 t1 ti t
vrijeme prvog nanošenja opterećenja na beton

Slika 14 Tijek puzanja prema Dischingeru
Iz slike 14 slijedi izraz za funkciju puzanja:
ϕ (ti ,t1 ) 1
= ⋅ [ϕ (ti ,t0 ) − ϕ (t1 ,t0 )] . (48)
E (t1 ) E (t1 )
Ovom modelu proturječe novija saznanja prema kojima kod promjene naprezanja funkcija
puzanja počinje ispočetka. Iz čega slijedi novi izraz za određivanje deformacija betona:
dε c (t ) 1 dσ (t ) σ (t ) dϕ (t )
= ⋅ + ⋅ . (49)
dt E (t ) dt E (t0 ) dt
Ako se u izraz uvrsti afin odnos skupljanja i puzanja, εs(t) = εs∞ · φ(t)/φ∞, dobiva se Dischin-
gerova jednadžba koja je i danas osnovna podloga velikog broja proračuna:
dε c, c+s (t ) 1 dσ (t ) σ (t ) dϕ (t ) ε s ∞ dϕ (t )
= ⋅ + ⋅ + ⋅ . (50)
dt E (t ) dt E0 dt ϕ ∞ dt
1.6.2 Proračun puzanja prema Trostu

Novija istraživanja su pokazala da Dischingerova jednadžba baš najtočnije i ne opisuje
stvarno ponašanje betona kod puzanja. Kod svakog skoka opterećenja tijek deformacija od
592
puzanja sličan je kao i kod prvog opterećenja, slika 15, a ne samo kao da se funkcija puza-
nja nastavlja, slika 14.
ϕ (t)
funkcija naprezanja za q1
za ∆q
ϕ (t i ,t 0)
ϕ (t 1 ,t0 ) ϕ (t i ,t 1)
t0 t1 ti t
q(t)
∆q
q1
t0 t1 ti t
Slika 15 Tijek puzanja prema Trostu
φ(t, t1) = kT · φN · f(t − t0) (51)
gdje je:
kT koeficijent očvršćivanja kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja (starosti) djelova-
nja
φN koeficijent puzanja kojim se uzima u obzir utjecaj betona i uvjeta okoliša
f(t − t0) vrijednost funkcije.
Prema Trostu za deformacije betona vrijedi sljedeća jednadžba:
σ σ (t ) − σ 0 ε s ∞ dϕ
εc, c+s(t) = 0 ⋅ [1 + ϕ (t )]+ ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t )]+ ⋅ . (52)
E0 E0 ϕ ∞ dt
Deformacije se ne proračunavaju s trenutnim tangentnim modulom elastičnosti E(t) već s
konstantnom vrijednošću E0.
χ je faktor zrenja betona koji ovisi o vremenskom razvoju deformacija:
∑ ∆σ (ti )⋅ϕ (t ,ti )
∞ ∂σ k T 1 t
χ= ∫ ⋅ ⋅ dτ = i . (53)
T0 ∂τ k 0 σ (t ) − σ 0 [σ (t ) − σ 0 ]⋅ϕ (t ,t0 )
Faktor zrenja betona χ služi za pojednostavnjenje proračuna kako bi se zaobišao složeni
postupak integriranja.
593
ϕ (t)
ϕ (t,t0)
ϕ (t,ti )
t
t0 ti t
σ (t)
σ (t 0 )
∆σ (ti )
σ (t)
t
t0 ti t
Slika 16 Dijagrami puzanja i naprezanja
Numerička integracija može se jednostavno provesti za bilo koju proizvoljnu funkciju pu-
zanja. Vremenski period koji se razmatra podijeli se u n jednakih intervala. Promjena nap-
rezanja ∆σ(ti) u intervalu (ti−1 − ti) uzima se kao vanjsko djelovanje u sredini intervala i za
to se određuje funkcija puzanja φ(t, t*i−1), gdje je t*i−1 sredina intervala ti−1 − ti.
Vrijedi:
i =1
n
i =1
(
0 = σ (t0 ) ⋅ϕ (t ,t0 ) + ∑ ∆σ (ti ) + ∑ ∆σ (ti )⋅ϕ t ,ti*−1 .
n
) (54)
Iz te jednadžbe slijedi rekurzijska jednadžba: (recursion formula − eng.)

()
∆σ t j ⎡ ⎤
( )
) ( )
1 1 j −1
=− ⋅ ⎢ϕ t j ,t0 + ⋅ ∑ ∆σ (ti )⋅{1 + ϕ t j ,ti* }⎥ .
σ (t0 ) (
1 + ϕ t j ,t j−1 ⎣
*
σ (t0 ) i=1 ⎦
(55)
Za prvi korak (j = 1) vrijedi:

∆σ (t1 ) 1
=− ⋅ [ϕ (t1 ,t0 ) + 0]
σ (t0 ) ( )
1 + ϕ t1 ,t0*
(56)
odnosno
ϕ (t1 ,t0 )
∆σ (t1 ) = − σ (t0 )⋅ .
( )
1 + ϕ t1 ,t*0
(57)
Za drugi korak (j = 2) vrijedi:
594
∆σ (t 2 ) ⎡ ⎤
σ (t0 )
=−
1
⋅ ⎢ϕ (t 2 ,t0 ) +
1 + ϕ t 2 ,t1 ⎣
*
( )
1
⋅ ∑ ∆σ (t1 )⋅{1 + ϕ t 2 ,t1* }⎥ .
1
σ (t0 ) i =1
( ) (58)
⎦
Primjer:
U nastavku je prikazan tabelarni proračun koeficijenta zrenja betona χ. Ulazne veličine
proračuna su: h0 = 400 mm, fcm = 43 N/mm2, RH = 50 % i t0 = 7 dana. Rezultati proračuna
prikazani su na slici 17.
j=1 j=2 j=3 j=4 j=5 j=6 j=7 j=8 j=9
t / t0 7,0 7,001 7,01 7,1 8 10 14 28 56 ∆σ / σ0 σj / σ0 χ
7 1,000 1,000 1,000
i = 1 7,0005 0,04
7,001 0,05 – 0,046 0,954 0,812
i = 2 7,0055 0,08 0,08
7,01 0,10 0,09 – 0,043 0,910 0,787
i = 3 7,055 0,16 0,16 0,15
7,1 0,19 0,19 0,19 – 0,077 0,833 0,799
i = 4 7,55 0,32 0,32 0,32 0,30
8 0,38 0,38 0,38 0,37 – 0,127 0,706 0,800
i=5 9 0,47 0,47 0,47 0,46 0,37
10 0,53 0,53 0,53 0,53 0,46 – 0,083 0,623 0,780
i = 6 12 0,62 0,62 0,62 0,62 0,57 0,44
14 0,69 0,69 0,69 0,68 0,64 0,54 – 0,068 0,555 0,792
i = 7 21 0,84 0,84 0,84 0,84 0,80 0,73 0,60
28 0,95 0,95 0,95 0,95 0,91 0,85 0,74 – 0,100 0,455 0,782
i = 8 42 1,10 1,10 1,10 1,10 1,07 1,00 0,91 0,65
56 1,21 1,21 1,21 1,21 1,18 1,11 1,02 0,79 – 0,084 0,371 0,764
i = 9 78 1,35 1,35 1,35 1,34 1,31 1,24 1,15 0,94 0,65
100 1,45 1,45 1,45 1,44 1,41 1,34 1,25 1,04 0,79 – 0,060 0,310 0,760
2,0 1
0,9
χ
ϕ
1,0 0,8
0,7
0,0 0,6
0 20 40 60 80 100 1 7 10 100
Slika 17 Određivanje koeficijenta zrenja betona χ
595
Iz ovoga je vidljivo da je koeficijent zrenja betona χ, jednako kao i tijek naprezanja, ovisan
o vremenu.
Koeficijent zrenja betona χ može se uzeti prema Trostu ili CEB Bulletin 215, slika 18. Pa-
rametarske studije su pokazale da χ ima vrijednost između 0,6 i 1,0. Za sva praktična rješe-
nja (t = ∞) χ = 0,8, HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1 (11).
χ(t,t0)
1,0
t0 = 730 dana
0,9 t0 = 365 dana
t0 = 90 dana
0,8 t0 = 28 dana
t0 = 14 dana
0,7 t0 = 7 dana
0,6 t0 = 3 dana
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0 t (dani)
101 10 2 10 3 10 4 10 5
Slika 18 Koeficijent zrenja betona χ(t, t0), CEB, Bulletin 215
Prema CEB, Bulletin 215 približno vrijedi:
t 0 ,5
χ(3 · 104, t0) = 0 0 ,5 (59)
1 + t0
ili
t 0 ,5
χ(3 · 104, t0) = 0 0 ,5 (60)
n + t0
gdje je
n=
0,13 ⋅ k01/3 ⎡ ⎛ RH ⎞
−4
⋅ ⎢1 + ⎜1 −
50 ⎠
(
⎟ ⋅ − 0,772 + 2,917 ⋅10 − 4 ⋅ k 0 )⎤⎥ ⋅[0,772 + 0,0114 ⋅ f ] .
ck (61)
e10 ⋅k0 ⎣ ⎝ ⎦
Ova jednadžba je u smislu nesigurnosti modela puzanja prikladna više za teoretska razmat-
ranja nego za praktičnu primjenu.
596
1.6.3 Model puzanja prema HRN ENV 1992−1−1

ε (t)
ε c,el
ε c,c
ε c,c
ε c,el
ε c,s t
σ (t)
t
t0 ti
Slika 19 Deformacija betona
Deformacija puzanjem proračunava se iz sljedećeg izraza:
σ0 σ (t ) − σ 0
εc, c(t) = ⋅ϕ (t ,t0 ) + ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t )] . (62)
Ec (t0 ) Ec (t0 )
Ukupna deformacija proračunava se s pomoću funkcije puzanja u vremenu t, I(t, t0):

εtot(t, t0) = εn(t) + σ(t0) · I(t, t0) + ∑ I(t, ti) · ∆σ(ti) (63)
⎡ 1 ϕ (t ,t0 ) ⎤
εtot(t, t0) = εn(t) + σ(t0) · I(t, t0) + [σ (t ) − σ (t0 )]⋅ ⎢ +χ⋅ ⎥ (64)
⎣⎢ Ec (t0 ) Ec (28 ) ⎦⎥
gdje je:
εn(t) deformacija neovisna o naprezanjima od opterećenja (skupljanje, utjecaj tempera-
ture)
Ec(t0) tangentni modul elastičnosti u vremenu t0 (prvo nanošenje opterećenja)
Ec(28) tangentni modul elastičnosti betona starosti 28 dana, ako nema točnijih podataka
Ec(28) = 1,05 · Ecm
φ(t, t0) koeficijent puzanja, proračunan s modulom elastičnosti nakon 28 dana i elastič-
nom deformacijom nakon 28 dana
χ koeficijent zrenja betona, χ = 0,8.
1.7 Opuštanje čelika za prednapinjanje

Razred opuštanja i mjerodavni podaci o opuštanju čelika za prednapinjanje moraju biti na-
vedeni u ispravama koje prate pošiljku. U HRN ENV 1992−1−1, 4.2.3.4.1 dane su približ-
597
ne vrijednosti za proračun. Vrijednosti u tablici i dijagramima vrijede za temperaturu 20

°C. Za više temperature gubici od opuštanja moraju se u dogovoru s proizvođačem čelika
za prednapinjanje povećati.
Navedene su vrijednosti za 1000 sati (= 41 dan + 16 sati). Za dugotrajne gubitke, odnosno

za konačnu vrijednost opuštanja dopušteno je uzeti trostruko veću vrijednost od one za
1000 sati (HRN ENV 1992−1−1, 4.2.3.4.1 (2)).
Tablica 4 Približni odnos gubitaka zbog opuštanja i vremena do 1000 sati
(HRN ENV 1992−1−1, t. 4.5)
vrijeme u satima 1 5 20 100 200 500 1000

gubitak zbog opuštanja u % od
15 25 35 55 65 85 100
vrijednosti nakon 1000 sati
100
%
80
60
40
20
0
0 200 400 800 800 1000
Slika 20 Gubici od opuštanja u % tijekom vremena
%
14
gubici od opuštanja
12,0 razred 1 (žice)

