POZORI[TE PRIVREDA

”Standardu”
novo
15 godina
strana 10
priznawe
Ponosnih strana 6

Prwavor, april 2018. Broj 52 Godina VII Cijena 1 KM

Povodom Dana op{tine

NAJVI[E
PRIZNAWE
uru~eno vlasniku
Zdravstveno
ZLATNA POVEQA
-turisti~kog centra
Bawa Kula{i
strane 8 i 9
Dubravku Zemunu
PORODICA
[KOLSTVO

Vin~i}i vjerni
SARADWA strana 4 rodnom selu
Zahvalnost strana 5

Poqaka
Mawe strana 3

izostanaka
2 DOGA\AJI

ZA STIPENDIRAWE MLADIH PRWAVOR^ANA ukratko ukratko ukratko

Akcija
Op{tinska organizacija Crvenog krsta Prwavor organizovala je
povodom Dana op{tine prvu ovogodi{wu akciju davawa krvi u kojoj su,
prema ranije utvr|enom planu, u~estvovali samo sredwo{kolci. Prijav-
ilo se 75 potencijalnih davalaca, a obezbije|eno je 49 doza krvi za
potrebe zdravstvenih ustanova, odnosno pacijenata. Sekretar Crvenog
krsta \ura| Stoj~i} izra`ava zadovoqstvo veoma dobrim odzivom po-
laznika Gimnazije i Centra sredwih {kola. Do kraja godine bi}e orga-
nizovane jo{ tri akcije, kroz koje }e prwavorski humanitarci imati
priliku da jo{ jednom potvrde solidarnost ove vrste, koja ih svrstava
me|u vode}e op{tine bawalu~ke regije.

Zdravqe
U~enici najve}e vaspitno-
obrazovne ustanove na{e
op{tine Osnovne {kole
#Nikola Tesla#, u kojoj
nastavu poha|a vi{e od
Sa potpisivawa
ugovora o 930 u~enika,
stipendirawu obiqe`ili su prigod-

Iz buxeta
nim sadr`ajima Svjet-
ski dan zdravqa (na
slici). Osnovci su or-
ganizovali vje`be i
druge sadr`aje, nas-
toje}i da javnom
prezentacijom uka`u na

300.000 KM
potrebu ve}e fizi~ke ak-
tivnosti gra|ana. O tome je
govorila i nastavnica fizi~kog
vaspitawa Monika Valandro, kao i jo{
nekoliko prosvjetnih radnika i direktor ustanove Vojin Gluvi}.

Za {kolovawe mladih iz op{tinske kase izdvojen najve}i iznos u Prinove

U martu ove godine u porodili{tu prwavorskog Doma zdravqa ro|ene
poslijeratnom periodu. Tri stipendije za korisnike sa Kosova i Metohije su ~etiri bebe. To je najmawi broj prinova u posqedwih nekoliko god-
p{tinsko rukovodstvo u kica \uki} ima odranije studenta, ina. U januaru je ro|eno 13, a u februaru 11 prinova, pa je od po~etka go-
TAKMI^EWA

O Prwavoru nastavqa da
pru`a finansijsku
podr{ku u~enicima i stu-
dentima na{e zajednice. Na listi ko-
risnika su 273 u~enika i studenta,
k}erku Milicu na Matemati~kom
fakultetu u Beogradu, a mla|a
k}erka Nevena tako|e se opredi-
jelila za studirawe.
Op{tina je povukla sjajan potez
U prwavorskoj Gimnaziji s
ponosom podsje}aju na ost-
varewa biv{e polaznice ove
dine do kraja marta na podru~ju na{e op{tine na svijet do{lo 28 beba.

Oprema
ustanove Milice \uki}, koja je U prostorijama Centra sredwih {kola #Ivo Andri}# u Prwavoru
kojima }e na raspolagawu biti na planu finansirawa talentovanih krajem marta instalirana je nova oprema za izvo|ewe prakti~ne nastave.
300.000 konvertibilnih maraka. u~enika i studenata. I na{oj porod- uspje{an student Matemati~kog
fakulteta u Beogradu. Milica Rije~ je o tri CNC simulatora - trena`era, uz prate}i softver za
Sve~anom potpisivawu ugovora pris- ici ta vrsta pomo}i mnogo zna~i - izvo|ewe radnih operacija strugawa i glodawa, koji je instaliran na 16
ustvovao je i student prve godine rekla je Brankica \uki}. je svojevremeno nastupala na
tri Olimpijade matemati~ara softvera, kao i 30 softvera za strugawe i glodawe, koji je instaliran ja
op{te medicine Mihajlo Mladim qudima koji su zadovo- jedan ra~lunar. Oprema je nabavqena uz podr{ku zemaqa Evropske unije
Trivi~evi}. qili kriterijume za svijeta, u konkurenciji
sredwo{kolaca, u u okviru projekta #Partnerstvo za kvalitetna radna mjesta i konkurent-
Ova vrsta podr{ke mnogo zna~i kori{}ewe stipendije dobra nost#, koji sprovodi Lokalno partnerstvo za zapo{qavawe Prwavor.
meni i mojim roditeqima, pa sam, kao ostvarewa po`elio je Ju`noafri~koj Republici,
Kolumbiji i Tajlandu, gdje je Oprema sa prate}im softverima ne samo da omogu}ava obuku ve}eg broja
i drugi korisnici, zahvalan op{tin- na~elnik op{tine Darko u~enika u isto vrijeme, ve} i zna~ajno unapre|uje kvalitet prakti~ne
skom rukovodstvu na razumije- Toma{. imala izvanredna ost-
varewa. Diplome sa wenim nastave. Vrijednost opreme je 40.000 konvertibilnih maraka.
vawu kakvo pokazuju prema On je naglasio da
imenom zauzimaju upadqivo
nama tokom ovih godina
{kolovawa - rekao je mjesto u prostorijama Strategija
Trivi~evi}. Gimnazije. Revidirana strategija razvoja op{tine Prwavor u periodu od 2018. do
Na listi je 166 redovnih 2020 godine bila je tema rasprave predstavnika lokalne uprave i
studenata. privrednog sektora ove op{tine. Aktivnosti na ovom planu, pri ~emu su
K o r i s t i m svi korisni prijedlozi dobrodo{li za op{ti napredak op{tine bi}e
stipendiju kao stu- su na listi ko- nastavqene prije nego {to se na|u pred odbornicima Skup{tine
dent ~etvrte godine risnika 43 op{tine na usvajawu.
Tehnolo{kog {kolarca iz
fakulteta u Bawoj bora~ke popu-
Luci. [kolovawe se lacije, 58
Izlo`ba
odvija prema planu, a u~enika, troje U Klubu Centra za kulturu u Prwavoru otvorena je sedma samostalna
podr{ka lokalne za- p o s e b n o izlo`ba slika prwavorskog stvaraoca Ivana Ne{i}a. Ovaj slikar radi
jednice doprinosi da nadarenih stude- od 1979. godine, a do sada je izlagao i u Bawoj Luci, Derventi, Gradi{ci
studirawe uspje{no nata, a nastavqa se i Stanarima. Najvi{e je anga`ovan na stvarawu slika pejza`a, a na pozi-
privodim kraju - i praksa stipendi- tivne kritike nailazi i na planu stvarawa ikona. Najzastupqenije
rije~i su Swe`ane rawa troje studenata tehnike su uqe na platnu i akril. Izlo`ba u Prwavoru bi}e otvorena
Bo`i} iz Drenove. sa Kosova i Metohije. do 17. maja. Za dosada{we anga`ovawe u slikarstvu Ne{i} je, kao is-
Za maloqetne ko- Naveo je i da je taknuti aktivista Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog dru{tva #Taras
risnike ugovore su ova vrsta ulagawa [ev~enko# u Prwavoru, povodom Dana op{tine krajem marta dobio na-
potpisali Toma{ i #najrentabilnija in- gradu lokalne uprave. (N. Z)
roditeqi. Bran- Trivi~evi} vesticija#. (nz)

