You are on page 1of 22

KAJ JE TO

KAJKAVSKI KNJIŽEVNI JEZIK

What is
Kaikavian literary language?

Was ist
Kaikawische Schriftsprache?

Qu'est-ce que c’est


langue littéraire Kaïkavienne?
ZAVJETEK

16. STOLETJE 3

DECRETUM Ivanuš Pergošič 3

Kronika vezda znovič spravliena Kratka Slovenskim jezikom Anton Vramec 4

17. STOLETJE 5

SVETI EVANGELIOMI Cirkve Zagrebečke Miklouš Krajačevič 5

ZERCALO MARIANSKO po JURJU HABDELIČU 6

18. STOLETJE 7

Regule dvorjanstva Juraj Mulih 7

Aritmetika Horvatska Mihalj Šilobod 8

19. STOLETJE 9

Napučenje za Horvatski PRAV ČTETI I PISATI 9

IZBOR DUGOVANJH VSAKOVERSTENEH ZA HASEN, i RAZVESELENJE SLUŽEČEH Tomáš


Mikloušič 10

Raj Zgublen John Milton 1827. na Horvatski preobernul Ivan Krizmanič 11

Kajkavska Biblija 12

1. predavanje na Zagrebečkom Vsevučilišču na Horvatskomu jeziku Mato Smodek 13

20. STOLETJE 14

Z mojih bregov Fran Galovič 14

Kipci i Popevke Dragutin Domjanič 15

Ivan Goran Kovačič 1937. 16

Balade Petrice Kerempuha Miroslav Krleža 17

KAJKAVSKI KNJIŽEVNI JEZIK 18

KAIKAVIAN LITERARY LANGUAGE 19

Zviri / Sources 21

2
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

16. STOLETJE
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

DECRETUM
Ivanuš Pergošič
1574. Nedelišče


KAJ JE KONTRAKTUŠ? TO JE TO, MED
ljudmi za volju imienja neko zavezanje i spravlenje, i gda je
tomu pravedno vnuter vpeljanje potriebno.

KAKO IMAJU PLATITI DUGE I KVARE


cirkveni ljudie

KOLIKIMI ZAKONMI BIVAJU IMIENJA


i marhe precienanja

Tretim zakonom se v plačanji zlamenoga ruha, listor


plemeniti dvori, kmecka sela na koterih kmeti stoje, pušče,
majuri, koteri su v redu drugih kmeckih sel, precienjaju i
ništar se kaj je zvuna viesi v tom dugovanju ne precienja. I
poleg toga se takove precenenja računa zlamenoga ruha
plačanje, polovica gotovimi pienezi, polovica gibajučum
marhum i živinum, k tome računajuči, da poleg prave njie
priecembe.

3
Kronika vezda znovič spravliena
Kratka Slovenskim jezikom
Anton Vramec
1578. Ljubljana

1557. Gospodin Peter Erdeudi Horvatskim i Slovenskim Banom


posta.
Ivan Lenkovič general, dobroga spomenenja Vitez, Turke z
Alapi Janušem poleg Svete Jelene pri Rakovcu na Sloveneh
razbi, pobi i raztira. A Turkov bilo četiri jezera ali tisuč.
Lenkovičevih ne več nego četiri sto Junakov dobrih bilo.

1571. Velik i strašen glad je bil na Slovenjeh i po vsoj zemle, i


vnogo ljudi pomre od ovo vreme.
1573. Kmeti na Slovenjeh vstali i zdignuli su se bili proti svoje
Gospode, i Plemenitim ljudem, kotere posekoše obesiše,
pomoriše i Ostale na pokornost dopelaše (Gubčeva puntarija)

4
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

17. STOLETJE
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

SVETI EVANGELIOMI
Cirkve Zagrebečke
Miklouš Krajačevič
1651. Gradec


Petar Petretič v predgovoru:
Reči sveteh Evangeliomov (ki su vu Slovenskom Orsage, okolu
godišča obični i navadni) iz Dijačkoga te Vugerzkoga textuša,
na naše pravo slovensko Zagrebečko slovo prevdeno (poleg
moje štime) prenesti; od reči do reči, gde je bilo moguče, te je
Slovenščina prepustila …

