21. Električni napon je razlika potencijala.

22. Ekvipotencijalna ploha (ploha istog potencijala) točkastog naboja je površina kugle. Koja
se ravninski prikazuje kao ekvipotencijalna kružnica.
23. Ako je električno polje okomito na granicu dvaju dielektrika proizlazi odnos
E 
D1  D2 , 1  2 .
E2  1
Električno polje može biti i horizontalno na granici dvaju dielektrika te iz toga proizlazi odnos
D 
E1  E2 , 1  1
D2  2
24. Električni kapacitet (C) fizikalna je veličina kojom se izražava sposobnost tijela da na
sebe primi električni naboj. Definira se kao omjer količine električnog naboja Q i razlike
električnog potencijala U koja pri tom nastaje. Mjerna jedinica za električni kapacitet u je
farad (F).
25. Kondenzator je elektronički element koji na sebe može primiti određenu količinu
elektriciteta. Količina elektriciteta je veća što su veći kapacitet i napon na koji je kondenzator
priključen.
Najjednostavnija vrsta kondenzatora je tzv. ravni ili pločasti kondenzator, koji se sastoji od
dvije paralelne vodljive ploče čije je međusobno rastojanje d malo u odnosu sa linearnim
dimenzijama ploča. Cjelokupno električno polje lokalizirano je u prostoru između elektroda
kondenzatora i homogeno je, što je posljedica ravnomjerne raspodjele površinske gustoće
naelektriziranim na površinama elektroda. Simbol kondenzatora je:

26. Kondenzatori mogu biti: - Paralelno spojeni – za takav spoj vrijedi

n n
U1  U 2  ...  U n  U , Q  Q
i 1
i  U  Ci
i 1

- Serijski spojeni – za takav spoj vrijedi U  U1  U 2  ...  U n ,

n n
1
Q1  Q2  ...  Qn  Q , U   U i  Q 
i 1 i 1 Ci

Q2
27. Sila u elektrostatskom polju F  , energija u elektrostatskom polju između elektroda
2S
Q 2 QU CU 2
kondenzatora WC    , energija u elektrostatskom polju kod pločastog
2C 2 2
E 2 DE D 2
kondenzatora zbog homogenosti je We'    .
2 2 2
28. Električni se naboj raspoređuje po površini vodiča. Ta raspodjela može biti jednolika ili
nejednolika. Ako je naboj na kugli jednoliko raspoređen električno polje unutar šuplje metalne
kugle jednako je nuli. Ako je kugla izrađena od izolatora i cijela nabijena pozitivnim nabojem,
polje unutar nje bilo bi linearno.

29. Električnom strujom nazivamo bilo kakvo usmjereno gibanje električnih naboja.
30. Učinci električne struje su: toplinski, kemijski, svjetlosni, magnetski učinak.
31. Jakost električne struje predstavlja iznos naboja koji prođe presjekom vodiča u jediničnom
vremenskom intervalu. Struja ima jednaku jakost cijelom duljinom vodiča kojim teče, bez
Q
obziran na njegov presjek. I   A
t
IA
32. Gustoća električne struje je jakost struje po jedinici površine presjeka vodiča: J 
S  m 2 
33. Električna struja se mjeri pomoću ampermetra.
34. Električni otpor je otpor koji se javlja prilikom protjecanja električne struje kroz vodič. On
U
je definiran Ohm-ovim zakonom R   Ω .
I
1 I
35. Električna vodljivost je recipročna vrijednost otpora G   S  (siemens)
R U
l
36. Električni otpor vodiča konstantnog presjeka iznosi: R    , l – duljina vodiča, S –
S
poprečni presjek vodiča,  - specifični električni otpor materijala vodiča.
37. Ovisnost električnog otpora o temperaturi: Rt  R20 (1   ) , R20 - otpor kod 20°C,  -
temperaturni koeficijent otpora,  - razlika temperature u odnosu na 20°C.
38. Jouleov zakon nam opisuje toplinski učinak električne struje. Pri prolasku struje kroz
vodič elektroni se ubrzavaju i sudaraju s jezgrama i drugim elektronima. Pritom gube
kinetičku energiju koja se pretvara u toplinu. W  R  I 2  t  J 
39. Rad električne struje W  R  I2 t J i snaga električne struje
W U2
P  RI 2  UI   GU 2 .
t R