^ESTITAMO VAM ME\UNARODNI

PRAZNIK RADA - PRVI MAJ!
REDAKCIJA ”NA[EG ZAVI^AJA”
na{ZAVI^A
J INTERVJU
Razgovarao:
Marijan POPADI]
Koliko u~enika
poha|a nastavu u
ovoj obrazovno-
vaspitnoj ustanovi?
MILIJA[: U na{oj
{koli nastava se obavqa u dva
objekta, a nastavu trenutno
poha|a 756 u~enika, raspore|eni
u 35 odjeqewa. Od toga je 17 odje-
qewa u prvoj, a 18 u drugoj smjeni.
Koliko imate za-
poslenih i da li
imate dovoqno
kadra?
MILIJA[: Direktno
ukqu~enih u nastavni proces je
70 radnika, a vannastavnog os-
obqa je 22. [to se ti~e kom-
pletnog broja u~enika,
zadovoqena je norma profesora,
pojedini profesori su
primqeni na odre|eni broj
~asova, tako da smo sve potrebne
kapacitete popunili i u~enici
imaju adekvatnu nastavu.
Vi ste od 2017. go-
dine na ~elu
sredwo{kolske us-
tanove u Prwavoru. Prije toga
radili ste kao profesor
ekonomske grupe predmeta.
MILIJA[: Tako je. Od
kada sam na funkciji direktora
{kole trudim se da iza|em u
susret dobrim idejama, bilo da
one dolaze od profesora ili
u~enika. Istakla bih da u
{koli imamo jako puno struka
koje zahtijevaju razne vidove
pomo}i i anga`ovawa, tako da
je veoma bitno djecu i profe-
sore povezati sa odgovaraju}im
qudima. Za godinu dana, koliko
sam na ~elu {kole, uspjela sam
da za svaku struku uradim dosta
toga, kako bi prakti~na nastava
bila kvalitetnija. Tako|e, s
obzirom na to da je ovo
strukovna {kola, imamo pet
struka koje odgovaraju na{im
privrednicima i tr`i{tu
rada.
Koje su to struke?
MILIJA[: To su
ekonomija, pravo, trgovina,
elektrotehnika, ma{instvo i
obrada metala i {umarstvo i
obrada drveta, poqoprivreda i
prerada hrane. U okviru ovih
struka, imamo odre|eni broj
zanimawa ~etvorogodi{weg i
trogodi{weg stepena.
Koliko u~enika
obavqa prakti~nu
nastavu unutra, a
koliko izvan {kole?
MILIJA[: Unutar
{kole 557 u~enika obavqa
praksu, dok je van {kole 167.
Unutar {kole imamo na{u
{kolsku radionicu, kabinete i
odre|ene u~ioni~ke pros-
torije, u kojima se obavqa
prakti~na nastava zajedno sa
profesorima prakti~ne nas-
tave, a izvan {kole u~enici
obavqaju praksu u preduze}ima
na{ih lokalnih privrednika u
svojim oblastima u kojima se i
{koluju.
Najmawe intereso-
vawe pri upisu u
Mladi
su na{a
budu}nost
Javna ustanova Centar sredwih {kola ”Ivo Andri}” Prwavor radi u dva objekta, od kojih je jedan
zajedni~ki za Centar sredwih {kola i Gimnaziju. Nastava se odvija u dvije smjene, u 16 univerzalnih
i pet specijalizovanih u~ionica, pet {kolskih radionica za prakti~nu nastavu, te fiskulturnoj
sali, zajedni~koj za Centar sredwih {kola i Gimnaziju
sredwu {kolu bilo je za
{umarstvo i preradu drveta.
Ranije ste sara|ivali sa fir-
mom #Standard#, koja je bila
zsainteresovana za pomo} u
{kolovawu kadrova koji bi
wima bili potrebni.
MILIJA[: Upravo tako.
Mi smo pro{le godine
poku{ali da uvedemo novu
struku, {umarstvo i obradu
drveta kako bismo djeci
pru`ili dobru praksu i na
kraju i zaposqewe. Me|utim,
pokazalo se da to nije bio
dobar potez, jer jednostavno
niko nije bio zainteresovan za
smjer stolara i nismo uspjeli
da osnujemo odjeqewe, a jako
te{ko je bilo popuniti i odje-
qewe tehni~ara za obradu
drveta, ali uspjeli smo ih up-
isati deset. Ove godine tako|e
imamo jedanaest odjeqewa po
planu upisa. Djeca bi trebalo
da biraju zanimawa, nakon kojih
bi se kasnije mogli zaposliti i
ostati ovdje, kako bismo svi za-
jedno pomogli i razvoj na{e
lokalne zajednice.
Kakva je situacija
kada je poqo-
privredni smjer u
pitawu, s obzirom na to da smo
mi i kao op{tina orijentisani
na poqoprivredu? Koliko je
|aka upisano u ovom smjeru?
MILIJA[: Djeca su za
ovaj smjer veoma zaintereso-
vana. Moram da pohvalim
u~enike i wihove profesore
prakti~ne nastave. Na{a
{kola ve} dugi niz godina ima
Mirela
Milija{,
diplomirani ekonomista,
direktorica Centra sredwih
{kola ”Ivo Andri}” Prwavor
CVIJE]E
Plastenik koji je
donirala firma ”Plas-
teks” bi}e u funkciji uz-
goja cvije}a, koje }e biti
iskori{}eno za
ure|ewe {kolskog
dvori{ta, ali i za
druge potrebe. [kola
ve} ima jedan plastenik
za proizvodwu povr}a.
plastenik za poqoprivredne
proizvode i tu zdravu hranu
plasiramo ve}inom u dje~iji
vrti} #Na{a radost#, tako da su
u~enici ovog smjera veoma mar-
qivi. Dobili smo i donaciju u
vidu jo{ jednog plastenika
firme #Plasteks# iz Srpca, a
od na~elnika na{e op{tine
smo dobili motokultivator,
kako bismo {to kvalitetnije
mogli da pripremamo
zemqi{te. Tako|e, u~enici po-
qoprivredni tehni~ari gotove
proizvode usmjeravaju ka
prehrambenim prera|iva~ima,
koji u na{oj laboratoriji
ispituju tu hranu i termi~ki je
obra|uju, rade pasterizaciju,
sokove, koje prodaju i pomognu
sebi i kupe neke stvari koje su
im neophodne. Napomenula bih
da smo pro{le godine u jesen za-
sadili i sadnice drve}a koje
smo dobili kao donaciju od pre-
duze}a #[ume Srpske# u {kol-
sko dvori{te.
Kako je organizo-
vana nastava met-
alske struke?
MILIJA[: [to se ti~e
prakti~ne nastave, ona se jed-
nim dijelom odvija u prostori-
jama {kole, a jedan dio se
odvija van {kole, kod lokalnih
privrednika. Pohvalila bih i
ovu djecu, jer su to u~enici koji
veoma marqivo rade u radioni-
cama, pod rukovodstvom svojih
mentora, profesora prakti~ne
nastave. To su u~enici koji
posti`u dobre rezultate i
moram re}i da ovi u~enici
svake godine osvajaju nagrade na
festivalu mladih #Inost#,
{to tako|e odli~no pokazuje
wihovo znawe. Zajedno sa
na{im majstorima i profe-
sorima oni na neki na~in i
odr`avaju na{u {kolu u toj
oblasti.
Ukqu~eni ste i u
razne projekte?
MILIJA[: Mi smo ve}
dvije godine u projektu koji fi-
nansira EU, a partneri u pro-
jektu su nam op{tina Prwavor,
Agencija za razvoj EDA
Bawaluka, preduze}a #Trivas#
i #Topling# i Biro za
MATURA
Ove godine 202 matu-
ranta zavr{avaju
sredwo{kolsko obrazo-
vawe u Centru, a
maturska zabava bi}e
organizovana u petak,
25. maja, u hotelu ”Novi
Nacional” u Prwavoru.
zapo{qavawe. Prije nekoliko
dana projekat je implementi-
ran, a {kola je dobila na pok-
lon tri simulatora CNC
ma{ina koje }e svakako osavre-
meniti na{ nastavni proces. U
praksi to mnogo zna~i i za
na{e privrednike, jer }e oni
dobiti ve} obu~ene radnike na
CNC ma{inama. Ovaj projekat
vrijedan je oko 40.000 konvert-
ibilnih maraka.
Kakvi su planovi
za novu {kolsku
godinu?
MILIJA[: Kona~an
plan upisa iza{ao je prije
nekoliko dana, a skoro je bio i
Sajam zanimawa u Prijedoru,
gdje su dolazile sve sredwe
{kole iz RS, da prezentuju
svoja zanimawa u~enicima de-
vetih razreda. To je jedan
doga|aj kojim se u~enicima na
jednom mjestu plasiraju sve
vrsta zanimawa. [to se ti~e
na{e {kole, od strane re-
sornog ministarsvtva odobreno
nam je jedanaest odjeqewa, pet
struka kao i do sada, a broj slo-
bodnih mjesta je 256.
Da li }ete uspjeti
ispuniti taj plan
upisa, s obzirom na
to da je stawe u osam osnovnih
{kola pora`avaju}e?
MILIJA[: Ove godine
imamo 324 u~enika devetih
razreda, a pro{le godine ih je
bilo 348, {to pokazuje da nam
zapravo nedostaje jedno odje-
qewe. Zbog ovakvog trenda,
3
Milija{ i
Popadi}
pribojavamo se svakog narednog
upisa, jer nemamo konkretne po-
datke {ta je dovelo do ovo-
likog smawewa broja upisanih
u~enika.
U proteklom peri-
odu bilo je govora o
tome da nam je potre-
ban kadar obu}ara, odnosno
ko`arsko-obu}arski smjer.
MILIJA[: Mi nemamo
uslove za tu struku, jer takav
smjer zahtijeva odre|ene
tehni~ke uslove i materijalnu
opremqenost. Finansije
ograni~avaju uvo|ewe novih
struka, ali imali smo
situaciju, recimo u Kotor
Varo{u, gdje nije bilo uop{te
zainteresovanih u~enika. Mi
smo pro{le godine imali novi
smjer {umarstvo i obradu
drveta, ali odlukom min-
istarstva mi }emo i ove godine
ponuditi ovaj smjer, zajedno sa
ostalim smjerovima koje imamo
u centru sredwih {kola #Ivo
Andri}# Prwavor.
Kakva je situacija
{to se ti~e oprav-
danih izostanaka
u~enika sa nastave?
MILIJA[: Mogli bismo
se pohvaliti podatkom da se
broj opravdanih ~asova smawio
za 2.500 ~asova, a i broj neo-
pravdanih ~asova tako|e je u
silaznoj putawi. ^asovi se
moraju opravdati u roku od
osam dana i to iskqu~ivo
qekarskim opravdawem koje
donese roditeq.
4 DOGA\AJI
BJEKTIVOM
Postavqene `ardiwere
Ovog proqe}a Odjeqewe za stambeno-komunalne poslove i investicije
op{tinske uprave u Prwavoru organizovalo je postavqawe nekoliko de-
setina ukrasnih `ardiwera sa cvije}em, koje krase u`u gradsku zonu. Potez
je nai{ao na izuzetno lijep prijem kod gra|ana, koji vjeruju da ”betonska
korita” ne}e biti na meti nesavjesnih stanovnika na{eg grada. Uz to, ne-
savjesni voza~i sada ne}e biti u prilici da automobile parkiraju na tro-
toarima, kao {to se to donedavno doga|alo. (nz)
Gosti u Bawi Kula{i
olazak tridesetak
D sredwo{kolaca, po-
laznika Gimnazije i
Elektrotehni~ke
{kole iz poqskog
Boleslavjeca, obiqe`en je na
najqep{i na~in - muzikom. U
koncertnoj dvorani Muzi~ke
{kole #Konstantin Babi}# u
Prwavoru, izveden je bogat
muzi~ki program, koji su
pripremili |aci ove ustanove.
Do~ekali su ih na~elnik
op{tine Darko Toma{ i direk-
torice dvije gradske sredwe
{kole Mirela Milija{ i
Qubinka Stani}. Prwavorske
{kole bile su doma}in dragim
gostima, u~enicima i wihovim
profesorima. Bili su
smje{teni kod porodica
ovda{wih |aka.
Vi{ednevno dru`ewe
odvijalo se u skladu sa ranije
utvr|enim planom, koji je
predvi|ao posjetu interesant-
nim lokalitetima na{e
op{tine. Nije izostala ni pos-
jeta Bawoj Luci, gdje su mladi
Poqaci tako|e stekli pozi-
tivne utiske.
Jedna od go{}i Agata Ku-
bica, polaznica Elek-
trotehni~ke {kole, s posebnom
rado{}u raspitivala se za
seoska podru~ja prwavorske,
srba~ke i lakta{ke op{tine,
na ~ijem podru~ju su do 1946. go-
dine `ivjeli Poqaci. Bilo je
oko 18.000 du{a, ali su se te go-
dine, na osnovu me|udr`avnog
ugovora, vratili u mati~nu
zemqu, Poqsku.
Moj djed je tako|e `ivio na
ovom podru~ju i sje}a se tih vre-
mena. Nikada poslije nije
dolazio ovdje, pa }e mu biti
drago {to sam vidjela podru~je
gdje se nalazilo doma}instvo
SARADWA U^ENIKA POBRATIMSKIH GRADOVA ukratko
Kongres
U Zdravstveno-
turisti~kom centru
Bawa Kula{i od 20. do
22. aprila organizovan
je prvi Me|unarodni
kongres: psorijaza,
atopija i balneoter-
apija. Stru~na pre-
davawa imali su brojni
ugledni doktori ove
oblasti iz svih biv{ih
jugoslovenskih repub-
lika. Gosti su upoznali i
karakteristike qekovite
vode u Kula{ima, koja se
svrstava me|u svjetske
raritete, a uz brojne
druge karakteristike,
poma`e i u spre~avawu
{irewa psorijaze.
apostola Petra i Pavla u Sajam
Pro{ireni Pala~kovcima, Bawu Kula{i,
Lipicanersku ergelu #Vu~ijak#
i druge specifi~nosti ovog di-
jela Republike Srpske.
Zavr{ne ve~eri za
mostovi goste je prire|en i
bogat zabavni pro-
gram podmlatka
prwavorskih kul-
t u r n o -
saradwe umjetni~kih
dru{tava. Za-
j e d n i ~ k o
d r u ` e w e
iskori{}eno je za
Na centralnom Gradskom
trgu u Prwavoru odr`an
je tgrodnevni Vaskr{wi
sajam (na slici), koji je
okupio izlaga~e sa
Gimnazijalci iz Boleslavjeca proveli pet, dogovor u vezi sa podru~ja na{e op{tine,
nastavkom saradwe,
kako ka`u, nezaboravnih dana na prwavorskom koja }e, kako je rekao
kao i iz Bawe Luke i
Prijedora. Organizator
podru~ju, gdje su posjetili nekoliko interesantnih na~elnik Toma{, je bilo Udru`ewe `ena
pro{iriti mostove saradwe
lokaliteta. Dvije gradske sredwe {kole uspje{no zbratimqenih gradova, koji su
”Tkanica”, ~ija predsjed-
polo`ile ispit gostoprimstva. nica Qubica Moravac
povequ o saradwi potpisali ka`e da su posebno zah-
prije ~etiri decenije.
wegovih roditeqa, gdje je i on nika tog naroda. Skupu u De- valni op{tinskoj upravi
JEZIK odrastao - rekla je u~enica Ku- vetinama prisustvovali su i Zaista je te{ko na}i prave za podr{ku mani-
bica. na~elnici Prwavora i rije~i da opi{emo ovaj vi{ed- festaciji koja }e postati
Gosti iz Boleslavjeca nevni boravak u Prwavoru i us-
Poqaci s posebnim po{to- Lakta{a, Darko Toma{ i Ranko tradicionalna.
upoznali su se i sa mal- pomene koje smo ovdje stekli.
vawem ~uvaju uspomene na svoje Karapetrovi}, ~ije su op{tine
obrojnom, ali slo`nom pretke i mnogo se trude da tako|e imale konkretno Zahvalan sam svima koji su se Ambala`a
poqskom zajednicom koja odr`avaju poqska grobqa. Tako u~e{}e na ure|ewu do tada trudili i uspjeli u tome da budu
`ivi u Prwavoru. Osno- je pro{le godine ure|eno zapu{tenih grobnih mjesta. doma}ini za primjer. Hvala Ekolo{ka sekcija Os-
vali su prije nekoliko grobqe u selu Devetine, gdje Gosti su posjetili i vam, dragi na{i Prwavor~ani - novne {kole ”Branko
godina udru`ewe koje danas nema nijednog Poqaka, rimokatoli~ku crkvu Svetog rekao je na rastanku Miroslav ]opi}” organizovala je,