Zato, pokehdob pred tem toga nie bilo videti vu našem


Slovenskem Orsage, Slovenskem jezikom dostojno štampaneh
Evangeliomov, ja gledeči na občinsko dobro, te na duhovneh
Pastirov potreboču, jesem včinil ove Evangeliome Slovenske i
spraviti i štampati, vu to ime, da bi naši Cirkveni Pastiri i
Prodekatori Slovenski, svete Evangeliome iz knjig Slovenskeh
pred Ijuctvom čteli, poleg običaja i navade Prodekatorov
Vugerzkeh, Nemškeh, Češkeh i Kranjskeh.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Vu onom vremenu. Gda bi Jezuš bil približal k Jeruzalemu,


videvši varaš, zplakaše nad njim, govorečši: Ar da bi poznal
bil i ti, te poimene na ov den tvoj, kotera su na mír tebe: ali
su vezda skrivena pred očima tvojema. Ar hote obstreti tebe
neprijateli tvoji grabum, i okolu vsemu tebe: i hote stesniti
tebe ze vseh sztran: i na zemlju te povale, i sine tvoje ki su vu
tebe.

5
ZERCALO
MARIANSKO
po
JURJU HABDELIČU
1662. Nemški Gradec

Vučeni ljudi moraju se ponizno deržati


Ali (tulika je človečja hudoba) nekteri ljudi iz toga
plemenitoga, i velike precembe vrednoga dara Božjega priliku
jemlju, kak bi se gizdati i nad drugemi znašati mogli.
Zamerkal je to sveti Pavel Apostol gda je rekel: Znanje
napuhava. Da bi to Bog dal, da bi vsaki den neki vučeni ljudi,
tu istu svetog Pavla reč peldum svojum netverdili.

6
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

18. STOLETJE
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Regule dvorjanstva
Juraj Mulih
Zagreb 1742.
Deržanja vu tovaruštvu drugeh

Regula 1. Vse tvoje govorenje i deržanje naj bude takovo, da


po njem ne samo vekšega, nego takajše niti menjšega ne
zbantuješ.

2. Od dugovanja odurnoga ne čini spomenka; nego ako bi kaj


imenuvati potrebno bilo, tak proščenja prosi i ovak pošteno
reci.

3. Zvun ruk i obraza, ne dotikaj se tvojega tela pred drugemi;


i da se k tomu privučiš, to isto i na samom obderžavaj; ar Bog
i angeli jesu vsigdar nazoči.

4. Hodeč, z rukami ne pristoji se sejati; niti, sedeč, z nogami


zvoniti ali s perstmi bubnjati; niti zubmu škripati niti cviliti;
niti zehavajuč, kakti vuk zavijati, niti se kakti mužina ze vsem
životom rastezati.

7
Aritmetika Horvatska
Mihalj Šilobod
Zagreb 1758.
Ako je Brojtel jednak, ali vekši od Imenitela, ter hočeš znati
Ranjiška: 12/4 ali: 14/3 kuliko čini celeh Ranjiškov; tak
Brojtele razdeli z Imeniteli, i ako kaj od razdelivanja
ostane poleg razdeljenoga postavi.

Ako pak cel broj hočeš na Drobiš obernuti; tak cel broj
povekšaj z takvem Drobišem, kakvoga imati hočeš: ali kakov
ti je možibiti vu Računu potreben.

8
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

19. STOLETJE
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Napučenje za Horvatski
PRAV ČTETI I PISATI
1808. Budapest

Odprava (Abschied / odpusno pismo)

Pokazitelica ovoga pisma, Jana Šalatovič z Samobora Zagrebečke varmeđije


rođena, 34 let stara, nevdata, je pri meni 6 let do 15. aprila 1806. kakti
kuharica služila i sebe vernu, poslenu, poštenu i treznu vsigdar iskazala. Na
njejnu lastovitu prošnju jesem ju odpustil i njoj pohvalenje ovo svedočanstvo
dal.
Vu Zagrebu 20. sečna 1806.