9 8,0
7,0 razred 3 (šipke)
4,5 4,0
4 razred 2 (užad)
1,5 4,5
2,5
1,0
50 60 70 80 %
σ p0 f p0 σ p0, max
Slika 21 Gubici zbog opuštanja nakon 1000 sati kod 20°C (HRN ENV 1992−1−1, sl. 4.8)
1.8 Proračun gubitaka sile prednapinjanja

U prethodnim poglavljima pojašnjeno je određivanje vremenskih deformacija. U nastavku
se određuje promjena sile prednapinjanja u ovisnosti od tih deformacija. Točno određivanje
promjene sile prednapinjanja, odnosno deformacija betona, moguće je samo numerički.
Kako bi se smanjio opseg proračuna, ali i zbog velike nesigurnosti ulaznih veličina razvije-
ni su približni postupci.
598
1.8.1 Gubici od puzanja kod prednapinjanja bez sprezanja

Za određivanje gubitaka sile prednapinjanja od vremenskih deformacija betona uvjeti spo-
jivosti (kompatibilnosti) definiraju se u razini natege. Počinje se od poznatih odnosa za
deformacije od puzanja i skupljanja, a pretpostavlja se da je njihov odnos afin.
(g + q)
i = natega
P(t)
P(t)
M N
δ cl δ cl δ pl
Slika 22 Gubitak sile prednapinjanja kod prednapinjanja s jedne strane
σc
εc,c(t) = ⋅ ϕ (t ) (65)
Ec
ε c, s ∞
εc,s(t) = ⋅ϕ (t ) (66)
ϕ∞
Ukupna deformacija betona pod trajnim djelovanjem suma je elastičnog udjela i udjela
puzanja (i = natega):
δ c1, i (t ) = [1 + φ(t)] · δc1,i (67)
Deformacije čelika za prednapinjanje su čisto elastične:

P(t )⋅ l
δp1,i(t) = δp1,i = . (68)
Ep ⋅ Ap
U nastavku su definirani pojedini udjeli deformacija.

Elastične deformacije betona u razini i (slika 22):
• od sile prednapinjanja P(t) = 1
M cp(0 ) − z p P(t )⋅ l l P(t ) − z p P(t )⋅ l l z p
2 2
l l
δc1,i = ∫ − ⋅ ds + =∫ ⋅ ds + =∫ ⋅ ds + (69)
0 E c ⋅ I cn E c ⋅ Acn 0 E c ⋅ I cn E c ⋅ Acn 0 E c ⋅ I cn E ⋅
c Acn
599
gdje je M cp(0 ) statički određeni moment od prednapinjanja.
• od vanjskog djelovanja M (g + q ) i N (g + q )
l M ( g + q ) ⋅ zs l N
(g + q )
δc1,0,g+q = ∫ − ⋅ ds + ∫ ⋅ ds (70)
0 E c ⋅ I cn 0 c ⋅ Acn
E
• skraćenje betona od skupljanja

δc,s = − εc,s(t) · l. (71)
U svakom trenutku mora vrijediti uvjet spojivosti (kompatibilnosti). Skraćenje betona od

sile prednapinjanja, puzanja i skupljanja mora biti jednako promjeni duljine čelika za pred-
napinjanje tako da vrijedi :
d
dt
[( ) ] d
dt
[ ] d
[ ]
⋅ δ c1,1 + δ pl,1 ⋅ P(t ) + ⋅ δ c1, 0, g + q (t ) + ⋅ − ε c, s (t )⋅ l = 0
dt
(72)
gdje je:
δ c1,1 (t ) = [1 + φ(t)] · δc1, 1 skraćenje betona od puzanja pod trajnim opterećenjem
ε s∞
εc,s(t) = ϕ (t )⋅ .
ϕ∞
Iz čega slijedi:
d ⎡ ε c, s ∞ ⎤
d
dt
[( ) ] d
⋅ {1 + ϕ (t )}⋅ δ cl,1 + δ pl,1 ⋅ P(t ) + ⋅{[1 + ϕ (t )]⋅ δ c1, 0, g+p } + ⋅ ⎢− ϕ (t )⋅
dt dt ⎣ ϕ∞ ⎦
⋅l ⎥ = 0 (73)
Uza zanemarivanje udjela puzanja od dP(t)/dt slijedi:

dϕ dϕ ε c, s ∞ dϕ
dP
dt
[( )]
⋅ δ cl,1 + δ pl,1 + P ⋅ δ c1,1 ⋅
dt
+ δ c1, 0, g + p ⋅ −
dt ϕ ∞ dt
⋅ ⋅l = 0 ⋅
dt 1
⋅
dp δ11
(74)
gdje je:
l z p2 l l
δ11 = δc1, 1 + δpl, 1 δc1,1 = ∫ ⋅ ds + δp1,1 =
0 Ec ⋅ I cn Ec ⋅ Acn Ep ⋅ Ap
dP δ c1,1 δ c1, 0, g + p ε c, s ∞ l δ c1, 0, g + p
+ P⋅ + − ⋅ =0 − Pg+q =
dϕ δ1,1 δ1,1 ϕ ∞ δ1,1 δ1,1
ε c, s ∞ l δ c, s ∞ Pc,s ∞ δ c1,1
⋅ = = α= .
ϕ ∞ δ1,1 ϕ ∞ ⋅δ1,1 ϕ ∞ δ c1,1 + δ pl,1
Iz čega slijedi:
dP Pc, s ∞
+ P ⋅α − Pg + q − = 0. (75)
dϕ ϕ∞
600
Rješenje Eulerove diferencijalne jednadžbe:

Pg + q Pc, s ∞
P(φ) = A ⋅ e −α ⋅ϕ + + . (76)
α α ⋅ϕ ∞
Uz početne uvjete u trenutku t = 0:

t = 0, φ = 0, P(φ) = Pg+q + Pm0, slijedi:
− α ⋅ϕ ⎡ ⎛ α −1⎞ Pc, s ∞ ⎤ Pg + q Pc, s ∞
P(φ) = e ⋅ ⎢ P( g + q ) ⋅ ⎜ ⎟ + Pm0 − ⎥+ + . (77)
⎣ ⎝ α ⎠ α ⋅ϕ ∞ ⎦ α α ⋅ϕ ∞
Za pad naprezanja vrjedi: Pc+s(t) = P(φ) − Pg+q − Pm0

⎡ ⎛ α −1⎞ Pc, s ∞ ⎤ Pg + q Pc, s ∞
Pc+s(t) = e − α ⋅ϕ ⋅ ⎢ P( g + q ) ⋅ ⎜ ⎟ + Pm0 − ⎥+ + − Pg + q − Pm0
⎣ ⎝ α ⎠ α ⋅ϕ ∞ ⎦ α α ⋅ϕ ∞
⎡ ⎛ 1−α ⎞ ⎤
( )
= − 1 − e − α ⋅ϕ ⋅ ⎢ Pm0 − P(g + q ) ⋅ ⎜
α
⎟−
α
1
⋅ ϕ
⋅ Pc, s ∞ ⎥ (78)
⎣ ⎝ ⎠ ∞ ⎦
odnosno:
⎡ ⎛ 1−α ⎞ ⎤
( )
Pc+s(t) = − 1 − e − α ⋅ϕ ⋅ ⎢ Pm0 − P(g + q ) ⋅ ⎜ ⎟−
1
⋅ Pc,s (t )⎥ (79)
⎣ ⎝ α ⎠ α ⋅ϕ (t ) ⎦
Ova jednadžba može se pojednostaviti primjenom modela puzanja prema:

Pc+s(t) = (cv − 1) · Pm0 + (cd − 1) · Pg+q + cs · Pc, s(t) (80)
ϕ − 0 ,4
1 −α⋅
cv = ⋅ e 1+ 0 ,4 ⋅ α (81)
1 + 0 ,4 ⋅ α
ϕ − 0 ,4
1 1−α − α⋅
cd = − ⋅ e 1+ 0 ,4⋅α (82)
α α ⋅ (1 + 0 ,4 ⋅α )
1 ⎛ −α⋅
ϕ − 0 ,4
⎞
cs = ⎜
⋅ 1− e 1+ 0 ,4 ⋅ α ⎟
(83)
α ⋅ (ϕ − 0 ,4) ⎜⎝ ⎟
⎠
Koeficijenti cv, cd, i cs mogu se očitati s dijagrama na slici 23.
Trost je predložio sljedeću približnu jednadžbu:

α ⋅ϕ (t ) 1− α α ⋅ϕ (t ) 1
Pc+s(t) = − Pm0 ⋅ + ⋅ ⋅ P(g + q ) + ⋅ Pc,s (t ) (84)
1 + 0 ,8 ⋅α ⋅ϕ (t ) α 1 + 0,8 ⋅α ⋅ϕ (t ) 1 + 0,8 ⋅α ⋅ϕ (t )
601
1,0 α =0
α =0,05
α =0,1
cv
0,5 α =0,2
α =0,3
α =0,4
0,4
α =0,5
α =1,0
0 1 2 3 4
ϕ (t)
5 α =0
α =0,05
4
α =0,1
cd
3 α =0,2
α =0,3
2 α =0,4
α =0,5
0,4
α =0,7
1 α =1,0
0 1 2 3 4
ϕ (t)
1,0
cs
0,5
0,4
0 1 2 3 4
ϕ (t)
Slika 23 Koeficijenti cv, cd i cs
602
1.8.2 Gubici od puzanja kod prednapinjanja sa sprezanjem

Jednadžbe za proračun gubitaka sile prednapinjanja kod sustava sa sprezanjem proizlaze iz
jednadžbi za sustav bez sprezanja kada se globalni uvjet spojivosti (kompatibilnosti) zam-
jeni lokalnim. Zbog toga se pomaci δ zamjenjuju deformacijama ε, a sila prednapinjanja
P(t) naprezanjima σp(t). Kada se uzme u obzir da je:
σp,s = εs · Ep · (1 − α) (85)
Tada iz jednadžbi prethodnog poglavlja slijedi:

⎡ ⎛ 1− α ⎞ ⎤
( )
σp,c+s(t) = − 1 − e − α ⋅ϕ (t ) ⋅ ⎢σ pm0 − σ p ,(g + q ) ⋅ ⎜ ⎟−
1
⋅σ p,s ⎥ (86)
⎣ ⎝ α ⎠ α ⋅ϕ (t ) ⎦
σp,c+s(t) = (cr − 1) · σpm0 + (cd − 1) · σp, (g+q) + cs · εs · Ep · (1 − α) (87)
odnosno ukupno naprezanje u čeliku u trenutku t iznosi:
σp(t) = cr · σpm0 + cd · σp,(g+q) + cs · εs · Ep · (1 − α) (88)
(Pravilo za predznake: tlačna naprezanja − negativni predznak, skupljanje − negativni pred-
znak).
1.8.3 Približni postupak sa srednjim naprezanjem puzanja

Pretpostavka ovog približnog postupka je da je tijek tlačnih naprezanja u betonu tijekom
vremena približno linearan. Ovo pojednostavnjenje vrijedi samo ako je pad naprezanja u
betonu od vremenskih deformacija betona najviše 30 %, što u pravilu i vrijedi za najveći
broj slučajeva u praksi.
Uz tu pretpostavku proračun se može provesti s u vremenu konstantnim srednjim napreza-

njem koje uzrokuje puzanje u betonu σcp,pm, slika 24:
σcp,pm = σcp,p0 + 0,5 · ∆σcp,c+s (89)
U ovoj jednadžbi nepoznanica je smanjenje tlačnih naprezanja betona ∆σcp,c+s u visini nate-
ge od vremenskih deformacija.
σcp,p(t)
σcp,p
0
σcp,pm σcp,c+s
σ cp,p(t )
i s cp,pm
t
t0 0,5· (t 0 +t i ) ti
Slika 24 Tijek naprezanja u betonu σcp u vremenu
603
Uz konstantna naprezanja u betonu deformacija od puzanja se proračunava prema:

σ cp, pm
εcp,c+s = φ · εcp(el),pm = ϕ ⋅
Ec
=
ϕ
Ec
[ ]
⋅ σ cp, p0 + 0,5 ⋅ ∆σ cp, c + s . (90)
Iz uvjeta spojivosti (kompatibilnosti) da je promjena deformacije čelika za prednapinjanje

jednaka deformaciji betona, εp,c+s = εcp,c+s, slijedi:
εcp,c+s = εcp,skupljanje + εcp,puzanje + ∆εcp(el),c+s
σ cp, p0 + 0,5 ⋅ ∆σ cp, c + s ∆σ cp, c + s
= ε cp, s + ϕ ⋅ + (91)
Ec Ec
gdje je:
εcp,c+s deformacija betona (indeks: c) u razini natege (indeks: p) od puzanja i skupljanja
(indeks: c + s).
Čelik za prednapinjanje ponaša se potpuno elastično. Tako da za promjenu naprezanja vri-

jedi:
∆σp,c+s = εp,c+s · Ep. (92)
Iz čega slijedi:
∆σp,c+s = εc,skupljanje · Ep + αe · φ · [σcp,pl + 0,5 · ∆σcp,c+s] + αe · ∆σcp,c+s. (93)
U gornjoj jednadžbi dvije veličine, ∆σp,c+s i ∆σcp,c+s, su i dalje nepoznanice. Druga jednadž-
ba za određivanje gubitaka sile prednapinjanja slijedi iz pretpostavke da je promjena napre-
zanja u čeliku za prednapinjanje proporcionalna promjeni naprezanja u betonu:
σ p, p0 σ cp, p0 σ cp, p0
= ⇔ ∆σ cp, c + s = ⋅ ∆σ p, c + s (94)
∆σ p, c + s ∆σ cp, c + s σ p, p0
⎡ σ cp, p0 ⎤
∆σp,c+s = ε c, s ⋅ Ep + α e ⋅ ϕ ⋅ ⎢σ cp, p0 + 0,5 ⋅ ⋅ ∆σ p, c + s ⎥ +
⎣⎢ σ p, p0 ⎦⎥
σ cp, p0 ⎡ σ c, p0 ⎤
+αe ⋅ ⋅ ∆σ p, c + s ⋅ ⎢1 − α e ⋅ ⋅ (1 + 0,5 ⋅ ϕ )⎥ = εc,s · Ep + αe · φ · σcp,p0 (95)
σ p, p0 ⎢⎣ σ p, p0 ⎥⎦
ε c, s ⋅ Ep + α e ⋅ϕ ⋅σ cp, p0 ε c, s ⋅ Ep + α e ⋅ϕ ⋅σ cp, p0
∆σp,c+s = = (96)
σ cp, p0 σ cp, p0
1− α e ⋅ ⋅ (1 + 0,5 ⋅ϕ ) 1 − α e ⋅ ⋅ (1 + χ ⋅ ϕ )
σ p, p0 σ p, p0
gdje je:
σcp,p0 naprezanje u betonu u visini natege od prednapinjanja i trajnog opterećenja u to
χ koeficijent zrenja betona.
Kada se presjek nalazi u stanju naprezanja I za statički određeni sustav vrijedi:
604
P0 P0 ⋅ z cp
+ ⋅ z cp
σ cp, p0 A I ci Ap ⎛ Aci 2 ⎞
= ci = ⋅ ⎜1 + ⋅ z cp ⎟⎟ . (97)
σ p, p0 P0 Aci ⎜⎝ I ci ⎠
Ap
Iz čega proizlazi jednadžba za proračun vremenskih gubitaka (HRN ENV 1992−1−1,

(4.10), χ ≈ 0,8):
∆σp,c+s+r =
( )
ε s (t , t0 )⋅ Ep + α p ⋅ ϕ (t , t0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr
(98)
Ap ⎡ Aci ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp ⋅ ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ ϕ (t , t0 ))
2
Aci ⎣ I ci ⎦
gdje je:
∆σp,c+s+r promjena naprezanja u natezi zbog puzanja, skupljanja i opuštanja na
mjestu x u vremenu t (negativna vrijednost za pad sile prednapinjanja)
εs(t, t0) procijenjena deformacija skupljanja izvedena iz konačne mjere skuplja-
nja
(negativno)
α = Ep/Ecm
Ep modul elastičnosti čelika za prednapinjanje
Ecm modul elastičnosti betona (tangentni modul)
∆σpr promjena naprezanja u nategama na mjestu x zbog opuštanja (negativno)
= početno naprezanje/karakteristična vlačna čvrstoća = σp / fpk
s početnim naprezanjem proračunanim prema:
σp = σpg0 − 0,3 · ∆σp,c+s+r
σpg0 početno naprezanje u nategama od prednapinjanja i stalnih dje-
lovanja. Radi pojednostavljenja i da bi se bilo na strani
sigurnosti drugi član u gornjoj jednadžbi (0,3 · ∆σp,c+s+r) može se
izostaviti. Za obične zgrade dopušteno je uzeti σp = 0,85 · σpg0.
φ(t, t0) koeficijent puzanja
σcg naprezanje betona u visini natege od vlastite težine i drugih stalnih djelo-
vanja (nazovi stalna kombinacija djelovanja), (negativno za tlačna napre-
zanja)
σcp0 početna vrijednost naprezanja u betonu u razini natege od prednapinjanja
(negativno za tlačna naprezanja)
Ap ploština presjeka svih natega u promatranom području
Ac ploština betonskog presjeka
Ic moment tromosti betonskog presjeka
zcp udaljenost između težišta betonskog presjeka i natege
Dodatno uz ∆σpr: Kod uporabe jednadžbe za ∆σp,c+s+r potrebno je pretpostaviti vrijednost za

ukupni gubitak (∆σp,c+s+r) da bi se ∆σpr mogao izračunati. Postupak se ponavlja dok se obje
strane jednadžbe ne usklade.
605
Vremenski gubici za t → ∞ za prednapinjanje s jednim spregnutim užetom mogu se prora-

čunati prema:
∆σp,c+s+r =
( )
ε s∞ ⋅ Ep + α p ⋅ϕ (∞, t0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr
(99)
Ap ⎡ A ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + zcp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (∞, t0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
gdje je:
εcs∞ konačna vrijednost deformacije od skupljanja, vidi 1.4.2, t.3
φ(∞, t0) konačna vrijednost koeficijenta puzanja, vidi 1.4.2, t.2.
Za određivanje vremenskih gubitaka slobodnih natega (bez sprezanja) mogu se primjenji-

vati jednadžbe (98) i (99) uz pretpostavku da su deformacije od skupljanja i puzanja uzete
sa srednjom vrijednošću (ENV 1992-1-5:1994 H, (115)):
• za vanjske natege: uzduž ravnog dijela natege između idealiziranih točaka loma ili sida-
ra, uključujući razmatranu apscisu
• za unutarnje natege: uzduž ukupne duljine natege.
Jednadžbe (98) i (99) su pojednostavnjenja čiji su rezultati na strani sigurnosti, a vrijede za

presjeke s nategama na istoj visini, odnosno za proračun u težištu natega. Ovaj proračun
zanemaruje utjecaj čelika za armiranje koji sprječava deformiranje, a ne razlikuje niti sta-
tički određeni i neodređeni udjel sile prednapinjanja (obuhvaćen je samo geometrijski krak
sila zcp). Tako da ove jednadžbe strogo gledano vrijede samo za polje slobodno poduprte
grede. Rezultati su dovoljno točni za visokogradnju ukoliko rezne sile uvjetovane deformi-
ranjem nisu mjerodavne za proračun kao na primjer kod prednapetih nosača velikog raspo-
na na stupovima čija je stabilnost ugrožena.
Primjer: Proračun gubitka sile prednapinjanja od puzanja, skupljanja u relaksacije

Za statički određeni most sandučastog poprečnog presjeka proračunskog raspona leff = 45
m određuju se vremenske deformacije i gubici. Nosač je prednapet tako da je ostvareno
sprezanje. Proračun puzanja i skupljanja proveden je prema HRN ENV 1992−1−1. Puzanje
betona presjeka počinje nanošenjem sile prednapinjanja. Pretpostavka je da se prednapinje
tri (3) dana nakon betoniranja.
13,00
7,00
5
2 17 9
3,45 1,00 59
20 40 7
86
S
50 2,40
3
1,53
20
40
2
3,00 75 1,00 2,73 1,00 75 3,00
4 4
38 38
5,50
Slika 25 Sandučasti poprečni presjek nosača
606
Geometrijske karakteristike presjeka: Ac,bruto = 7,0 m2, Ic,bruto = 5,4 m4, zT,gore = 0,87 m
Beton: C35/45
Prednapinjanje: 20 natega sa po 15 užadi,
Ap = 4200 cm2, zp = 1,10 m, parabola, σpm0 = 1275 N/mm2
Djelovanja: trajna djelovanja (g + q)d = 175 kN/m
prednapinjanje
karakteristika presjeka Ac = 6,97 m2, Ic = 5,40 m4

težište zg = 0,867 m, zd = 1,533 m
opseg: vanjski + 0,5 · unutarnji u = 35 m
srednji polumjer presjeka h0 = 2 · Ac/u = 2 · 6,97/35 · (1000) = 398 mm
tlačna čvrstoća betona starog 28 dana fcm = fck + 8 = 35 + 8 = 43 N/mm2
modul elastičnosti betona Ec(28) = 1,05 · Ecm = 1,05 · 9,5 · (fck + 8)1/3 =
= 1,05 · 9,5 · (35 + 8)1/3 = 34946 N/mm2
sila prednapinjanja Pm0 = σpm0 · Ap = 1275 · 42 = 53550 kN

modul elastičnosti čelika za prednapinjanje Ep = 195000 N/mm2
vlažnost zraka RH = 80 %
starost betona u trenutku opterećivanja (prednapinjanje) t0 = 3 dana
faktor zrenja betona χ = 0,8
• Proračun koeficijenta puzanja

1 − RH/100 1 − 80 /100
φRH = 1 + = = 1+ = 1,272
0,10 ⋅ 3 h0 0,10 ⋅ 3 398
16 ,8 16,8
β(fcm) = = = = 2,562
f cm 43
1 1
β(t0) = = = = 0,743
0,1 + t00 ,20 0,1 + 30 ,20
φ0 = ϕ RH ⋅ β ( f cm ) ⋅ β ( t0 ) = = 1,272 · 2,562 · 0,743 = 2,421
βH = 1,5 · [1 + (0,012 · RH)18] · h0 + 250 =

= 1,5 · [1 + (0,012 · 80)18] · 398 + 250 = 1133 ≤ 1500
0 ,3 0 ,3
⎛ t −t ⎞ ⎛ 15000 − 3 ⎞
βc(t − t0) = ⎜ 0 ⎟ = = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,978
⎜ β H + t − t0 ⎟ ⎝ 1133 + 15000 − 3 ⎠
⎝ ⎠
φ(t, t0) = ϕ 0 ⋅ β c (t − t0 ) = φ∞ = = 2,421 · 0,978 = 2,368
607
• Proračun koeficijenta skupljanja