~uva nacionalnu kul- ali postoji lokalitet gdje je Ante Padovanskog u Prwavoru, Sakovski, direktor povodom Svjetskog dana
turu, tradiciju i obi~aje sahraweno na desetine pripad- staru crkvu brvnaru Svetih boleslavje~ke Gimnazije. (NZ) planete Zemqe, akciju
ovog naroda. Krajem prikupqawa PET am-
pro{le godine organi-
zovali su u Prwavoru i
bala`e. Koordinator ak-
cije Jelena
{kolu materweg jezika,
koju je poha|alo i neko-
Radivojevi}-Stupar ka`e
da je prikupqeno 450
liko pripadnika drugih kilograma plastike. Ak-
naroda, a predsjednik
cije ovog tipa organizuju
Udru`ewa Igor Kawski se ve} sedam godina, a
ka`e da je pred wima punktovi preuzimawa am-
bogat program ak- bala`e bili su
tivnosti i u narednom postavqeni na devet
periodu. Poqaci gradskih lokacija. (nz)
na ergeli
”Vu~ijak”
na{ZAVI^A
J @IVOT
a je `ivot na selu
D mogu}, ~ak i ako se ne
bavite poqoprivre-
dom, dokazuje pri~a
na{ih sagovornika.
Bra}a Vin~i}, Tihomir i Igor
odlu~ili su svoje `ivote i
porodice da grade na rodnom
ku}i{tu u Gorwim Smrti}ima.
Obojica su zavr{ili Elek-
trotehni~ki fakultet, za-
posleni su u Bawaluci i svaki
radni dan putuju na relaciji G.
Smrti}i - Bawa Luka. Wihove
supruge su tako|e visokoobrazo-
vane. Igorova supruga Qiqana
je profesorica engleskog jezika,
majka tri sina, Novaka, @arka i
Luke. Ba{ kao i Igor, i ona
svaki radni dan putuje na posao,
djecu vodi u vrti}, ba{ kao {to
bi radila i da `ivi u centru
grada. Tihomirova supruga
Du{ka zavr{ila je geografiju,
trenutno je nezaposlena, ali je
puno radno vrijeme majka }erke
Marije i sina Petra. Dok se
mnogi wihovi poznanici i pri-
jateqi ~esto sa ~u|ewem pitaju:
#Za{to se mu~e na selu#, oni
odgovaraju da i nije velika
u{teda vremena kada se `ivi u
gradu, prednosti sela su
ogromne, a muke nema. Ima samo
mnogo mira, harmonije, pros-
tora, ~istog vazduha. Sve ono o
~emu stanovnici grada mogu
samo da ma{taju. Tako|e, sma-
traju da vode sasvim normalan
`ivot i da u tome nema ni{ta
neobi~no, niti vrijedno ~u|ewa.
-Ja sam ostao da `ivim u
roditeqskoj ku}i. Nakon
zavr{enog fakulteta o`enio
sam se i bez ikakvih problema
`ivimo ovdje. Sve je blizu, auto-
mobilom smo za 15 minuta u
gradu, imamo asfalt, vodovod,
telefon, internet, veliko
dvori{te, mir, a i zemqu smo
brat i ja izme|u sebe raspodi-
jelili, i to bez ikakve sva|e - uz
osmijeh po~iwe svoju pri~u
Igor Vin~i}. Ka`e da nikada
nije razmi{qao o `ivotu u
gradu.
- I{ao sam na fakultet da
bih se mogao vratiti `ivotu na
selu, gdje sam ro|en i gdje
podi`em i svoju porodicu. Nije
{to je moje selo, ali mnoge
kolege kada do|u u goste se izne-
nade kako je ovdje lijepo. Nisu
ni planine ni brda, niti je neka
monotona ravnica, zaista je
lijep kraj, a qudi su vrijedni,
imamo puno i preduze}a, qude
koji imaju svoje farme, `ive
dobro od poqoprivrede i
razvili su svoje biznise - ka`e
Igor.
On nagla{ava da
stanovnici velikih gradova,
ve}ih od Bawe Luke, putuju du`e
da bi stigli na posao, tako da je
odluka wegovog brata i wega,
wemu najmawe neobi~na.
- @ivio sam pet godina u
gradu, tako da mogu sa sig-
urno{}u re}i da ne gubimo puno
vremena putuju}i. Kada se popod-
nevna saobra}ajna gu`va napravi
u Bawaluci, izgubi se skoro
isto, kao i od Smrti}a do
Bawaluke - ka`e Tihomir i do-
daje da u putu do posla provedu
obi~no oko jedan sat i petnaest
minuta.
On i supruga Du{ka su pet
godina `ivjeli u Bawoj Luci, u
”NA[ ZAVI^AJ” U PORODICI VIN^I] U GORWIM SMRTI]IMA
Porodica Vin~i}
U potrazi za boqim
`ivotom sve vi{e
mladih napu{ta
svoja rodna
ogwi{ta na selu i
svoj `ivot
nastavqaju u nekom
od gradova BiH ili
svoju sre}u tra`e
i van granica svoje
otaxbine, u
inostranstvu. Ovaj
trend odlaska je
sve popularniji, ne
samo kod nas, ve} i
u zemqama regiona.
No, da ne mora
uvijek biti tako,
da je budu}nost na
selu, saznajemo iz
razgovora sa
bra}om Vin~i}
i wihovim
suprugama
malom i sku~enom stanu. Kako
ka`u, odluku da ku}u naprave na
selu su donijeli iz
prakti~nosti i zdravog razuma.
Nov~ani iznos koji je potreban
da se kupi plac i dobije
gra|evinska dozvola za gradwu
ku}e u gradu, konkretno u Bawoj
Luci, je ve} pola sagra|ene ku}e
na selu.
Kada sam razmi{qao o
pravqewu ku}e, vodio sam se
time, da li da bude bli`e poslu
ili da bude bli`e srcu. Mi se
ovdje lijepo osje}amo, imamo
dovoqno prostora, pri-
jatnu
Selo na{e
qep{e od
Pariza
okolinu, mir, a u gradu je stalno
bila buka, nemir. Qudi pla}aju
ogromne pare da bi oti{li na
odmor, tipa na Zlatibor, da os-
jete {timung sela, ~ist vazduh, a
ja bukvalno imam odmor svaki
dan kada se vratim sa posla i svoj
mir, {to je jako bitno, jer pro-
gramerski posao zna biti jako
stresan - ka`e Tihomir.
Ve} godinu i po Tihomir i
Du{ka u`ivaju u prostoru u
ku}i od 120 kvadrata, koji u
pore|ewu sa stan~i}em u kom su
`ivjeli u Bawoj Luci, izgleda
ogromno. Imaju svoju ba{tu,
ogromno dvori{te, a djeca imaju
priliku da u`ivaju i igraju se
zajedno ne u jednom dvori{tu,
ve} dva. Igorova i Tihomirova
ku}a su preko puta, samo pre|u
asfalt.
No jedna osoba je vjerovatno
i najzadovoqnija odlukom ovih
mladih qudi. To je svakako Ig-
orov i Tihomirov otac, Ne|o
Vin~i}. Radni vijek je proveo u
Qubqani, ali nikada nije zabo-
ravio svoj rodni kraj, gdje je sa
suprugom Slavkom sagradio ku}u
koja je sada puna dje~ijih osmi-
jeha i graje. @ivi sa sinom Ig-
orom i snahom Qiqanom,
pripazi na unuke kada god
zatreba i u`iva u
penzionerskim danima.
Ponosan je na sinove,
snahe izuzetno cijeni i
po{tuje, a unuci i unuka
su wegova najve}a qubav.
Jedino za ~ime `ali je
{to wegova Slavka nije
`iva, da vidi kako su
weni sinovi uspje{ni
mladi qudi, da zajedno kuva
sa snajkama i da u`iva sa
unu~i}ima.
-Moram re}i da su oni
primjer, wih ~etvoro, kakvih
nema kod nas. ^etiri visokoo-
brazovane osobe, mladi qudi,
koji iskreno `ele da `ive na
selu i ru{e stereotipe i po-
modarstvo da je sre}a samo u
gradu. Oni idu na kulturna
de{avawa, koncerte, pozori{te,
mo`da i vi{e nego neki koji
`ive u gradu. Koliko sam
ponosan na sinove, toliko
moram i da pohvalim svoje snahe,
jer ako `ena ka`e da ne}e da
`ivi na selu, mu{karac ju nemi-
novno prati i povinuje se wenoj
odluci - ka`e Ne|o.
Qiqana i Du{ka su tako|e
saglasne da je wihova odluka da
podi`u porodicu na selu is-
pravna. Za ~u|ewe okoline i
poznanika najvi{e krive ne-
dostatak {irine pogleda na
`ivot i pretjeran kom-
formizam. Znaju za primjere
kada su se qubavne i bra~ne
veze raskidale, jer
neko od
part-
nera nije
`elio da `ivi na selu ili im je
smetalo {to bi `ivotni pros-
tor morali dijeliti sa rodite-
qima partnera. One isti~u da
`ive harmoni~no i hvale se
kako imaju veliku pomo} i
podr{ku od svekra.
-Za djecu je boqe da odrastaju
na selu, lak{e ih je izvesti na
pravi put, nau~iti ih radnim
navikama, obavezama. Po{to sam
`ivjela i u gradu, primijetim
kako pozitivno na moju djecu
uti~e dolazak na selo. Imaju vi{e
prostora, vazduh je ~ist, qudi pri-
jatni, a ro|ake obo`avaju - ka`e
Du{ka i dodaje da planiraju
pro{irewe porodice.
Na pitawe da mogu ponovo
da biraju, da li bi izabrale
`ivot na selu, uz osmijeh i
Qiqana i Du{ka potvrdno
odgovaraju.
-Mo`da je jedan od razloga
{to se qudi ne odlu~uju za selo
taj jer se pla{e da je dosadno, no
to zaista nije tako. Ja radim sve
{to sam radila i kad sam `iv-
jela u gradu, pjevam u crkvenom
horu, pi{em, imam svoje hobije,
radne obaveze, `ivot te~e kao i
prije, samo je mirnije i mawe
u`urbano - isti~e Qiqana.
Da li selo ima budu}nost, i
{ta bi poru~ili mladim
qudima koje mo`da gu{i `ivot
5
PODSTICAJ SELU
Na{ sagovornik Igor
ka`e da bi bilo dobro
da dr`ava vi{e ula`e u
selo, odnosno da se
vi{e radi na promociji
sela, kao i tra`ewu
tr`i{ta za sve
proizvode koji se mogu
uzgajati na na{im
seoskim pros-
torima.
u
gradu,
a
strahuju od
`ivota na selu?
-Dugoro~no gledano,
selo definitivno ima perspek-
tivu, boqu od grada, ba{ zbog
ekononomske situacije u na{oj
dr`avi. Takvi su trendovi, sve
vi{e mladih qudi odlazi u inos-
transtvo, time se gubi radna
snaga. Kada koli~ina radne
snage padne ispod odre|ene
granice dolazi do situacije da se
gase industrijske grane, tako da
to silno stanovni{tvo u gradu
ne}e imati gdje da radi, bez
obzira na to {to su tu, u gradu.
Na selu ~ovjek }e uvijek imati
tu sigurnost da }e mo}i nor-
malno da `ivi i da prehrani
svoju porodicu od rada, tako da
grad, ako gledamo dugoro~no,
nema nikakvu prednost - ka`e
Tihomir.
Igor dodaje da bi bilo
dobro i da dr`ava vi{e ula`e u
selo i da se vi{e radi na promo-
ciji sela, kao i tra`ewu
tr`i{ta za sve proizvode koji
se mogu uzgajati na na{im
seoskim prostorima.
Iz primjera ovih
porodi~nih qudi, koji su zadovo-
qni svojim `ivotom na selu, os-
taje nam da razmislimo da li je
popularnost grada u dana{we
vrijeme vi{e stvar
povodqivosti nego odraz
stvarnih `ivotnih potreba.
Jovana TO[I]
6 PRIVREDA
zvoz preduze}a u 2016.
godini bio je 29 mil-
I iona, dok su prethodne
godine na tr`i{te
plasirali robe u vrijednosti
30 miliona maraka.
Za ovu godinu imamo plan
da izvezemo robe u vrijednosti
37 miliona maraka, {to je u
procentima 25 odsto rasta.
Trenutno smo na dobrom putu da
taj plan i ostvarimo, jer smo
mjese~ne planove prodaje do
sada uspje{no realizovali - is-
takla je Dragana Repi},
izvr{ni direktor komercijale
i finansija.
Prethodna godina je reko-
rdna kada je u pitawu
proizvodwa. #Standard# je
proizveo 750.000 jedinica, {to
finansijski zna~i ukupno 30
miliona maraka, isti~u iz
proizvodnog sektora ovog pre-
duze}a.
Plan za ovu godinu je da
rastemo, u prosjeku nekih 25
procenta u odnosu na pro{lu
godinu. Ako sve bude u redu,
mislim da }emo taj plan i is-
puniti - rekao je Ogwen
Jev|eni}, izvr{ni direktor za
proizvodni sektor.
Sewa Jak{i}, izvr{ni di-
rektor tehni~kog sektora,
ka`e da je od deset grupa
proizvoda, ~etiri grupe pre-
duze}e uradilo samo, a u ovoj go-
dini najavquje jo{ ~etiri nove
grupe proizvoda, iskqu~ivo u
vlastitoj proizvodwi.
Od 2004. godine, kada je
{vajcarska Kompanija
#Dakomet# kupila ve}inski
paket #Standarda#, ulo`eno je
18,5 miliona maraka. Pri-
likom sjednice Skup{tine ak-
cionera dolazilo je do
diskusija i pitawa za{to
#Standard# i pored prof-
itabilnosti ne ispla}uje divi-
dende.
Kao reakciju na te
diskusije, mi smo se, kao
#Dakomet#, odlu~ili da kupimo
ve}inu, odnosno preostali dio
akcija, {to smo i u~inili.
Ovih dana treba da se reg-
istruju posqednih 0,8 odsto,
tako da }e za nekoliko dana
#Dakomet# biti 100 odsto vlas-
nik #Standarda# - rekao je Edin
Daci}, predsjednik Uprave
#Standarda#.
Zahvaquju}i besprijeko-
rnom kvalitetu i uspje{nom
dizajnu, plasirawu proizvoda
kako na doma}em, tako i na
OO Socijalisti~ke partije Prwavor
PRWAVORSKI ”STANDARD” DOBIO JO[ JEDNO PRIZNAWE
Iz pogona ”Standarda” EFIKASNOST
Izvr{ni direktor Sek-
tora uslu`nih djelat-
nosti Sa{a Igwati}
ka`e da ”Standard”, u
saradwi sa {vedskim
partnerom IKEA,
planira da u ovoj i
narednoj godini ulo`i
oko pola miliona evra u
energetsku efikasnost,
{to }e smawiti
tro{kove energije, a
pove}ati uslove rada i
produktivnost.
Kolegijum direktora ”Standarda”
Nagrada za za unapre|ewe stranih investi-
cija u Bosni i Hercegovini.
investiciona Ovo zna~ajno priznawe uru~io
je Drago Vu~i}, regionalni
predstavnik
Bawaluci.
FIPA
-Desetak odsto rasta na
u
ulagawa Vu~i} i Gaci}
godi{wem nivou je ne{to {to
veoma malo kompanija u BiH
mo`e sebi pripisati kao ost-
varewe - istakao je Drago
Vu~i}, regionalni predstavnik
FIPA organizacije u
Po~etkom ove
Bawaluci.
godine preduze}e U Kompaniji su do sada
sprovedena tri investiciona
”Standard” iz ciklusa u opremu, objekte i
Prwavora uvelo je obuku radnika, a po~eo je i
~etvrti investicioni ciklus.
reorganizaciju Kompanija je krajem 2017. go-
tako {to su dine zapo{qavala 387 radnika,
restrukturisali dok je danas ovaj broj pove}an,
pa je dostigao 401 zaposlenog
odjeqewa, te su stolara.
tako pro{irili U poslovodstvu planiraju
da u skorije vrijeme zaposle
menaxment i jo{ od 20 do 30 radnika, pa }e
formirali #Standard# zadr`ati drugo
mjesto po broju zaposlenih u
peto~lani prwavorskoj privredi, odmah
Izvr{ni odbor iza Fabrike obu}e #Sanino#.
Preduze}e i daqe pokazuje
stranom tr`i{tu, saradwom sa
spremnost da poma`e obrazo-
{vedskom firmom IKEA, bro-
vawe mladih qudi, polaznika
jem zaposlenih, preduze}e
smjera {umarstva i drvopre-
#Standard# dobilo je priznawe
rade u Centru sredwih {kola
za #Najzna~ajnijeg investitora
#Ivo Andri}# u Prwavoru. (nz)
u BiH#, koje dodjequje Agencija
SRE]AN
PRVI MAJ,
me|unarodni
praznik rada
na{ZAVI^A 7
J SELO