Prijetje (Recepisse)

Zverhu jedne zadužbe, iliti obligatorije od jezero fl. napravlene, i od leta 1806.
dneva 6. marca po Petru Tičaru včinjene, koju meni Ferenc Močnjak, mesar
zagrebečki, gda bi na sejem bečki odhajal, v sranbu je dal, i koju njemu, gda
ju zaiskal bude, povernuti moram.
Vu Zagrebu 16. majuša 1806.

9
IZBOR DUGOVANJH
VSAKOVERSTENEH
ZA HASEN,
i RAZVESELENJE SLUŽEČEH
Tomáš Mikloušič
1821. Vu Zagrebu

Bogu ovomu bilo je ime Lado kakti Ladavec: kaj iz starinskeh


sada još pri prostem puku navadneh, navlastito pri kola
igranju, popevkih vidi se: nekoji povedaju, da vu Biskupiji
Zagrebečkoj Lado je prebival: okoli Varaždina zvali su Boga
takaj Peren, ali Peravica, gde su mu krese nalagali i spevali.
Zvun velikoga pako Boga veruvali jesu i Vile Gorske, Šumske
ili Poljske, i Potočne i njim aldujuči prorokuvali jesu: da takvi
aldovi pri drevju, pečinah, i zdencih tja do vremena Ladislava
Kralja bivali jesu, vidi se iz knjige I. naredbih (Decret.)

10
Raj Zgublen
John Milton
1827. na Horvatski preobernul
Ivan Krizmanič
Ja sem za odpert boj; s prevarum, meni menje znanum, nigdar
se ja ne dičim. Na ovu puščajte misliti one, koji nje su
potrebni, ali ako su i potrebni, sad barem naj ne budu! Ar
doklem ovi ovde sedeli budete razmišljavajuč i na prevaru,
ono podignjenja svojega znamenje, želno čakajuč, budu li vsi
drugi milioni, koji onde vu oružju su stali, ovde kakti uskoki
nebeski štentali? Budu li, mesto negdašnjega svojega
prebivališča, z ovum tmičnum, špota i sramote punum jamom,
z ovum gotovum temnicum zadovoljiti se morali, dok
medtentoga on samovlastnik po našem štentanju mirno
kraljuje? To tak naj ne bude!
Dokončajmo vnogo bolje, da vsi zajedno, s goručem plamnom
i z stalnostjum oboruženi, onem, sada prez čuvarov
ostavljenem putom nahrupimo na turne nebeske; obernemo
traplenja naša na strahovito oružje suprot istom trapitelu!
Ako nam s praskatanjem svoje vsamogučne germljavice
naprot dojde, naj čuje i on peklensko treskanje.

11
Kajkavska Biblija
1815.-1830.
(išče nie tiskana)
Najte biti kakti konj i mula: koji razuma nemaju. Z vuzdum, i
oštrum žvaljum stegni lalo oneh, koji se neče približati k tebi
(Anton Vranič)

Ti si morje po moči tvojoj vtverdil: ti si glave pozojov na vodi


sterl. (Ignac Kristijanovič)

Z ščitom obsterla te bude Istina njegova: nebuš se bojal


nočnoga strašila.

Ja pošiljam vas kakti ovce v sredinu med vuke. Budite unda


pametni kakti kače, i priprosti kakti golubi.

12
1. predavanje na Zagrebečkom
Vsevučilišču na Horvatskomu jeziku
Mato Smodek
1832. Zagreb
Z’očih i lic vaših berem, da vaše skupzhajanje tam cila, da se
potverdi temel za obdelavanje materinskoga jezika položen, odkud
zvirala bude na celi narod zobraženost. Da obdelavanje
materinskoga jezika jest put, po kojem narod na verhunec
zvershenosti zdignuti se more, vsaki premda ni neče, prisiljen je
valuvati.
Ne prepustemo našemu slavnomu narečju prepasti, i v njim našu
slavnu narodnost v černi grob pokopati. Tersemo se njemu čast i
vrednost, koja mu sliši, povernuti. Postavemo nje v poštenje, koje
po neprilikah vremen pogubiše.