βsc = 5, fcm = 43 N/mm2
εs(fcm) = [160 + βsc · (90 − fcm)] · 10 − 6 = = [160 + 5 · (90 − 43)] · 10−6 = 395 · 10−6
βsRH = 1 − (RH/100)3 = = 0,488
βRH = − 1,55 · βsRH = = − 1,55 · 0,488 = − 0,756
εcs0 = εs(fcm) · βRH = = 395 · (− 0,756) · 10−6 = − 299 · 10−6
0 ,5 0 ,5
⎛ t − ts ⎞ ⎛ 15000 − 3 ⎞
βs(t − ts) = ⎜⎜ ⎟
⎟ = =⎜ ⎟ = 0,854
0 ,035 ⋅ h02 + t − t s ⎜ 0 ,035 ⋅ 398 + 15000 − 3 ⎟
2
⎝ ⎠ ⎝ ⎠
εcs(t − ts) = εcs0 · βs(t − ts) = = − 299 · 0,854 · 10−6 = − 255 · 10−6
εcs(t − t0) ⋅ Ep = – 0,255 ⋅ 195 = – 50 N/mm2
• Opuštanje (gubitak sile prednapinjanja od trenja se u ovom proračunu zanemaruje)

σp0/fpk = 1275/1770 = 0,72
HRN ENV 1992−1−1, sl.4.8 → % od σp0 = 2,9 % gubitak zbog otpuštanja (razred 2 − u-
žad)
∆σpr,1000 = 0,029 · 1275 = 36,975 N/mm2
∆σpr,∞ = 3 · ∆σpr,1000 = 3 · 36,975 = 111 N/mm2
1/4 raspona 1/2 raspona

sila prednapinjanja Pm0 Pm0 = σpm0 · Ap = 1275 · 42 = 53550 kN
položaj natege − vođenje po paraboli
zp (f = 1,10 m) = 0,825 m = 1,10 m
sila prednapinjanja Ps, = 0,979 · Pm0 = 52436 kN = 0,959 · Pm0 = 51345 kN
µ = 0,2, k = 0,005
moment od prednapinjanja
Mpm0 = Pm0 · zp = = 52436 · 0,825 = 43259 kN = 51345 · 1,1 = 56479 kN
moment savijanja od gd: Mg = = 33223 kN = 44297 kN
1/4 raspona
naprezanje u betonu
⎛ −Mg +Mp P ⎞ ⎛ − 33,2 + 43,3 52,4 ⎞
σ cgore = ⎜⎜ ⋅ z g − m0 ⎟⎟ =⎜ ⋅ 0 ,867 − ⎟ = − 5,9 N/mm2
⎝ Ic Ac ⎠ ⎝ 5,4 6 ,973 ⎠
⎛ Mg −Mp Pm0 ⎞ ⎛ 33,2 − 43,3 52,4 ⎞

σ cp = ⎜⎜ ⋅ zp − ⎟
⎟ =⎜ ⋅ 0 ,825 − ⎟ = − 9,1 N/mm2
⎝ Ic Ac ⎠ ⎝ 5,4 6 ,973 ⎠
608
⎛ Mg −Mp Pm0 ⎞ ⎛ 33,2 − 43,3 52,4 ⎞

σ cdolje = ⎜⎜ ⋅ zd − ⎟
⎟ =⎜ ⋅1,533 − ⎟ = − 10,4 N/mm2
⎝ Ic Ac ⎠ ⎝ 5,4 6,973 ⎠
1/2 raspona
naprezanje u betonu
⎛ −Mg +Mp P ⎞ ⎛ − 44,3 + 56 ,5 51,4 ⎞
σ cgore = ⎜⎜ ⋅ z g − m0 ⎟⎟ =⎜ ⋅ 0,867 − ⎟ = − 5,4 N/mm2
⎝ I c Ac ⎠ ⎝ 5 ,4 6 ,973 ⎠
⎛ Mg −Mp Pm0 ⎞ ⎛ 44 ,3 − 56 ,5 51,4 ⎞

σ cp = ⎜⎜ ⋅ zp − ⎟
⎟ =⎜ ⋅1,1 − ⎟ = − 9,8 N/mm2
⎝ Ic Ac ⎠ ⎝ 5 ,4 6 ,973 ⎠
⎛ Mg −Mp Pm0 ⎞ ⎛ 44 ,3 − 56 ,5 51,4 ⎞

σ cdolje = ⎜⎜ ⋅ zd − ⎟
⎟ =⎜ ⋅1,533 − ⎟ = − 10,8 N/mm2
⎝ Ic Ac ⎠ ⎝ 5 ,4 6 ,973 ⎠
vremenski gubici sile prednapinjanja
∆σp,c+s+r =
( )
ε s (t ,t 0 )⋅ E p + α e ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr
Ap ⎡ A ⎤
1+ α e ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
nazivnik:
Ap ⎡ A ⎤
1+ α e ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
195 420 ⋅10 −4 ⎡ 6,973 ⎤
1/4 raspona = 1+ ⋅ ⋅ ⎢1 + 0,8252 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 2,37 ) = 1,18
35 6,973 ⎣ 5,4 ⎥⎦
195 420 ⋅10 −4 ⎡ 6,973 ⎤
1/2 raspona = 1+ ⋅ ⋅ ⎢1 + 1,12 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ 2,37 ) = 1,25
35 6 ,973 ⎣ 5,4 ⎥⎦
1/4 raspona 1/2 raspona

brojnik (bez S + R):
α e ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ (σ cg + σ cp0 ) = =
195 195
⋅ 2,37 ⋅ (− 9,1) = − 120 = ⋅ 2,37 ⋅ (− 9,8) = − 129
35 35
∆σp,c = = − 120/1,18 = − 102 N/mm2 = − 129/1,25 = − 103
N/mm2
∆σp,c za χ = 0,5/0,7/0,8/0,9 − 104/− 103/− 102/− 101 − 109/− 105/− 103/− 102
brojnik (sa S + R):

( )
ε s (t ,t 0 )⋅ E p + α e ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 + ∆σ pr =
= − 50 − 120 − 111 = − 281 = −50 −129 − 111 = − 290
609
∆σp,c+s+r = = − 281/1,18 = − 238 N/mm2 = − 290/1,25 = − 232

N/mm2
238/1275 = 0,18 (18 %) 232/1275 = 0,18 (18
%)
U ovom primjeru je gubitak sile prednapinjanja od puzanja ∆σp,c skoro jednak gubitku od
opuštanja ∆σpr,∞. Vidljivo je i to da je zanemariv utjecaj promjene faktora zrenja χ na gubi-
tak sile prednapinjanja.
1.8.4 Superpozicija gubitaka sile prednapinjanja

Uz pretpostavku da vrijedi načelo superpozicije utjecaj pojedinih djelovanja može se pro-
računati zasebno i onda superponirati. To je prikazano na primjeru prednapetog krovnog
nosača.
h0 = 2 · Ac/u = 2 · (16,5 · 45 + 20 · 153,5)/[2 · (45 + 170)] = 177 mm
Pretpostavlja se da se prednapinje istovremeno kada se aktivira i vlastita težina kod starosti

betona t0 = 7 dana, a da se dodatno stalno djelovanja q2 nanese pri starosti t1 = 28 dana.
Radi pojednostavljenja ne uzimaju se u obzir utjecaji skupljanja i opuštanja. Gubitak sile
prednapinjanja proračunava se za t2 → ∞. Proračun se provodi prema HRN ENV
1992−1−1 (4.10):
∆σp,c+(s+r) =
( )
α p ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0
Ap ⎡ A ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ c ⎥ ⋅ (1 + 0 ,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Ac ⎣ Ic ⎦
45 Detalj A
16,5
12,5
A p2 = 7 cm²
170
z
14
zu A p1 = 7 cm²
A p2 9,5
14 A p1 7,7
9,5 4,1
20 6⋅d = 16 mm
20
Detalj A
Slika 26 Presjek prednapetog krovnog nosača
610
∆σp,c+(s+r) =
5,57 ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 ( )
−4
14 ⋅10 ⎡ 0 ,406 ⎤
1 + 5,57 ⋅ ⋅ ⎢1 + 0,762 2 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
0 ,406 ⎣ 0 ,122 ⎥⎦
Koeficijenti puzanja za unutarnji konstrukcijski element (RH = 50 %) od betona C35/45

iznose: ϕ t 0 , ∞ = 3,06, ϕ t 0 ,t1 = 1,16, ϕ t1 ,∞ = 3,06.
1 − 50 / 100 16 ,8 1
φRH = 1 + = 1,891, β(fcm) = = 2,562, β(t0) = = 0,635
0,1⋅ 177
3
35 + 8 0,1 + 7 0 ,2
βH = 1,5 · [1 + (0,012 · 50)18] · 177 + 250 = 515 < 1500
0 ,3
⎛ 30000 − 7 ⎞
βc(∞ − t0) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,995
⎝ 515 + 30000 − 7 ⎠
0 ,3
⎛ 28 − 7 ⎞
βc(t1 − t0) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,378
⎝ 515 + 28 − 7 ⎠
0 ,3
⎛ 30000 − 28 ⎞
βc(∞ − t1) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,995
⎝ 515 + 30000 − 28 ⎠
φ0 = 1,891 · 2,562 · 0,635 = 3,076
ϕ t 0 ,∞ = 3,076 · 0,995 = 3,06, ϕ t 0 ,t1 = 3,076 · 0,378 = 1,16, ϕ t1 ,∞ = 3,076 · 0,995 = 3,06
Naprezanja u razini natege su:

σ c,g1 = 9,46 N/mm2
σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 → σ c,g = σ c,g1 + σ c,g 2 = 15,55 N/mm2
σ c,p 0 = − 15,57 N/mm2
Vremenski razvoj naprezanja čelika za prednapinjanje uzima se u obzir faktorom zrenja

betona χ. Za proračun naprezanja u betonu od prednapinjanja pojednostavnjeno se pretpos-
tavlja konstantna sila prednapinjanja. Gubici sile prednapinjanja određuju se odvojeno za
djelovanja p, g1 i g2.
(g+q) (g+q) (g+q)
g2
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 27 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja
Slučaj 0: Ukupno opterećenje tijekom cijelog perioda od t = t0 (za usporedbu)
611
(g+q)
g2
g1
t0 t1 t2 t
P(t)
Pm = const P(t=t2)
P
P(t=t1)
Slika 28 Dijagram gubitaka sile prednapinjanja za slučaj 0

period σc φ ∆σ p,c
t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g = 15,55 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 221,94 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Slučaj 1: g1 i P tijekom cijelog perioda, a g2 od t1 do t2

(g+q) (g+q) (g+q)
g2
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 29 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja za slučaj 1
t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g1 = 9,46 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 135,02 N/mm2
t1 − t2 σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 86,92 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Slučaj 2: g1 i P od t0 do t1; (g1 + g2 + P) od t1 do t2

(g+q) (g+q) (g+q)
g 1+g 2 g 1+g 2
g1
= g1
+
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 1 −g 1
P(t)
Pm = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P
612

t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g1 = 9,46 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 135,02 N/mm2
t1 − t2 − σ c,g1 = − 9,46 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 − 135,05 N/mm2
t1 − t2 σ c,g = 15,55 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 221,94 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Slučaj 3: (g1 + g2 + P) od t0 do t2, a oduzima se g2 od t0 do t1

(g+q) (g+q) (g+q)
g 1+g 2 g 1+g 2
= + −g 2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 2 −g 2
P (t) P (t)
P m = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P

t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g = 15,55 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 221,94 N/mm2
t0 − t2 − σ c,g 2 = − 6,09 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 − 86,92 N/mm2
t1 − t2 σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 86,92 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Kako je i bilo za očekivati za sve slučajeve je jednak gubitak sile prednapinjanja. Načelo
superpozicije različitih utjecaja puzanja može se primijeniti i kod iznenadnih prisila kao što
je slijeganje oslonaca. Kod polagane promjene opterećenja kao što je to na primjer gubitak
sile prednapinjanja od s + c proračun se provodi sa srednjim naprezanjem koje uzrokuje
puzanje (srednja vrijednost između početne i konačne vrijednosti), ali konačno naprezanje
se ne smije razlikovati za više od 30 % od početne vrijednosti.
1.8.5 Utjecaj čelika za armiranje