U VO]WAKU DOMA]INA DEJANA POPOVI]A U PALA^KOVCIMA

Rekreacija
pretvorena
u profit
Popovi} je vo}arstvom po~eo da se bavi rekreativno prije 16 godina,
a onda se dao u ozbiqan posao. Sada ima zasad kru{ke na 16 dunuma,
koji daje dobre prinose. Planira da tako bude i ubudu}e
oma}instvo Dejana Popovi}. hektaru. Iako vrijeme nije i{lo agrotehni~ke mjere, obrada Nijedan posao nije ni lak, a Vo}ke slabijeg kvaliteta

D Popovi}a
Pala~kovaca {iroj
iz

javnosti poznato je po
uzgoju tovnih pili}a.
Me|utim, ovaj ~ovjek ima jo{
jedan ozbiqan posao, a to je
vo}wak.
Na 16 dunuma zemqe zasa|ene
su tri sorte kru{aka #santa mar-
ija#, #viqamovka# i #abate
fetel#. Prvo je, ka`e, to bilo
rekreativno, a onda je vo}wak
prerastao u ozbiqan posao.
- Vo}arstvom sam po~eo da
se bavim 2002. godine. Prvo je
bilo rekreativno, sa nekih 300
stabala, a u ozbiqniju pri~u
u{li smo 2009. godine kada smo
posadili 2.300 stabala. Pro{le
godine uradili smo pro{irewe
sa hiqadu stabala - pri~a Dejan
I tako je od rekreacije
vo}wak postao ozbiqnost.
Popovi} je zavr{io Poqo-
privredni fakultet i voli po-
qoprivredu. Te ~iwenice su
ujedno i odgovor na posao oko za-
sada vo}waka. Ipak, u svakom
poslu potrebna je voqa,
stru~nost i strpqewe.
Popovi}i su na velikom zasadu,
na ubirawe prvog roda morali da
sa~ekaju tri godine.
- Prvi ozbiqniji rod imali
smo 2013. godine. S obzirom na to
da su nas kroz sve te godine
pratile vremenske prilike i
neprilike, ipak smo zadovoqni
prinosima - ka`e Popovi}.
U posqedwe dvije godine
mo`e da se pohvali dobrim pri-
nosom, od prosje~nih 40 tona po
na ruku vo}arima, Popovi} je
svoja stabla uspio da sa~uva do-
brom za{titom i uz malo sre}e
da mraz ne bude toliko jak na
ovom podru~ju, kao {to je bio u
nekim drugim mjestima. Zato se u
pro{loj godini mogao pohvaliti
rekordnim prinosom od 59 tona
kru{ke na wegovoj parceli.
- Nismo imali {tetu od kas-
nih proqe}nih mrazeva,
{titili smo vo}wak
zadimqavawem i mislim da je to
mnogo pomoglo. Ne bi trebalo da
bude problema ni ove godine
nakon toplog januara i kasnije
zahla|ewa u februaru. Za sada
cvjetni pupovi izgledaju dosta
dobro - pri~a Popovi}.
Posla u vo}waku uvijek ima.
Zavr{eno je orezivawe, slijede
zemqe, pa onda za{tita stabala,
tretmani protiv kru{kine buve
i sli~nih napasti.
- Tretmani zavise od vremen-
skih uslova. Mi koristimo inte-
gralni na~in za{tite, odnosno
desetak prskawa u toku sezone -
ka`e Popovi}.
PILI]I
Ovom doma}inu vo}wak
nije jedini posao. Bavi
se i uzgojem tovnih
pili}a, u objektu ka-
paciteta 20 hiqada
brojlera, a ovaj posao,
u ulozi glavnog organi-
zatora, vodi Dejanov
brat Darko.
ni jeftin, pogotovo ako doma}in
`eli korist od svog rada, dobre
plodove koje mo`e da plasira na
tr`i{tu. Za odr`avawe
vo}waka potrebna su odre|ena
nov~ana sredstva. Tako je, prim-
jera radi, Popovi}u potrebno
oko pet hiqada maraka ulagawa
na hektar i po vo}waka. Sve to
uti~e na tro{kove, koje prodajna
cijena uroda na tr`i{tu te{ko
mo`e da pokrije.
Cijena kru{ke u sezoni kre-
tala se od 80 feninga do jedne
marke po kilogramu, zavisno od
sorte, a o~ekuje se da takva os-
tane i ove godine. Sre}na okol-
nost za Popovi}a jeste vlastita
hladwa~a, kapaciteta 40 tona, pa
kru{ku mo`e skladi{titi dok
ne na|e kupca.
prodaje za proizvodwu rakije, po
cijeni od oko 50 do 60 feninga u
zavisnosti od dogovora s kupcem.
- Imamo problem sa cije-
nama, jer je cijena tro{ka ve}a
od prodajne, pa je zarada mala.
Hladwa~a nam omogu}ava da
oberemo plodove u pravom
trenutku dozrijevawa, kad
dostigne tehni~ku zrelost,
uskladi{timo ga i imamo
kvalitetan plod za tr`i{te -
ka`e Popovi}.
Da bi kru{ke bile obrane
na vrijeme, Popovi}u poma`u se-
zonski radnici. U toku tog posla
anga`uje desetak bera~a. Plan za
naredni period ovog vo}ara je da
novi zasad iz pro{le godine
dovede u red i rodnost.
J. D.