13
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

20. STOLETJE
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

2. faza Kajkavskoga književnoga jezika - MODERNA

Z mojih bregov
Fran Galovič
1913.-1914.


Kostanj

Prijàtelj moj stari, zakaj tak šumìš?


Kesno je i noć je, zakaj vre ne spiš?

Gledìm te zdavnja tak i premišlavam


Kak teško je pametnem takvem glavam.

Ja žalòsten nesem, zakaj bi i bil?


I dobrè sem vole, malko sem i pil.

A kaj bo zutra, kaj bo potlam zatem,


Dok plakal se boš za tem krajem zlatem?

Al poveč mi dok skupa smo tak sami,


Kaj tebe ova zemla niš ne mami?

Da poznaš ovo nebo, zvezde ove,


I ovo zemljo, kaj te k sebi zove.

Preveč dobro poznam se kraj sebe to,


Zato ne mrem pota najti vre domò.

Lako noč, moj stari! Zdavnja spi vre vse,


Mesečina ide samo kraj stezè.

14
Kipci i Popevke
Dragutin Domjanič
1917. Zagreb
MOJOJ DRAGOJ MAMI
KIPCI

BELE ROŽE

Zmisliš se, mama, tih jutrah tak plavih?


Rosa još s trave se svetila vani,
Stare su vure polahko odtukle,
Glas im je tenek i tih i pospani.

V odprti oblok je dišalo jutro,


A pod oblokom naš vrtek je mali
Budit se počel, i on si je dremal
V mirnoj toj noči, dok vsi smo mi spali.

Zmisliš se grma od rožicah belih?


Tak se razrasel, navek je pun cveta,
Vnoge su zime prek njega vre prešle,
Vnoga su žarka ga grejala leta.

Tesno je k staromu stiskal se zidu,


Da ga prijatel obrani od bure,
K nizkom, obloku se penjale grane,
Čule su, stare kaj šepčeju vure.

Kad si Ti znala čez oblok pogledet,


Kak da su rože oživele bele,
Kak da su dobre Ti dragale ruke,
Kak da su k Tebi privinut se štele.

Nî Ti sad rožah, poginul je vrtek,


Dom je razrušen, raznesli su vsega,
Zdalka se vidi ledina žalostna,
Dom gde se belel na slemenu brega.

Mrtvo je vse, kaj smo imali radi,


Nadu za nadom živlenje nam ruši,

15
Gineju želje, al samo popevke
Još mi živiju, kak negda, vu duši.

Vu njih navek još ta jutra su plava,


Vu njih još rožice cvetaju bele,
K Tebi dišeče privijaju cvete,
Dobre Ti ruke bi dragati štele.

Ivan Goran Kovačič


1937.

ČRNI OBLAKI

Črni oblàki, prnjàvi siromaki,


So gladni žita, žejni vinskè loze.
Črni oblàki; bogàti siromaki -
ke siromaško bogatctvo so: soze.

Črni oblàki! - kuno ji seljaki,


Pa projdo spat za breg kade ni vroče,.
Črni oblàki! - prosìjo seljaki,
I pride jen po jen i š njimi joče.

16
Balade Petrice Kerempuha
Miroslav Krleža
1936. Ljubljana

Neiztolnačno mračno nečutenje Reči


piskačov kukurjaveh, šljivarskih rufijanov,
šipusov i ilirskih zgubidanov,
zežgalo, zdruzgalo i zniščilo je vse.

Ta dična parada pri ilerskoj sveči,


ni Trijumf, ni Preporod rdeči,
nego deh merliča z kervave nuternje,
kak fašnika kaj zdigli na vaše skolke ste,
a da je Finale to nigdo ne ve...