Čelik za armiranje ograničava uzdužne deformacije betona, slika 32. Ovaj utjecaj mora se
uzeti samo kod visokih koeficijenata armiranja. Velika nesigurnost koeficijenata puzanja i
skupljanja treba uzeti u obzir i u ovom slučaju. Armatura utječe na preraspodjelu napreza-
nja u presjeku. U armaturi se javljaju tlačne sile, a beton se odgovarajuće odterećuje (vidi
poglavlje 1.1.). Za razliku od čelika za armiranje čelik za prednapinjanje, sa i bez spreza-
nja, ne ograničava slobodno deformiranje betona.
613
ε c2 ε c2 ε c2 σ c,t − σ c,0 = σ c,ϕ

M + +
N
− +
+z
zs
− − −
Fs
As
ε cs0 ε c,s ϕε cs0 ε csϕ ε cϕ
Slika 32 Utjecaj armature: naprezanja i deformacije
1.8.6 Utjecaj više natega po presjeku

Kod prednapinjanja s više natega treba uzeti u obzir utjecaj promjene sile prednapinjanja
od skupljanja i puzanja svake natege na naprezanja i deformacije. Treba uzeti u obzir i ut-
jecaj natega jedna na drugu.
Rješenje je moguće samo iteracijom. Pretpostavka je da se može primjenjivati srednje nap-
rezanje, da je materijal elastičan i u stanju naprezanja I tako da vrijedi:
N M
σc = ± ⋅z .
A I
Vrijede jednaki odnosi kao i kod prednapinjanja s jednom nategom:
εp,c+s = εcp,c+s ∆σp,c+s = εp,c+s · Ep (100)
εcp,c+s = εcp,skupljanje + εcp,puzanje + ∆εcp(el),c+s

σ cp, p0 + 0,5 ⋅ ∆σ cp, c + s ∆σ cp, c + s
= ε cp, skupljanje + ϕ ⋅ + (101)
Ec Ec
σ cp, p0 + 0,5 ⋅ ∆σ cp, c + s ∆σ cp, c + s
∆σp,c+s = ε cp, skupljanje ⋅ E 0 + ϕ ⋅ + . (102)
E c / Es E c / Es
Postupak: Prvo se procjenjuje srednje naprezanje u betonu u razini j, pri čemu se zbog
praktičnosti polazi od opterećenja u t = t0. Pretpostavka je da je ostvaren potpuni spreg iz-
među betona i čelika za prednapinjanje, odnosno čelika za armiranje, iz čega proizlazi da se
gubitak naprezanja u čeliku za prednapinjanje na razini j dobiva zbrajanjem deformacija od
skupljanja i puzanja pomnoženo s koeficijentom αe:
σ p,(j)c +s = E p ⋅ ε s + α e ⋅ϕ ⋅σ cp,
(j)
m + α e ⋅ ∆σ cp, c + s
(j)
(103)
gdje je:
σ cp,
(j)
m srednje naprezanje u betonu na razini j koje uzrokuje puzanje.
Promjena naprezanja u betonu na razini k uzrokuje promjenu deformacije, odnosno napre-

zanja na razini j:
N
− α e ⋅σ cp,
(j)
m = ∑ α jk ⋅ σ p, c + s
(k)
(104)
k =1
614
Ap(k ) ⎡ Aci ( j) (k ) ⎤
s koeficijentom krutosti αjk = α e ⋅ ⋅ ⎢1 + ⋅ zp ⋅ zp ⎥ .
Aci ⎣ I ci ⎦
S novo proračunanim naprezanjima σcp,m iteracija σ p,(j)c + s se nastavlja sve dok rezultati ne
konvergiraju. Ovim iterativnim postupkom proračuna može se određivati i preraspodjela na
čelik za armiranje u betonu.
1.9 Preraspodjela reznih sila od puzanja

Vremenske deformacije betona ne uzrokuju samo promjenu sile prednapinjanja (− gubitke)
i deformacije konstrukcijskog elementa već uzrokuju i razgradnju reznih sila od prisila kod
statički neodređenih sustava. Na tri jednostavna primjera pokazani su najvažniji odnosi.
Puzanje betona izaziva samo deformacije ne i promjenu reznih sila kada se sila prednapi-
njanja održava konstantnom. Rezne sile statičke neodređene konstrukcije ovise o odnosima
krutosti na koje puzanje nema utjecaja. U slučaju kada se promijene uvjeti oslanjanja, na
primjer slijeganjem oslonaca, nastali momenti od prisila puzanjem će se razgraditi.
Za sljedeća razmatranja vrijede ova pojednostavnjenja i pretpostavke:
• konstrukcija je i nakon preraspodjele raspucala (stanje naprezanja I)
• zanemaruje se utjecaj armature
• cijela konstrukcija se jednoliko ponaša pri puzanju.
Proračun raspodjele reznih sila od puzanja provodi se prema metodi sila. Prije razmatranja
vremenskih utjecaja na jednostavnom statičkom sustavu kontinuiranog nosača preko dva
raspona pojasniti će se osnovne značajke proračuna, slika 33.
l l
Momenti M0 na statički određenim osnovnim sustavima

2 2
q·l q·l
8 8
Moment M1 od M = 1
Slika 33 Statički neodređen sustav: kontinuirani nosač preko dva raspona
615
Za proračun kontinuiranog nosača rezne sile proračunavaju se na statički određenom zam-

jenskom sustavu. Tako da se iz tijeka reznih sila određuju vrijednosti za δik prema:
M ⋅Mk N ⋅N V ⋅V
δik = ∫ i ⋅ dx + ∫ i k ⋅ dx + ∫ i k ⋅ dx . (105)
l Ecm ⋅ I ci l Ecm ⋅ Aci l Gcm ⋅ Aci
Moment nad osloncem M proračunava se iz uvjeta da je linija momentnog dijagrama nad

osloncem kontinuirana:
δ11 · M = − δ10, odnosno M = − δ10/ δ11. (106)
Odgovarajući je postupak i za proračun preraspodjele reznih sila od puzanja betona. Os-

novna je razlika u odnosu na prethodno opisani postupak je da je moment od prisile nad
osloncem, M, promjenljiv tijekom vremena, a nije konstantan. Za vremensku promjenlji-
vost primjenjuje se jednaka jednadžba kao i za deformacije puzanja.
Deformacije puzanja:
σ σ (t ) − σ c,t =0
εc,c(t) = c,t =0 ⋅ [1 + ϕ (t )]+ c ⋅ [1 + χ ⋅ϕ (t )] . (107)
Ec,0 Ec,0
Prema Trostovom modelu vrijedi:

M1(t) = M1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + M1,c · (1 + χ · ϕ(t)). (108)
U gornjoj jednadžbi poznati su moment nad osloncem M1,t=0 u t = 0 i tijek puzanja ϕ(t). Još
je nepoznata promjena momenta nad osloncem M1,c koja ovisi o rubnim uvjetima.
Iz uvjeta spojivosti (kompatibilnosti) slijedi:
δ11 · M1(t) = − δ10, odnosno δ11 · [M1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + M1,c · (1 + χ · ϕ(t))] = − δ10. (109)
Za rubne uvjete iz gornje jednadžbe može se odrediti preraspodjela momenata kontinuira-

nog nosača preko dva raspona.
Za višestruko statički neodređeni sustav δik se proračunava prema:

M ⋅M M ⋅M
δik · Mk(t) = ∫ i k ⋅ M k,t =0 ⋅ (1+ ϕ (t ))⋅ dx + ∫ i k ⋅ M R,c ⋅ (1+ χ ⋅ϕ (t ))⋅ dx = − δi0, (110)
l Ecm ⋅ I ci l E cm ⋅ I ci
odnosno
δik · Mk,0 · (1 + ϕ(t)) + δik · Mk,c · (1 + χ · ϕ(t))] = 0. (111)
Uvjet kontinuiteta statički neodređenih sustava glasi:

[K ]⋅ X = − δ 0 (112)
gdje je:
[K ] matrica δik vrijednosti
X vektor statičke neodređenosti
δ0 vektor zaokreta sa δ10(t) = ϕ(t) · δ10t =,c0 .
U sljedećem poglavlju prikazano je djelovanje vremenskih deformacija na jednostavnim

primjerima koji se pojavljuju u praksi.
616
1.9.1 Dvije naknadno povezane slobodno oslonjene grede (polagana prisila)

Elastični moment osloncem nosača preko dva raspona je:
X1 = MB = − δ10/δ11.
U trenutku t = 0 ne djeluje moment nad osloncem tako da je početni uvjet:

X0 = 0.
Odabrana je sljedeća jednadžba za vremenski tijek kuta zaokreta nad srednjim osloncem:
δ10(t) = ϕ(t) · δ10t =,c0 .
Kada nosači ne bi bili povezani nad srednjim osloncem onda bi se od vanjskih djelovanja
uspostavio kut zaokreta δ10. Zbog uspostavljenog kontinuiteta ova dva nosača zaokret ne
može nastupiti, ali nastaje moment prisile X1. Kut zaokreta krajeva nosača osnovnog statič-
ki određenog sustava od momenta X1 iznosi:
δ 11 = − X1 · δ10
δ11 (t ) = δ1,1 · X1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + δ1,1 · X1,c · (1 + χ · ϕ(t)) = − δ10(t)
δ ⋅ϕ (t )
X1,t=0 · (1 + ϕ(t)) + X1,c · (1 + χ · ϕ(t)) = − 10
δ11
uz zadovoljenje uvjeta:
X1,t=0 = 0 i X1 = − δ11/δ10 = MB
slijedi:
X1,c · (1 + χ · ϕ(t)) = MB · ϕ(t) − 0 · (1 + ϕ(t))
odnosno
ϕ (t )
X1,c = ⋅MB
1 + χ ⋅ϕ (t )
ϕ (t )
X(t) = X0 + X1,c = 0 + M B ⋅ .
1 + χ ⋅ϕ (t )
Gdje je MB elastični moment nad osloncem u trenutku uspostavljanja kontinuiteta.
Konačna vrijednost za t → ∞ iznosi:
⎛ ϕ∞ ⎞
MB(t = ∞) = − M ⋅ ⎜⎜ ⎟.
⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ ∞ ⎠
1.9.2 Iznenadno slijeganje srednjeg oslonca nosača preko dva polja za δ10
Početni uvjeti u t = 0: X0 = M0 i δ10,c(t) = δ10 = konst.
(1 + ϕ(t)) · δ11 · M0 + (1 + χ · ϕ(t)) · δ11 · X1,c = − δ10
δ10
(1 + ϕ(t)) · M0 + (1 + χ · ϕ(t)) · X1,c = −
δ11
δ10
gdje za − = X1 = X0 slijedi: (1 + ϕ(t)) · M0 + (1 + χ · ϕ(t)) · X1,c = M0
δ11
odnosno
617
− ϕ (t )
X1,c = ⋅M0
1 + χ ⋅ϕ (t )
⎛ ϕ (t ) ⎞
X(t) = X0 + X1,c = M 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ (t ) ⎠
gdje je M0 elastični moment nad osloncem nosača preko dva raspona uz slijeganje oslonca.
⎛ ϕ∞ ⎞
Moslonca(t = ∞) = M 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟.
⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ ∞ ⎠
1.9.3 Polagano slijeganje srednjeg oslonca nosača preko dva polja za δ0

Vremenski tijek prisile afin je tijeku puzanja.
ϕ (t )
Početni uvjet u t = 0 glasi: X0 = 0 i δ10,c(t) = ⋅ δ10 .
ϕ∞
ϕ (t ) − ϕ (t )
(1 + ϕ(t)) · δ11 · 0 + (1 + χ · ϕ(t)) · δ11 · X1,c = − ⋅ δ10 odnosno X1,c = ⋅M0
ϕ∞ ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ (t ))
− ϕ (t ) − ϕ (t )
X(t) = 0 + ⋅M0 = M0 ⋅
ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ (t )) ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ ϕ (t ))
gdje je M0 elastični moment nad osloncem nosača preko dva raspona uz slijeganje oslonca.
⎛ − ϕ∞ ⎞
Moslonca(t = ∞) = − M 0 ⋅ ⎜⎜ ⎟⎟ .
⎝ ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ ∞ ) ⎠
1.9.4 Skupljanje dvozglobnog okvira