U p~eliwaku Vlade Preradovi}a u Dowim Vija~anima

NARODNI P^ELARSKI KALENDAR

Sve po~elo sa tri ko{nice
Porodica Preradovi} na
svom imawu od 1997. gaji
p~ele i posjeduje vi{e
od 100 ko{nica. Glavni
nosilac posla je Vlado,
~lan Udru`ewa p~elara
”Bagrem” iz Prwavora,
koji vi{e od 20 godina
p~elari u Dowim
Vija~anima
VJEROVAWE
Narodne izreke rijetko
kada da se ne obistine.
Wih je narod, a posebno
p~elari, prenosio s ko-
qena na koqeno. One
mogu biti od velike ko-
risti u pripremama
dru{tava za glavnu
bagremovu pa{u. I ne
samo bagremovu!
Koliko je u zimi leda, to-
liko je u bagremu meda!
Ako je mart lijep i suv,
bi}e nam ~abar (bure)
meda pun!
Ako je mart hladan i
ki{ovit, bagrem }e biti
slabo medovit!
Petnaestak kilometara od
Prwavora, na regionalnom putu
prema ^elincu, nalazi se selo
Dowi Vija~ani. Dio sela
smje{ten je na obroncima pla-
nine Qubi}, a kroz ovo selo
proti~u rijeka Vijaka i mawim
dijelom Ukrina. U tom prirod-
nom raju prona{li smo i
ko{nice Vlade Preradovi}a.
P~elarstvom se po~eo baviti
prije dvadesetak godina. ^lan je
Udru`ewa p~elara #Bagrem# iz
Prwavora i kojem djeluje ve}
du`i niz godina. Ka`e da kad
pogleda iza sebe vidi da je u minu-
lom periodu bilo i uspona i
padova. Ali ne `ali ni za ~im, jer
p~elarstvo mu je donijelo
pregr{t i lijepih i uzbudqivih
trenutaka.
-Po~eo sam sa tri ko{nice,
koje sam kupio od prijateqa. Kas-
nije se p~eliwak pove}avao, na-
jprije na pet, pa deset komada, a
evo sada, nagurao sam na stotinu
ko{nica. Ina~e, u sezoni, u junu-
julu bude oko 150-160 ko{nica sa
mladim dru{tvima - prisje}a se
Vlado svojih po~etaka.
Preradovi} svoje p~ele
dr`i uglavnom stacionirane u
p~eliwaku na porodi~nom imawu
u Dowim Vija~anima. Kako je
prethodna godina bila izuzetno
lo{a ka`e da skoro svakodnevno
obilazi p~eliwak. Dodaje da je
bila jako te{ka godina za p~ele,
sa periodi~nim mijewawem
su{nih i ki{nih perioda.
Pro{la godina, kao i pret-
ZARADA
P~elarstvo sam od davn-
ina volio. P~ele su odu-
vijek zujale u dvori{tu
mojih roditeqa ili u
okolini. To zujawe mi je
prijalo. Ja sam se prije
dvadesetak godina zain-
teresovao za ozbiqniju
proizvodwu meda. Shva-
tio sam da to mo`e da
pru`a i mogu}nost
dobre zarade.
pro{la, bile su jako slabe, {to se
ti~e prinosa meda. Bile su di-
jelom su{ne i ki{ne, {to je
nepovoqno za p~elarstvo. Jedino
umjerena godina je dobra za p~ele
i wihov rad. A, ova godina, bar
sada kako je po~ela poslije ovih
hladno}a, obe}ava da bi mogla
biti dobra. Bitno je da nema
preniskih temperatura, da
stradaju pupoqci, bagremovi
posebno. Ako je godina ovakva,
kao {to je sada po~ela, to obe}ava
da }e biti dobro - ka`e Vlado.
Zbog izrazito lo{e
p~elarske godine, Vlado isti~e
da je prisutna nesta{ica meda.
Ono {to je bilo meda, bilo je
dobro, ali nedovoqno. On
ima svoju formiranu cijenu
od 15 maraka po kilogramu i
od we ne odstupa. Med prodaje
na ku}nom pragu. Doma}i med je
danas izuzetno tra`ena namir-
nica, isti~e Preradovi}, te do-
daje da mu dolaze kupci sa cijele
na{e op{tine.
Proizvodim med od vo}arica,
zajedno sa bagremom, to je prvo vr-
cawe, negdje oko prvog juna i to je
tzv. proqe}ni med. A iza toga ide
livadski med, koji je po kvalitetu
~ak i boqi od proqe}nog meda -
ka`e na{ sagovornik.
Vlado dodaje da kvalitetan
med od planinskih trava, cvije}a,
medonosnog biqa, uvijek ima
kupce. Podru~je Vija~ana jo{
nije zaga|eno,
kada je u
pitawu
upotreba
hemijskih
sredstava u
p o q o -
Vlado
Preradovi}
P~ele ne izlaze iz ko{nica kada je spoqna temparatura
vazduha ni`a od 10 stepeni Celzijusa. P~ele imaju mnogo
~ula koja im poma`u u uo~avawu i najmawih promjena stawa
atmosfere. Odlije}u li p~ele rano ujutro iz ko{nica na
pa{u u velikom broju ili pak odlije}u neuobi~ajeno daleko u
potrazi za cvjetnim polenom i nektarom, to je pouzdan znak
lijepoga vremena za odre|eni dan. Ako za lo{a vremena
p~ele u ko{nicama ne miruju, nego se neprestano kre}u i
zuje, vaqa o~ekivati skoro proqep{awe vremena. Doga|a se
da ujutro pri lijepom vremenu p~ele ne odlaze na uobi~ajeno
skupqawe peluda, nego ostaju u ko{nicama i glasno zuje. U
takvim okolnostima naj~e{}e ne protekne ni 6 - 8 sati dok
se ne primijete prve ki{ne kapi.
privredi. nica svake godine nestaje bez
Oko p~elarstva ima dosta traga. Vlado isti~e da je
posla. Vladina desna ruka u p~elarstvo posao koji nikako ne
p~eliwaku je supruga koja ne odma`e. Naprotiv, samo poma`e,
bje`i od porodi~nog biznisa, te i to na nebrojene na~ine.
poma`e onoliko koliko je u Bavqewe p~elama je jako
mogu}nosti. Trenutno nema human, fin i unosan posao. Pre-
`equ za pove}awem broja poru~ujem mladim qudima da se
ko{nica. bave p~elarstvom. To je najmawa
S obzirom na godine, mojih investicija, a jedino je neophodna
150-160 ko{nica je i maksi- qubav prema p~elama - poru~uje
mum koji i mogu normalno Vlado.
opslu`ivati. Nemam ni Preradovi} proizvodi
potrebu za vi{e, jer bi to vje{ta~ke rojeve, te sugeri{e
ujedno i zna~ilo i vi{e mladima da se bave p~elarstvom, a
posla, {to ne bih mogao uz to nudi stru~nu pomo} za one
da stignem - ka`e on, te koji odlu~e da se bave ovom gra-
dodaje da wegovi sinovi nom poqoprivrede.
nemaju `equ da nastave P~elarstvo je posao koji
o~evim stopama. treba i `ivjeti da bi se umio ra-
Brojni su prob- diti i od wega imati koristi.
lemi sa kojima se Trudim se koliko mogu.
p~elari suo~avaju Vrcam bagrem, livadu, lipu i
tokom cijele godine. zadovoqan sam prodajom i onim
Klimatske promjene, {to imam od p~elarewa - ka`e
bolesti kod p~ela, ne- Vlado, dodaju}i da je najzadovo-
dostatak medonosnog qniji jednostavno ~iwenicom da
biqa doveli su do toga da je po vokaciji p~elar.
na stotine p~eliwih zajed- @. KNE@EVI]
8 DAN OP[TINE
O
p{tina Prwavor
jedna je od razvijeni-
jih lokalnih zajed-
nica u Srpskoj. Tom
napretku doprinijeli smo svi
zajedno, svi koji su danas ovdje,
ali najvi{e na{i privrednici
i poqoprivrednici koji su os-
novni stub razvoja na{e zajed-
nice. Rekao je to na~elik
op{tine Darko Toma{ na
sve~anoj akademiji povodom 24.
marta, Dana op{tine. U nas-
tavku izlagawa Toma{ je
napravio presjek osvarewa u
proteklih godinu i po mandata
najavquju}i naredne projekte,
pogotovo na planu komunalne
infrastrukture.
Dana{wa sjednica ima
sve~ani karakter, ali je ujedno
prilika da brojnim na{im
sugra|anima, koji su svojim
radom i zalagawem dali dopri-
nos napretku na{e zajednice,
zahvalimo na tome i odamo
du`nu po~ast. Dugujemo im da
znaju da smo ponosni na wih, na
wihova djela, humanost i
hrabrost, na vrijednosti koje
stvaraju, vrijednosti koje nam
ostavqaju u nasqe|e, a koje su
uvijek bile i bi}e na ponos
na{e op{tine.
Cijenim da imamo razloga
za slavqe i optimizam i da
dana{wi Dan op{tine
obiqe`avamo u qep{em
Prwavoru, koji laganim, ali
sigurnim koracima ide ka
boqoj budu}nosti.
Prije godinu i po dana, na
po~etku mandata, rekli smo da
namjeravamo raditi odlu~no i
posve}eno ciqevima koje smo
jasno i precizno definisali.
Predstavili smo viziju
uspje{nog i prosperitetnog
Prwavora sa naglaskom da
ne}emo davati prevelika
obe}awa, ve} }emo realno
planirati na{e aktivnosti.
Sada, godinu i po kasnije,
nadam se da tu viziju razvoja
na{e zajednice vidi i osjeti
svako ko je realan i dobronam-
jeran.
Evidentno je da se Prwa-
vor mijewa - i bez imalo pret-
jerivawa mogu re}i, naboqe! U
proteklom periodu na{a
lokalna zajednica bila je jedno
veliko gradili{te
gradili{te u koje je, naravno
uz podr{ku republi~kih in-
stitucija: predsjednika Repub-
like, Vlade RS, JP
#Autoputevi Republike
Srpske# i JP
#Putevi Repub-
like Srpske#
ulo`eno preko
3,1 milion KM.
Zavr{ena je
rekonstrukcija
Osnovne {kole
#Nikola
Tesla# u vri-
jednosti
preko 700.000
KM, koja
obuhvata ob-
novu fasade i
kompletne stolarije,
kotlovnice i rasvjete.
Zavr{avaju se i mawi, ali
veoma bitni infrastrukturni
projekti u Osnovnoj {koli
#Petar Ko~i}# [ibovska, Os-
novnoj {koli #Milo{ Crwan-
ski# Poto~ani, a u teku}oj
SVE^ANA AKADEMIJA POVODOM OP[TINSK
Toma
Dobitnici
priznawa
godini bi}e realizovan i pro- i novom LED rasvjetom. Rekon-
Imamo razl
jekat sanacije Osnovne {kole struisana je i asfaltirana
#Me{a Selimovi}# u Ulica Save Kova~evi}a, a ve-
Naseobini Li{wa u vrijed- liku zahvalnost dugujemo pre-
nosti oko 140.000 KM, projekat duze}u #Putevi Republike
koji se finansira iz dona- Srpske# koje je rekonstru-
za slav
torskih sredstava Vlade Sr- isalo ulice
bije. Na ovaj na~in u {kolske V l a d e
objekte bi}e ulo`eno preko
milion KM.
U proteklom periodu
stekli smo i lidersku poziciju
u muzi~kom obrazovawu u ovom
dijelu Srpske. Zavr{en je
zna~ajan projekat - izgradwa
u grad, koji op{tina re- jski problem prije svega sao-
nove zgrade Muzi~ke
alizuje u saradwi sa JP bra}ajnog karaktera.
{kole, ukupne vrijednosti
#Putevi Republike Nakon ovoga, nastavqamo
610.000 KM. Objekat je
Srpske#. Izgradwom sa realizacijom izgradwe i
izgra|en prema svim
- ovog projekta bi}e druge kru`ne raskrsnice na
pedago{kim standardima Mediha
Tur~inovi} rije{en vi{edeceni- Vijaci, ~ime }e se prior-
i namijewen je
iskqu~ivo za muzi~ku
oblast, a prvi put {kolu
poha|aju i sredwo{kolci
sa na{e, ali i susjednih
op{tina.
Zahvalni
smo i
qudima
koji su
imali ideju za
gradwu ove
{kole ali i re-
fi-
sornom min- Vin~i}a i nansija
istarstvu koje Savka Jewi}a
koji su za ove
je prepoznalo koje su dio regionalnog projekte izdvojili 250.000
potencijal i puta. Zavr{ena je i izgradwa
KM. Istovremeno, dok grad do-
na{oj {koli pje{a~kih staza u ulicama No- bija novi izgled, i nekoliko
odobrilo upis vaka Piva{evi}a, Hilan-
sela dobili su modernizovane
prvih u~enika u darskoj, Bo`e Tatarevi}a, puteve. Napomenuo bih puteve
sredwo{kolsko obrazo- Milo{a Kondi}a i Vojvode
u Srpovcima, Otpo~ivaqci,
vawe. Bojovi}a ukupne du`ine vi{e Smrti}ima, u Ilovi zaseoku
U godini koja je iza nas od 3.000 m, te Ulica Du{ka
Trivali}i, te u Mravici.
na{em gradskom jezgru udah- Trifunovi}a za {ta zahval- Radujemo se i zavr{etku
nuli smo posebnu svje`inu. nost dugujemo Vladi Republike
najzna~ajnijeg pojedina~nog in-
Pored potpune rekonstrukcije Srpske, posebno Ministarstvu frastrukturnog objekta - iz-
Trga srpskih boraca, sam trg i za ekonomske odnose i region-
gradwi kru`nog toka na ulazu
Svetosavska ulica obasjane su alnu saradwu i Ministarstvu
 na{ZAVI^A
J DAN OP[TINE
OG PRAZNIKA
{:
loga
vqe!
itetno rasteretiti saobra}aj
na ovoj relaciji, ali }e ulaz i
izlaz iz na{eg grada dobiti
potpuno novi i qep{i izgled.
Ipak, posebno nagla{avam
da }e, u godini koja je pred nama,
Sa akademije
PLAKETE
Na sve~anoj akademiji biti realizovan najve}i pro-
uru~ene su godi{we na- jekat u istoriji Prwavora, iz-
grade najistaknutijim po- gradwa autoputa Bawa Luka -
jedincima i Doboj. Izgradwa autoputa kroz
institucijama. Povequ na{u op{tinu ima veliki,
zaslu`nog gra|anina sa
kako saobra}ajni, tako i
zlatnim grbom op{tine ekonomski i privredni zna~aj,
dobio je Dubravko a ~iwenica da kroz na{u
Zemun, iz Pala~kovaca, op{tinu prolazi najdu`a dion-
vlasnik Bawsko-tur- ica autoputa, u sociolo{kom
isti~kog centra Bawa smislu predstavqa izraz
Kula{i. Preduze}e ”Ek- opredijeqenosti republi~kih
sport siti” iz Ratkovca, vlasti da doprinesu sveukup-
~iji je vlasnik Mediha nom dugoro~nom razvoju na{e
Tur~inovi}, dobilo je op{tine. Stoga koristim ovu
Povequ sa zlatnim priliku da republi~kim vlas-
grbom op{tine. Srebrni tima i institucijama, koji su
grb op{tine posthumno je imali ideju i koji realizuju
uru~en Mladenu ]uri}u, ovaj projekat, najiskrenije zah-
dugogodi{wem sportisti valim. Zahvalnost dugujemo i za
i sportskom radniku, a sanaciju lokalnih puteva koji
priznawe je preuzela su o{te}eni gradwom autoputa,
wegova supruga Du{anka. misle}i na putne pravce u [tr-
Skup{tina op{tine pcima, Drenovi, Vija~anima…
utvrdila je i listu dobit- ali i na ostale putne pravce u
nika pohvala, sa Gaqipovcima, Li{wi,
nov~anom nagradom od Pura}ima, ^iv~ijama,
300 maraka, koje su do- Poto~anima, Hrva}anima…
bili Bogdan Stani} iz koji }e biti rekonstruisani u
Grabik Ilove, Branislav teku}oj godini.
Stoj~i} iz Smrti}a, Ivan Ne smijemo zaboraviti i
Ne{i} iz Prwavora, veoma va`nu pomo} Vlade RS,
Neboj{a Male{evi} iz odnosno Ministarstva
^iv~ija i Srpska zdravqa i socijalne za{tite i
pravoslavna crkvena Fonda zdravstvenog osigurawa
op{tina u Kula{ima. RS u nabavci dva sanitetska
vozila za prwavorski Dom
zdravqa, ukupne vrijednosti obiqe`ja, kako bismo i taj
oko 200.000 KM. posao ove godine priveli
U godini koja je pred nama, kraju.
pored ve} pomenutog, o~eku- @elimo Prwavor prepoz-
jemo realizaciju ve} dogov- natqiv kao uspje{an
orenih investicija u privredni centar. Ciq nam je
vrijednosti preko 6,5 miliona stvoriti uslove za
KM. Prije svega mislim na osna`ivawe i razvoj privrede
sredstva koja smo i predano
obezbijedili u radimo na
buxetu oko 2,5 ostvari-
miliona, te vawu ovog
pomo} Vlade Re- c i q a .
publike Srpske Odmah na
preko ~etiri po~etku man-
milona za rekon- data smawili
strukciju putne smo visinu
mre`e, te stope poreza
sanaciju ko- na nepokret-
rita rijeka nost koja sada
Li{we i Vi- predstavqa
jake. Punim ka- najni`u stopu u
pacitetima radi}emo iznosu od 0,05
na rje{avawu pitawa odsto. [esdeset odsto
kanalizacione mre`e u gradu, zemqi{ta poslovno-
modernizova}emo nekoliko turisti~ke zone #Vijaka#
ve}ih gradskih ulica, sanirati ukwi`eno je na op{tinu
nekoliko dru{tvenih domova, Prwavor, i u narednim mjesec-
ali i modernizovati putnu ima o~ekujemo prve investi-
mre`u u mjesnim zajednicama. tore, na{e doma}e firme koje
Ne}e biti nijedna mjesna zajed- `ele da pro{ire svoje
nica u kojoj ne}emo barem privredne kapacitete. Tako|e,
jedan projekat uraditi. O~eku- s ciqem unapre|ewa kom-
jem i saglasnost organizacija i pletne privredne aktivnosti
udru`ewa koja se bave formirali smo i Privredni
bora~kim pitawima o mjestu savjet, te pristupili programu
izgradwe centralnog spomen- sertifikacije prema #BFC
SEE# standardu kao i imple-
mentaciji Projekta op{tin-
skog ekolo{kog i ekonomskog
upravqawa (MEG). Va`no je
napomenuti da privrednici
op{tine Prwavor ostvare
ukupan godi{wi prihod ve}i
od 660 miliona KM, od ~ega je
izvoz blizu 200 miliona.
Spremni smo i odlu~ni da
unaprijedimo i poqo-
privrednu proizvodwu, zato
smo svake godine pove}avali
podsticaje u poqoprivredi.
Vodimo brigu o na{im pen-
zionerima, borcima i soci-
jalno ugro`enim licima.
Staramo se i o na{im
mla|im nara{tajima, o wi-
hovom sveukupnom razvoju i
napretku, jer smo svjesni da bez
mladih, obrazovanih qudi,
razvijenog i sna`nog duha nema
boqe budu}nosti. Zato smo
Iz sve~ane prve promjene napravili kod
dvorane u~eni~kih i studentskih
stipendija, gdje smo u odnosu na
9
neki prethodni period izdvo-
jili skoro dvostruko ve}i
iznos za stipendije. Sa tom
praksom nastavili smo i u ovoj
godini, i upravo ju~e, u ovoj
sali, svojim potpisom pravo na
stipendiju stekla su 273 prwa-
vorska stipendista. Rekli smo
da }emo uvesti i odre|ene ben-
eficije za najboqe studente
na{e op{tine. Ni to nije os-
talo samo na rije~ima. Tri na-
jboqa studenta nagra|ena su sa
po 5.000 KM, a svih 11 stude-
nata sa prosjekom vi{im od 9,5
nagra|eno je putovawem u Be~.
I naravno tu ne}emo
stati! Mi u lokalnoj upravi
spremno i odlu~no nastavqamo
i daqe da ispuwavamo sva
obe}awa koja smo dali i da ost-
varujemo na{e zacrtane
ciqeve, a sve kako bi Prwavor
postao mjesto boqeg i
kvalitetnijeg `ivota.
Da bismo sve ovo {to
prije i ostvarili, potreban
nam je timski rad. Politi~ki
se ne}emo uvijek slo`iti, jer
}emo imati razli~ita
mi{qewa o pravcima razvoja i
prioritetima, ali svima nama,
zajedni~ki interes mora i
treba da bude prosperitet
Prwavora. I na tom putu svi
moramo dati svoj puni dopri-
nos, a li~ne i politi~ke in-
terese treba da podredimo
interesima zajednice.
Veliki posao je i daqe
pred nama! Potpuno smo
spremi da iskoristimo snagu i
potencijal svih nas, kako
bismo ostvarili privredni
napredak i stvorili ambijent
u kojem su obrazovanost,
stru~nost, kreativnost i
stvarala~ka sposobnost os-
novne vrijednosti dru{tva.
Trebamo Prwavor ekonom-
ski sna`an, socijalno odgovo-
ran, sa budu}no{}u zasnovanoj
na mladim qudima. Dobrodo{li
su nam svi, bez obzira na
politi~ka, nacionalna i vjerska
opredjeqewa.
Godina koja je iza nas bila
je godina razvoja i uspjeha.
Uvjeram Vas da }e godina koja
je ispred nas biti jo{ boqa i
jo{ uspje{nija!
U to ime, vama i svim
sugra|anima, ~estitam 24. mart
- Dan op{tine Prwavor!
10 KOLA@
BJEKTIVOM
Naziru se konture kru`nog toka
Na raskrsnici kod Zanatskog centra u Prwavoru posqedwih aprilskih dana uveliko se radi na
izgradwi raskrsnice kru`nog toga, {to }e u zna~ajnoj mjeri rasteretiti saobra}ajne gu`ve na
ulazu u grad iz pravca Dervente, odnosno Bawaluke. Vrijednost projekta je 226.000 konvert-
ibilnih maraka, a novac je obezbijedilo preduze}e ”Putevi Republike Srpske”. Posao je pov-
jeren firmi ”MG MIND” iz Mrkowi} Grada, sa rokom zavr{etka od 90 radnih dana. Posao se
odvija i tokom vikenda, {to pokazuje i snimak koji smo uradili subotu, 21. aprila. Izvo|a~
radova najavio je da }e kompletan projekat biti zavr{en najdaqe do kraja maja. (nz)
Rade}i pod umjetni~kim
rukovodstvom profesorice
Brankice Radowi} vi{e od
stotinu glumaca osnovno{kol-
skog i sredwo{kolskog uzrasta
upoznalo je sve tajne ovog nes-
vakida{weg zanata i obogatilo
svoje i `ivote svoje publike
posebnim do`ivqajima i emo-
cijama.
-Kako smo mi pozori{te u
kome glume djeca, uglavnom smo
i radili dje~ije predstave,
mada po kvalitetu i popu-
larnosti ne zaostaju ni pred-
stave za omladinu i odrasle
koje su nastale u produkciji
na{eg pozori{ta.
Obiqe`avawe 15 godina rada
za nas je izuzetno zna~ajno pr-
venstveno zbog ~iwenice da su
godine rada donijele
uspje{nije i kvalitetnije pred-
stave, brojniju publiku i
ve}e interesovawe po-
laznika. Sada radimo sa
~etrdesetak po-
laznika kroz tri
uzrasne grupe - rekla
je Radowi}eva.
Sam jubilej
obiqe`en je
na vrlo zan-
imqiv i
Brankica
Radowi}
U Prwavoru je otvorena
zavr{na izlo`ba likovnih
susreta #Pejo# i promovisana
monografija #Branko Pe-
jakovi} Pejo - Tragom svjet-
losti#. Predsjednik
Asocijacije za umjetni~ku fo-
tografiju Bosne i Herce-
govine Ozren Bo`anovi}
naglasio je da je ovaj kulturni
doga|aj organizovan kao
sje}awe na velikog autora i
majstora fotografije, koji je
za `ivota ostavio zna~ajan
trag.
-Iza sebe je ostavio
zna~ajan broj fotografija i
osvojio veliki broj nagrada.
Ovo je trenutak da se sjetimo
tog ~ovjeka i zahvalimo mu za
sve {to je uradio za likovnu
umjetnost - rekao je
Raskrsnica
budu}eg kru`nog
toka u Prwavoru
RO\ENDAN PRWAVORSKE POZORI[NE TRUPE
Mladi
#@enski razgovori#, #Prvi
prwavorski put#, #Umre`i me we`no# i
glumci #Nevidqivi#.
Sve ove godine kroz mnogo
rada i truda upoznali su i
te{ko}e i qepote dramske um-
jetnosti, ali svoj zvjezdani put
su utirali savjesno i vrijedno,
donose}i sa putovawa i festi-
vala brojne nagrade u svoj rodni
Prwavor. Pored nagrada za
re`iju, pedago{ki rad, kolek-
tivnu igru, scenski govor, scen-
ski pokret i gran pri nagrade
za najboqe predstave na festi-
valima, u sabirawu rezultata
Na sceni
saznajemo da su se pojedina~nim
Posqedwi dan gluma~kim nagradama okitili:
Biqana Savkovi}, Awa
marta 2018. godine Vukoji~i}, Awa Tramo{qanin,
za glumce Awa Krtjak, Kristina
[ikani}, Adnan Selimovi},
prwavorskog
225 puta
Ana Vin~i}, Mila Prosan, Ti-
amaterskog jana To{i}, Ivana Popadi},
Stefani Kondi}, Milan
pozori{ta
Simeun~evi}, Nikolina
bio je izuzetno Stokanovi}, Ana Sibin~i},
zna~ajan, kao i kreativci Jelena Babi}
nagradama za kostime i
jer su scenografiju, Tatjana Spaso-
upravo upe~atqiv na~in otvarawem stali na daske koje `ivot weguje i usmjerava mlade tal- jevi} nagradom za muzi~ko ob-
likovawe predstave, te
tada izlo`be pozori{nih plakata zna~e. ente na{eg grada.
Slavoqub Petrovi} Cale za
pod nazivom #Vremeplov kroz Na sve~anosti su jubilej
obiqe`ili pozori{ni plakat# uz postavku -Bila je ovo prilika da ~estitali predstavnici originalnu muziku.
15 pozori{nih kostima, a na samo na{im dragim prijateqima op{tine i kulturni poslenici Ova kreativna radion-
ve~e jubileja, kojim je kroz fotografiju i video- grada, a u ime Glavnog odbora ica koja radi u saradwi sa
godina od obiqe`en i Svjetski dan po- zapis predstavimo na{e pet- SPKD #Prosvjeta# na Centrom za kulturu otvorena
nastanka zori{ta, brojna publika sa gos- naestogodi{we putovawe gdje uspje{nom radu ~estitao je je za sve qubiteqe
tima iz svih gradova sa kojima smo publiku proveli ne samo Filip Peri{i}. pozori{ne umjetnosti koji
ove ovo pozori{te sara|uje mogla kroz fotografije sa na{ih U sumirawu rezultata `ele da oprobaju svoj talenat
izuzetno je da u`iva u prezentaciji predstava nego i na{e nagrade neke predstave su se izdvojile za glumu, ples, pjevawe, scen-
uspje{ne #Vremeplov kroz fotografiju# i priznawa, ali i na{ humani- kako brojem izvo|ewa, tako i sku {minku, pozori{nu kos-
i pozori{nu predstavu #Ve} tarni rad na koji smo najvi{e festivalskim nagradama: pored timografiju, pozori{nu
pozori{ne vi|eno#, 40. jubilarnu premi- ponosni - rije~i su Brankice debitantske #Gospo|a min- scenografiju, dizajn svjetla
trupe jeru. Do danas oni su 225 puta Radowi}, koja svih ovih godina istarka#, predstave za odrasle i dizajn tona. (NZ)
U prwavorskoj galeriji ”Pejo” Bo`anovi}.
Organizator skupa
Zlatko Milijevi} iz Prwa-
Promovisana monografija vora podsjetio je da je Branko
Pejakovi} za `ivota organi-
zovao devet likovnih susreta
i da je za ovu godinu imao u
planu organizovati izlo`bu
kojom bi bili obuhva}eni
radovi svih ranijih susreta.
-Na`alost, u me|uvre-
menu nas je napustio, zbog ~ega
smo u monografiji pored
likovnih susreta, dodali dio
o wegovom bavqewu fo-
tografijom, jer je Branko bio
me|unarodni majstor fo-
tografije, veliki ktitor i
poznavalac umjetnosti - rekao
Iz je Milijevi}.
Likovne
galerije Izlo`ba u Galeriji
”Pejo” #Pejo# bi}e otvorena do 27.
na{ZAVI^A 11
J KOLA@