17
Kajkavski književni jezik

Kajkavski književni jezik je književni izražaj Horvatov kajkavcov od 16. do


konca 19. stoletja, a vu njega i spada 2. moderna faza početkom 20. stoletja.
Kak se vidi z tekstov gori, on se originalno imenuval Slovenski jezik, a značil
je jezika Slovenskoga orsaga iliti Slovenja, štero je bilo na području
Zagrebečke biskupije (nieje denešnja Slovenija čiji kraji su se unda imenuvali
Štajerska i Kranjska). Od 18. stoletja se tie Slovenski orsag začinje imenuvati
Horvatski orsag ili Horvatska, a njegov (kajkavski) jezik Horvatskem jezikom.
Denes ga imenujemo Kajkavski književni jezik. Koristil se na vsem
govornem području Kajkavcov, a i širše - v Prekmurju, Prlekiji, Porabju; i
Gradišču, gde je pono utjecal na denešnji jezik Gradiščanskeh Horvatov.
Bila je to turbulentna poviest, a če prav denes niti vsi službeni jeziki Europe
niemaju 4 stoletja svoje književnosti kak to ima Kajkavski jezik, to je išče nie
vse! Kajti Kajkavski jezik je i jen od najstarešeh jezikov v Evropi. To se vidi po
praslavenskem jezičnem elementom štere je sčuval, ali i v tradicionalni
kajkavski kulturi i mitologiji. Lingvisti su odkrili da je početek Kajkavskoga okoli
konca 9. stoletja. 2015. je kajkavski književni jezik postal mednarodno priznati
i dobil jezičnoga ISO 639-3 koda kjv. Tak je Kajkavski književni jezik važna
nematerijalna kulturna baščina Hrvatske.

Denes se kajkavski književni jezik ne koristi kak predi, jer se nažalost ne


vuči po školaj. No dela na njem se i dalje zvađaju v javnosti - drame i teksti v
teatru, sveta meša v cirkvi. Pa tak Kajkavski jezik i dalje živi v svojem
dijalektom, akoprem je visoko vugroženi. Pripetljuje mu se glotofagija iliti
“jedenje jezika” - njega jie hrvatski štokavski jezik, tak kaj Kajkavski dijalekti
bivlju zamenjeni s novoštokavskem dijalektom, a autentičnost, tradicija i
jedinstvenost Kajkavskega kraja se gubi. Zate sme začeli s revitalizacijom
kajkavskoga jezika, kaj se kulturne bogatstve Hrvatske sčuva i dalje razvija,
kak potencijal za progres društva. I veta knjižica je rezultat tega dela.
Poduprite nas i pomognite nam v razvoju Kajkavskoga jezika i njegveh
dijalektov!

18
Kaikavian literary language
Kaikavian literary language is the literary expression of Croatian Kaikavians.
Its main phase lasted from 16th until the 2nd half of 19th century, when it was
used in all public and official domains. The 2nd phase was in the 1st half of 20th
ct., where it was language of literature only, with modern expressions often
criticizing the social fabrics of life (Kovačič, Krleža), longing for better society.
Its original self-name was Slovenski language. It meant the language of
Slovenski orsag or Slovenje, a kingdom of Slavonia that corresponded in its
borders to Zagreb bishopric. So this was different from what is today Slovenia.
It was only since the beginning of 18th century that Slovenski orsag has
started to be called mainly Horvatski orsag, due to the shift of Croatian nobility
who fled north to Slovenski orsag from Croatia that was conquered by Turks,
and brought the name Horvatska along, and the name of language shifted
correspondingly to Horvatski language. So the name changed, but its content,
the language, remained the same. It still meant what we call today Kaikavian
spoken and literary language. The area of usage of Kaikavian literary
language corresponded to medieval Zagreb bishopric, but books in it were
also used in Prekmurje, Prlekija (today Slovenia) and Porabje (Hungary),
where dialects transitional to Slovene are spoken, which at that time were
closer to Kaikavian than to todays standard Slovene (in lexis, morphology,
Kaikavian cultural circle). Books in Kaikavian literary language were also used
in Gradišče or Burgenland, which is today divided between Hungary and
Austria. There it had a strong influence on language of Burgenland Croats.
Kaikavian literary language was removed around 1850. from official usage,
and substituted by the new Neostokavian language (called Hrvatski as
opposed to Kaikavian Horvatski). This marks the begin of decline of literature
production and increasing disappearance of Kaikavian language. However,
even if Kaikavian language was not preserved in all domains of life, it
continued to live in Kaikavian dialects and their dialectal literature. Kaikavian
dialects share common morphological, lexical, phonetical & special
accentuation system.
It was a turbulent history, were the name of the language shifted two times.
Today is Kaikaivan language highly endangered by being “eaten” by standard
Croatian language and its Neostokavian dialects (glottophagy). Since 1990s
the break of intergenerational transmission is increasing, with increasing
losses of language on lexical, morphological and phonetical level. Kaikavian
dialects are being substituted by Neostokavian dialects, which leads to loss of
linguistic diversity and intangible cultural heritage in Croatia.
A quite intriguing fact is that Kaikavian language today is not recognized as
language by the government of Croatia, but only as dialect of Croatian
language, which contradicts the linguistic reality. Standard Croatian language