Skupljanjem betona skraćuje se prečka okvira. Time nastaju horizontalne ležajne reakcije i
rezne sile od prisila koje se puzanjem razgrađuju. Ležajne reakcije od ravnomjernog skra-
ćenja prečke od skupljanja za ∆l = εs · lPR iznose:
3 ⋅ ε s ⋅ E ⋅ I PR
HA = HB = , VA = VB = 0.
⎛ I PR ls ⎞
ls ⋅ ⎜⎜ 2 ⋅
2
⋅ + 3 ⎟⎟
⎝ I s lPR ⎠
Ova sila prisile puzanjem se razgrađuje. Prema Trostu (za polaganu prisilu) vrijedi:
ϕ (t )
H(t) = H t =t 0 ⋅ .
ϕ ∞ ⋅ (1 + χ ⋅ϕ (t ))
Vertikalno jednoliko rasprostrto opterećenje na prečki uzrokuje ležajne reakcije:
q ⋅ lPR
2
q ⋅ lPR
HA = HB = , VA = VB = .
⎛ I l ⎞ 2
4 ⋅ ls ⋅ ⎜⎜ 2 ⋅ PR ⋅ s + 3 ⎟⎟
⎝ I s lPR ⎠
618
HA· l S
IR
lS IS IS
HA HB HA HB
VA VB VA VB
Slika 34 Dvozglobni luk: sustav i tijek momenata od skupljanja

Samo dio sile prednapinjanja se unosi u prečku zbog otpora stupova savijanju. Ovaj utjecaj
mora se uzeti samo kod jako krutih stupova. Horizontalna reakcija, odnosno smanjenje sile
prednapinjanja P iznosi:
1
HA = HB = −P0 ⋅ 3
.
2 ls APR 2 APR
⋅ ⋅ + ls ⋅ +1
3 lPR I s I PR
Puzanjem se povećava udio opterećenja u prečki jer se sile prisila razgrađuju. Istovremeno
se sila prednapinjanja smanjuje zbog skraćivanja prečke, puzanja i skupljanja. Utjecaj vre-
menskih deformacija betona prikazati će se na primjeru dvozglobnog okvira visine 6,0 m i
raspona 9,0 m.
Za t → ∞ koeficijenti skupljanja i puzanja iznose: ϕ∞ = 2,6, εs∞ = − 48 · 10−5.
Na dijagramima na slici 35 prikazani su momenti savijanja i ležajne reakcije za djelovanje
jednolikog rasprostrtog opterećenja na prečki, centrično prednapinjanje prečke i skraćenje
prečke od skupljanja.
Prednapinjanje se u prečku unosi skoro potpuno. Gubitak zbog krutosti stupova je manji od
0,1 % (horizontalna reakcija, HA = HB). Gubitak sile prednapinjanja od puzanja i skupljanja
∆σp,c+s+r u sredini prečke je oko 10 %.
Skraćenje prečke od skupljanja bez uzimanja u obzir razgrađivanja sila prisila puzanjem
uzrokuje značajne rezne sile; slika 35:
H A,el 10 ,5
HA,t=∞ = = = 3,5 kN.
1 + χ ⋅ ϕ ∞ 1 + 0,8 ⋅ 2,6
619
q = 20 kN/m
70 b/h = 100/70 cm −116 −116
91
6,0 m
b/h = 100/90 cm 90
Beton C35/45
E cm = 33300 MPa
18,6 18,6
9,0 m
90 kN 90 kN
−5
1000 kN −5,6 −5,6 1000 kN
ε s=48⋅10
−63 −63
1,0 1,0 10,5 10,5
0 0 0 0
Slika 35 Rezne sile dvozglobnog okvira

U tablici 5 dan je vremenski tijek reznih sila.
Tablica 5 Vremenski tijek reznih sila
iznenadna prisila polagani prirast prisile prisile od skupljanja

na primjer iznenadno slijega- na primjer polagano slijeganje vremenski tijek afin puza-
nje oslonca za s0 = s∞ oslonca za s∞ (afino tijeku nju
σ0 puzanja) (⇒ λ = 1)
ε(t) ≅ ε0 = = konst. λ
Ec ⎛ ϕ (t ) ⎞
s(t) = ⎜⎜ ⎟ ⋅ s∞
⎟ ⎛ ϕ (t ) ⎞
⎛ ϕ ⎞ ⎝ ϕ∞ ⎠ εc,s(t) = ⎜⎜ ⎟ ⋅ ε c,s ∞
⎟
M(t) = M 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟⎟
⎝ ϕ∞ ⎠
⎝ 1 + χ ⋅ϕ ⎠
λ
⎛ ϕ (t ) ⎞
εc(t) = ⎜⎜ ⎟ ⋅ε c∞
⎟
⎛ ϕ ⎞ ⎝ ϕ∞ ⎠
N(t) = N 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ ⎠ ⎛ ϕ (t ) ⎞
λ
M∞
M0 = moment zbog s0 M(t) = ⎜⎜ ⎟ ⋅
⎟
⎝ ϕ ∞ ⎠ 1 + χ ⋅ϕ
λ
⎛ ϕ (t ) ⎞ N∞
N(t) = ⎜⎜ ⎟⎟ ⋅
ϕ
⎝ ∞ ⎠ 1 + χ ⋅ϕ
M∞ − moment od s∞ odnosno εc,s∞
Parametar λ određuje se iz vremenskog tijeka prisila
0 ≤ λ < 1 prisila je brža od puzanja
λ=0 iznenadna prisila
λ=1 prisila afina puzanju
620
λ>1 prisila sporija od puzanja
1.9.5 Slijeganje oslonca kontinuiranog nosača preko dva polja

Dan je vremenski tijek momenata od iznenadnog i polaganog slijeganja srednjeg oslonca
kontinuiranog nosača sandučastog poprečnog presjeka preko dva raspona.
45 m 45 m
5 cm
Slika 36 Statički sustav i presjek

Materijal: beton C35/45, Ec = 33500 N/mm2
Statički sustav: kontinuirani nosač preko dva raspona l = 45 m
Opterećenje: razmatraju se 3 slučaja opterećenja
1. iznenadno slijeganje temelja za ∆s = 5 cm, 14 dana nakon betoniranja
2. iznenadno slijeganje temelja za ∆s = 5 cm, 28 dana nakon betoniranja
3. polagano slijeganje za ∆s = 5 cm (afino sa puzanjem, λ = 1,0)
• proračun momenta nad osloncem od slijeganja
3 ⋅ Ec ⋅ I c 3 ⋅ 33500 ⋅ 4,917
MB = ⋅ ∆s = ⋅ 0,05 ⋅1000 = 12.202 kN (metoda sila)
l 2
452
za usporedbu: moment nad osloncem od vlastite težine
gk = Ac · γc = 6,45 · 25 = 161,1 kN/m
g ⋅l 2 161,1⋅ 452
MB = − k =− = − 40.778 kNm
8 8
• tijek reznih sila u vremenu t za iznenadnu prisilu
⎛ ϕ (t ) ⎞ M (t ) ⎛ ϕ (t ) ⎞
M(t) = M 0 ⋅ ⎜⎜1 − ⎟⎟ , odnosno = ⎜⎜1 − ⎟
⎝ 1 + χ ⋅ϕ (t ) ⎠ M 0 ⎝ 1 + χ ⋅ϕ (t ) ⎟⎠
Faktor zrenja betona je konstantan, χ = 0,8.
Ulazne vrijednosti:
ploština presjeka Aci = 49.170 cm2
opseg u = 4.630 cm
modul elastičnosti betona Ecm,t = 35.175 N/mm2
čvrstoća betona fcm = 43 N/mm2
starost betona u trenutku opterećenja t01 = 14 dana t02 = 28 dana
relativna vlažnost zraka RH = 80 %
Proračunske vrijednosti:
621
srednji polumjer presjeka h0 = 212,4 mm

koeficijenti ϕRH = 1,34
β(fcm) = 2,56
β(t01) = 0,56 β(t02) = 0,49
βH = 721,4 < 1500
ϕ01 = 1,921 ϕ02 = 1,681
βc1(t − t0) = 0,993 βc2(t − t0) = 0,993
t = 30000 dana
ϕ∞1 = 1,908 ϕ∞2 = 1,669
Za beton starosti 28 dana:
M ⎛ 1,669 ⎞
za t → ∞: ∞ = ⎜⎜1 − ⎟ = 0,285
M 0 ⎝ 1 + 0,8 ⋅1,669 ⎟⎠
MB = 0,285 · 12202 = 3478 kNm
Za beton starosti 14 dana:

M∞ ⎛ 1,908 ⎞
= ⎜1 − ⎟ = 0,245
M 0 ⎜⎝ 1 + 0 ,8 ⋅1,908 ⎟⎠
• polagano slijeganje oslonca afino s tijekom puzanja

M∞ 1 1
t0 = 28 dana = = = 0,428
M el, ∞ 1 + χ ⋅ϕ 1 + 0,8 ⋅1,67
M∞ 1 1
t0 = 14 dana = = = 0,396
M el, ∞ 1 + χ ⋅ϕ 1 + 0,8 ⋅1,91
622
1.10 Proračun prema EN 1992-1-1:2004

U ovom poglavlju dan je proračun konačne vrijednosti koeficijenta puzanja φ(∞, t0) i kona-
čne vrijednosti deformacija od skupljanja εcs∞ za betone koji nisu njegovani vlagom dulje
od 14 dana, a izloženi su uobičajenim uvjetima okoliša sa srednjom relativnom vlažnosti
zraka od 40 % do 100 % i srednjim temperaturama između 10 °C i 30 °C.
1.10.1 Puzanje prema EN 1992-1-1

Deformacija puzanja betona εcc(∞, t0) za t → ∞ i konstantno naprezanje može se proračuna-
ti prema:
σc
εcc(∞, t0) = ϕ (∞, t0 ) ⋅ (113)
Ec 0
gdje je:
φ(∞, t0) konačna vrijednost koeficijenata puzanja koja se u ovisnosti o relativnoj vlažnosti
zraka pojednostavnjeno proračunava očitavanjem s dijagrama na slikama 37 i 38,
za relativne vlažnosti zraka ispod 50 %, odnosno između 50 % i 80 % dopuštena
je linearna ekstrapolacija, odnosno linearna interpolacija
Ec0 tangentni modul elastičnosti betona nakon 28 dana, odnosno pojednostavnjeno
Ec0 = 1,1 ⋅ Ecm, gdje je Ecm srednji sekantni modul betona prema tablici 1
Ecm = 9500 ⋅ (fck + 8)1/3 [N/mm2]
σc konstantno naprezanje koje prouzrokuje puzanje
t0 starost betona u trenutku početka djelovanja, u danima.
Puzanje betona od konstantnog naprezanja uzrokuje povećanje deformacija početnog na-