FOTO-ZAPIS SA PLANINE QUBI]

Mali{ani
zavoqeli
prirodu
A ktivisti Planinarskog dru{tva
#Korak vi{e# iz Prwavora ne
miruju ovog proqe}a. U nedjequ, 15.
aprila, organizovan je izlet za
mali{ane, a odazvalo se oko 150 u~enika
ni`ih razreda osnovne {kole, koji su se u
pratwi planinara, roditeqa i nastavnika
uputili na nekoliko lokaliteta na planini
Qubi}.
Staza, du`ine osam kilometara, nije bila
zahtjevna i vodila je od sve posje}enijeg
izleti{ta Ravno brdo, preko Vidovog konaka
do Mramora i vidikovca #Ma{ala#.
Pomo} u organizaciji ove akcije pru`ila
je, kao i pro{le godine op{tinska uprava s
ciqem afirmacije pje{a~ewa i zdravog
na~ina `ivota.
@eqa nam je da ovi mali{ani odmalena
zavole prirodu i planinu i na dobrom smo
putu da na{e dru{tvo bude jo{ bogatije ovim
ponosnim mali{anima, koji su nas dok smo
bili na stazi pitali kada }e se opet ne{to
sli~no organizovati - ka`e sekretar prwa-
vorskog Planinarskog dru{tva Uro{ [u{ak.
Sli~no su razmi{qali i wihovi
roditeqi, pa je #Korak vi{e# na dobrom putu
da se svrsta me|u najaktivnije dru`ine u Re-
publici Srposkoj po broju najmla|ih
sugra|ana u planinarskoj opremi.
Kamera #Na{eg zavi~aja# tako|e je bila sa
prwavorskim {vr}ama, pa smo, umjesto tekstu,
prednost dali fotografijama sa ove jedin-
stvene smotre. Prizori sa na{e jedine planine
su bili zaista izvanredni i nezaboravni.
Dodajmo jo{ da }e prwavorski planinari
1. i 2. maja biti na Vitorogu, kod [ipova,
~ime }e uzvratiti svojim drugarima iz tog
mjesta, na nedavnom ro|endanskom izletu
odr`anom na Qubi}u. 9. maja slijedi O~au{,
kod Tesli}a, a onda Cincar na [atoru,
tesli}ka Borja, Mawa~a i 27. maja Vilenska
vrela kod Kne`eva. (NZ)