19
that is taught in schools and universities and used in media belongs to
Neostokavian group of languages, whereas Kaikavian does not belong to
Neostokavian group - a fact that all linguists agree about - hence it can not be
a dialect of Croatian language. Kaikavian is rather one of 3 main languages of
Croatia, where Chakavian is the 3rd language in Croatia besides standard
Croatian and Kaikavian language.
Not all official languages of Europe have 4 centuries of literature like
Kaikavian language has. However, main cultural and linguistic policy makers
like Croatian Academy of Sciences (HAZU) and Institute for Croatian
language (IHJJ) ignore its history and present reality, not regarding it as
language, at the same time not telling when it has “ceased to be language”
and how. Of course, since it has never ceased to be a language, as long as it
is being spoken and written by some groups of society. HAZU and IHJJ not
only contribute to its disappearance by not recognizing Kaikavian language
(which means it has no place in public educational & information system), but
also create and actively perform policies for Kaikavian language to disappear.
But, famous Croatian linguist Ivšić described Kaikavian language in 1936., so
Kaikavian language still existed in 1936. The reality is, that since 1945. in
Yugoslavia, it was banned to denote Kaikavian as language in public, due to
authoritarian dogmas of the regime. Since today neither HAZU nor the
Institute for Croatian language do not regard Kaikavian as language, at the
same time denying that it is endangered, contradicting both scientific facts,
reality and themselves, they step out of the scientific scope here, carrying on
non-scientific policies of Yugoslavia into present society, damaging the
linguistic landscape of Croatia and endangering its cultural and linguistic
heritage – the Kaikavian language. We can only conclude this is due to
unfinished transition from dogmatic Yugoslavian system to free academic
system based on scientific methods. Despite of this, in Croatian society there
are many initiatives to preserve Kaikavian language. Works in Kaikavian
literary language (theatre plays and holy mass) are being performed in public.
At the begin of 2015. Kaikavian literary language got the ISO 639-3 language
code kjv and became internationally known and recognized. This made a big
impact in Croatian public and on Kaikavian native speakers, both of which
were mostly unaware of its existence – again because of the policies of HAZU
and IHJJ, by which it is almost not existent in public education & information
system. However, rich literature in Kaikavian literary language exists in
Central European national libraries, e.g. in Vienna, Budapest, Ljubljana, and
of course Zagreb. Thus it also presents important cultural heritage of Croatia
and common European heritage.
Please help us to preserve and redevelop Kaikavian language as important
European heritage and common heritage of humanity – its beginnings are
dated to the end of 9th century, making it one of the oldest European
languages.

20
Zviri / Sources
1. Pergošič, Ivanuš 1574: DECRETUM. Nedelišče
- reprint i transkripcija Zvonimir Bartolič, Matica hrvatska i Zrinski, Čakovec,
2003.

2. Vramec, Antun 1578: KRONIKA vezda znovič spravljena kratka


slovenskim jezikom (...), Ljubljana
Reprint HAZU, KS, Zagreb – Varažin, 1992. Priredil Alojz Jembrih

3. Krajačevič, Miklouš 1651: SVETI EVANGELIUMI, Nemški Gradec.


Z: Anton Mažuranič, Adolfo Weber i Matia Mesič: Ilirska čitanka za
gornje gimnazije. Beč, 1856. str. 225-226. URL:
archive.org/stream/ilirskaitankazag01maur#page/224/mode/2up/search
/predgovora

4. Habdelič, Juraj 1662: ZERCALO MARIANSKO, Nemški Gradec (Graz).


- Reprint: Župa Pohoda Blažene Djevice Marije, Vukovina/Staro Čiče i
Gradska Knjižnica Velika Gorica. 2002. Priredil i pogovora napisal Alojz
Jembrih.