kon elastičnog skraćenja, odnosno smanjenje sila. Puzanje ima veliki utjecaj kod prednape-
tih konstrukcijskih elemenata jer kontinuirano dugotrajno skraćenje betona u tlaku smanju-
je silu prednapinjanja. Puzanje je važno i za građenje rasponskog sklopa u koracima jer
deformacije od puzanja uzrokuju promjene unutarnjih sila.
Legenda za slike 37 i 38:
1 – S – sporovezujući cementi (CEM 32,5 N)
2 – N – brzovezujući cementi obične čvrstoće (CEM 32,5 R, CEM 42,5 N)
3 – R – sporovezujući cementi (CEM 42,5 R, CEM 52,5)
Napomena:
1 • linije 4 i 5 mogu se križati i iznad linije 1
4
• t0 = 100 je dovoljno točna pretpostavka za t0 > 100
5
3
dana, a linija 2 se vuče kao tangenta u na krivulju
2 u ishodištu.
623
t0
1 R
S N
2
3
5 C20/25
C25/30
C30/37
10 C35/45
C40/50 C45/55
20 C50/60 C55/67
C60/75
30 C70/85
C80/95
50 C90/105
100
7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0 100 300 500 700 900 1100 1300 1500
ϕ (∝, t0) h 0 (mm)
Slika 37 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ(∞, t0) za obični beton i
suhe uvjete okoliša (unutra, RH = 50 %)
t0
1 R
S N
2
3
5 C20/25
C25/30
10 C30/37
C35/45
C45/55 C40/50
20 C50/60
30 C55/67
C60/75
50 C70/85
C80/95
C90/105
100
6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 100 300 500 700 900110013001500
0
ϕ (∝, t0) h 0 (mm)
Slika 38 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ(∞, t0) za obični beton i
vlažne uvjete okoliša (vani, RH = 80 %)
Koeficijent puzanja φ(t, t0) proračunava se prema:
φ(t, t0) = φ0 ⋅ βc(t, t0) (114)
gdje je:
φ0 osnovna vrijednost koeficijenta puzanja prema:
φ0 = φRH ⋅ β(fcm) ⋅ β(t0) (115)
φRH koeficijent kojim se uzima u obzir relativna vlažnost zraka RH [%]:
1 − RH / 100
φRH = 1 + za fcm ≤ 35 N/mm2 (116)
0,1 ⋅ 3 h0
⎡ 1 − RH / 100 ⎤
φRH = ⎢1 + ⋅ α1 ⎥ ⋅ α 2 za fcm > 35 N/mm2 (117)
⎣⎢ 0,1 ⋅ 3 h0 ⎦⎥
h0 srednji polumjer elementa [mm], (34)
β(fcm) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj čvrstoće betona, (35), (36)
624
β(t0) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj starosti betona na početku djelovanja
opterećenja, (37)
βc koeficijent kojim se opisuje vremenski tijek puzanja pod opterećenjem, (38)
t starost betona u danima u promatranom trenutku vremena
t0 starost betona u danima u trenutku nanošenja opterećenja
βH koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj relativne vlažnosti RH [%] i srednjeg
polumjera elementa h0 [mm]
βH = 1,5 ⋅ [1 + (0,012 ⋅ RH)18] ⋅ h0 + 250 ≤ 1500 za fcm ≤ 35 N/mm2 (118)
βH = 1,5 ⋅ [1 + (0,012 ⋅ RH)18] ⋅ h0 + 250 ⋅ α3 ≤ 1500 ⋅ α3 za fcm ≥ 35 N/mm2 (119)
α1,2,3 koeficijenti kojima se uzima u obzir utjecaj čvrstoće betona:

0,7 0, 2 0 ,5
⎡ 35 ⎤ ⎡ 35 ⎤ ⎡ 35 ⎤
α1 = ⎢ ⎥ , α2 = ⎢ ⎥ , α3 = ⎢ ⎥ (120)
⎣ f cm ⎦ ⎣ f cm ⎦ ⎣ f cm ⎦
Utjecaj vrste cementa na veličinu puzanja betona može se uzeti u obzir da se starost betona
u trenutku opterećenja t0 proračuna prema (40).
1.10.2 Skupljanje prema EN 1992-1-1

Deformacija od skupljanja sastoji se iz udjela autogenog skupljanja i skupljanja sušenjem.
Autogeno skupljanje je smanjenje volumena mješavine vode i cementa za vrijeme hidrata-
cije. Autogeno skupljanje je linearna funkcija čvrstoće betona. Posebna pažnja mora se
posvetiti autogenom skupljanju kada se novi odsječak betonira na već očvrsnuli dio betona.
Skupljanje sušenjem je otpuštanje vode u okolinu i odvija se sporo jer je funkcija migracije
vode kroz očvrsnuli beton. Najveći dio skupljanja odvije se u prvim danima nakon betoni-
ranja.
Ukupna deformacija od skupljanja proračunava se prema:
εcs = εcd + εca (121)
gdje je:
εcs ukupna deformacija od skupljanja
εcd deformacija od skupljanja sušenjem (d – drying)
εca deformacija od autogenog skupljanja (a – autogenous shrinkage).
Skupljanje sušenjem u vremenu proračunava se prema:
εcd(t) = βds(t, ts) ⋅ kh ⋅ εcd,0 (122)
gdje je:
kh koeficijent koji ovisi o srednjem polumjeru presjeka h0, tablica 1.6
Tablica 1.6 Vrijednosti koeficijenta kh
h0 100 200 300 ≥ 500
kh 1,0 0,85 0,75 0,70
εcd,0 osnovno (slobodno) skupljanje sušenjem, dane su vrijednosti u tablici 1.7 i za općeni-
ti proračun
625
Tablica 1.7 Osnovno (slobodno) skupljanje sušenjem εcd,0 (u ‰) za beton od normalnog ce-
menta, CEM razred N
fck / fck,cube relativna vlažnost zraka [%]
2
[N/mm ] 20 40 60 80 90 100
20/25 0,62 0,58 0,49 0,30 0,17 0,00
40/50 0,48 0,46 0,38 0,24 0,13 0,00
60/75 0,38 0,36 0,30 0,19 0,10 0,00
80/95 0,30 0,28 0,24 0,15 0,08 0,00
90/105 0,27 0,25 0,21 0,13 0,07 0,00
[
εcd,0 = 0,85 ⋅ (220 + 110 ⋅ α ds1 ) ⋅ e −α ds 2 ⋅( fcm fcm 0 )
]⋅10 −6
⋅ β RH (123)
βRH koeficijent kojim se uzimaju u obzir uvjeti odlaganja

⎧− 1,55 ⋅ β sRH za 40 % ≤ RH ≤ 99 % (na zraku)
βRH = ⎨
⎩+ 0,25 za RH ≥ 99 % (uvodi)
βsRH koeficijent kojim se uzimaju u obzir utjecaj relativne vlage na osnovnu vrijednost
koeficijenta skupljanja
βsRH = 1 − (RH/RH0)3
gdje je:
fcm srednja tlačna čvrstoća betona
fcm0 = 10 N/mm2
αds1 koeficijent koji ovisi o vrsti cementa
⎧3 za sporovezujuće cemente (S)
⎪
αds1 = ⎨4 za normalne i brzovezujuće cemente (N, R )
⎪6 za brzovezujuće visokovrijedne cemente (RS)
⎩
αds2 koeficijent koji ovisi o vrsti cementa
⎧0,13 za sporovezujuće cemente (S)
⎪
αds2 = ⎨0,12 za normalne i brzovezujuće cemente (N, R )
⎪0,11 za brzovezujuće visokovrijedne cemente (RS)
⎩
RH relativna vlažnost zraka [%]
RH0 = 100 %.
(t − ts )
βds(t, ts) = (124)
(t − ts ) + 0,04 ⋅ h03
gdje je:
t starost betona u trenutku promatranja, u danima
ts starost betona, u danima, na početku skupljanja ili bubrenja (uobičajeno je to u
trenutku prestanka njege betona)
626
h0 srednji polumjer elementa, [mm].

Iz jednadžbe (122) slijedi da izmjere presjeka imaju utjecaj samo na vremensku raspodjelu,
ali ne i na konačnu vrijednost od skupljanja za t = ∞. To je u skladu s teorijom difuzije ko-
jom se opisuje proces sušenja.
Konačna vrijednost skupljanjem sušenjem εcds∞ za t → ∞ uzima se s βds(t, ts) = 1,0. Tako da
je εcd(∞) = kh ⋅ εcd,0.
Autogeno skupljanje proračunava se prema:

εca(t) = βas(t) ⋅ εca(∞) (125)
gdje je:
εca(∞) = 2,5 ⋅ (fck – 10) ⋅ 10–6 (126)
βas(t) = 1 − e (−0, 2⋅ t ) , t u danima. (127)
1.10.3 Opuštanje čelika za prednapinjanje prema EN 1992-1-1

EN 1992-1-1, 3.3.2 str 42
1.10.4 Proračun vremenskih gubitaka sile prednapinjanja prema EN 1992-1-1

Uz trenutne gubitke sile prednapinjanja tijekom vremena dolazi do dodatnih gubitaka sile
prednapinjanja smanjenjem naprezanja u čeliku za prednapinjanje zbog vremenskih defor-
macija betona od puzanja i skupljanja te opuštanja čelika.
Opuštanje čelika je osjetljivo na promjene razine naprezanja i može se dodatno smanjiti
uzimanjem u obzir i ostalih vremenski ovisnih gubitaka koji se odvijaju istovremeno. Vre-
menske deformacije betona smanjuju naprezanja u čeliku tako da je i opuštanje manje.
Smanjenje opuštanja približno se može uzeti u obzir koeficijentom 0,8 koji se uzima za
∆σpr, promjenu naprezanja u nategama zbog opuštanja.
U poglavlju 1.10.5 prikazan je detaljni postupak proračuna gubitka sile prednapinjanja o-
puštanjem. U postupku koji je definiran u HRN ENV 1992-1-1 proračun se zasniva na
gubitku od opuštanja nakon 1000 sati bez uzimanja u obzir interakcije sa skupljanjem i
puzanjem. U poglavlju 1.10.5 riješen je primjer iz kojeg je vidljivo da je to dovoljno točno
pojednostavnjenje. Za užad s niskim gubitkom od opuštanja u pravilu dodatni proračun nije
potreban.
Strogi proračun gubitaka od puzanja, skupljanja i opuštanja zahtjeva primjenu kompjutor-
skih programa jer gubici u određenom intervalu vremena utječu na stanje naprezanja, a
time i na gubitke od puzanja i opuštanja u sljedećem intervalu vremena. Što je dodatno
pojašnjeno u poglavlju 1.10.6.
Pojednostavnjeno vremenski ovisni gubici u presjeku x za djelovanje trajnog opterećenja
mogu se procijeniti prema:
627
ε cs ⋅ Ep + α p ⋅ϕ (t , t0 )⋅σ c,QP + 0,8 ⋅ ∆σ pr

∆Pc+s+r = Ap ⋅ ∆σp,c+s+r = Ap ⋅ (128)
Ap ⎡ A ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ ci ⎥ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ ϕ (t , t0 ))
Aci ⎣ I ci ⎦
gdje je:
∆σp,c+s+r promjena naprezanja u natezi zbog puzanja, skupljanja i opuštanja na
mjestu x u vremenu t (negativna vrijednost za pad sile prednapinjanja)
εcs procijenjena deformacija skupljanja izvedena iz konačne mjere skuplja-
nja
(negativno), prema 1.10.2
α = Ep/Ecm
Ep modul elastičnosti čelika za prednapinjanje
Ecm modul elastičnosti betona (tangentni modul)
∆σpr apsolutna vrijednost promjene naprezanja u nategama na mjestu x zbog
opuštanja u vremenu t zbog opuštanja čelika za prednapinjanje. Proraču-
nava se za naprezanje σp = σp(G + Pm0 + ψ2 ⋅ Q) gdje je σp početno napre-
zanje u natezi od početne sile prednapinjanja i nazovistalnog djelovanja
φ(t, t0) koeficijent puzanja
σc,QP naprezanje u betonu neposredno uz natege, od vlastite težine i početnog
prednapinjanja i drugih relevantnih nazovistalnih djelovanja. σc,QP može
biti rezultat djelovanja samo dijela vlastite težine i početne sile prednapi-
njanja ili punog djelovanja nazovistalne kombinacije djelovanja (σp(G +
Pm0 + ψ2 ⋅ Q)), ovisno o trenutku u kojem se konstrukcija razmatra
Ap ploština presjeka svih natega u promatranom području
Ac ploština betonskog presjeka
Ic moment tromosti betonskog presjeka
zcp udaljenost između težišta betonskog presjeka i natege
Tlačna naprezanja i odgovarajuće deformacije uzimaju se s pozitivnim predznakom.
1.10.5 Detaljni postupak proračuna gubitka sile prednapinjanja opuštanjem prema