Va`niji telefoni

Hitna pomo} 124 Fond zdravstvenog osigurawa RS RJ Prwavor 051/665-441 Centar za socijalni rad Prwavor 051/660-428
Vatrogasci 123 Fond PIO RS RJ Prwavor 051/640-200 Centar za kulturu 051/663-758
051/665-160 Poreska uprava RS RJ Prwavor 051/640-030 JU Narodna biblioteka Prwavor 051/660-893
Policija 122 Republi~ka uprava za geodetske i JU Dje~iji vrti} ”Na{a radost” 051/655-434
051/660-710, imovinsko-pravne poslove RS PJ Prwavor 051/660-572 Autobuska stanica 051/660-462
051/660-001 Biro za zapo{qavawe 051/660-688 Auto-moto dru{tvo Prwavor 051/665-451
Ta~no vrijeme 125 ”[ume RS” [U Prwavor 051/660-950 Gimnazija Prwavor 051/660-346
Dom zdravqa Prwavor - recepcija 051/660-900 Op{tinska uprava op{tine Prwavor 051/660-588 JU Centar sredwih {kola
KP ”Vodovod” a.d. Prwavor 051/655-468 Mati~ar - {alter sala 051/660-845 ”Ivo Andri}” Prwavor 051/640-472
KP ”Park” a.d. Prwavor 051/660-685 Inspekcija 051/663-367 Osnovna {kola ”Branko ]opi}” Prwavor 051/660-009
Elektrodistribucija RJ Prwavor 051/663-240 Komunalna policija 051/660-808 Osnovna {kola ”Nikola Tesla” Prwavor 051/660-413
Osnovni sud Prwavor 051/660-494 Civilna za{tita 051/660-853 Radio Prwavor 051/660-881
12
Patrona`na
slu`ba pri
”Karitasu” radi
ve} 15 godina.
Patrona`ne sestre
Elizabeta
Blagojevi} i Lidija
Hajek neumorno
obilaze stare,
bolesne, nemo}ne,
usamqene…
atrona`na slu`ba,
P zadu`ena da obilazi
stare, nemo}ne i
ugro`ene na podru~ju
op{tine Prwavor postoji od
2001. godine. Na teritoriji ove
lokalne zajednice brine se o 25
do 30 osoba. Rije~ je o Pa-
trona`noj slu`bi #Karitas
DU# podr`anoj od istoimene
organizacije iz Graca u okviru
projekta #Briga o starim lica,
bez djece i primawa#, a to je i
jedan od ogranaka bawalu~kog
#Karitasa#.
U Prwavoru posao pa-
trona`ne sestre pri #Kari-
tasu# ve} 15 godina obavqaju
Elizabeta Blagojevi} i Lidija
Hajek.
Obilaze qude prepu{tene
sudbini, koji `ive u te{kim
uslovima. Jedan od wihovih ko-
risnika je i osmadesetsed-
mogodi{wi Tomo Pavlovi} u
Kula{ima. Pavlovi} isti~e da
ne bi imao sa kim da popri~a da
nema Patrona`ne slu`be.
Nakon suprugine smrti ostao je
sam, a djece nisu imali.
Ima dva brata, jedan `ivi
Ekipa
prwavorskih
inovatora
Na Sajmu mladih inovatora u Bawaluci
Prwavor~anima
zlatna medaqa
Na ovogodi{woj Me|unarodnoj
izlo`bi ideja, inovacija i stvar-
ala{tva #INOST mladih 2018#,
u Bawaluci, ekipa prwavorskog
Centra sredwih {kola #Ivo
Andri}# osvjetlala je obraz. Os-
vojili su zlatnu medaqu za so-
larnu ma{inu za su{ewe vo}a.
Ekipu je predvodio profesor
Ilija Goli}, a jo{ su bili
anga`ovani Dragi{a
Paku{evski, Ogwen @ivkovi},
Radoslav Vuki}, @arko
@ivani} i Mihael Marinkovi}.
Zlatna medaqa jo{ vi{e do-
bija na vrijednosti kada se zna
da je na izlo`bi bilo vi{e od
350 eksponata iz dvadesetak ze-
maqa sa svih kontinenata.
-Znali smo {ta `elimo, a
PATRONA@NA SLU@BA U PRWAVORU
Patrona`na slu`ba
Qubav na djelu
u Sloveniji, a drugi u
Petriwi, me|utim, rijetko
kad ga obi|u. O sestrama iz
Patrona`ne slu`be ima samo
rije~i hvale.
- Da nije wih lo{e bi bilo
- ka`e starina Tomo Pavlovi},
koga zdravqe ne slu`i dobro.
Veliki problem Tomi
Pavlovi}u predstavqa zima.
Noge ga, ka`e, lo{e slu`e, pa
mu je te{ko da prinese drva.
moji u~enici su pokazali maksi-
malno anga`ovawe. Bio je to
te`ak i dugotrajan posao, jer
smo `eqeli da dobrim plas-
manom na pravi na~in pred-
stavqamo na{u op{tinu i
{kolu. Imali smo i veliko
razumijevawe i podr{ku direk-
torice Mirele Milija{.
Pro{le godine na{ uspjeh znao
je da cijeni i na~elnik op{tine
Darko Toma{, {to nas je tako|e
motivisalo - ka`e Goli}.
Pod vo|stvom ovog majstora
Prwavor~ani su i pro{le go-
dine imali rezultat za pohvale.
Osvojili su drugo mjesto i sre-
brnu medaqu za pneumatsku
{tednu prskalicu.
B. R.
Isti~e da mu sestre Elizabeta
Blagojevi} i Lidija Hajek iz
Petrona`ne slu`be, izme|u os-
talog, pripreme i prinesu
ogrev.
- Kad sam sam pomi~em
kantu punu drva cent po cent, a
kad one do|u onda one nanesu
pune kante. Dobro mi do|e -
pri~a Pavlovi}.
Patrona`na slu`ba
svakodnevno obilazi Tomu, ali
Portreti aktivista:
Statua za
promociju
kulture
Student tre}e godine
Pravnog fakulteta u Bawaluci
Igor Kawski anga`ovan je na
nekoliko frontova i sve
obaveze i planove uspijeva da
realizuje u praksu. Ovog
proqe}a bio je gost poqskog
grada Boleslavjeca, gdje mu je
uru~ena posebna statua za pro-
mociju poqske kulture na
bosansko-hercegova~kom pros-
toru.
-Nagrada koja mi je uru~ena
na prijemu u tom gradu svakako
mi je najdra`a i najvrednija, jer
sam dobio priznawe koje nikada
do sada nije dodijeqeno nekome
izvan poqske dr`ave. Radio
sam i radi}u na stalnoj promo-
ciji Poqske, a statua koju sam
primio bi}e mi, kao mladom
~ovjeku, zna~ajan podsticaj da
istrajem na tom planu - ka`e
budu}i pravnik iz Prwavora.
[kolske obaveze Igor
ipuwava u skladu sa svojim
`eqama, a kada govori o svom
i druge nemo}ne osobe koje
`ive u te{kim uslovima.
Posao je utoliko ve}i jer u
prwavorskoj patrona`noj
slu`bi rade samo Lidija i
Elizabeta.
- Poma`emo u ku}i i u
wezi bolesnika, razgovaramo s
wima - opisuju svoja zadu`ewa
patrona`ne sestre.
Pri~aju i sa kakvim su se
nevoqama susretale na putu dok
Igor Kawski predsjednik op{tinskog Udru`ewa Poqaka
fakultetu, ovaj mladi ~ovjek
ima ~ime da se ponosi.
-Ve} 13 godina na Pravnom
fakultetu postoji Centar za
besjedni{tvo, koji je svojevre-
meno osnovao profeosr Nikola
Mojovi}. U~estvovao sam na
posqedwem ciklusu i od ~etiri
nagrade meni su pripala tri
priznawa. Konkurisa}u i na
narednim ciklusima, {to mi
mo`e mnogo zna~iti jer plani-
ram da postanem pravnik -
isti~e ovaj mladi}.
Kawski je aktivan i u
lokalnom Udru`ewu Poqaka.
Dru{tvo je prisutno ve}
desetak godina, ali smo reg-
istrovani tek prije ~etiri go-
dine. Imamo {irok spektar
aktivnosti, a u prvi plan
stavio bih zavr{etak ciklusa
[kole materweg jezika za
prwavorske Poqake. Obuka je
uspje{no okon~ana, polaznici
su dobili diplome, ali na tome
ne}emo stati. Ovo je prvi put
poku{avaju da stignu do starih,
bolesnih, usamqenih.
- Bilo je situacija kada
smo i svoje `ivote stavqale na
kocku. Zimi smo prolazile
putevima koji su neprohodni,
anga`ovale ssmo i traktor i
xip samo da do|emo do
nepokretnog bolesnika. Zah-
valne smo i pojedinim
qekarima u Domu zdravqa koji
su svoje slobodno vrijeme ko-
da mladi u~e poqski jezik jo{
od masovnog preseqewa Po-
qaka, koje se dogodilo 1946. go-
dine. Raduje me i ~iwenica da
su poqski jezik u~ili i pripad-
nici drugih naroda na{e
op{tine - ka`e Igor.
Ve} u junu Kawski planira
novi odlazak u pobratimski
grad Boleslavjec, a ne}e, nar-
avno izostati ni prisustvo
sve~anoj akademiji koja }e u
ovoj godini biti organizovana
ristili da bi nama pomogli, da
odu s nama da pregledaju
bolenika. Susretale smo se sa
svim i sva~im - pri~a pa-
trona`na sestra Lidija Hajek.
Patrona`ne sestre dodaju
da se unazad nekoliko godina
javqa mnogo qudi koji `ele
pomo}i. Pa tako, primjera
radi, nakon proslava, qudi u
#Karitas# donesu velike
koli~ine hrane, a patrona`ne
sestre je proslijede do koris-
nika kojima je prijeko
potrebna. Bez obzira na to {to
rade pri rimokatoli~koj
crkvi, ne gledaju ko je koje
vjere.
- Na{e aktivnosti su
raznovrsne. Pokretnih
bolesnika je sve mawe, te{kih
i nepokretnih bolesnika sve
vi{e. Veliku podr{ku dobi-
jale smo od sve{tenika Vlade
Lukende, zatim od Fonda
zdravstevnog osigurawa kad
nekome treba brzo ovjeriti
kwi`icu zbog operacije, zatim
od Centra za socijalni rad za
na{e korisnike, frizera koji
nam pomognu o{i{ati na{e
pacijente - ka`u patrona`ne
sestre.
Iz Patrona`ne slu`be
prwavorskog #Karitasa#
uputili su poruku svima, da
poma`u qudima koji nemaju, jer
neki pored toga {to su u
neima{tini, nemaju ni
zdravqa.
- Mnogo dobrih qudi se
nama javi da pru`i pomo}. To u
stvari i jeste #Karitas#, qubav
na djelu, da se svi ukqu~e i po-
mognu onima kojima treba
pomo} - apeluje Elizabeta
Blagojevi}.
J. D.
Igor
Kawski
i na kojoj }e Republika Poqska
proslaviti stotinu godina
samostalnosti i nezavisnosti.
Student pravnih nauka ne
propu{ta da u svakoj prilici
zahvali svojim roditeqima za
razumijevawe i pomo}i koju od
wih ima. Uzvra}a im visokim
ocjenama, aktivnostima i
dru{tvenom anga`ovawu na
koje je wegova rodbina s pravom
ponosna.
B. R.
na{ZAVI^A 13
J
@ELIMO VAM UGODNE PRAZNI^NE I SLAVSKE MAJSKE DANE!

KOMUNALNO PREDUZE]E „PARK“ PRWAVOR

Tijana
Dap~evi}
i bend SA VAMA
ZA ^ISTIJI GRAD
Ind u s t r y b a r
mjesto va{e nezaboravne `urke

amadeus bend
14

@ELIMO VAM UGODNE PRAZNI^NE I SLAVSKE MAJSKE DANE!

ZANATSKI CENTAR 2,
KOD NADVO@WAKA U PRWAVORU

AUTO-CENTAR

”Peja{inovi]”
TEL: 051/640-301 I 640-303

MAGISTRALNI PUT,
KOD RESTORANA “LEBURI]”, PRWAVOR,
TELEFON: 051/470-295

Pekara

“Jungi}”
OV^ARSKA FARMA
“KUSI]” UVIJEK BOGAT IZBOR SVJE@IH SLATKIH I SLANIH PECIVA,
BUREKA, PICA, HQEBA I DRUGIH PROIZVODA OD BRA[NA.

Vu~ijak, Prwavor DOBRO NAM DO[LI!