5. Mulih, Juraj 1742: REGULE RODITELOV i drugeh starešeh i regule


dvorjanstva (1742. i 1744.).
- Reprint: Kajkaviana, Donja Stubica, Zagreb, 2002. Transkripcija s
pogovorom Alojza Jembriha.

6. Šilobod, Mihalj 1758: ARITMETIKA HORVATSKA. Zagreb.


Z: Kajkaviana Croatica. Braća Hrvatskoga zmaja, Kajkaviana i Muzej za
umjetnost i obrt. Zagreb. 1996. Glavni i odgovorni vurednik Alojz
Jembrih.

7. Napučenje za Horvatski PRAV ČTETI I PISATI 1808. Budapest


- Reprint: 2004. Muži Zagorskoga Srca i Kajkaviana, Zabok - Dolnja
Stubica.. Priredil i transkribiral Alojz Jembrih.

8. Mikloušič, Tomáš 1821: IZBOR DUGOVANJH VSAKOVERSTENEH ZA


HASEN, i RAZVESELENJE SLUŽEČEH. Zagreb.
-Reprint: 2009. Kajkaviana, Dolnja Stubica. Priredil i pogovora napisal
Alojz Jembrih.

21
9. Milton, John: RAJ ZGUBLEN. 1827. na Horvatski preobernul Ivan
Krizmanič
- 2005 Disput. Zagreb. Priredil, transkribiral i pogovora napisal Alojz
Jembrih.
10. Vranič, Anton i Kristijanovič, Ignac 1815-1830: “Kajkavska Biblija”.
V: Berkovič, Danijel 2012: Bestijarij u Psalmima Vrhovčeve kajkavske
Biblije. Kairos, Biblijski institut, Zagreb.

11. Smodek, Mato 1832: 1. predavanje na Horvatskomu jeziku.


Zagrebečko Vsevučilišče / (Kraljevska Akadmija). Zagreb.
12. Galovič, Fran 1913-1914: KOSTANJ. V: Z mojih bregov

13: Domjanič, Dragutin 1917: BELE ROŽE. V Kipci i Popevke. Zagreb.


URL: http://kgzdzb.arhivpro.hr/?kdoc=11012941
14. Kovačič, Ivan Goran 1937: ČRNI OBLAKI. V. Ognji i rože. 2004.
Krščanska sadašnjost. Zagreb.
15. Krleža, Miroslav 1936: BALADE PETRICE KEREMPUHA. Ljubljana.
Reprint 2013. Novi Liber. Zagreb.

Za več detaljov / For more details:

Kajkaviana Croatica (gori navedena/referenced above, piknja 6).

Ivšić, Stjepan (1936): Jezik Hrvata kajkavaca. Josip Lisac (spravil/Ed.).


Zaprešič: Matica hrvatska, 1996. (Stjepan Ivšič described here for the 1st
time the unity of Kaikavian dialects within a Kaikavian language)
Jembrih, Alojz 1997: Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi.
Zrinski. Čakovec.
Jembrih, Alojz 2007: Kajkavski Florilegij. POU Sv. Ivan Zelina. Sveti Ivan
Zelina
URL: http://www.pou-
zelina.hr/documents/Izdavastvo/47_Kajkavski_Florilegij_I.pdf
Jembrih, Mario 2015: Zakaj sme dobili mednarodni ISO KOD kjv za
Kajkavski književni jezik (?) URL:
https://www.academia.edu/15542025/ZAKAJ_SME_DOBILI_MEDNARODNI
_ISO_KOD_KJV_ZA_KAJKAVSKI_KNJIŽEVNI_JEZIK_

© Kajkavska Renesansa
Priredil i transkribiral Mario Jembrih 2015
(zvun gde je drugač navedéne).

22

You might also like