EN 1992-1-1, Dodatak D
---
1.10.6 Utjecaji vremenskih deformacija na konstrukciju

---
1.10.7 Superpozicija gubitaka sile prednapinjanja – proračun prema EN 1992-1-1

Primjer iz poglavlja 1.8.4 proračunati će se prema EN 1992-1-1.
628
h0 = 2 · Ac/u = 2 · (16,5 · 45 + 20 · 153,5)/[2 · (45 + 170)] = 177 mm
Pretpostavlja se da se prednapinje istovremeno kada se aktivira i vlastita težina kod starosti

betona t0 = 7 dana, a da se dodatno stalno djelovanja q2 nanese pri starosti t1 = 28 dana.
Radi pojednostavljenja ne uzimaju se u obzir utjecaji skupljanja i opuštanja. Gubitak sile
prednapinjanja proračunava se za t2 → ∞. Proračun se provodi prema EN 1992−1−1:
α p ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ (σ cg + σ cp0 )
∆σp,c+(s+r) =
Ap ⎡ A ⎤
1+ α p ⋅ ⋅ ⎢1 + z cp
2
⋅ c ⎥ ⋅ (1 + 0 ,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
Ac ⎣ Ic ⎦
45 Detalj A
16,5
12,5
A p2 = 7 cm²
170
z
14
zu A p1 = 7 cm²
A p2 9,5
14 A p1 7,7
9,5 4,1
20 6⋅d = 16 mm
20
Detalj A
Slika 39 Presjek prednapetog krovnog nosača
∆σp,c+(s+r) =
(
5,57 ⋅ϕ (t ,t 0 )⋅ σ cg + σ cp0 )
−4
14 ⋅10 ⎡ 0 ,406 ⎤
1 + 5,57 ⋅ ⋅ ⎢1 + 0,762 2 ⋅ ⋅ (1 + 0,8 ⋅ϕ (t ,t 0 ))
0 ,406 ⎣ 0 ,122 ⎥⎦
Koeficijenti puzanja za unutarnji konstrukcijski element (RH = 50 %) od betona C35/45

iznose: ϕ t 0 , ∞ = 3,06, ϕ t 0 ,t1 = 1,16, ϕ t1 ,∞ = 3,06.
1 − 50 / 100 16,8 1
φRH = 1 + = 1,891, β(fcm) = = 2,562, β(t0) = = 0,635
0,1⋅ 177
3
35 + 8 0,1 + 7 0 ,2
18
βH = 1,5 · [1 + (0,012 · 50) ] · 177 + 250 = 515 < 1500
0 ,3
⎛ 30000 − 7 ⎞
βc(∞ − t0) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,995
⎝ 515 + 30000 − 7 ⎠
629
0 ,3
⎛ 28 − 7 ⎞
βc(t1 − t0) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,378
⎝ 515 + 28 − 7 ⎠
0 ,3
⎛ 30000 − 28 ⎞
βc(∞ − t1) = ⎜⎜ ⎟⎟ = 0,995
⎝ 515 + 30000 − 28 ⎠
φ0 = 1,891 · 2,562 · 0,635 = 3,076
ϕ t 0 ,∞ = 3,076 · 0,995 = 3,06, ϕ t 0 ,t1 = 3,076 · 0,378 = 1,16, ϕ t1 ,∞ = 3,076 · 0,995 = 3,06
Naprezanja u razini natege su:

σ c,g1 = 9,46 N/mm2
σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 → σ c,g = σ c,g1 + σ c,g 2 = 15,55 N/mm2
σ c,p 0 = − 15,57 N/mm2
Vremenski razvoj naprezanja čelika za prednapinjanje uzima se u obzir faktorom zrenja

betona χ. Za proračun naprezanja u betonu od prednapinjanja pojednostavnjeno se uzima
pretpostavlja konstantna sila prednapinjanja. Gubici sile prednapinjanja određuju se odvo-
jeno za djelovanja p, g1 i g2.
(g+q) (g+q) (g+q)
g2
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
Slika 40 Dijagrami gubitaka sile prednapinjanja
Slučaj 0: Ukupno opterećenje tijekom cijelog perioda od t = t0 (za usporedbu)
(g+q)
g2
g1
t0 t1 t2 t
P(t)
Pm = const P(t=t2)
P
P(t=t1)
Slika 41 Dijagram gubitaka sile prednapinjanja za slučaj 0

t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g = 15,55 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 221,94 N/mm2
630
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Slučaj 1: g1 i P tijekom cijelog perioda, a g2 od t1 do t2

(g+q) (g+q) (g+q)
g2
g1 g1
g2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
P(t) P(t)
Pm = const
P(t=t2)
P P P
P(t=t1)
t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g1 = 9,46 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 135,02 N/mm2
t1 − t2 σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 86,92 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Slučaj 2: g1 i P od t0 do t1; (g1 + g2 + P) od t1 do t2

(g+q) (g+q) (g+q)
g 1+g 2 g 1+g 2
g1
= g1
+
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 1 −g 1
P (t)
Pm = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P

t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm 2
φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g1 = 9,46 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 135,02 N/mm2
t1 − t2 − σ c,g1 = − 9,46 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 − 135,05 N/mm2
t1 − t2 σ c,g = 15,55 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 221,94 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Slučaj 3: (g1 + g2 + P) od t0 do t2, a oduzima se g2 od t0 do t1
631
(g+q) (g+q) (g+q)
g 1+g 2 g 1+g 2
= + −g 2
t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t t0 t1 t2 t
−g 2 −g 2
P (t) P (t)
P m = const ∆P (t = t2)
P ∆P (t = t1) P P

t0 − t2 σ c,p 0 = − 15,57 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 − 222,22 N/mm2
t0 − t2 σ c,g = 15,55 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 221,94 N/mm2
t0 − t2 − σ c,g 2 = − 6,09 N/mm2 φ(t0, t2) = 3,06 − 86,92 N/mm2
t1 − t2 σ c,g 2 = 6,09 N/mm2 φ(t1, t2) = 3,06 86,92 N/mm2
∆σ p,c = − 0,28 N/mm2
Kako je i bilo za očekivati za sve slučajeve je jednak gubitak sile prednapinjanja. Načelo
superpozicije različitih utjecaja puzanja može se primijeniti i kod iznenadnih prisila kao što
je slijeganje oslonaca. Kod polagane promjene opterećenja kao što je to na primjer gubitak
sile prednapinjanja od s + c proračun se provodi sa srednjim naprezanjem koje uzrokuje
puzanje (srednja vrijednost između početne i konačne vrijednosti), ali konačno naprezanje
se ne smije razlikovati za više od 30 % od početne vrijednosti.
632

Vremenski Gubici 01 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vremenski Gubici 01 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VREMENSKI GUBICI SILE PREDNAPINJANJA

ovisne o djelovanju neovisne o djelovanju

elastične deformacije opuštanje deformiranje

ne ovise o ovise o ovisi o ovisi o

Skupljanje se sastoji iz sljedećih udjela:

Od puzanja i skupljanja betonski element se skraćuje. Ovu deformaciju čelik za armiranje

Istovremeno vrijedi i jednakost deformacija. Ako se za vremenski ovisne deformacije od

Utjecaj čelika za armiranje na deformacije puzanja u pravilu se zanemaruje što je

Ac = AR = ploština betona bez armature χ – koeficijent zrenja betona

Djelovanje puzanja i skupljanja pokazano je na jednostavnom primjeru unutarnjeg stupa

t > t0 (vremenske deformacije betona)

Ns, 0 bez sprezanja sa sprezanjem

• rezne sile za t = ∞ uz uzimanje u obzir vremenski ovisnih preraspodjela

χ − faktor zrenja betona (HRN ENV 1992−1−1, 2.5.5.1(11)) χ = 0,8

Ns,∞ = Ns,0 + Ns,c+s = − 55,2 − 201,9 = − 257,1 kN

Nc,∞ = Nc,0 − Ns,c+s = − 297,3 + 201,9 = − 95,4 kN

(kontrola: − 257,1 − 95,4 = − 352,5 kN = Fd)

εc,c+s = − 0,000767 − 0,0006 + 0,000565 = − 0,00080 = − 0,80 ‰

Skraćenje konstrukcijskog elementa od vremenskih deformacija betona određeno je u

U ovom primjeru nema razlike između prednapinjanja sa i bez ostvarenog sprezanja. To

t > t0 (vremenske deformacije betona)

bez sprezanja sa sprezanjem

∆lc, c skraćenje stupa od puzanja (c – creep)

1.2 Općeniti pristup deformacijama betona

εc,el(t) elastična deformacija betona od djelovanja

Pokusima je utvrđeno da je deformacija puzanjem εc,c(t) pod djelovanjem konstantnog tlač-

Deformacija skupljanjem εc,s(t) neovisna je o vanjskom djelovanju.

Deformacija betona može se odrediti u proizvoljnom trenutku t kada su poznate odgovara-

Kod približno konstantnih naprezanja u betonu deformacije savijanjem mogu se proračuna-

1.3 Reološki modeli za opis puzanja i opuštanja

Ponašanje betona u vremenu opisuje se modelom koji se sastoji od kombinacije elastičnih

Odabran je demper konstantne viskoznosti koji odgovara Newtonovom zakonu:

Za ponašanje tijekom vremena vrijede sljedeći rubni uvjeti:

1.3.1 Maxwelov model − serijski spojena opruga i demper

Uz rubne uvjete za puzanje dσ / dt = 0 (konstantno naprezanje) i početni uvjet:

Iz jednadžbe: σ = e− α · t iz jednadžbe za opuštanje (11) i početni za uvjet σ(t = t0) = σ0 slije-

Vremenski tijek deformacija, odnosno naprezanja, betona prikazan je na slici 5. Vidljivo je

1.3.2 Kelvin-Voigt model − paralelno spojena opruga i demper

Slika 5 Tijek naprezanja i deformacija za različite modele

Kada se ε = α = konst. uvrsti u (14) uz dε/dt = 0, konstanta, a time i rješenje diferencijalne

Ukupno rješenje: ε(t) = C · e− (t · E/η) + σ0 / E. (19)

Početni uvjet (puzanje): u t = 0 ⇒ ε(t = 0) = 0

1.3.3 Kelvinov model − model produžene elastičnosti

1.4 Određivanje vremenskih deformacija betona pri konstantnom

1.4.1 Pretpostavke i pojednostavljenja

Za konstantno naprezanje betona deformacije od puzanja εc,c(t) proizlaze iz:

HRN ENV 1992-1-1, (4.2)

Ukoliko je proračun potrebno provesti s točnijim vrijednostima potrebno je provesti poku-

1.4.2 Konačne vrijednosti koeficijenta puzanja i deformacije od skupljanja

Tablica 2 Konačna vrijednost koeficijenata puzanja φ(∞, t0) za obični beton

1.4.3 Točniji proračun učinaka vremenskih deformacija betona

h0 srednji polumjer elementa [mm]

βsRH koeficijent kojim se uzimaju u obzir utjecaj relativne vlage na osnovnu

Puzanje i skupljanje prema HRN ENV 1992−1−1, Dodatak 1

Slika 10 Konačna vrijednost koeficijenta puzanja φ∞ u ovisnosti o srednjem polumjeru elementa h0

Slika 12 Deformacija od skupljanja εcs(t) u ovisnosti o tlačnoj čvrstoći betona fcm

1.5 Nelinearno puzanje

1.6 Deformacije od puzanja i skupljanja kod promjenljivih napreza-

Proračun deformacija od puzanja i skupljanja

Konstantno naprezanje u betonu

σ c (t0 )∆σ c (ti ) σ c (t0 ) ∆σ c (ti )

• vrijedi načelo superpozicije; povećanje, odnosno promjena naprezanja u trenutku t1 > t0

vrijeme prvog nanošenja opterećenja na beton