Dijamantsko Dragoqub Sari},

Prwavor,
bu{ewe betona Svetosavka bb,
tel: 065/252-320
na{ZAVI^A 15
J SPORT

Prwavorski
BJEKTIVOM tekvondoisti u
[ekovi}ima

Dominacija Prwavor~ana
Na ekipnom prvenstvu Republike Srpske u tekvondou, organizovanom u [ekovi}ima, ~lanovi
Tekvondo kluba ”Prwavor” osvojili su titulu republi~kog prvaka u borbama u mu{koj seniorskoj
konkurenciji, dok su kadetkiwe u generalnom ekipnom plasmanu zavr{ile turnir na tre}em mjestu.
-Imali smo izvanredne rezultate i u pojedina~noj konkurenciji, ~ime smo potvrdili
na{u dominaciju na entitetskom nivou. ^eka nas uskoro jo{ nekoliko predstavqawa, sa
kojih o~ekujemo novu kolekciju medaqa i pehara - rekao je trener Prwavor~ana
Branislav Wegovan. (nz)

19. ME\UNARODNA ULI^NA ATLETSKA TRKA U PRWAVORU

Amela Terzi} i Ponovo Pobjednik POBJEDNIK
Hilari Kimajo najbr`a Hilari
Kimajo
Amela Pro{logodi{wi senza-
opravdali Terzi} cionalni pobjednik
o~ekivawa prwavorske trke Osman
qubiteqa atletike Junuzovi} bio je u
na{em gradu, ali samo
u na{em gradu. kao gledalac. Povreda
Prva trka sa ga je sprije~ila da
poku{a ponoviti lawski
standardom ”Tri podvig.
zlatne zvjezdice”. Prwavora drage uspomene.
Na stazi se Amela i ja smo dugogodi{we
okupilo vi{e od prijateqice. Nisam ni o~eki-
vala da je mogu pobijediti, jer ja
hiqadu u~esnika u tr~im uglavnom polumaratone
svim starosnim i maratone, dok su wena speci-
jalnost sredwe pruge. Drago mi
kategorijama je da je sve proteklo na visokom
nivou, kako smo to i navikli
ao najzna~ajniji kroz sve prethodne godine na

K
Favoriti
godi{wi sportski prwavorskoj stazi - rekla je
sadr`aj u Prwavoru, Lusija Kimani, kojoj je u ciqu u
19. me|unarodna najbli`oj pratwi bila ~lanica
uli~na atletska trka, odr`ana beogradske Crvene zvezde
u petak, 30. marta, ponovo je Nevena Jovanovi}.

prema planu
predstavqala istinski spek- Kod seniora najbr`i je
takl, koji u sportskom svijetu bio Hilari Kimajo, 25-
zna~ajno doprinosi afirmaciji godi{wak iz Kenije, dok je
ove op{tine. Ve} dobro uho- wegov zemqak Nelson Kipko-
dana ekipa Organizacionog gei ^eruti osvojio drugo
odbora, predvo|ena predsjed- mjesto. Prijatno iznena|ewe
nikom Atletskog kluba #Prwa- predstavqa tre}e mjesto ju-
vor# @eqkom Petrovi}em, niorskog reprezentativca Sr-
uspjela je da na pravi na~in bije Elzana Bibi}a.
Najve}u pa`wu privukle tivka Amela Terzi}. Pobi- bila u dilemi da li }u nastu- Ipak, ovo mjesto postaje ne{to Ovo je grad koji `ivi za
ugosti brojne goste i
su trke seniorki na 3.000 i se- jedila je sa zna~ajnom pati u Prwavoru. Obe}ala sam kao atletska metropola - rekla atletiku. Pokazali su se kao
takmi~are iz nekoliko zemaqa
niora na 5.000 metara. Iz- predno{}u nad bosansko-herce- to jo{ pije nekoliko mjeseci je Terzi}eva. izuzetno korektni organiza-
Evrope i Afrike. Pozitivne
nena|ewa, kada je plasman u gova~kom reprezentativkom @eqku Petrovi}u i obe}awe [ampionka je me|u tori, koji sve ~ine da ugode gos-
efekte donijele su vi{em-
piotawu, nije bilo. Kod djevo- Lusijom Kimani, porijeklom iz sam ispo{tovala. Radujem se konkurentima imala i svoju tima. Nosim lijepe utiske, pa
jese~ne pripreme i mnogo
jaka trijumfovala je, i to tre}i Kenije. nastupima u relativno malim deset godina mla|u sestru }u do}i i naredne godine -
ulo`enog truda da bi Prwavor
put zaredom, srpska reprezenta- Nisam nijednog trenutka gradovima, kao {to je Prwavor. Amru Terzi}, koja je osvojila rekao je Kimajo.
sa~uvao ste~eni ugled. Uz to, od
~etvrto mjesto. Prwavorski atletski
ove godine trka u Prwavoru se
NA^ELNIK Stru~waci ka`u da je radnici organizovali su
organizuje sa standardom #Tri
Amra izuzetan talenat. Weno ukupno 25 trka, a me|u u~es-
zlatne zvjezdice#, koji najbo-
U glavnim seniorskim vrijeme tek dolazi i bila bi nicima na stazi su bili i po-
qim gradovima organizatorima
trkama ulogu startera najsre}nija ukoliko u atletici laznici Centra za djecu sa
dodjequje Evropska atletska
imao je na~elnik postigne vi{e od onoga {to posebnim potrebama #Neven#
federacija. Praznik atletike
op{tine Darko Toma{, sam ja ostvarila. Ima}e moju iz Prwavora. Manifestacija je
okupio je i brojne ugledne
koji je na otvarawu trke punu podr{ku, ali ona ve} zna imala i humanitarni karakter,
atletske radnike i stru~wake,
istakao zadovoqstvo da treba mnogo truda, jer }e prihod od prijava biti
koji su, kao i prethodnih god-
~iwenicom da se Prwa- upornosti i htijewa da bi se uru~en za tehni~ko ja~awe
ina, biranim rije~ima govo-
vor mo`e pohvaliti jed- stiglo do ciqa. prostorija Centra #Neven#.
rili o gradu doma}inu i
nom tako jakom atletskom Zadovoqna je bila i U oba gradska atletska
kvalitetu svega onoga {to se
Zadovoqni su bili svetkovinom. Lusija Kimani, jer je osvojila kluba bili su zadovoqni
doga|alo na kvalitetno
i ~lanovi AK ”San” drugo mjesto. ostvarewima wihovih
ure|enoj stazi.
iz Prwavora I ovaj put nosim iz ~lanova. (NZ)

”Buldogsi” s polovi~nim u~inkom

dogsi# }e puto- kombinacije kojima bi i

Prva liga nije daleko vati u Pale

Nakon blistave dru-
goliga{ke sezone, u kojoj
su do`ivjeli samo jedan
poraz, pa su ubjedqivo os-
vojili prvo mjesto,
ko{arka{i #Mladosti
Buldogsa# startovali su u
kvalifikacijama za popunu
Prve republi~ke lige. Na
otvarawu doigravawa,
Prwavor~ani su pobi-
jedili na doma}em parketu
sastav Obili}a iz Pala -
60:55. Me|u tri u~esnika
i do~ekati
Bijeqince.
jedna pobjeda mladi}a
trenera Aleksandra
Bokura zna~ila plasman u
dodatne faze razigravawa Dvije pob- ja~i stepen takmi~ewa.
je i Budu}nost iz Bijeqine, j e d e Sve }e biti jasnije sredi-
koja je kao doma}in donijele bi nom maja, kada se razi-
savladala na{eg dru- sigurno gravawe zavr{ava. Od tri
goliga{a sa 60:51. plasman u kluba dvije ekipe }e od je-
Do kraja kvali- Prvu ligu, seni ste}i pravo igrawa u
fikacija #Mladost bul- ali postoje i vi{em rangu. (nz)
 Ekipa
Borca iz
[ibovske

Fudbaleri Qubi}a kona~no u pravom svjetlu

Mladi}i trenera poboq{awe trenutnog zbira
od 29 bodova.
Nikole Zeqkovi}a
ostvarili pobjede
i na gostovawima
u [amcu i Novom
Gradu, ~ime su se
U SERIJI Na ekipu Qubi}a
ugledao se i Borac iz
[ibovske. Kao doma}ini po-
bijedili su Slobodu iz
Dowih Podgradaca (4:1), a po
dva gola postigli su Jas-
rivalima
revan{irali za
poraze u jesewoj
etapi, na stadionu
deset bodova
gledaocima. Protiv Sloge iz za vra}awe samopouzdawa. An~i} i drugovi popraviti prodoru ka jo{
minko Kova~ i Stani{a
Domuz. Na gostovawu u Alek-
sandrovcu, protiv Potkozaja
pora`eni su sa 3:2, a 22.
aprila [ibov~ani su osvo-
jili nove bodove. Protiv
Trna pobijedili Ipak, u tre}em proqe}nom gol-razliku, nailazi boqoj poziciji na Ratara iz Stare Topole
u Prwavoru. su na{i kolu Qubi} je pora`en na preokret. U prvom minutu tabeli je doma}i rezultat je bio rekordnih
Povoqan raspored igra~i sa tesli}koj Radolinki (2:0). drugog poluvremena Lakta{i me~ protiv Jedin- 7:2. ^ak ~etiri gola
nagovje{tava novi Stefan
3:2, a ono Kako su igrali, igra~i tren- su smawili na 3:1, potom su stva iz @eravice, u postigao je Milan
Grahovac {to }e se era Zeqkovi}a boqe nisu ni jo{ jednom zatresli mre`u subotu, 28. aprila. Ma{i}, koji je
prodor na tabeli. d u g o zaslu`ili. Davidovi}a, da bi u posqed- Potom slijede gos- tog dana slavio
Probudili se i pamtiti A onda po~iwe serija wem minutu gosti postavili tovawa lideru iz ro|endan,
j e koja jo{ traje, bar u vrijeme kona~an rezultat (3:3). Modri~e i Jasminko
fudbaleri Borca zakqu~ewa na{eg aprilskog Za gubitak dva boda, pro- srba~koj Slogi,
iz [ibovske izdawa. Trijumf protiv tiv Lakta{a, Prwavor~ani da bi sredinom
Omarske (1:0) su se iskupili na gostovawu maja u Prwa-
ostovawe ostvaren je u Novom Gradu. Jesenas je vor do{ao

G
u
e k i p e
Qubi}a u
Dubravama,
prvom
velemajs-
torski pogodak
Grahovca
posqedwem
minutu susreta.
u
izuzetno
te{ko i uz mnogo muke, a
onda dolazi gostovawe u
[amcu. Iako su gubili i
potom ostali bez iskqu~enog
Sloboda slavila u Prwavoru
(2:1), da bi sada, na stadionu
Mlakve, rezultat bio
identi~an, ali za na{eg
liga{a. Novogra|ani su
sastav
Ozrena
i z
Petrova.
Prwavor~ani }e
Vladimir
An~i}
Kova~ je
protivni~ku
mre`u zatresa dva
proqe}nom kolu
donijelo je Udarcem direk- Du{ka Subi}a, #qubi}evci# poveli sredinom prvog polu- do kraja prven- puta, a u strijelce
Prwavor~anima tno iz kornera, su u posqedwih petnaestak vremena, ali je Vladimir stva imati i se upisao i Domuz.
ubjedqiv poraz (0:4), pri ~emu lopta minuta postigli tri gola za An~i} sa dva pogotka u dru- gostovawa pro- Pred sastavom Borca
koji je nagovje{tavao da nikoga nije prvu gostuju}u pobjedu ovog gom poluvremenu re`irao tiv dobojskog je susret protiv imewaka
}e se na{ drugoliga{ okrznula, zatresla proqe}a. Interesantno je da preokret i donio gostima @eqezni~ara iz Maglajana, u kome fud-
kona~no probuditi. se mre`a gostiju za su [am~ani osvojili jesenas kompletan bodovni plijen. i Vrawaka, {to baleri trenera Dragana
Tako je i bilo. kona~an rezultat - bodove u Prwavoru (2:1). Ovaj trijumf zna~io je uz ovakva iz- Milin~i}a imaju ulogu
Prvu radost 3:2. Bio je to gol koji Bez stresa nije mogao ni da je Qubi} u protekle dawa ekipe na- favorita. Klub iz
#plavi# su ima antologijska me~ protiv kom{ijskog ri- ~etiri utakmice osvojio u javquje zna~ajnije [ibovske nije u opasnoj
do~ekali u prvom obiqe`ja. vala Lakta{a. Do odlaska na nizu i bez poraza, deset zoni, pa }e bezbri`no mo}i
nastupu pred svo- Ta pobjeda odmor Qubi} je vodio sa 3:0. bodova, za deveto mjesto na da odradi preostali dio se-
j i m trebala je Kada se o~ekivalo da }e tabeli. zone u Podru~noj ligi.
Qubi}u bra}a @i`ak, Kova~evi}, Adut Qubi}a u novom B. R.

Mi smo i ovog proqe}a НАШ ЗАВИЧАЈ

ПРЊАВОРСКЕ ИНФОРМАТИВНЕ НОВИНЕ
УРЕЂУЈЕ РЕДАКЦИЈСКИ КОЛЕГИЈУМ

ЛИСТ ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО

dio qep{eg ИЗДАВАЧ: СЗУР „НАШ ЗАВИЧАЈ“
ЗА ИЗДАВАЧА: БРАНЕ РАДУЛОВИЋ
Rje{ewem Ministarstva prosvjete
i kulture Republike Srpske,
broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine,
“Na{ zavi~aj” Prwavor, upisan je
АДРЕСА: “НАШ ЗАВИЧАЈ“,
Prwavora! Д.МАКСИМОВИЋ 4, ПРЊАВОР
ТЕЛЕФОНИ:О51/660-707, О65/520-590
I-МЕЈЛ АДРЕСE: radulovic@blic.net
u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj
iza{ao je 15. marta 2012. godine.

naszavicajprnjavor@gmail.com ШТАМПА „ГЛАС SРПСКЕ“, БАЊАЛУКА